Structure, store, and own your commercial data
All stakeholders use operators solution
Gain layered insights and historical trends over time
Access all intel real-time anytime, anywhere
Medical science from the West has been a revolution and has created many cures and treatments that cease illnesses in the human body. The science of the medicine has roots from Greece and Egypt and began to take-off in the 19th century. But when did it makes is mark in the United States? For more detail http://www.medicinelaw.org
Structure, store, and own your commercial data
All stakeholders use operators solution
Gain layered insights and historical trends over time
Access all intel real-time anytime, anywhere
Medical science from the West has been a revolution and has created many cures and treatments that cease illnesses in the human body. The science of the medicine has roots from Greece and Egypt and began to take-off in the 19th century. But when did it makes is mark in the United States? For more detail http://www.medicinelaw.org
The sunset never fails to bring out the romantic in us. Its dramatic hues of orange and purple make anyone who witnesses it reflective and thoughtful as they watch the sun bid the world goodbye for the day. When you gaze at the setting sun while taking on a soothing cruise on a luxury yacht, Click here for more news http://www.globalvolunteertravel.org
In a constantly changing environment, how does one thrive and drive forward? Whether you need to prepare to experience or to lead change, or both, this straightforward comprehensive conversation starter deck is for you. It captures lessons learned in more than a dozen corporate mergers, acquisitions, and reorganizations.
This presentation is a 45 minute talk to a plant biology faculty at North Carolina State University, 4/21/2015. The presentation speaks of the mechanisms that underlie the current biotech traits, what are the new opportunities, and why there is resistance to good technology-- along with how to get past it.
Trebalo je 10 punih godina da bi se 4 nova leka stavila na pozitivnu listu, a omogućena su samo za rezistentne pacijente. Međutim, novi lekovi su novi samo u Srbiji jer od 2004 ni jedan novi lek nije bio omogućen i zato su ti isti "novi" lekovi odavno stari za Evropu i svet gde se koristi treća, četvrta pa čak i peta generacija generičkih lekova koji su ujedno i najjeftiniji.
Problem dugoročno nije rešen uvođenjem nova četiri leka samo za pacijente koji su postali rezistentni na postojeću terapiju ako uzmemo u obzir da kod nas nije omogućen test rezistencije ni pre otpočinjanja ni u toku lečenja, iako je Svetska zdravstvena organizacija to preporučila.
Mali broj doktora i sestara koji u Srbiji leče pacijente sa HIV-om, ulaže velike i nadljudske napore, često odokativno na osećaj, iskustvo i uz veliku profesionalnu i ljudsku odgovornost, da bi svakom pacijentu u skladu sa mogućnostima prepisali odgovarajuću i dostupnu terapiju koja će imati što manje neželjenih efekata.
Testovi za praćenje toka infekcije i imunološkog stanja su često nedostupni i pacijenti nemaju mogućnost da rade potrebne analize koje su veoma bitne jer uz nemogućnost da se uradi test rezistencije i nedostatak PCR i CD4 mogu izazvati dodatne komplikacije zato što ovi testovi mogu lekaru i pacijentu da pomognu u analizi, određivanju najbolje kombinacije lekova i praćenju toka same infekcije i bolesti.
Srbija je nakon Bosne i Hercegovine druga zemlja u Evropi i Aziji po drastično velikoj razlici cena lekova i skupoći lečenja u odnosu na druge države. Treća je Turska a onda nam treba dugi niz godina efektivnog rada, ali zajedničkog, kako bi došli do Rumunije na četvrtom mestu. Sa druge strane na globalnom nivou Srbija takođe prednjači i druga je zemlja koja najmanje sredstava ulaže u lečenje pacijenata. Svega 60 evra mesečno Srbija izdvaja za lečenje pacijenata sa HIV-om iako bi trebalo 1500, a imamo najskuplju staru terapiju koja je ujedno sada najjeftinija jer se mnogi lekovi više ne proizvode a nekima je i rok istekao. Kako je to moguće i što se o tome ne govori?!
Negodovanja pacijenata se mogu ćuti samo na grupama podrške u organizacijama koje pružaju podršku osobama koje imaju HIV u Srbiji ili u međusobnim komunikacijama. Međutim kada se treba suprotstaviti i tražiti bolje, kvalitetnije i efektnije lečenje nastaje muk.
