SlideShare a Scribd company logo
1
GERMA I
GERMANIA
Petko Nikolić
Mystic Books
2
Petko Nikolić,
čitač zapisa u godovima vremena
3
Copyright © 2018. by Petko Nikolic
Ova publikacija u cjelini ili u dijelovima ne smije se um-
nožavati, preštampavati ili prenositi u bilo kojoj formi ili
bilo kojim sredstvom bez dozvole autora, niti može biti
na bilo koji drugi način ili bilo kojim drugim sredstvom
distribuirano ili umnožavano bez odobrenja autora. Sva
prava za objavljivanje ove knjige zadržava autor.
4
SADRŽAJ
Istina 7
Germa 8
Germania 10
Abnoba planine 15
Abramnica, abramica ili obramica 17
Moccos i Mokoš 18
“Balkanski turcizam” – šta je to 19
Eno gore gore gore 22
Sviranje kurcu 23
Sardiati 24
Biljke roda gentiana, genta i gen 26
Gerdap > Đerdap 30
Ven je Sunce 31
En, ten, tini 34
Da 36
Kako strana religija zatire narod 37
Asgard u Midgardu 39
Kofa i kovač govore 41
Gard, garda i grad 42
Gräd 43
Torba i torbak 44
Stećak iz rimskog doba 46
Nemed je predak Nemaca 52
Nemanja – prvi srpski revolucionar 53
Laž se razobliči kad-tad 57
Dud i duda 59
Dajbog i Semargl iz Studenice 62
Debilnost ili totalno neznanje 64
Slušaj, izvarani narode 65
Rijeka Don (Rusija) 66
Sanskrit – značenje naziva 67
O srpskom bogu Dodi 68
5
Ozren 72
Gle, gledaj i progledaj 72
Koračati putem Sunca 74
Asia (Azia) i India 76
Tragom istine 79
Bor 81
Trojanci u Rajačkim Pimnicama 82
Lažovi, prestanite da lažete 87
Porijeklo riječi “moba” 88
Gibanica 89
Leotar 90
Trava i Travunia 92
Trebinje 94
Drum i drug 96
Bob, boba, bobak i nebo 97
Crepulja, crep i sač 101
Bisage 103
Bis > vis 105
Prvi i drugi 109
Sanskrit i Božije Trojstvo 111
Od parazita do žita 112
Sanskritski i brigijski 113
Eneti, Veneti, Slavonci ili Sloveni 114
Pat i Apolon Patareus 116
Porijeklo albanskog grba 125
“Ase” u natpisima stećaka 126
Tajna u službi religijske podvale 129
Dom i domaćin 132
Cenzura ili totalno neznanje 138
Gargače 139
Selo Dusina 141
Hora > horast > hrast > rast 142
Pelin 143
6
Viduški Ševo i vedski Šiva 143
Car Dušan je otrovan 146
Carevo ime “Dušan” 146
Škola života 148
Nemanjin krstaški rat protiv Srba 149
Nemanjići nisu slavili Krsnu slavu 151
Magarci 153
Pamer beri, il’ i to poseri 155
Isus i vrh piramide 155
Maran ata – tajni znak za ubistvo 157
Otarasi se otirača 161
Početak 163
Blagoslov Boga Sunca 165
Baba Jaga i jagorčevina 168
Narodna imena mjeseci 171
Korijeni riječi i korijeni naroda 174
Bitola 176
Romanija 177
Ra, rog i Svarog 178
Ras, Arsa i Arjani 181
Čiji su stećci 183
Bibliografija 186
O Autoru 191
7
ISTINA
I kaže on meni:
"Istina je mač sa dvije oštrice te ranjava i onog
kome je rečena i onog od koga je rečena. Budeš li svi-
ma govorio istinu, zamrziće te najprije oni daleki, pa oni
bliži i na kraju najbliži. A onda će se desiti obrnuto:
počeće da te poštuju najprije oni daleki, pa oni bliži i na
kraju najbliži, ali ti ćeš tada već biti u grobu.
8
GERMA
Gerovit, bog proljeća kod polapskih Slovena.
GERMA je rijec tračanskog jezika i znači TO-
PLOTA, VRUĆINA, VRELINA, dakle se značenjem od-
nosi na vatru.
9
U seoskom stanovništvu među Srbima, Hrvati-
ma i Bošnjacima još se čuje riječ GERMA i odnosi se
na kvasac za hljeb. Prije Avramskog vjerskog rata na
Balkanu 1991-1995. god. u prodavnicama se prodavao
taj kvasac sa napisanim imenom na omotu: “GERMA,
kvasac za tijesto”.
Nakon rata nestade GERME u prodavnicama.
Državni cenzori novostvorenih banana-država, tuđe
sluge i dušmanski izmećari, ukinuše tračansku riječ
GERMA, jer jedna jedina riječ svjedooči protiv laži o
slovenskom doseljavanju na Balkan i prikriva istinu da
su mnogi Balkanci direktni poromci Tračana, a Tračani
su isto što i Kelti i Iliri.
GER > ŽER
GER > ŽER = TOPLOTA, VRUĆINA = VATRA
GER > KER = ŽESTINA, LJUTINA = VATRA
GER > KER > KERNUN (KERNUNOS)
GER > GERA > GORA
GER > HER
GERA > HERA
GER > GERMES > HERMES
GERCEG > HERCEG
GER > GEROVIT = JAROVIT
GER > GERMAN
GER > GERKUL > HERKUL
GER > GEROJ > HEROJ
GER > GERASIM
GER > GERMA > GERMANIA
GER > GERAN > GERANIUM
GER > GERAMOS > KERAMOS = KERAMIKA
GER > GERPIK > KERPIK > ČERPIĆ
GER > GERKA > KERKA > ĆERKA
10
GERMANIA
Najstarija Germanija
Po čemu je GERMANIA dobila ime? Riječ GE-
RMA je stara srpska riječ još iz vremena Briga i Tra-
čana i znači TOPLOTA, VRELINA. To je značenje GE-
RMA, a GERMA služi za vrenje hljeba (vrenje je hemij-
ski proces pri kojem se razvija toplota):
“…Skt. gharmáḥ, Thracian germo- ‘hot’, Lat.
formus….” (1)
“…Skt. gharmáḥ, tračansko germo- ‘vreo’, lat.
formus…."
“…Thracian ‘germo-‘ ‘warm’, Γέρμας (city cha-
racterised by hot springs)….” (2)
“Tračansko ‘germo-‘ ‘toplo’, GERMAS (grad
poznat po vrelim izvorima)….”
11
Perzijsko GERMA je TOPLO VRIJEME, LJE-
TO. [3]
“GERMA (Γέрμη: Eth. Γερμηνός), also called
Ίερἁ Γέрμη, a town of Mysia, situated between the
rivers Macestus and Rhyndacus.” (4)
“GERMA (Γέрμη: Eth. Γερμηνός), takođe zvana
Ίερἁ Γέрμη, grad u Miziji, smješten između rijeka
Makestus i Rhindakus.”
Drevna zemlja GERMANIJA je današnja oblast
planine Švarcvald, nekad poznata po velikoj šumi koju
su Rimljani zvali HERCINIA SILVA (Hercynia Silva). To
je oblast sa velikim brojem termalnih izvora, dakle
TOPLIH, VRUĆIH, VRELIH VODA. To je ono znače-
nje tračanske riječi GERMA, dakle su toj oblasti ime
dali TRAČANI, tj. trački narod koji je tu živio prije dola-
ska Nijemaca i ponjemčavanja: GERMA = TOPAL,
VRUĆ, VREO. Takva oblast je GERMANIA.
I sam naziv šume kazuje da je GER dalo HER
isto kao što je GERKUL dalo HERKUL i kao što je od
GEROJ postalo HEROJ, GERMES je dalo HERMES.
I gle: GER + CINN > GERCINN. GER je
TOPAL, VRUĆ, VREO, a šta je CINN? To je keltska
riječ sa značenjem RAST, UVEĆAVANJE, UMNOŽA-
VANJE (5). Ženski rod od GERCINN je GERCINNIA
što je kod Rimljana i Grka postalo HERCINIA (Hercy-
nia).
Najpoznatiji termalnih izvora GERCINIJE ili
HERCINIE u području drevne GERMANIE:
1. Friedrichsbad and Caracalla in Baden- Baden
2. Rotherma in Gaggenau - Bad Rotenfels
12
Germe (banje) u staroj Germaniji.
3. Thermal bath 'Seven Valleys' in Bad Herrenalb
4. Palais Thermal in Bad Wildbad
5. Paracelsus-Thermae in Bad Liebenzell
6. Mineral Thermal Bath Bad Teinach
7. Solemar in Bad Dürrheim
8. Eugen-Keidel-Bath in Freiburg
9. Vita Classica in Bad Krozingen
10. Cassiopeia-Thermae in Badenweiler
11. Balinea-Thermaes in Bad Bellingen
13
12. Radon Revital Bath in St. Blasien -
Menzenschwand
13. Aqualon Health Centre in Bad Säckingen
Najpoznatije germe (banje) današnje Germanije.
I tako su Rimljani stanovnike tračkokeltske Ger-
manije nazvali Germanima, a to su kasnije Nijemci sve
okupirali i mic po mic ponjemčili, te se drevno ime
Germana Keltotračana počelo tumačiti kao izvorno
njemačko porijeklo.
14
Rimske germe (Badenweiler, Germania).
…………………….
