1. UVOD
Budžet je svakako stavka zbog koje vrlo često stavljamo prst na čelo i zapitamo se koliko smo ispravnu odluku doneli, da li uštedeti za ovo ili za ono... E, a onda su nam u "pomoć" došli krediti. U današnje vreme prava je retkost da veće investicije prolaze bez kredita neke vrste.
Mnogi od nas upravo zahvaljujući kreditima poseduju stambene prostore, kola i slično. A koliko je mudro upuštati se u kredit, na koliko vremena je opterećenje kućnog budžeta optimalno i da li sada podizati kredit ili sačekati još nešto, pitanja su koja dobro pokazuju koliko podrobno moramo da se raspitamo o svakoj stavci pre nego što se upustimo u kreditiranje.
Kredit je određeni novčani iznos koji nam banka ustupljuje na korišćenje na određeno vreme, pod određenim uslovima i uz plaćanje naknade - kamate, kao cene korišćenja tih sredstava. Krediti mogu biti nenamenski ili gotovinski, tzv. „keš" krediti i namenski kao što su: potrošački, stambeni ili krediti za obrtna sredstva. Krediti se, osim po sopstvenim karakteristikama, razlikuju i u zavisnosti od banke u kojoj ih podižemo.
2. KREDIT – ZNAČAJ I FUNKCIJE
Kredit je dužničko – poverilački posao u kome banka kao poverilac stavlja na ras- polaganje određenu količinu finansijskih sredstava klijentu – dužniku – u formi koja, pored ostalog, uključuje definisanje najvažnijih uslova: kamate, načina otplate, vremena otplate, obezbeđenje i sl. Bitna karakteristika kreditnog posla je povratnost, što znači da postoji obaveza dužnika da plasirana sredstva vrati, uvećana za ugovorenu kamatu.
Poverenje između banke, kao poverioca, i klijenta, kao dužnika, od presudne je važnosti u međusobnim odnosima, naročito kod kreditnih poslova. Sam naziv kredit to odražava, jer potiče od latinske reči creditum - što znači kredit ili zajam, a ova reč ima osnovu u reči credo, credere, što znači verovati. Pri tom treba imati u vidu genezu kredita kao jednog od prvobitnih bankarskih poslova i njegov nastanak kao pozajmice u robama, koja je kasnije evoluirala u gotovo isključivo pozajmice u vidu finansijskih sredstava
1. UVOD
Budžet je svakako stavka zbog koje vrlo često stavljamo prst na čelo i zapitamo se koliko smo ispravnu odluku doneli, da li uštedeti za ovo ili za ono... E, a onda su nam u "pomoć" došli krediti. U današnje vreme prava je retkost da veće investicije prolaze bez kredita neke vrste.
Mnogi od nas upravo zahvaljujući kreditima poseduju stambene prostore, kola i slično. A koliko je mudro upuštati se u kredit, na koliko vremena je opterećenje kućnog budžeta optimalno i da li sada podizati kredit ili sačekati još nešto, pitanja su koja dobro pokazuju koliko podrobno moramo da se raspitamo o svakoj stavci pre nego što se upustimo u kreditiranje.
Kredit je određeni novčani iznos koji nam banka ustupljuje na korišćenje na određeno vreme, pod određenim uslovima i uz plaćanje naknade - kamate, kao cene korišćenja tih sredstava. Krediti mogu biti nenamenski ili gotovinski, tzv. „keš" krediti i namenski kao što su: potrošački, stambeni ili krediti za obrtna sredstva. Krediti se, osim po sopstvenim karakteristikama, razlikuju i u zavisnosti od banke u kojoj ih podižemo.
2. KREDIT – ZNAČAJ I FUNKCIJE
Kredit je dužničko – poverilački posao u kome banka kao poverilac stavlja na ras- polaganje određenu količinu finansijskih sredstava klijentu – dužniku – u formi koja, pored ostalog, uključuje definisanje najvažnijih uslova: kamate, načina otplate, vremena otplate, obezbeđenje i sl. Bitna karakteristika kreditnog posla je povratnost, što znači da postoji obaveza dužnika da plasirana sredstva vrati, uvećana za ugovorenu kamatu.
Poverenje između banke, kao poverioca, i klijenta, kao dužnika, od presudne je važnosti u međusobnim odnosima, naročito kod kreditnih poslova. Sam naziv kredit to odražava, jer potiče od latinske reči creditum - što znači kredit ili zajam, a ova reč ima osnovu u reči credo, credere, što znači verovati. Pri tom treba imati u vidu genezu kredita kao jednog od prvobitnih bankarskih poslova i njegov nastanak kao pozajmice u robama, koja je kasnije evoluirala u gotovo isključivo pozajmice u vidu finansijskih sredstava
Prezentacija fonda Ilirika Jugoistočna Evropa (JIE) i Društva za upravljanje investicionim fondovima Ilirika DZU a.d. Beograd. Prezentacija novog vida ulaganja u investicione fondove - Ilirika Štednja Plus
Prezentacija fonda Ilirika Jugoistočna Evropa (JIE) i Društva za upravljanje investicionim fondovima Ilirika DZU a.d. Beograd. Prezentacija novog vida ulaganja u investicione fondove - Ilirika Štednja Plus
Monetarna ekonomija, bankarstvo i finansijska trzista
1. *Ovde unesite naziv Vase škole , na primer Elektrotehnička škola Nikola Tesla, Zrenjanin
SEMINARSKI RAD
Tema :
Monetarna ekonomija, bankarstvo i finansijska tržišta
Profesor-mentor: Učenik:
*ime mentora *Vase ime, razred
2. Novembar, 2009.
1. Nedepozitni izvori sredstava bnaka
Do sredstava ne dolaze prikupljanem depozita vec na druge nacine. Tu spadaju: ugovorne fin.