Strah i bojazan da se ne izgubi mogućnost dobijanja i ovakve terapije, dovodi do toga da se ovakve informacije razmenjuju samo između pacijenata i ne pokreću se akcije da bi se ovakva situacija promenila.
Stara terapija svakako daje rezultate ali uz mnogobrojne neželjene efekte i dugotrajne posledice po opšte zdravlje čoveka koji ih konzumira svakodnevno dugi niz godina.
Trebamo li da ćutimo i budemo zahvalni što nam je država omogućila i ovakvo lečenje ili se trebamo zajedno sa drugim pacijentima kod nas i u svetu udružiti i dići svoj glas za bolje i efektnije
The sunset never fails to bring out the romantic in us. Its dramatic hues of orange and purple make anyone who witnesses it reflective and thoughtful as they watch the sun bid the world goodbye for the day. When you gaze at the setting sun while taking on a soothing cruise on a luxury yacht, Click here for more news http://www.globalvolunteertravel.org
In a constantly changing environment, how does one thrive and drive forward? Whether you need to prepare to experience or to lead change, or both, this straightforward comprehensive conversation starter deck is for you. It captures lessons learned in more than a dozen corporate mergers, acquisitions, and reorganizations.
This presentation is a 45 minute talk to a plant biology faculty at North Carolina State University, 4/21/2015. The presentation speaks of the mechanisms that underlie the current biotech traits, what are the new opportunities, and why there is resistance to good technology-- along with how to get past it.
Trebalo je 10 punih godina da bi se 4 nova leka stavila na pozitivnu listu, a omogućena su samo za rezistentne pacijente. Međutim, novi lekovi su novi samo u Srbiji jer od 2004 ni jedan novi lek nije bio omogućen i zato su ti isti "novi" lekovi odavno stari za Evropu i svet gde se koristi treća, četvrta pa čak i peta generacija generičkih lekova koji su ujedno i najjeftiniji.
Problem dugoročno nije rešen uvođenjem nova četiri leka samo za pacijente koji su postali rezistentni na postojeću terapiju ako uzmemo u obzir da kod nas nije omogućen test rezistencije ni pre otpočinjanja ni u toku lečenja, iako je Svetska zdravstvena organizacija to preporučila.
Mali broj doktora i sestara koji u Srbiji leče pacijente sa HIV-om, ulaže velike i nadljudske napore, često odokativno na osećaj, iskustvo i uz veliku profesionalnu i ljudsku odgovornost, da bi svakom pacijentu u skladu sa mogućnostima prepisali odgovarajuću i dostupnu terapiju koja će imati što manje neželjenih efekata.
Testovi za praćenje toka infekcije i imunološkog stanja su često nedostupni i pacijenti nemaju mogućnost da rade potrebne analize koje su veoma bitne jer uz nemogućnost da se uradi test rezistencije i nedostatak PCR i CD4 mogu izazvati dodatne komplikacije zato što ovi testovi mogu lekaru i pacijentu da pomognu u analizi, određivanju najbolje kombinacije lekova i praćenju toka same infekcije i bolesti.
Srbija je nakon Bosne i Hercegovine druga zemlja u Evropi i Aziji po drastično velikoj razlici cena lekova i skupoći lečenja u odnosu na druge države. Treća je Turska a onda nam treba dugi niz godina efektivnog rada, ali zajedničkog, kako bi došli do Rumunije na četvrtom mestu. Sa druge strane na globalnom nivou Srbija takođe prednjači i druga je zemlja koja najmanje sredstava ulaže u lečenje pacijenata. Svega 60 evra mesečno Srbija izdvaja za lečenje pacijenata sa HIV-om iako bi trebalo 1500, a imamo najskuplju staru terapiju koja je ujedno sada najjeftinija jer se mnogi lekovi više ne proizvode a nekima je i rok istekao. Kako je to moguće i što se o tome ne govori?!
Negodovanja pacijenata se mogu ćuti samo na grupama podrške u organizacijama koje pružaju podršku osobama koje imaju HIV u Srbiji ili u međusobnim komunikacijama. Međutim kada se treba suprotstaviti i tražiti bolje, kvalitetnije i efektnije lečenje nastaje muk.