(1) Basil Ferris Campbell Atkinson, The Greek
Language, Second Edition, Revised, London, Faber
and Faber Limited, 1933, pg. 40.
(2) J. P. Mallory, Douglas Q. Adams, Encyclope-
dia of Indo-European Culture, Fitzroy Dearborn Pub-
lisher, London and Chicago, 1997, pg. 263.
(3) Sir James W. Redhouse, A Turkish and English
Lexicon, Beirut, Libraire du Liban, 1987, p. 1540.
(4) William Smith, Dictionary of Greek and Roman
geography, London: John Murray, 1872, pg. 992.
(5) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
Gaelic Press, 1902-, pg. 194.
15
ABNOBA PLANINE
Keltske Abnoba planine u drevnoj Germaniji.
Današnja planina Švarcvald u drevnoj keltskoj
Germaniji zvala se ABNOBA MOUNT. Ime planine
svjedoči da su tu prije Nijemaca živjeli Kelti, tj. Tračani
i da su oni po toplim germama (banjama) dali ovoj
zemlji ime GERMANIJA.
Šta znači ime ABNOBA i od čega je postala?
Ova riječ složena je od dvije proste riječi AB + NOBA.
Starokeltsko AB znači VODA (1). Ova stara keltska
riječ održala se u srpskom jeziku u riječi ÀBRAMNICA.
U izvgovoru se čuje i ABRAVNICA (2) ili OBRAMICA –
motka koja se drži preko ramena sa sudovima za vodu.
16
Druga riječ u imenu ABNOBA je NOBA. To je današnje
gaelik NOBHA sa značenjem NOVA, SVJEŽA, NE-
PREPOZNATLJIVA (3). Tako ime ABNOBA znači
VODA SVJEŽINE, VODA NOVINE, VODA OBNOVE.
Kelti drevne Germanije imali su boginju sa ime-
nom DIANA ABNOBÆ, tj. DIANA ABNOBAJA. Jedan
njen njen oltar nađen je kod rimske banje u mjestu
Badenweiler. Ime DIANA je od DI, DIA što znači DAN,
BOG (4). Dakle DIANA znači BOGINJA VODOSVJE-
ŽINE, DIJANA VODONOVKA jer su GERME (banje)
ljekovite i obnavljaju zdravlje.
…………………….
(1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
Gaelic Press, 1902-, pg. 1.
(2) Đura Daničić, Rječnik hrvatskoga ili srpskoga
jezika, Dio I, JAZU, Zagreb, 1880-1882, str. 30.
(3) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. II,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
Gaelic Press, 1902-, pg. 1.pg. 699, 700.
(4) Ibid, Vol. I., pg. 331.
17
ABRAMNICA, ABRAMICA ILI OBRAMICA
Starokeltsko AB znači VODA (1). Ova stara
keltska riječ održala se u srpskom jeziku u riječi ÀBRA-
MNICA. U izvgovoru se čuje i ABRAVNICA (2) ili OB-
RAMICA – motka koja se drži preko ramena sa sudo-
vima za vodu.
U riječi ABRAMNICA dvije su keltske riječi: AB
(voda) i RAMH. Riječ RAMH je od srpskog korijena RA
koji se nalazi u riječima "račva", "raklja" i "rašlje". Od
RA izvedeno je RAME, jer je RAME mjesto iz kojeg se
GRANA ruka. Keltsko RAMH znači GRANA (3).
Keltsko OB je POTOK, ZALJEV, PLITKI BA-
ZEN dakle opet VODA (4):
a) AB-RAM-NICA > ABRAMNICA
b) OB-RAM-ICA > OBRAMICA
..............................
(1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
18
Gaelic Press, 1902-, pg. 1.
(2) Đura Daničić, Rječnik hrvatskoga ili srpskoga
jezika, Dio I, JAZU, Zagreb, 1880-1882, str. 30.
(3) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. III,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
Gaelic Press, 1902-, pg. 747.
(4) Ibid., pg. 701.
MOCCOS I MOKOŠ
Svinja u mokrini
Koliko je lako manipulisati ljudima u sakrivanju
istine da su Sloveni od Kelta, pokazaćemo i na primjeru
slovenske boginje MOKOŠ i MOCCOS (MOKOS),
keltskog božanstva krmadi, odnosno svinja. Svi znamo
da je MOKOŠ boginja vlažne zemlje (mokrine, vlage),
a zašto je MOCCOS bilo božanstvo svinja, pogledajmo
fotografiju iznad!
19
“BALKANSKI TURCIZAM” – ŠTA JE TO?
Pošto su ljudi bili nekad jedan narod jednog je-
zika, u mnogim narodima svijeta postoje isti korijeni ri-
ječi i iste ili oblikom i značenjem srodne riječi. To upo-
redna lingvistika dokazuje mnoštvom primjera.
“Balkanski turcizam arapskog porekla”, “Bal-
kanski turcizam persijskog porijekla”? Šta je uopšte
sintagma "balkanski turcizam"? Ako je turcizam, onda
je turski turcizam, ne može biti balkanski, ne može biti
persijski i ne može biti arapski turcizam! Pod izrazom
"balkanski turcizam" sve stare srpske riječi svjesno se
kradu iz etimologije srpskog jezika i trpaju u turski
ambar.
Kao prvo: porijeklom su Turci srodni Srbima, jer
su davni preci Turaka porijeklom sa sjeverne obale
Dunava današnje Vojvodine i Rumunije. Kao drugo:
osvajanjem Male Azije Turci su asimilovali mnoštvo
domorodaca keltskog (galskog i slovenskog) dakle srp-
skog porijekla. Samim tim u turski jezik ušlo je mnoštvo
galskih i slovenskih riječi. Turci su na Balkanu proveli
skoro 500 godina i među njima mnoštvo je onih koji su
porijeklom od Srba kako među janjičarima, tako u
sultanovoj administraciji. Da jedan narod živi petsto
godina izmiješan sa okupiranim narodom, a da ne primi
dio jezičkog fonda tog okupiranog naroda, to je nemo-
guće. Tačno je da u srpskom ima originalnih turcizama,
ali i u turskom ima mnogo više srbizama jer i dan danas
među Turcima ima oko devet miliona srpskih potoma-
ka.
Srbi su porijeklom od Gomerovih Cimerijana
koji su se u kasnijem istorijskom periodu počeli nazivati
20
Tračanima, Keltima i Ilirima. Mnoštvo tkz. Slovena
porijeklom je od njih, od tog naroda koji je živio sjever-
no od Dunava izvan granica Rimskog carstva. Dana-
šnji srpski jezik vuče porijeklo iz jezika Cimerijana,
Tračana, Kelta ili Ilira, a ne od nekakvog “prasloven-
skog jezika”, jer ni Prasloveni kao narod nisu postojali,
već su to bila plemena pomenutih skupina naroda istog
porijekla.
A sad malo o riječi SRČA! Državni etimolog
Petar Skok kaže ovako:
“sřča f (Vuk) = sřča (Kosmet) = serča (18. v.)
‘parče stakla ili kakvog suda od stakla, staklo, džäm,
staklenka’. Na -e, gen. -eta słče n (Vuk) ‘boca od sta-
kla’. Na tur. -li indeklinabilni pridjev srčali ‘staklen’,
epitet za durbin, pendžer (narodna pjesma). Balkanski
turcizam (tur. sırça) iz terminologije materijala: búg.
sarca.” (1)
I za SRČU, kao i za mnode druge riječi, Skok tvrdi da
je “balkanski turcizam.” I to se tako uči po filološkim
fakultetima decenijama i kao laž preko knjiga, nastav-
nih planova i nastavničkog kadra prenosi se na učeni-
ke srednjih i osnovnih škola. A pogledajmo: keltsko
(gaelik) SORCHA (SORČA) znači , SVJETLO, SJAJ,
JASNOST - suprotno od DORCHA (2).
Korijen u riječi SORČA je SOR i to je u srp-
skom dalo ZOR u riječi ZORA. Zar ZORA nije SVIJE-
TLA? U riječi SRCA korijen je SR od skraćenog SOR.
Skraćeno SR dalo je ZR u srpskom ZRAK, ZRETI,
PROZRETI.
Keltskom (gaelik) SORCHA (SORČA), što znači
SVJETLO, SJAJ, JASNOĆA, suprotnog značenja je
21
DORCHA (DORČA). Pošto je SORCHA (SORČA)
SVIJETLO, znači da je DORCHA (DORČA) TAMAN,
CRN. Korijen u riječi DORCHA (DORČA) je DOR-, baš
kao u riječi DORAT. A gle šta kaže Skok:
“dorat m (Vuk, 18. v., narodna pjesma) = durat
(jedanput, 17. v.) ‘konj mrke tamnoriđe boje’. Odatle:
hipokoristici dóra, dore, doro m, na -în, -in + -ьс darin,
gen. -ina, dorínac, gen. -ínca; deminutiv na -čie
doračić; pridjevi na -ov i -ost: doratov, doratasi. Kako je
taj balkanski turcizam iz oblasti konjogojstva složen od
tur. pridjeva doru ‘mrk’ i at (v.) ‘konj’, koji i sam dolazi,
može i od samog turskog pridjeva da nastane naša
pridjevska izvedenica na -ast: dorast (konj) kao i u bug.
dorest.” (3)
I šta reći? Ništa, već samo pljunuti na takvu
nauku i pljunuti na sve one koji tu laž kroz knjige, kroz
školski sistem i medijaska sredstva šire u narod. A
znate li zašto se laž prima u narodu? Zato jer je narod
preko nametnutih nenarodnih vjera već postao služitelj
duha laži, te većina naroda nema ni duhovne ni umne
snage da se opre laži.
