1. PROJEKT „RIJEKE HRVATSKE“
WWW.CRORIVERS.COM
SVIM MEDIJIMA
POVODOM NAJAVA O GRADNJI NOVE HIDROELEKTRANE NA RIJECI DOBRI –
NE SMIJEMO PONOVITI ISTU GREŠKU!
Od početka izgradnje HE Lešće pojavili su se u javnosti, ali i u turističkoj struci kao i među biolozima i
zaštitarima prirode, veliki otpori prema realizaciji projekta, kojim je u konačnici izgradnjom pedesetak
metara visoke brane potopljeno dvanaestak i više kilometara najzanimljivijeg kanjona rijeke Dobre.
Posebnost ovog dijela rijeke očitovala se u iznimnoj krajobraznoj vrijednosti kanjona koja je bila i
komercijalno evaluirana kroz nadaleko poznatu i svakako jednu od najboljih u regiji, rafting
destinaciju. Rafting na ovom dijelu Dobre bio je perjanica riječnog turizma, koji bi svakako u
Karlovačkoj županiji trebao predstavljati jedan od strateških pravaca razvoja. U smislu biološke
raznolikosti, osobito kada je u pitanju specifična, pa i endemska speleokrška fauna danas potopljeni
kanjon Dobre bio je svojevrsni „hot – spot“.
Ništa od navedenog nije, međutim bilo dovoljnim razlogom da se odustane od potapanja kanjona,
odnosno gradnje brane i to na temelju građevinske dozvole i studija utjecaja na okoliš iz osamdesetih
godina prošlog stoljeća! Od svih štetnih posljedica koje su se razmatrale u javnosti, o utjecaju rada
nove hidroelektrane na donji tok rijeke ispod brane, a koji se snažno osjeća gotovo sve do ušća u
Kupu pa i dalje do Karlovca, najmanje se razglabalo. Vodeni val koji se pojavljuje u toku rijeke ispod
brane stvara velike poteškoće erodirajući obale, ugrožava sigurnost kupaća na ljetnim kupalištima,
prijeti infrastrukturi i kulturno-povijesnoj baštini (most na karolini u Novigradu).
Od nedavno se u medijima pojavila informacija o formiranju nove brane odnosno akumulacije kao
mogućeg rješenja za ublažavanje negativnih posljedica rada HE Lešće na donji tok rijeke. Kao moguća
lokacija nove brane spominje se ušće Globornice u Dobru što je otprilike 5 km nizvodno od brane HE
Lešće. Ovaj dio rijeke zaključno sa mostom u Lipi posljednji je preostali djelić kanjona Dobre izvan
naseljenog dijela i potapanje ovog dijela rijeke zadao bi završni udarac na iskonsku očuvanu ljepotu
Dobre. Radi se o izuzetno slikovitom, pomalo divljem dijelu kanjona u kojem Dobra blista onim svojim
iskonskim sjajem. Umjesto da se razmišlja o tome da se upravo na ovu dionicu rijeke prebace rafting i
drugi turistički aranžmani koji su nestali potapanjem gornjeg dijela kanjona i na taj način ublaži
gubitak popularne turističke destinacije, planira se upravo suprotno – potpuno potapanje i
posljednjeg netaknutog dijela Dobre.
Smatramo da je ovakav čin dokaz potpunog ne razumijevanja ogromnog turističkog potencijala
„karlovačkih“ rijeka na kojima uostalom županija i sam grad Karlovac već desetljećima grade turistički
brend! Da ni ne spominjemo važnost očuvanja preostalih očuvanih rijeka u prirodnom stanju, a o čem
nas moderne spoznaje svakog dana sve više educiraju. Brojni domaći, ali i strani stručnjaci
upozoravaju nas da ne ponavljamo greške koje su davno počinili naši zapadni susjedi kanalizirajući i

2. pretvarajući svoje rijeke u neprirodne akumulacije, a čijih su posljedica u skladu s novim znanstvenim
spoznajama svjesni tek danas. Podsjetimo se samo Zagorske Mrežnice i velikog dijela Gacke koji
danas više ne postoje, ili znatno izmijenjene rijeke Like, Rićice, Cetine i drugih naših rijeka koje su
bespovratno izgubile svoj izvorni identitet upravo potapanjem njih cijelih ili njihovih dijelova toka pod
bezlične akumulacije.
Hrvatske rijeke dale su svoj znatan doprinos u opskrbi naše domovine električnom energijom. Preko
40% od ukupno proizvedene električne energije proizvodi se danas na hrvatskim rijekama. Ono što je
od njih ostalo u prirodnom stanju trebamo sačuvati nama na ponos, jer Hrvatska je jedna od rijetkih
zemalja Europe koja se može podičiti toliko raznolikim i sačuvanim rijekama!
Tomislav Šolić i Goran Šafarek– Projekt Rijeke Hrvatske