Strah i bojazan da se ne izgubi mogućnost dobijanja i ovakve terapije, dovodi do toga da se ovakve informacije razmenjuju samo između pacijenata i ne pokreću se akcije da bi se ovakva situacija promenila.
Stara terapija svakako daje rezultate ali uz mnogobrojne neželjene efekte i dugotrajne posledice po opšte zdravlje čoveka koji ih konzumira svakodnevno dugi niz godina.
Trebamo li da ćutimo i budemo zahvalni što nam je država omogućila i ovakvo lečenje ili se trebamo zajedno sa drugim pacijentima kod nas i u svetu udružiti i dići svoj glas za bolje i efektnije
2. Savetovalište protiv nasilja uSavetovalište protiv nasilja u
porodici je nevladina organizacijaporodici je nevladina organizacija
koja radi od 8.7.1996. godine ukoja radi od 8.7.1996. godine u
Beogradu, osnovanBeogradu, osnovanaa sa ciljem dasa ciljem da
pomogne ženama i deci žrtvamapomogne ženama i deci žrtvama
nasilja.nasilja.
Savetovalište je pomoglo iSavetovalište je pomoglo i
podržalo veliki broj žena i dece dapodržalo veliki broj žena i dece da
iz situacije nasilja izađu i prevaziđuiz situacije nasilja izađu i prevaziđu
krize u kojima su se našli.krize u kojima su se našli.
3. Ovo bi značilo da se nasilje naOvo bi značilo da se nasilje na
ovim našim prostorima povećava,ovim našim prostorima povećava,
odnosno da ga ima više negoodnosno da ga ima više nego
ranije, ali to može i da znači da seranije, ali to može i da znači da se
nasilje više prijavljuje, da se onasilje više prijavljuje, da se o
njemu više piše i govori, da jenjemu više piše i govori, da je
nasilje u porodici sada regulisano inasilje u porodici sada regulisano i
zakonima, pa da sve to zajednozakonima, pa da sve to zajedno
ohrabruje žene da o njemuohrabruje žene da o njemu
progovore nadajući se da ima ko iprogovore nadajući se da ima ko i
da im pomogne.da im pomogne.
4. Prvi nivo pomoćiPrvi nivo pomoći, koji je, koji je
Savetovalište od početka imalo uSavetovalište od početka imalo u
svom radu, je razgovor sasvom radu, je razgovor sa
ženama koje su imale problem,ženama koje su imale problem,
bilo telefonom ili neposrednimbilo telefonom ili neposrednim
razgovorima, kao besplatnarazgovorima, kao besplatna
pomoć advokata ipomoć advokata i
psihoterapeuta.psihoterapeuta.
5. Drugi nivo pomoćiDrugi nivo pomoći je otvaranjeje otvaranje
sigurnsigurnihih kućkućaa za žene i decuza žene i decu
žrtve nasilja u koje su žene sažrtve nasilja u koje su žene sa
decom ili samo žene ili decadecom ili samo žene ili deca
mogli da se smeste i da im semogli da se smeste i da im se
obezbedi sigurnost na tajnojobezbedi sigurnost na tajnoj
adresi i pod uslovima kojiadresi i pod uslovima koji
garantuju njihovu bezbednost,garantuju njihovu bezbednost,
oporavak i pristojne uslove zaoporavak i pristojne uslove za
život.život.
6. PrvPrva sigurna kua sigurna kuććaa je otvorenje otvorenaa
2000 g2000 g.. Od tada do danas uOd tada do danas u
sigurnim kućama u Beogradusigurnim kućama u Beogradu
boravilo je 1695 žena i 1581 dete.boravilo je 1695 žena i 1581 dete.
Danas, Savetovalište u svomDanas, Savetovalište u svom
sastavu ima tri Sigurne kuće zasastavu ima tri Sigurne kuće za
žrtve porodičnog nasilja.žrtve porodičnog nasilja.
U sigurnim kućama u BeograduU sigurnim kućama u Beogradu
ima trenutno 29 žena i 28 dece.ima trenutno 29 žena i 28 dece.
7. Najčešće i najbitnije institucijeNajčešće i najbitnije institucije
sa kojima se sarađuje susa kojima se sarađuje su::
PolicijaPolicija
Sudovi i tužilaštvaSudovi i tužilaštva
Centri za socijalni radCentri za socijalni rad
U ovom delu ću se najviše osvrnutiU ovom delu ću se najviše osvrnuti
na saradnju sa policijom,na saradnju sa policijom,
tužilaštvima i sudovima.tužilaštvima i sudovima.