………………………
(1) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga
ili srpskoga jezika, Knjiga III, JAZU, Zagreb, 1973, str.
318.
(2) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. III,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
Gaelic Press, 1902-, pg. 874.
(3) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga
ili srpskoga jezika, Knjiga I, JAZU, Zagreb, 1971, str.
426.
22
ENO GORE GORE GORE
Prije no što se jutrom pojavi Sunce, prvo vrho-
vi planina, brda i brežuljaka zasvijetle suncem. Brda,
planine i brežuljci su GORE i vatra GORI. Starokeltsko
GOR je SVJETLOST, TOPLOTA (1). Velško GOR je
VISINA (2):
GOR > GORA, GORI, GORE, GORETI, PREGORETI
Sve ove srpske riječi potiču od starokeltskog GOR, a
gle šta kaže Petar Skok:
"gòra f (Vuk, 1430) ‘1° brijeg, brdo, 2° velika
šuma (1646, ŽK, Vodice) za razliku od loza ( = šuma
uz kuću), 3° vinograd’, baltoslavenska (?), sveslaven-
ska i praslavenska riječ." (3)
Neće mrcina da kaže da GORA potiče od starokeltske
riječi, nego kaže da je porijeklo ove riječi praslaven-
sko. I eto prećutane istine, eto prećutane istorije, eto
lažne nauke jer ne smije se znati da Srbi i mnogi da-
našnji Balkanci, kao i mnogi Baltosloveni i Sloveni
potiču od Kelta koji su u starini bili isto što i Tračani i
Iliri.
A šta Skok kaže za GORJETI:
"gòrjeti, gorim impf. (Vuk) (iz-, do-, od-, na-,
o-, po-,pre-, pri-, raž-, sa-, za-), ie., baltoslavenski,
sveslavenski i praslavenski glagol na -eti, termin iz
kulture vatre ; ardere;..." (4)
Opet samo veli da je baltoslovenski, sveslovenski i
praslovensk, ni riječi da je od keltskog GOR. Neki slo-
venski narodi ne kažu GORA, nego GERA. Otkud sad
GERA? E, to je od tračanske osnove GER koja se
nalazi u srpskoj riječi GERMA i bukvalno znači TOP-
23
LOTA: GER je dalo ŽER, GERA je dalo ŽERA (GE-
RMA se stavlja u tijesto te izaziva vrenje, a pri svakom
vrenju razvija se toplota).
..................................
(1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. III,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
Gaelic Press, 1902-, pg. 516.
(2) William Richards, Welsh and English Dictio-
nary (Geiriadur Cymraeg a Saeseneg), Caerfyrddin,
1832. pg. 148.
(3) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili
srpskoga jezika, Knjiga I, JAZU, Zagreb, 1971, str. 589.
(4) Ibid, str. 591.
SVIRANJE KURCU
Naš stari i pametni narod slikovito-šaljivom
izrekom opisao je nečiji uzaludni posao: sviranje kur-
cu! Kad neće da se digne, možeš mu svirati dan-noć,
ali uzalud! E tako je i ovaj moj postao pravo sviranje
kurcu!
Godinama dokazujem i pokazujem da su origi-
nalni Srbi, dakle i mnogi današnji Hrvati, Bošnjaci i
Crnogorci porijeklom od Kelta, tj. od Tačana ili Ilira. Ali,
eto... i ja samo sviram kurcu! Evo ću i sad ovim
primjerom da odsviram lekciju kurcu, možda on ipak
razumije što današnji preglupi Srbi i ostali spomenuti
glupi Balkanci nikako da shvate: Vuk Karadžić je zabi-
lježio srpsku riječ GENUTI, GÉNEM koja znači UDA-
RITI (1). I gle: starokeltsko GEN znači OZLIJEDITI,
RANITI (2). I šta još starokeltsko GEN znači? Znači
MAČ, jer MAČEM se UDARA, OZLJEĐUJE I RA-
NJAVA! (3)
24
..............................
(1) Vuk Stef. Karadžić, Srpski rječnik istumačen
njemačkijem i latinskijem riječima, Četvrto državno
izdanje, Beograd, Stamparija Kraljevine Jugoslavije,
1936, st. 88.
(2) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Ga-
elic Press, 1902-, pg. 489.
(3) Ibid.
SARDIATI
SARDIATI su ilirsko pleme iz centralne Bosne.
U vrijeme rimskog cara Trajana (vladao od 98 - 117. g.
n. e.) SARDIATI su sa Pirustaima i Baridustaima nase-
ljeni u Daciju, današnja Rumunija. Ali, nikad se ne iseli
sav narod kao što ni u Titovo vrijeme nisu svi stanovnici
Bosanske Krajine raseljeni u Vojvodinu.
Šta znači ime SARDIATI? Ime se sastoji od
dvije keltske (gaelik) riječi: SAR + DIA. Gaelik SAR
znači SAVRŠEN, NENADMAŠAN, PLEMENIT, JU-
NAČAN, DRAGOCJEN, LJUDINA (1). SAR je od sta-
rijeg ZAR što je SJAJ. Gaelik DIA je DAN, VID, SVJE-
TLOST, BOG (2).
U rumunskoj Rošia planini (Roşia Montană),
što bukvalno znači Raška planina ili Crvena planina,
nađen je jedan oltar koji je postavio neki SARDIAT. Na
oltaru piše:
Platius Dasantis Genio Sardiat(a)e d(o)n(um)
Engleski prevod: "Platius, son of Dasa(s), making an
offering to the Sardeate Genius."
25
"Platius, sin Dasin, prinese žrtvu sardiat-
skom Geniusu."
Sardiatski oltar (Roşia Montană, Romania).
Genijus je bio opšti naziv porodičnih božanstava.
26
Nego je zanimljivo ime DASA, DASAN. Ima li iko da ne
zna šta znači ime DASA ili DASAN? Ko ne zna, evo da
mu kažemo: keltsko (gaelik) i srpsko DASAN znači
BIJESAN, POMAMAN, LJUT, SILAN, ŽESTOK, SPO-
SOBAN, GRUB, DIVLJI (3).
Sanskritsko DĀSA znači POZNAT ČOVJEK (4),
ali su gaelik i srpska značenja mnogo preciznija i na-
brajaju sve osobine DASE, jer DASA BACA, RAZBA-
CUJE I RAZVALJUJE.
............................
(1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. III,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
Gaelic Press, 1902-, pg. 791.
(2) Ibid., Vol. I, pg. 331.
(3) Ibid., pg. 312.
(4) Sir Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English
Dictionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, pg.
477.
BILJKE RODA GENTIANA, GENTA I GEN
"GENTIĀNA ⁓ae, f. [app. Illirian] One or other
species of the plant gentian." (1)
U ilirskog plemena Ardeji bio bio kralj sa imenom GE-
NTIUS Gentius (starogrčki: Γένθιος). Vladao u vreme-
nu 181–168. g. st. e.). Ime biljaka iz roda GENTIANA
(GENTIAN) istog je postanja i značenja kao i ime kralja
GENTIUSA.
U govoru seoskog stanovništava srednje
Bosne još postoji riječ GENTA i izraz ZGENTO SE što
znači ZBOTAVIO SE, ZAOKRUŽIO SE, tj. UDEBLJAO
SE. Kad su se sa igranja po snijegu djeca vraćala u
27
kuću noseći snijeg na pantalonama i vunenim čarapa-
ma, žene su im ljutito govorile: "Metlu u šake i prvo te
gente otresi!"
GENTA je sinonim riječi "bota", a "bota" je ono što je
OKRUGLO, GRUDASTO (pogledajmo cvjetove nekih
biljaka iz porodice GENTIANA ili GENTIAN, a onda
izgled njihovih cvijetova uporedimo sa GENTAMA na
ostalim slikama i biće nam jasna povezanost pojmo-
va).
Gentiana lutae, jedna iz roda gentian.
28
Kod ljudi i životinja GENTA se uglavnom klati,
MLATI, UDARA bilo da je u muška, bilo da je u ženska
GENTA. Čovjekova GENTA je u gaćama, dok su u že-
na GENTE dojke i kukovi.
Gente kao dijelovi gendara, tj. đerdana.
Vuk je zabilježio riječi GENUTI, GÉNEM sa
značenjem UDARATI, MLATITI, TUĆI (2). Starokeltsko
GEN je MAČ i njime se UDARA, MLATI, TUČE (3), a
sve je to od toga što GENTE vise pa mlate i udaraju
klateći se. Daničić je zapisao riječ GÈNDÂR značenju
ĐERDAN (4): "Gendar zveči, a papuče klepuću".
29
Osnova u riječi GENTA je GEN i od tog su izve-
dene sve grčke i latinske riječi sa značenjem ROD,
RASA, FAMILIJA i sl. U osnovi GEN korijen je GE- i to
je isti korijen koji se nalazi u tračkom GERMA ( toplo,
vruće, vatra), a nalazi se i u latinskom GERM što znači
SJEME, PUPOLJAK, KLICA. Od ilirskog GE- izvedeno
je grčko GAĨA (ZEMLJA).
Bukvalno značenje korijena GE- otkriva nam
kanariski jezik, ogranak sanskrita: kanarisko "geṇḍe"
znači "penis" (5), a "geṇṭe" je "korijen", "izvor" (6),
"géḍidu" je "orati" (7), a "gédára" je "uzorano polje" (8).