institucije koje do sredstava dolaze na ugovornoj osnovi, preko periodicnih uplata u odredjenim
vremnenskim intervalima. Takođe tu spadajuc i osiguravajuce organizacije su fin. institucije
koje za utvrdjenu naknadu ( premniju) obezbedjuju isplatu ugovorene sume ukoliko se desi
odredjeni osigurani slucaj. Dakle one kreiraju i prodaju svoje obaveze u obliku polise zivotnog
osiguranja i raznih vrsta rizika i time prikupljaju fin. Stednju, koju zatim u obliku kredita daju
drugim fin. Institucijama i od njih kupuju obveznice, zapise, akcije isl. Cime transformisu fin.
Stednju do deficitnih ekonomskih jedinica. Ako nisu u mogucnosti da pokriju veliki obim
potenciojalne stete pribegavaju koosiguranju ili reosiguranju (Londonski lojds).
Penzioni fondovi do sredstava dolaze iz uplata doprinosa zaposlenih poslodavaca
obezbedjujuci pojedincima sigurnost po zavrsetku radnog veka i transferisu ih do deficitnih
ekonomskih jedinica slicno kao i osiguravajuca drustva. Penzioni fondovi raspolazu znatnim fin.
Sredstvima.- investicioni fondovi su profesionalno vodjene fin. Institucije koje mobilisu capital
vise pojedinaca radi ulaganja u skup HOV razlicitih emitenata. Imaju poseban oblik passive jer
je ona skoro u celini sastavljena od akcija investitora tako da se njihov rizik poslovanja kao
posrednika direktno prenosi na investitora.. Koriste se kao znacajno poluga privatizacije
privrede u bivsim socijalistickim zemljama. Kod nas jos ne.
Ostale fin. institucije koje se nalaze u prostoru izmedju izvornih vlasnika fin. Stednje i krajnjih
korisnika kao sto su: razne fin. Kompanije koje do sredstava dolaze emisijom svojih HOV ili
uzimanjem kredita od komercijalnih banaka i investiraju ih u obveznice i akcije preduzeca ili
kreditiraju preduzeca i fizicka lica.
Nedepozitni izvori u užem smislu su sastavljeni od: kreditnih izvora i emitovanih hartija od
vrednosti sam kapitalom posmatra se odvojeno, medjutim može se posmatrati i kao deo
nedepozitnih izvora kada se nedepozitni izvori posmatraju u širem smislu
kreditni izvori su u osnovi krediti uzeti od centralne banke, krediti izmedju poslovnih
banaka i krediti od ostalih finansijskih organizacija
izvori mobilisani na tržištu putem emisije i prodaje različitih vrsta vrednosnih
kratkoročnih i dugoročnih hartija od vrednosti
kapital čini trajno uložena sredstva na račune banaka i osnovu za pozitivno poslovanje
2
3. Nedepozitna bankarska sredstva predstavljaju dopunska sredstva formirana institucionalnim
putem ili dopunskom delatnošću banke i čine 15-20% finansijskog potencijala . Stalne se
povećava učešće nedepozitnih u odnosu na depozitne izvore sredstava.
Banke se menjaju – liberalizacija dozvoljava bankama da udju u investiciono bankarstvo, aset
menadžment i osiguranje Banke su u stalnoj potrazi za novim izdašnijim izvorima prihoda – u
Besplatni Seminarski, Diplomski, Maturski Tekstovi i Pomoćna
Literatura.
RADOVI IZ SVIH OBLASTI, POWERPOINT PREZENTACIJE I DRUGI
EDUKATIVNI MATERIJALI.
www.diplomski-radovi.com
www.seminarskirad.org
www.magistarski.com
www.maturskiradovi.net
www.maturski.net
www.seminarskirad.info
www.maturski.org
www.essaysx.com
3
4. NA NAŠIM SAJTOVIMA MOŽETE PRONAĆI SVE, BILO DA JE TO SEMINARSKI, DIPLOMSKI
ILI MATURSKI TEKST, POWERPOINT PREZENTACIJA I DRUGI EDUKATIVNI MATERIJAL.
ZA RAZLIKU OD OSTALIH MI VAM PRUŽAMO DA POGLEDATE SVAKI RAD, NJEGOV SADRŽAJ I
PRVE TRI STRANE TAKO DA MOŽETE TAČNO DA ODABERETE ONO ŠTO VAM U POTPUNOSTI
ODGOVARA. U BAZI SE NALAZE SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI TEKSTOVI
KOJE MOŽETE SKINUTI I UZ NJIHOVU POMOĆ NAPRAVITI JEDINSTVEN I UNIKATAN RAD. AKO
U BAZI NE NAĐETE RAD KOJI VAM JE POTREBAN, U SVAKOM MOMENTU MOŽETE NARUČITI
TEKST NA LINKU POMOĆ PRI IZRADI TEKSTOVA I POMOĆNE LITERATURE.
4