8. SaradnjaSaradnja sa policijom žena kojesa policijom žena koje
trpe nasilje je čestotrpe nasilje je često
neadekvatna, neefikasna i saneadekvatna, neefikasna i sa
prilično nerazumevanja.prilično nerazumevanja.
NaimeNaime,policija pošalje svoju,policija pošalje svoju
patrolu po pozivu žrtve ili nekogpatrolu po pozivu žrtve ili nekog
iz njenog okruženja.Često seiz njenog okruženja.Često se
zapisnici i ne napišu, nasilniku ilizapisnici i ne napišu, nasilniku ili
i njemu i žrtvi se pripreti i policijai njemu i žrtvi se pripreti i policija
napusti mesto događaja.napusti mesto događaja.
9. Po odlasku policije, nasilnikPo odlasku policije, nasilnik
postaje još agresivniji i nasilje sepostaje još agresivniji i nasilje se
ponavlja.ponavlja.
DaljaDalja saradnja policije i tužilaštvasaradnja policije i tužilaštva
žrtvama je nepoznata. Žrtve nisužrtvama je nepoznata. Žrtve nisu
upoznate šta se dalje dešava saupoznate šta se dalje dešava sa
predmetom niti znaju šta trebapredmetom niti znaju šta treba
da preduzmu da bi se zaštitile odda preduzmu da bi se zaštitile od
nasilnika.nasilnika.
10. TužilaštvaTužilaštva uglavnom rade sporo,uglavnom rade sporo,
postupci se još sporije pokreću, apostupci se još sporije pokreću, a
kad predmet konačno stigne u sudkad predmet konačno stigne u sud
potrebno je takođe dugo vremenapotrebno je takođe dugo vremena
da bi se zakazalo prvo ročište.da bi se zakazalo prvo ročište.
Ako žrtva nasilja odustane odAko žrtva nasilja odustane od
krivičnog gonjenja ili svedočenjakrivičnog gonjenja ili svedočenja
postupak se obustavlja.postupak se obustavlja.
11. Volela bih odgovor na to pitanjeVolela bih odgovor na to pitanje
jer me interesuje zašto je to tako.jer me interesuje zašto je to tako.
Ako je to krivično delo koje seAko je to krivično delo koje se
goni po službenoj dužnosti, zboggoni po službenoj dužnosti, zbog
čega se dokazni postupak baziračega se dokazni postupak bazira
samo na svedočenju jednesamo na svedočenju jedne
osobe?osobe?
12. Da li ovim šaljemo porukuDa li ovim šaljemo poruku
nasilniku da ako tučeš inasilniku da ako tučeš i
zlostavljaš člana porodice možešzlostavljaš člana porodice možeš
da prodješ nekažnjeno, jerda prodješ nekažnjeno, jer
dovoljno je da pripretiš ženi dadovoljno je da pripretiš ženi da
ne sme da svedoči i sledujene sme da svedoči i sleduje
oslobađajuća presuda?oslobađajuća presuda?
13. ZaštoZašto sudski postupci kada jesudski postupci kada je
nasilje u porodici u pitanju nisunasilje u porodici u pitanju nisu
hitni? Kojim zakonima jehitni? Kojim zakonima je
regulisano koji sudski postupciregulisano koji sudski postupci
imaju oznaku hitnosti i ako to nijeimaju oznaku hitnosti i ako to nije
predviđeno za ove postupke, zaštopredviđeno za ove postupke, zašto
se to ne predloži i ko je nadležanse to ne predloži i ko je nadležan
da predloži izmenu i dopunuda predloži izmenu i dopunu
zakona na osnovu neadekvatnezakona na osnovu neadekvatne
sudske prakse?sudske prakse?
14. Porodičnim zakonom od 2005 g.Porodičnim zakonom od 2005 g.
predvidjene su Zaštitne mere kaopredvidjene su Zaštitne mere kao
zaštita žrtava nasilja. Tim meramazaštita žrtava nasilja. Tim merama
je predviđeno iseljenje nasilnika izje predviđeno iseljenje nasilnika iz
stana na određeno vreme astana na određeno vreme a
useljenje žrtve kao i zabranauseljenje žrtve kao i zabrana
prilaska žrtvi na određenojprilaska žrtvi na određenoj
udaljenosti.udaljenosti.