Dakle, GE- bukvalno znači SNAGA, SILA, MOĆ, a riječ
GENTA ostala je u jeziku naroda srednje Bosne još od
vremena Ilira.
.............................
(1) Oxford Latin Dictionary, Oxford, At The Claren-
don Press, 1968, pg. 760.
(2) Vuk Stef. Karadžić, Srpski rječnik istumačen
njemačkijem i latinskijem riječima, Četvrto državno
izdanje, Beograd, Stamparija Kraljevine Jugoslavije,
1936, st. 88.
(3) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
Gaelic Press, 1902-, pg. 489.
(4) Đura Daničić, Rječnik hrvatskoga ili srpskoga
jezika, Dio III, JAZU, Zagreb, 1880-1882, str. 127.
(5) W. Reeve, A Dictionary Canarese and English;
Revised, Corrected and Enlarged by Daniel
Sanderson, Bangalore: The Wesleyan Mission Press,
1858, pg. 388.
(6) Ibid.
(7) Ibid. pg. 39.
(8) Ibid.
30
GERDAB > ĐERDAP
a) Ilirsko GE = SILA, SNAGA, MOĆ
b) GERD > SILAN, SNAŽAN, MOĆAN
c) starokeltsko AB = VODA (1)
GERD-AB > GERDAB = SILNA, SNAŽNA, MOĆNA
VODA.
GERDAB > GERDAP > ĐERDAP
Nema tu nikakvih persijskih riječi ni "balkanskih turci-
zama".
..............................
(1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
Gaelic Press, 1902-, pg. 1.
31
VEN JE SUNCE
Srbi, Sorbs, Serbja, Serby, Sorben, Lusati,
Vendi (Wends, staroengleski: Winedas; staronordijski:
Vindr; njemački: Wenden, Winden; danski: Vendere;
švedski: Vender; poljski: Wendowie) ili kako ih još zo-
vu: "zapadni Sloveni". Govore da naziv Wends potiče
od rimskog vremena i latinskog naziva Veneti, Venedi
ili Venethi; grčki: Ουενεδαι /Ouenedai.
Još sredinom 5. vijeka stare ere Herodot spo-
minje ilirske ENETE (1) čije ime počinje osnovom EN.
Sanskritsko ENA je ON, a ON je egipatsko ime Sunca:
Sanskritsko ENDH znači kao i sanskritsko
INDH: SVJETLOST, ZAPALITI, ZAPLAMTITI (2). No-
silac ovih značenje je EN u riječi ENDH.
"Ani, ime Sunca u Asiriji, u Egiptu i Siriji je ON.
U Grčkoj je JAN i ION." (3)
"Ani u sanskritu ima oblik Inu (sunce), u Grčkoj,
Egiptu i Palestini je ON, ion, aon, anō, iun, oni, one,
Ono, No i Unni." (4)
Na mjestu starosrpskog EN i sanskritskog
ENDH i ENA u imenu ENETI osnova je EN(E). Pošto
se riječ odnosi na Sunce (sunce), a Sunce je svjetlost
i vid, osnova EN je u srpskom ENO što znači GLEDAJ,
VIDI ("Šta si bl-en-o?").
Mnogi istoričari tvrde da su Herodotovi ENETI
kasniji VENETI:
"To će biti zabilježena, računajući po Strabonu,
Sofoklu, poznata povezanost Antenora sa boravištem
Eneta (Veneta) na sjeveru Italije." (5)
32
Da su Herodotovi ENETI kasniji VENETI pokazuje i
ovaj citat koji govori o Herodotu:
"...on je znao o Venetima koje je s pravom sma-
trao Ilirima...." (6)
Enetsko EN postalo je VEN. Pošto EN znači SUNCE,
po logici i VEN treba da znači SUNCE. I zaista:
"Imamo Beth-aven, biblijsko ime, H-av.an ili H-
av-hani, bog Persijanaca, hindu Ven znači sunce, i
Vena mjesec; Van-iah, hebrejsko ime, sanskritsko
Van-as-pati, Pati znači vladar (vladari su u starini sinovi
sunca),...." (7)
"Ven (sun), Vena, mjesec, hindu riječ." (8)
EN-G-EL > ANGEL > ANGEO > ANĐEO = SVJET-
LOST, VATRA!
Velško EN je NAČELO ŽIVOTA, SUŠTINA, ŽI-
VOT (9). Gaelik ENIG isto je značenjem kao i AING
(10) u riječi AINGEAL (anđel) (11).
I tako pronalazimo u imenima ENETI, VENETI, VENDI
korijen EN (VEN) koji znači SUNCE. Svastika je VIN-
TA, a to je po osnovi VIN kao sinonimu Sunčevom
imenu VEN. I još ovo: "Napolje, VAN!" Ovo VAN u buk-
valnom smislu je slobodni prostor na suncu, na svjetl-
osti dana, dakle i VAN znači SUNCE.
EN, VEN, VIN i VAN su imena SUNCA: i svi
narodi Evrope čija su imena od ovih osnova izvedena
grane su jednog roda.
................................
(1) Sir Monier Monier-Williams, A Sanskrit-
English Dictionary, Oxford, The Clarendon Press,
1960, pg. 232.
33
(2) Ibid., pgs. 232, 167.
(3) Dunlap, S. F. (Samuel Fales), The origin of
ancient names of countries, cities, individuals, and
gods, Cambridge, Metcalf and Company, 1856, pg. 6.
(4) The Christian Examiner and Religious Miscel-
lany, Volume 61, Boston, Crosby, Nichols, and Compa-
ny, July 1856, pg. 95.
(5) A. C. Pearson, The Fragments of Sophocles,
Vol. I, Cambridge, The University Press, 1917, pg. 88.
(6) William Ridgeway, The Early Age of Greece,
Vol. I, Cambridge, The University Press, 1901, pg. 349.
(7) The Christian Examiner and Religious Miscel-
lany, Volume 61, Boston, Crosby, Nichols, and Compa-
ny, July 1856, pg. 95.
(8) Dunlap, S. F. (Samuel Fales), Ibid., pg. 25.
(9) William Richards, Welsh and English Dictio-
nary: Geiriadur Cymraeg a Saeseneg, Caerfyrddin:
Published by Ewan Jones, 1832, pg. 131.
(10) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. II,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
Gaelic Press, 1902-, pg. 393.
(11) Ibid., Vol. I, pg. 16.
34
EN, TEN, TINI
U našoj narodnoj dječjoj pjesmi nabrajalici ili ra-
zbrajalici sačuvna je uspomena iz vedskih vremena na
ritualni običaj dočeka zore:
EN
TEN
TINI
SAVA
RAKA
DINI
SAVA
RAKA
TIKA
TAKA
BIJA
BAJA
BUM
Riječi sanskrita:
- EN (ENA) = ON (SUNCE) ili ONA (ZORA) (1),
- TEN = TÉNA = TAMO, OTUDA (2),
- TINI = TINJA = SJAJI = DÍNA (san.) = DĬNĬ, DANI
(SVIĆE) (3),
- SĀVÁ ( सव ) = SOMU PRINESI (vedski ritual u čast
dana, mjeseca i godine) (4),
- RAKA ( रक ) = SUNČEV DRAGULJ, KRISTAL,
SJAJ, BLJESAK = (5),
- DINI ( < DÍNA, Slav. DĬNĬ) = DANI (SVIĆE) (6),
- SĀVÁ = ( सव ) = SOMU PRINESI,
- RAKA ( रक ) = SUNČEV DRAGULJ, BLJESAK,
SJAJ,
- TIKA (< TĪK) = IDE (7),
35
- TAKA = (< TAK) = DARUJE, RADUJE (8),
- BHIYĀ (< BHĪ) = STRAVA (9),
- BHAYA = BAJA, OPASNOST (10),
- BHUM je srpsko BUM (onomatopeja) = PUČE,
PRSNU.
Nabrajalica u slobodnom prevodu:
ZORA
ON (ONA)
OTUDA
TINJA
SOMU PRINESI
SUNČEV BLJESAK
DANI
SUNČEV BLJESAK
IDE
RADUJE
STRAVA
OPASNA
PRSNU
...........................
(1) Sir Monier Monier-Williams, A Sanskrit-
English Dictionary, Oxford, The Clarendon Press,
1960, pg. 232.
(2) Ibid. pg. 454.
(3) Ibid.
(4) Ibid., pg. 1210.
(5) Ibid., pg. 448.
(6) Ibid., pg. 478.
(7) Ibid. pg. 478.
(8) Ibid.,pg. 431.
(9) Ibid. pg. 758.
(10) Ibid.
36
DA
- Jeli li uradio posao?
- Jesam!
- Jesi li uradio posao?
- Da!
Pričam nevjernom rodu, godinama na očigled-
nim primjerima pokazujem i dokazujem da su Srbi i
većina Slovena porijeklom od Cimerijana koji su se u
kasnijem istorijskom dobu nazivali Tračani, Kelti i Iliri
(Sarmati su od istog stabla, ali su bili skitizirani).
Pričam i govorim, pokazujem i dokazujem, ali
je vatikansko-grčko-svetosavska crkveno-politička ide-
ološka dresura uma jača od svakog dokaza, te zom-biji
ostaju zombiji bez vlastite umne snage za razmišljanje
i kreativno zaključivanje.
Evo još jedan primjer koliko malo treba da se
istina sakrije i da se laž u glavama zombija na carski
presto ustoliči. O riječi DA Petar Skok kaže:
"da = da, potvrdna čestica kao odgovor na
pitanje, 'sinonim: jest, sic, ita'. Nalazi se u istom zna-
čenju u bugarskom i kao posuđenica iz južnoslaven-
skoga u rumunjskom jeziku. Kao svezica općenita je u
slavenskim jezicima i postanjem je iz praslavenskog
doba." (1)
Tako akademik i "najveći jugoslavenski, jugoslovenski
i hrvatski" lingvista tvrdi: riječ DA "postanjem je iz pra-
slavenskog doba". Nema praslavenskog ni prasloven-
skog doba, postoji praistorijsko i istorijsko doba, a u
istorijskom dobu poznati su svi narodi Evrope i među
37
njima nema nikakvih Praslovena, nego su od tih posto-
jećih istorijskih naroda izvan i sjeverno od Rimskog
carstva postali istorijski Sloveni.
Eto u riječi DA primjera ko su zapravo ti "Pra-
sloveni praslovenskog doba": keltsko (gaelik) THA
(DA) bukvalno znači kao i englesko YES: JESAM,
JEST, JESMO, JESU (2).
..............................
(1) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga
ili srpskoga jezika, Knjiga I, JAZU, Zagreb, 1971, str.
369.
(2) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. III,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
Gaelic Press, 1902-, pg. 946.
KAKO STRANA RELIGIJA ZATARE NAROD
“Na obali Adriatika bili su Japidi, ili Morlaci....” (1)
Svoje ime Japidi (ili Japodi) dobili su po svom pretku
Jafetu, najstarijem sinu Nojevom. I od pradavnih vre-
mena živjeli su Japidi obalom Jadrana od Pule i Zadra
pa sve do Panonije. Bog prehrišćanskih Japida zvao
se Vidas (Vidasus, lat.), a boginja im se zvala Thana,
tj. Dana (njihov oltar nađen je u Topuskom kod Siska).
Glavni grad Japida u rimsko vrijeme zvao se Metulum
(Medulum). Međutim. Japidi su uspjeli opstati i čuvali
su svoj jezik sve do sredine 19. vijeka kad nestaje i
japidskog jezika i nestaje Japida.
Oko 11. vijeka slovenski crkveni vlastelini pre-
tvorili su domorodce Japide u najamnike kojima su
iznajmljivali svoju zemlju za obradu i ispašu. Pošto su
38
morali da obrađuju i veleposjednikovu zemlju. A onda
početkom 19. vijeka počinje era revolucionarnog nacio-
nalizma i stvaranja novih naroda i država. Pritisak kato-
ličke crkve kroz vijekove mnoge je Japide odveo u
moderni korpus Hrvata, a koji su ostali u pravoslavlju
asimilovani su u Srbe.
Danas Japida nema, već su to Hrvati i Srbi i
vjerujem da su neki od njih žestoke usta še i žestoki
četnici.
..............................
(1) Aaron Arrowsmith, A compendium of ancient
and modern geography, London: E. Williams , Eaton,
(etc., etc.), 1839, pg. 151.
39
ASGARD U MIDGARDU
U staroj nordijskoj mitologiji ASGARD je mjesto
gdje borave bogovi, nešto slično kao Olimp kod starih
Grka, samo je na nebu. ASGARD je nazvan BEDEM
AESIROV. Legenda je podijelila ASGARD na 12 glav-
nih oblasti. Da vidimo šta kaže etimologija o imenu
ovog mitološkog mjesta?
ASGARD je postalo od AS GARD. Starokeltsko
AS je OZARITI, OSVIJETLITI (1) i to je ono staro srp-
sko AZ, prvo slovo azbuke i znak krsta sa četiri C. To
je AS, tj. AZ i u srpskom znači JA (JESAM, BIVAM,
POSTOJIM).
GARD je keltsko (gaelik) i današnje srpsko ZA-
ŠTITA, ODBRANA (2).
Dakle ASGARD znači OŽARENA ZAŠTITA, OSVI-
JETLJENA ODBRANA i to je BEDEM AESIROV.
Ko je AESIR?
Etrurska riječ za BOG je AESAR (ÆSAR) (3).
Teutoni su takođe imali boga AESIRA (ÆSIR) (4). I
etrurski AESAR i teutonski AESIR imaju porijeklo u
vedskom ASURA (5), a sve je od božijeg imena AS ili
AZ. Imena ÆSAR I AESIR vrlo su bliska imenu OSI-
RIS. U bukvalnom smislu iza ovih imena je SUNCE, jer
12 oblasti ASGARDA nije ništa drugo do 12 zodijačkih
znakova sa 12 mjeseci jedne godine, ali u duhovnom
smislu to može biti i praslika onog svijeta.
“Riječ AESAR na irskom bukvalno znači ‘za-
paliti’. Na haldejskom ‫אזא‬ ‘aza’ znači ‘osvijetliti’, ‫אשא‬
40
‘asa’ je ‘vatra’. Sanskrit ‘Osch’ ‘vatra’ ili ‘vrelina’.” (6)
Govoreći o staroirskom keltskom AESARU autor tvrd-
nje gornjeg citata kaže i ovo:
“On je zvan Bog; ili vatra razuma, Dia ili Log:
Mr. Vallencey reče: riječ Log znači duhovni plamen i
poistovjećuje sebe sa grčkim Λογος.” (7)
Tako ASGARD znači: OŽARENA ZAŠTITA, OSVJE-
TLJENA ODBRANA i to je BEDEM AESIROV:
ASGARD je u MIDGARDU. Šta je MIDGARD? Anglo-
saksonsko MID je SREDINA, CENTAR i tome odgo-
vara gaelik MEADHON (8) i srpsko MED. U tom cen-
tru je BALANS, OSOVINA, OSA, OS.
MIDGARD je CENTAR ZAŠTITE, CENTAR ODBRA-
NE i u njemu je ASGARD: OŽARENA ZAŠTITA, OS-
VIJETLJENA ODBRANA i to je BEDEM AESIROV.
…………………………..
(1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
Gaelic Press, 1902-, pg. 48.
(2) Ibid., pg. 478.
(3) Isaak Taylor, Etruscan Researches, London,
Macmillan and Co., 1874, pg. 144.
(4) Ibid.
(5) Ibid.
(6) Godfrey Higgins, The Celtic druids; London, B.
Hunter, 1827, pg. 168.
(7) Ibid.
(8) Norman Macleod, A Dictionary of the Gaelik
Language, Glasgow and London, W. R. M’Phun, 1833,
pg. 395.
41
KOFA I KOVAČ GOVORE
KOFA je kanta od tankog KOFA. tj. od tankog
lima. U drevna vremena KOF se dobijao KOVANJEM,
dakle je staro KOF dalo današnje KOV.
Kelstski (gaelik):
- GOB = BRBLJANJE, GALAMA (1)
- GOBHAINN = KOVAČ (2)
- GOFANNON = BOG ZAŠTITNIK KOVAČA (velški
GOF, irski GOBHA) (3)
- GOB = GALAMA = GOV(OR) > KOV (lupa čekića
o nakovanj)
- GOBHAINN = KOVAČ
- GOFFANNON = KOFFANON = KOVANON
- GOF > KOF > KOV
- GOBHA = KOBHA = KOVA
Da li je G prešlo u K, ili je obratno; da li je B
prešlo u V ili obratno, to nije toliko ni važno: važno je
da su to riječi starinom iz jednog jezika.
Balkanci, vidite li gdje su nam korijeni i shvatate
li u šta su nas naši stari neprijatelji preko nama stranih
religija prekovali? Ova slika iznad živa je istina i bje-
žanje od lajkovanja jeste bježanje od istine, a nepri-
znavanje životne istorijske istine je služenje đavolu!
………………………
(1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
Gaelic Press, 1902-, pg. 511.
(2) Ibid.
(3) Edward Anwyl, Celtic Religion, Chicago, The
Open Court Publishing Company, 1906, pg. 55.
42
GARD, GARDA I GRAD
O porijeklu riječi GRAD Petar Skok kaže ovo:
"grad 2 m (Vuk), ie., baltoslav., sveslav. i prasl-
av. *gordz '1° (danas) sinonim: varoš f = varoš m, urbs,
civitas, πόλις, Stadt, 2° (u feudalno doba) castellum,
arx, utvrđenje, Burg'." (1)
Riječ *gordz je izmišljena pretpostavka (zvjezdica to
označava).
Kako je dobijena riječ GRAD? Dobijena je od
starokeltkog GARD koje je značilo OGRADA, ZAŠTI-
TA, ODBRANA (2).
Velško GARDD znači OKRUŽEN OGRADOM,
ZATVOREN (3). Englesko "garden" (vrt) izvedeno je
od starokeltskog GARD. I danas u srpskom GARD
znači ODBRANA: "Zauzeo GARD!"
GARDA je vojska kojoj je zadatak da čuva nekoga.
Od GARD metatezom glasova (prevrtanjem) AR u RA
nastalo je današnje GRAD.
...................................
(1) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili
srpskoga jezika, Knjiga I, JAZU, Zagreb, 1971, str. 602.
(2) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
Gaelic Press, 1902-, pg. 478.
(3) William Richards, Welsh and English Dictio-
nary (Geiriadur Cymraeg a Saeseneg), Caerfyrddin,
1832, pg. 141.