15. Mera iseljenja nasilnika iz stana jeMera iseljenja nasilnika iz stana je
mera koja u sudskoj praksi skoromera koja u sudskoj praksi skoro
da nije ni zaživela. Nama su i daljeda nije ni zaživela. Nama su i dalje
sigurne kuće pune, a nasilnicisigurne kuće pune, a nasilnici
mirno ostaju u zajedničkimmirno ostaju u zajedničkim
stanovima, a čak često i ustanovima, a čak često i u
stanovima ili kućama koje sustanovima ili kućama koje su
isključivo vlasništvo žena koje suisključivo vlasništvo žena koje su
izbačene iz tih stanova.izbačene iz tih stanova.
16. Zabrane prilaska žrtvi, kao meruZabrane prilaska žrtvi, kao meru
zaštite, sudovi često izriču i tozaštite, sudovi često izriču i to
obično uz postupak za razvodobično uz postupak za razvod
braka. Medjutim nasilnik koji prekršibraka. Medjutim nasilnik koji prekrši
meru zabrane ne snosi nikakvemeru zabrane ne snosi nikakve
dalje konsekvence. Iako jedalje konsekvence. Iako je
Krivičnim zakonom predvidjeno daKrivičnim zakonom predvidjeno da
će se kazniti novčanom kaznom iće se kazniti novčanom kaznom i
kaznom zatvora, ta se odredbakaznom zatvora, ta se odredba
uopste ne primenjuje.uopste ne primenjuje.
17. Naime, nasilnici vrlo često prekršeNaime, nasilnici vrlo često prekrše
mere zaštite o kojima sam govorilamere zaštite o kojima sam govorila
i to za njih nema posledica. Žrtvei to za njih nema posledica. Žrtve
su opet upućenje na vodjenjesu opet upućenje na vodjenje
novog sudskog postupka koji moženovog sudskog postupka koji može
da traje godinama sa neizvesnimda traje godinama sa neizvesnim
ishodom i pitanjem da li će i kadaishodom i pitanjem da li će i kada
uopšte doći do sudskog izvršenja.uopšte doći do sudskog izvršenja.
18. Upravo iz ovih razloga SavtovališteUpravo iz ovih razloga Savtovalište
je konkurisalo kod USAIDA uje konkurisalo kod USAIDA u
Beogradu sa ovim projektom,Beogradu sa ovim projektom,
rukovodjeno činjenicom da se urukovodjeno činjenicom da se u
Srbiji već dugo vremema odrzavajuSrbiji već dugo vremema odrzavaju
seminari i razne druge edukacije aliseminari i razne druge edukacije ali
uglauglavvnom za stručne saradnike unom za stručne saradnike u
institucijama koje rade sa žrtvamainstitucijama koje rade sa žrtvama
nasilja.nasilja.
19. Sve to je doprinelo da se saSve to je doprinelo da se sa
žrtvama nasilja radi efikasnije,žrtvama nasilja radi efikasnije,
bolje, brže i sa više razumevanja .bolje, brže i sa više razumevanja .
Efekti takvog rada su vidljivi i krozEfekti takvog rada su vidljivi i kroz
praksu jer i žene koje potražepraksu jer i žene koje potraže
pomoć od institucija koje su i ovdepomoć od institucija koje su i ovde
prisutne imaju neuporedivo boljeprisutne imaju neuporedivo bolje
iskustvo i tražeći pomoć uglavnomiskustvo i tražeći pomoć uglavnom
je i dobijaju.je i dobijaju.
20. MedjutimMedjutim,, ovaj projekat imaovaj projekat ima
drugačiji pristup.drugačiji pristup. Njime se uNjime se u
fokus stavlja žrtva i način kakofokus stavlja žrtva i način kako
da žrtvama približimo istitucijeda žrtvama približimo istitucije
i kako da im pomognemo dai kako da im pomognemo da
kroz primere dobre prakse kojekroz primere dobre prakse koje
ćemo mi utvrditi, brže ićemo mi utvrditi, brže i
adekvatnije dobiju pomoćadekvatnije dobiju pomoć..
21. Naime,Naime, projektom je predvidjeno daprojektom je predvidjeno da
se na osnovu iskustava datih nase na osnovu iskustava datih na
ovom i još dva okrugla stola koji suovom i još dva okrugla stola koji su
u planu,u planu, a na osnovu stručniha na osnovu stručnih
iskustava učesnika okruglog stola,iskustava učesnika okruglog stola,
napravi Publikacija koja će se inapravi Publikacija koja će se i
zvatizvati “Pravda je dostupna“Pravda je dostupna
žrtvama-ovde su tvoježrtvama-ovde su tvoje
mogućnosti”mogućnosti” a koja treba da daa koja treba da da
uputstvo žrtvama kome da seuputstvo žrtvama kome da se
obrate u sutuaciji kada trpe nasilje.obrate u sutuaciji kada trpe nasilje.
22. Prema raznim istrazivanjimaPrema raznim istrazivanjima
nevladinih organizacij u Srbiji,nevladinih organizacij u Srbiji,
žrtve nasilja su u velikomžrtve nasilja su u velikom
procentu nižegprocentu nižeg obrazovanja,obrazovanja,
nezaposlene,nezaposlene, socijalno ugrozene,socijalno ugrozene,
stambeno neobezbstambeno neobezbeedjene itd.djene itd. IzIz
navedenog se zaključuje da one unavedenog se zaključuje da one u
startu nemaju mogućnosti,startu nemaju mogućnosti,
posmatrano iz njihove perspective,posmatrano iz njihove perspective,
a na žalost često i iz objektivnea na žalost često i iz objektivne
perspeperspekktive,tive, da seda se ssuprotstaveuprotstave
nasilniku.nasilniku.
23. Kada uzmemo u obzir da suKada uzmemo u obzir da su
zajedno sa žrtvom obuhvaćena izajedno sa žrtvom obuhvaćena i
deca kao žrtvedeca kao žrtve,, onda dobijonda dobijaamo jošmo još
komplikovaniju situaciju.komplikovaniju situaciju. Mi kaoMi kao
Savetovalište protiv nasilja uSavetovalište protiv nasilja u
porodici,porodici, kome se u 2011kome se u 2011.. ii
20122012..g.g. javilo ukupno 7280 žrtavajavilo ukupno 7280 žrtava
nasiljanasilja,, a kroz naše sigurne kuće jea kroz naše sigurne kuće je
prošlo od 2000.g.prošlo od 2000.g. 1695 žena i1695 žena i
1581 dete,1581 dete, žrtve nasilja, potpunožrtve nasilja, potpuno
smo sigurni da im je potrebnasmo sigurni da im je potrebna
dostupnija pravda.dostupnija pravda.
24. Ovaj projekat se odnosi na žrtveOvaj projekat se odnosi na žrtve
nasilja u porodici.nasilja u porodici. Posle velikogPosle velikog
broja obavljenih razgovora sabroja obavljenih razgovora sa
žrtvma kao i raznih istraživanja nažrtvma kao i raznih istraživanja na
tu temu,tu temu, došlo se do zaključka da jedošlo se do zaključka da je
žrtvi potrebno da na jednom mestužrtvi potrebno da na jednom mestu
može da se informiše o tome kojamože da se informiše o tome koja
su njena prava,su njena prava, koje su njenekoje su njene
mogućnosti da zaštiti sebe i decumogućnosti da zaštiti sebe i decu
od nasilja,od nasilja, razdvajanje od nasilnika,razdvajanje od nasilnika,
institucionalno suprotstavljanjeinstitucionalno suprotstavljanje
nasilniku,nasilniku, doškolovavanje,doškolovavanje,
besplatna pravna pomoć,besplatna pravna pomoć,
25. ostvarivanje prava na socijalnu iostvarivanje prava na socijalnu i
zdravstvenu zastitu,zdravstvenu zastitu, pomoć pripomoć pri
zapošljavanju,zapošljavanju, isticisticaanje koliko jenje koliko je
važno prijaviti nasilnika i bitivažno prijaviti nasilnika i biti
dosledan u procesu dokazivanjadosledan u procesu dokazivanja
odgovornostiodgovornosti (bez angažovanja(bez angažovanja
advokata sadvokata s obzirom da žrtveobzirom da žrtve
nemaju sredstava za to).nemaju sredstava za to).