43
GRȀD
“…grȁd je naime srodan sa lit. gruodas 'zale-
đena zemlja, smrznuto ulično blato', sa lat. grando,
gen. -iniş (sa nazalnim infiksom).” (1)
Po Skoku srpsko GRȀD srodno je litvanskom
GRUODAS što znači “zaleđena zemlja, smrznuto uli-
čno blato”. Zaista je ovo laičiko poređenje, jer se na
prvi pogled vidi da je litvansko GRUODAS i oblikom i
značenjem srodno srpskom GRUDA, a GRȀD i GRU-
DA dva su različita pojma.
Latinsko GRANDŌ (led, grad) i srpsko GRȀD
zaista isto znače, ali nisu istog postanja, jer je latinsko
GRANDŌ postalo od korijena GRAN- od kojeg je
izvedeno GRAIN što znači ZRNO, te GRANDŌ znači
ZRNASTO.
Međutim, u riječi GRȀD korijen je GRȀ- bez
glasa N, dakle je latinsko GRANDŌ dvosložna (GRAN-
DŌ), a srpsko GRȀD jednosložna je riječ. Korijen u
latinskom obliku je GRAN-, u srpskom je starije GRȀ-
jer je kraće. To znači da se latinskim GRANDŌ ne
može potpuno objasniti srpsko GRȀD (ruski: градъ,
poljski: grad, češki: hrád).
Znamo kako GRȀD izgleda, ali zašto mu
dadoše takvo ime? Evo zašto: iako u sebi sadrži korijen
GRA- koji upućuje na ZRNO, keltsko (gaelik) GRAD
ima mnogo preciznije značenje: BRZ, NAGAL,
IZNENADAN, NAPRASIT (2). Keltsko GRAD, GRA-
DAN znači još i OPASAN, GRUB i OPAK jer razbija,
uništava i zatire ljetinu (3). Latinsko GRANDO nema
ova značenja.
44
Kao zatirač ljetine GRȀD izaziva nestašicu hrane i
uzrokuje BOL, PATNJU i MUČENJE što je na gaeliku
CRADH (4): CRADH > GRAD.
Dakle je srpsko GRȀD potpuno isto ketskom
GRAD, jer savremeni srpski jezik ne vuče porijeklo iz
nekog fiktivnog “praslovenskog” od tamo nekih “Praslo-
vena”, nego iz keltskog, tj. tračanskog ili ilirskog jezika
kao i jezici svih Slovena.
.................................
(1) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili
srpskoga jezika, Knjiga I, JAZU, Zagreb, 1971, str. 604.
(2) Norman Macleod, A Dictionary of the Gaelik
Language, Glasgow, W. R. M’Phun, 1833, pg. 336.
(3) Ibid.
(4) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
Gaelic Press, 1902-, pg. 259.
TORBA I TORBAK
O riječi TORBA Petar Skok kaže ovako:
"tórba pored torba f (Vuk, ŽK) = torba, gen.
torbe (Kosmet) 'šarpelj, telećak, tornister, grudnjača,
obramnica, uprta, uprtnjača, užinara, strunjara, štena-
ra, prtenjača, račarica'. Deminutivi na -ak torbak, gen.
-aka (Hrvatska), na -ica torbica = torbica (ŽK), torbice f
pl. (Crna Gora) »darovi mladoženjama i u pohodima«,
torbačak, gen. -čka m (ŽU.) = torbadza (Hrvatska,
sadrži tur. deminutivni sufiks -čik)." (1)
I zaključuje Skok:
45
"Balkanski je turcizam (tur. torba = tobra 'Sack',
deminutiv torbaciK): rum. torba pored tolbă = tulbă
(prema Tiktinu l mjesto r od unakrštenja sa tuh, v. tulac)
'Köcher', deminutiv tulbita, bug. torba (akcenat prema
tur.), arb. torbe pored torve (v mjesto b preko grčkoga),
dem. torbaxhik 'lederner Proviantsack der Bauern', ngr.
τορβας." (2)
Svi znamo šta su TORBA i TORBAK i znamo da se tor-
ba uzima i nosi samo kad čovjek ide na put. Tačno je
da u turskom postoji riječ TORBA, ali iz kojeg jezika
riječ potiče i da li se kroz etimologiju turskog jezika
dolazi do zaključka da je to izvorna turska riječ? Kelt-
sko (gaelik) TOR isto znači kao i keltsko (gaelik) TUR:
PUT, PUTOVANJE (3). I kad se ide na put, uzima se
TORBA ili TORBAK i u njih se TURI hrana i rezervna
odjeća.
Riječ TORBA je skraćeni oblik riječi TORBA jer
je TORBAK sastavljeno od TOR BAG i to je PUTNA
VREĆA: TOR znači PUT, a gaelik BAG je kao i u engle-
sko BAG: VREĆA (4). I po čemu bi TORBA i TORBAK
bile turske riječi, jer u izvornom turskom ne postoje
riječi TOR u značenju PUTOVANJE, niti riječ BAG u
značenju VREĆA.
...............................
(1) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili
srpskoga jezika, Knjiga III, JAZU, Zagreb, 1971, str.
484.
(2) Ibid.
(3) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. III,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Ga-
elic Press, 1902-, pg. , pg. 963.
(4) Ibid, Vol. I, pg. 57.
46
STEĆAK IZ RIMSKOG DOBA
Sl. 1. Natpis na stećku iz vremena Rimskog carstva.
Već godinama pokušavam da odgonetnem
značenje jednog memorijalnog natpisa sa stećka na
47
lokaciji Kamenička glava u Fatnici kod Bileće. Natpis je
ispisanim u dva reda: prvi red ispisan je velikim la-
tinskim slovima, a donji je mješavina etrurskog pisma
sjeverne Italije s kraja stare ere (starotalijanski), rim-
ske latinice i krstjanske ćirilice, nazvane “bosančica”
(značenje slova dato je u tablicama).
Sl. 2. Dešifrovanje slova gornjeg reda natpisa.
48
U gornjem redu piše STOROV ENII. Sam izraz
napisan je u formi rebusa, jer su dva prva slova napi-
sana kao rimski broj LL = STO (100). Da bismo raz-
jasnili smisao ovog izraza, pomoći će nam jedan citat
iz srednjevijekovne engleske književnosti i velški jezik.
Prvo citat:
"And dronke, and yave his felaw drinke also,
For wich anon they storven bothé two." (1)
U navedenom citatu nas zanima samo riječ STOR-
VEN, riječ koja je oblikom skoro ista natpisu na steć-
ku: STOROV ENII. U fusnoti knjige iz koje je uzet citat,
stoji objašnjenje da je STORVEN perfekat od glagola
STARVE sa značenjem GLADOVANJE, tj. STORVEN
znači MRTAV ZBOG GLADI (2). Etimolozi engleskog
jezika ne znaju porijeklo engleske riječi STORVEN.
Pošto je STORVEN svršena radnja perfekta i znači
MRTAV ZBOG GLADI (engleski: starve), dakle
STOROV znači GLADAN. Englesko starve potiče iz
gaelika, tj. iz škotskog (3) u kojem STORB znači PUN,
SIT (4):
STORB = STORV = PUN, SIT;
STORBEN > STORVEN = SATRVEN GLAĐU
Za razliku od onog srednjevijekovnog engles-
kog STORVEN (mrtav), na stećku su dvije jasno raz-
dvojene riječi STOROV ENII. Zajedničko značenje
ovog izraza otkriće nam velško EN što znači ŽIVOT (5).
Na stećku je zapisano ENII i to je genitiv oblika EN. EN
je ŽIVOT, ENII znači ŽIVOTA. I gle:
LLᗡOV ШNII = STOROV ENII = GLADAN ŽIVOTA.
A šta piše u redu ispod?
49
Sl. 3. Donji red natpisa.
50
Donji red natpisa ispisan je pismom koje je mje-
šavina etrurskog pisma sjeverne Italije s kraja stare ere
(starotalijanski), latinice i krstjanske ćirilice, lažno naz-
vane “bosančica”. Slovo E napisano je znakom kakav
nalazimo na B-strani diska iz Festosa (Phaistos) i u
drevnom korintskom alfabetu (6).
Sl. 4. Slovo E (epsilon) u starom korintskom pismu
(Edward Clodd, The Story Of The Alphabet, D.
Appleton Century Company,
New York, 1900, pg. 132).
Uobičajenom frazom natpisa na stećcima tu piše:
SE LEŽ(I) PERAS = OVDJE LEŽI PERAS.
Originalni natpis je:
STOROV ENII
SE LEŽ(I) PERAS
GLADAN ŽIVOTA
OVDJE LEŽI PERAS
Slova i riječi natpisa svjedoče da je stećak iz prvih
51
vijekova hrišćanske ere i vremena Rimskog carstva i
da su Srbi prije srednjeg vijeka imali pismo.
Na stećku je antropomorfna figura sunca pro-
ljeća i ljeta. Koplje u desnoj ruci okrenuto je u vis, što
je simbolika podizanja Sunca u vrijeme proljeća, podi-
zanja Sunca ka sjeveru i rast dana. U lijevoj ruci je mač
je okrenut je ka zemlji (ka Velesu), što znači vrijeme
ljeta, padanje Sunca ka jugu i kraćanje dana.
................................
(1) Ludwig Herrig, The British Classical Authors
Select Specimens of the National Literature of England
from G. Chaucer to the Present Time, Brunswick,
Publisher George Westermann, 1862, pg. 11.
(2) Ibid.
(3) Walter William Skeat, An Etymological
Dictionary of the English Language, Second Edition,
Oxford: The Clarendon Press, New York: Mcmillan &
Co., 1893, pg. 593.
(4) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. III,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
Gaelic Press, 1902-, pg. 904.
(5) William Owen Pughe, A National Dictionary
of the Welsh Language: with Englishh and Welsh
equivalents, The thirdh edition, Volume II, Denbigh:
Printed and published by Thomas Gee, 1873, pg. 27.
(6) Edward Clodd, The Story Of The Alphabet,
D. Appleton Century Company, New York, 1900, pg.
132.
52
NEMED JE PREDAK NEMACA
Priča da su Sloveni Nijemce nazvali po tome
što su Nijemci bili "neslovesni" tj. nisu znali da pričaju,
zaista je smiješna nakon malo listanja knjiga o irskoj
mitologiji.
Po dolasu Fomorijana u Irsku, poslije oko trista
godina njihovog boravka u Irskoj velika epidemija kuge
opustoši zemlju, a tridesetak godina nakon kuge u
Irsku dolazi novi narod kojeg predvodi poglavica sa
imenom Nemed:
“Onda je došao Nemed sa svojim sinovima i
njihovim društvom iz ‘Skitije’ godine 2350 prije Hrista.
Nisu dugo bili na ostrvu, a Fomorijani se opet pojavljuju
i počinju da napadaju Nemede. Obe strane su ekstre-
mno iskusne u druidizmu i stali su jedni naspram drugih
u žestokom nadmetanju i tuči. Fomorijani su konačno
pobijeđeni. Nemed je 12-ti potomak od Noja.” (1)
“Onda je došao Nemed, sin Agnomana, koji je
zaposjeo Irsku..” (2)
“Kad je Nemed krenuo u Irsku sa svojom flo-
tom, imao je trideset četiri broda. Godinu i po lutao je
oko Kaspijskog mora. Nasukali su se i pomrli gladni i
žedni osim četiri para oko Nemeda.” (3)
Nemed > Nemet > Nemeti > Nemci
Nemed je predak Nemeta, tj. Nemaca. Nemed je iz
skitske zemlje i otac Nemedov ima skitsko ime: Agno-
man što znači ognjeviti čovjek isto kao i hebrejsko ime
Aškenaz.
………………………
(1) Alexander Macbain, Celtic mithology and religion,
53
Enberness: A. & W. Mackenzie, 1885, pg. 61.
(2) Jean Markale, The Epics of Celtic Ireland:
Ancient Tales of Mystery and Magic, Inner Tradition,
Rochester, Vermont, 2000, pg. 17.
(3) Ibid.
NEMANJA - PRVI SRPSKI REVOLUCIONAR
Šta je revolucija, evo kratke definicije sa Viki-
pedije:
"Revolucija je, u opštem slučaju, radikalna pro-
mjena drušvenih odnosa. U političkom označava korje-
nitu promenu društvenog uređenja. Riječ revolucija
znači preobrat. U nekim revolucijama učestvuje veliki
broj ljudi, ili čak većina neke socijalne grupacije ili
naroda, dok neke revolucije vodi samo mala grupa re-
volucionara."
Kako je Nemanja stvorio svoju državu na koju
su današnji Srbi toliku ponosni i slave Nemanju kao
prvog i najvećeg srpskog državotvoritelja (svi znaju da
je to laž) i slave ga kao jednog od najvećih svetaca
(istorija zna da je i to velika laž). Prvo da vidimo ko je
Stevan Nemanja?
Ime Nemanjinog oca je nepoznato, prezime
nepoznato:
"Kad su sinovi arhonta dukljanskog Mihale
osvojili Rašku 1072. god. ded Nemanjin beše odveden
u Dukljansku gde mu se rodio sin Stevan. Za vreme
velikih meteža (1114.), po smrti Vladimira II, kralj
Đorđe osvoji Rašku i odvede oca Nemanjinog u Duk-
ljansku gde mu se rodio otrok...." (1)
54
Zavida, Desa ili Stevan? Ko je Nemanjin otac? Prezi-
me niko ne zna, pravog oca niko ne zna. U Duklji je
Nemanja rođen, tamo se krstio u rimokatoličkoj crkvi.
U zrelim godinama dolazi Nemanja u Rašku. Istoričari
nigdje ne spominju da li je došao sam ili sa odabranom
oružanom grupom po već unaprijed planiranom zada-
tku koji će provesti u djelo.
Sad da vidimo kakvo je stanje i kakav poredak
bio u Raškoj prije dolaska Stefana Nemanje:
"Godine 1161. on počne 'zidati' hram sv. Niko-
le... blizu sv. Bogorodice na ušću reke Banjske. Ova-
ko samostalno postupanje Nemanjino nije se moglo
složiti s plemenskim življenjem i zadrugarskom upra-
vom Vukanića. Braća nisu mogla priznati Nemanju za
vladaoca, nego su ga smatrali kao zadrugara, po čijoj
smrti njegovu državu trebao je da nasledi onaj knez,
kome bi ista zadrugarska oblast pripala po običajima
zadrugarske pravde i vladavine, a ne Nemanjinim sino-
vima." (2)
Koja braća Nemanjina i otkud Nemanji braća u Raš-
koj? Zar su ovi Vukanići Nemanjina braća i po kojoj
liniji: rođena braća nisu mogli biti, jer Nemanji se pre-
zime ne zna? Ovim se pokušava legalizovati Nema-
njin dolazak i ostanak u Raškoj kao dolazak kod svoje
braće i na svoju zemlju. I šta biva dalje?
"Zidanjem crkava i zamaka, Nemanja se smat-
rao samostalnim vladaocem i upravljao 'ni skim nesa-
opšteno'." (3)
"On ne govori kao zadrugar, nego kao samo-
stalni vladalac, a u 'Boga su mnoge milosti', pa će on
55
svakome po zasluzi dati. Ovde izlazi na vidik ličnost, a
ne zadruga." (4)
Nije ličnost, nego bezbožna zla sebičnost koja se op-
ravdava "Božijom zaslugom". Vukanići pozovu Nema-
nju na zadružni zbor, pitaju ga zna li šta radi, zna li da
ne može to da radi, ali on ne sluša i oni ga okuju i sta-
ve u zatvor. U to vrijeme vizantijski car Manuilo smje-
njuje Uroša II "najstarijeg između Nemanjne braće" (5)
oslobađa Nemanju iz zatvora i postavlja Nemanju na
čelo vazalne države.
I tada Nemanja počinje pokolj i istrijebljenje svo-
je "braće" župana po svoj Raškoj:
"Nemanja je posle svog oslobođenja, s jedne
strane, slao caru spomoćnu vojsku u ratu protiv Ugar-
ske, a s druge strane, otvorio rat protiv svoje braće."
(6)
"Dok je Nemanja ništio svoje srodnike i supar-
nike kneževe i župane, dotle je Manuilo ratovao s
Ugarskom." (7)
"Posle svoga zbavljenja, Nemanja je otvorio rat
sa svojim srodnicima i županima. Njih 12 pogubio, a
ostali utekli u grčko carstvo, u Dubrovnik i kud je ko
mogao." (8)
Nemanja je pobio i rastjerao sve župane i kne-
zove i tako uništio zadružni život Srba, ukinuo vije-
kovno običajno parvo i postao apsolutistički monarh
Raške. Da li je pobio i sve potomke župana i knezova
koje je stigao, o tome istorija ćuti, a vjerovatno jest, jer
tako se onda radilo pri istrijebljenju konkurenata na
presto.
56
I tako u Raškoj nema više ni župana ni knezo-
va osim Nemanje, ali ima još neko ko sutra može reći
Nemanji: "Ne, ti na to nemaš pravo!" To je srpska na-
rodna crkva dvovjernih krstjana, tkz. "bogumila". Uz
Nemanju je Grk episkop Jevtimije, te se sprema ge-
nocid protiv Srba krstjana i dotadašnje srpske crkve,
jer to su Srbi kršteni po ortodoksnom obredu, ispovi-
jedali su ortodoksni Simvol vjere, ali je sav narod u
svom životu pratio i svoje stare prehrišćanske običaje:
"Po povratku iz Carigrada, Nemanja ustane
protiv bogumila i ostatka mnogoboštva. Dva glavna
uzroka pokrenula su ga na takvu radnju. Bogumili su
štitili plemenski sklop i bili protivnici crkvene jerarhije.
Kako je bilo prevedeno jevanđelje na slovenski jezik,
oni u njemu nađu oslonac za ‘krstjansko’ bratstvo.
Nemanja je ništio plemenski život i zavodio državnu
centralizaciju, crkvenu jerarhiju, pa se sukobi s bogu-
milima." (9)
Nije tačno da ovi "bogumili" nisu imali svoju crkvenu
jerarhiju i to istorija zna, već su samo bili protiv jerar-
hijskih propisa Ortodoksne i Rimokatoličke crkve po
kojima Carigradska patrijaršija ili Rim imaju jurisdikciju
nad srpskom crkvom.
I tako je Nemanja uveo Srbe u građanski, rat
otimajući, ubijajući, sakateći, rušeći, žareći i paleći sve
prethodno, pa su čak i sve knjige iz vremena prije
Nemanje do zadnje popaljene. Zadrugarstvo sa na-
rodnim običajnim pravom je ukinuto i na srpski narod
pao je teški Nemanjin teret vizantijskog feudalizma. Sa
Nemanjom sloboda je izbjegla iz Srbije. Dakle je
Nemanja prvi revolucionar među Srbima, jer je
revolucija radikalna promjena društvenih odnosa.