26. Naša ideja je da napišemoNaša ideja je da napišemo
Publikaciju koja će sadržati četiriPublikaciju koja će sadržati četiri
deladela,, a predstavljaće praktični vodiča predstavljaće praktični vodič
sa realnim i objektivnimsa realnim i objektivnim,, brzobrzo
ostrvarljivimostrvarljivim mmogućnostima.ogućnostima.
Mišljenja smo da sve sto je doMišljenja smo da sve sto je do
sada napisano nije prihvatljivo zasada napisano nije prihvatljivo za
žrtve nasilja u praksi.žrtve nasilja u praksi.
Publikacija bi se sastojala iz četitiPublikacija bi se sastojala iz četiti
dela.dela.
27. Prvi deo, bi bilo uputstvo kako daPrvi deo, bi bilo uputstvo kako da
žrtva trenutno zaštiti sebe i decu i dažrtva trenutno zaštiti sebe i decu i da
se skloni iz nepodnošljive situacijese skloni iz nepodnošljive situacije
nasiljanasilja (često opasne po život)(često opasne po život)
Drugi deo, bi se odnosio na zakonskeDrugi deo, bi se odnosio na zakonske
regulative kojregulative kojee regulišu odnos žrtvregulišu odnos žrtvee ii
nasilnikanasilnika (Krivični zakon,(Krivični zakon, PorodičniPorodični
zakon, i kao najefikasniji u praktičnomzakon, i kao najefikasniji u praktičnom
rešavanju problema Zakon o javnomrešavanju problema Zakon o javnom
redu i miru po kome se postupa uredu i miru po kome se postupa u
Prekršajnim sudovima).Prekršajnim sudovima).
28. Treći deo bi predstavljao zbir svihTreći deo bi predstavljao zbir svih
relevantnih institucija koje prelevantnih institucija koje prružajuužaju
besplatnu pomoć žrtvama nasbesplatnu pomoć žrtvama nasiilja ulja u
porodici,porodici, edukativni centri,edukativni centri, škole zaškole za
odrasle itd.odrasle itd. U ovom delu našla bi seU ovom delu našla bi se
detaljna uputstva za svaki grad udetaljna uputstva za svaki grad u
Srbiji i načinu na koji žrtve mogu daSrbiji i načinu na koji žrtve mogu da
ostvare besplatnu pravnu pomoć,ostvare besplatnu pravnu pomoć,
dodatno obrazovanjedodatno obrazovanje
(prekvalifikacije ili dokvalifikacije),(prekvalifikacije ili dokvalifikacije),
socijalnu i zdravstvenu zaštitu.socijalnu i zdravstvenu zaštitu.
29. Četvrti deo bi se odnosio na uputstvoČetvrti deo bi se odnosio na uputstvo
o efikasnoj odbrani žrtve o procesnimo efikasnoj odbrani žrtve o procesnim
radnjamaradnjama (saslušanje,(saslušanje, svedočenje,svedočenje,
suočavanje itd) koje su neophodne dasuočavanje itd) koje su neophodne da
bi se nasilnik našao u zatvoru ili ubi se nasilnik našao u zatvoru ili u
nekoj instituciji za lečenje.nekoj instituciji za lečenje.
Osnovni cilj projekta je učiniti pravduOsnovni cilj projekta je učiniti pravdu
dostupnijom žrtvama.dostupnijom žrtvama.
30. -Trenutna zaštita žrtve-Trenutna zaštita žrtve (smeštaj u(smeštaj u
sigurnu kuću,sigurnu kuću, zdravstveni pregled,zdravstveni pregled,
psihički mir,psihički mir, fizička zaštita)fizička zaštita)
-Upoznavanje žrtve sa-Upoznavanje žrtve sa
mogućnostima koje pruža sistemmogućnostima koje pruža sistem
-Informisanje žrtve o pravnim i-Informisanje žrtve o pravnim i
drugim mogućnostima u ciljudrugim mogućnostima u cilju
nesmetanog života žene i dece.nesmetanog života žene i dece.
-Ohrabrivanje žrtve i uključenje u-Ohrabrivanje žrtve i uključenje u
proces reintegracije i u procesproces reintegracije i u proces
suprotstavljenja nasilnisuprotstavljenja nasilnikkuu
31. Očekivani rezultati Projekta su:Očekivani rezultati Projekta su:
--UUmrežavanje relevantnih institucijamrežavanje relevantnih institucija
Publikacija će biti distribuirana iPublikacija će biti distribuirana i
stajaće na info pultovima sledećihstajaće na info pultovima sledećih
institucija:institucija:
Urgentni centri,Urgentni centri, Uprave policijeUprave policije
većine gradova u Srbiji,većine gradova u Srbiji, Centri zaCentri za
socijalni rad,socijalni rad, Sigurne kuće,Sigurne kuće, JavnaJavna
tužilaštva i Osnovni sudovitužilaštva i Osnovni sudovi;;
-Žrtve sklonjene i zaštićene od-Žrtve sklonjene i zaštićene od
nasilnikanasilnika;;
32. -Nasilnici iseljeni iz stanova i-Nasilnici iseljeni iz stanova i
zatvoreni u skladu sa zakonomzatvoreni u skladu sa zakonom;;
-Žrtve ohrabrene da se sa-Žrtve ohrabrene da se sa
nasilnikom suoče u sudskomnasilnikom suoče u sudskom
postupkupostupku;;
-Žrtve osposobljene za samostalan-Žrtve osposobljene za samostalan
nastavak životanastavak života;;
Glavna ciljna grupa su šrtve nasiljaGlavna ciljna grupa su šrtve nasilja
i potencijalne žrtve nasilja ui potencijalne žrtve nasilja u
porodici.porodici.
33. Projekat se takodje obraćaProjekat se takodje obraća
nadležnim institucijamanadležnim institucijama
pravosudnog,pravosudnog, zdravstvenog izdravstvenog i
sistema socijalne zaštite koji susistema socijalne zaštite koji su
neophodni da bi se problemneophodni da bi se problem
porodičnog nasilja rešavaoporodičnog nasilja rešavao
sistematski.sistematski.
Najšira javnost će sa ciljevima iNajšira javnost će sa ciljevima i
aktivnostima projekta biti upoznataaktivnostima projekta biti upoznata
krozkroz oobjavljenubjavljenu PPublikaciju koja ćeublikaciju koja će
biti distribuirana na način koji smobiti distribuirana na način koji smo
već naveli kao i kroz ove okrugleveć naveli kao i kroz ove okrugle
stolove koji se planiraju.stolove koji se planiraju.
34. Očekujem da ćemo mi danas naOčekujem da ćemo mi danas na
ovom prvom okruglom stoluovom prvom okruglom stolu,, koji sekoji se
održava u Zrenjaninu,održava u Zrenjaninu, već dati nekeveć dati neke
ideje oko toga šta sve publikacijaideje oko toga šta sve publikacija
treba da sadrži.treba da sadrži. Zrenjenin je gradZrenjenin je grad
sa primerima dobrih rešenja usa primerima dobrih rešenja u
pomoći žrtvama nasilja tako da supomoći žrtvama nasilja tako da su
nam iskustva odavde vrlonam iskustva odavde vrlo
dragocena.dragocena.
35. Publikacija ne sme da budePublikacija ne sme da bude
dugačka i nejasna,dugačka i nejasna, sa mnogosa mnogo
stručnih i opširnih saveta koje zastručnih i opširnih saveta koje za
žrtve nasilja neće biti jasni ižrtve nasilja neće biti jasni i
primenjivi.primenjivi.
Prvo i početno pitanje je kome žrtvaPrvo i početno pitanje je kome žrtva
nasilja treba da se obrati za pomoćnasilja treba da se obrati za pomoć,,
ako se nasilje dešava u vreme kadaako se nasilje dešava u vreme kada
većina institucija ne radivećina institucija ne radi,, i šta odi šta od
toga kome se obrati za pomoćtoga kome se obrati za pomoć
može da očekuje.Taj model moramože da očekuje.Taj model mora
biti primenjiv u celoj Srbiji.biti primenjiv u celoj Srbiji.
Hvala na pažnji.Hvala na pažnji.
36. Očekujem diskusiju sa konkretnimOčekujem diskusiju sa konkretnim
predlozima i mišljenjimapredlozima i mišljenjima
Vesna StanojevićVesna Stanojević
U Beogradu,mart 2013.gU Beogradu,mart 2013.g