57
Podržavati Nemanjin način uspostavljanja dr-
žave znači opravdavati Pavelićev genocid nad Srbima
pri uspostavljanju NDH-azije i 1941-1945. god. kao i
opravdavati progon Srba iz Hrvatske u vremenu od
1991-1995. godine. Taj metod je jezuitski metod po
kojem "Cilj opravdava svako sredstvo."
.................................
(1) Pantelija Slavkov Srećković, Istorija srpskoga
naroda, Knjiga druga, Beograd Kraljevsko-srpska
državna štamparija, 1888, str. 7.
(2) Ibid., str. 12.
(3) Ibid., str. 13.
(4) Ibid.
(5) Ibid., str. 14.
(6) Ibid.
(7) Ibid. str. 15.
(8) Ibid., str. 16.
(9) Ibid., str. 25-26.
LAŽ SE RAZOBLIČI KAD-TAD
Kad je Nemanja, rukovođen svojim duhovni-
kom Grkom Jetimijem, sazvao sabor preko kojeg je
obznanio da će građanskim ratom u svojoj državi
ukinuti i iskorijeniti srpsku nezavisnu narodnu Crkvu
krstjana i ustoličiti romejsku Ortodoksnu crkvu, Nema-
nja je na saboru krstjane proglasio jereticima koji hule
na Svetu Trojicu i kao pečat i potpis oca laži Nemanja
kaže:
" Дођите и видите, оци и браћо, ако сам и
најхуђи међу браћом својом, али Господ Бог и
пречиста владичица Богородица, мати његова, не
58
гледа на лице човечје, него удостоји мене најху-
ђега, који верујем у једнобитну нераздељиву Тро-
јицу, да чувам ово предано ми стадо, које видите
сада, да се не посеје кукољ лукавога и одвратнога
ђавола. И никако нисам мислио да је он у области
мојој, а већ сад чујем да се лукави брзо укоренио и
да хулу наноси на светога Духа и да дели неде-
љиво божаство, што говораше безумни Арије, пре-
сецајући недељиво божаство, што рекоше свети и
богоносни оци: 'Ко ти, Спасе, ризу раздра?', рече:
'Арије, безумни, који Тројицу пресече.' Тако и ови
безумни иду за учењем његовим, и не знајући, бед-
ници, да ће, пошто су тако веровали, сићи с њим,
триклетим, на дно скровишта адових." (Стефан
Првовенчани, Живот Светог Симеона, Глaвa VI)
Lako je dokazati da Nemanja laže da krstjani dijele
Svetu Trojicu i tako hule na Svetog Duha. Evo prvi do-
kaz:
"Uzmemo li originalni tekst Radinova doku-
menta u ruke, opazićemo na prvi pogled, da je u po-
četku teksta nacrtan veliki krst. Takav krst naći ćemo
na početku tekstova na svim dosad poznatim grobni-
cama patarenske vlastele i na mnogim njihovim pove-
ljama, a suviše uz to kao početak teksta riječi: 'Va ime
oca i sina i svetago duha. Amen'." (Ćiro Truhelka,
Testament gosta Radina, Glasnik Zemaljskog muzeja
u BiH, XXIII, Sarajevo, Zemaljska štamparija, 1911, str.
368)
Drugi dokaz Nemanjine laži je Bilinopoljska
izjava Kulina bana od 8. aprila 1203. godine u kojoj se
Kulin i sedam krstjanskih poglavara, uključujući djeda
Dragiča i goste Ljubina i Dražetu, pred papinim iza-
slanikom zaklinju se da će prekinuti crkveni raskol i pri-
59
ključiti se Rimokatoličkoj crkvi. U toj izjavi ne spominje
se bilo koja jeres koje se krstjani moraju odreći. Pred
istorijskim dokazima laž je lako razobličiti.
DUD I DUDA
Šta je originalno, tj. bukvalno značenje riječi
DUD i DUDA i odakle riječi potiču? Za riječ DUD Petar
Skok kaže ovako:
"dud, gen. duda, pl. dudovi m (Vuk, Bosna) 'si-
nonim: murva (v.), na zapadu', također toponim. Oda-
tle: pridjev na -ov dudov, poimeničen na -ina dùdovina
f, radna imenica na -ar dudār, gen. -ára 'čovjek koji goji
dudove', na -ara, dudára f (Vuk) = na -injak dùdinjak
(18. v., Slavonija) ‘mjesto gdje su zasađeni dudovi’.
Balkanski turcizam arapskog podrijetla (ar. tut > tur.
dut, sa -t > -d kao u komad < ngr. κομάτι, ν.) iz oblasti
kulturnih biljki: rum. dud pored dudă, bug. dud, arb.
dude, madž. dud." (1)
60
Po Skoku DUD je balkanski turcizam arapskog porije-
kla, jer, kaže on, arapsko TUT dalo je tursko DUT (t >
d). I nabraja Skok da je kod Rumuna DUD pored DU-
DǍ, kod Bugara DUD, kod Arbanasa DUDE i kod Ma-
đara DUD. O riječi DUDA Skok prvo objašnjava šta je
to:
"duda f, običnije pl. айа' = dude, gen. pi. dada
'1° dječija sviraljka, 2° sinonim: gadlje (Slavonija, upor.
madž. duda 'gadlje')." (2)
Naročito su zanimljiva Skokova lupetanja o tome oda-
kle potiče riječ DUDA, iako je svakom normalnom
jasno da je od riječi DUD izvedena riječ DUDA., ali on
to nigje ne dovodi u vezu. Pratite šta Skok piše:
"Akcenat je hipokoristički jer se osjećalo kao
skraće-nica od duduk. Odatle: deminutiv na -içe dûdice
f (Jačke), denominál na -ati dudati, -am impf. (Jačke).
Riječ pripada također djetinjskom govoru u drugom
značenju: dûda f (Zagreb) 'sisaljka', odatle denominál
na -itt dûdliti 'sisati' (Lika) = dudliti, -im (Vuk) 'sisati (za
odojke)' = duKti, -gm (Istra). U značenju 'svirala’ riječ je
baltoslavenska, sveslavenska i praslavenska onoma-
topeja : istočno-lit. daudyte, deminutiv od nepotvr-
đenog douda, dūda 'svirala', lot. dūda 'Flöte', dudināt
'tiho govoriti, šaptati'. Vokal u je nastao iz ie. dvoglasa
ou > lit. au. S tom prastarom onomatopejom unakrstio
se, pored dječije riječi, još i balkanski turcizam: duduk
m (Srbija) 'svirala bez piska' = düduk (Kosmet) '(pejo-
rativna metafora) lijenčina', bug. duduk < tur. düdük.
Odatle: denominal na -ati dudúkati, na -iti dudüéit, -im
(Kosmet, objekt dête, derlšte') (uz-) '(pejorativno) no-
siti, uprtiti pa nositi', izdudučit se pf. 'namjestiti se da
stoji kao duduk za pojasom', nadudučit se 'uzdići se',
ududučit 'uzeti i držati što kao duduk' Odatle kršćansko
61
prezime Duduković. I u turskom düdük pejorativna riječ
(tur. düdüğüm 'budala, besposličar). Zbog toga može
ići ovamo i duciti (v.)." (3)
Dakle je išlo ovako: DUD > DUDA > DUDUK.
I gle: u tursko jeziku ROG nije DUD, nego je BÒYNŪZ.
Takođe tursko BÒRŪ bukvalno znači CIJEV, a ne
DUDA ni DUDUK. To znači da DUD ni DUDUK nisu
izvorne turske riječi, nego su ih u svom jeziku Turci
koristili kao tuđice.
I evo originalnog porijekla riječi DUD: keltsko
(gaelik) DÙD znači ROG (4). Zato u prenesenom
smislu DUDUK znači NEUK, NEUPUĆEN, NESNALAŽ
LJIV, GLUP ili bukvalno rečeno: "Glup k'o kurac! " Eto
ispod naslova fotografije duda pa sami zaključite.
Sanskritsko DUDHI ( दुधि ) znači OPASAN, NA-
SILAN, tj. NAKURČEN. Zašto Skok nije pomenuo kelt-
sko DUD? Nije smio od cenzora zato da ti, čitaoče, ne
pomisliš da su Srbi i većina Slovena porijeklom od
Cimerijana, potonjih Kelta, a Kelti su u ona drevna vre-
mena bili isto što i Tračani i Iliri.
..............................
(1) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili
srpskoga jezika, Knjiga I, JAZU, Zagreb, 1971, str. 452.
(2) Ibid.
(3) Ibid.
(4) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., Oxford,
The Gaelic Press, 1902-, pg. 370.
62
DAJBOG I SEMARGL IZ STUDENICE
U zreloj ljudskoj dobi Nemanja je u Rašku do-
šao kao rimokatolik i u Crkvi sv. Petra i Pavla u Rasu
kod Novog Pazara primio pravoslavno miropomazanje
od krstjanskih sveštenika i time postao pravoslavni
krstjanin. Studenicu je Nemanja sazidao 1172. godine.
To svjedoče prehrišcanski motivi na fasadi Crkve
Presvete Bogorodice i svjedoči zapis u manastiru Kale-
nić:
"ОТ РОЖДЕСТВА ХРИСТОВА 1172 СОЗДАНЪ
БEШЕ MOНАСТЫРЬ СТУДЕНИЦА, ХРАМ УСПЕ-
НЇЕ ПРЕСВЕТЫE БОГОРОДИЦЫ." (1)
63
Semargl (Семарьглъ) je srpsko (slovensko)
prehrišćansko božanstvo sjemena, rasta i roda. U sebi
sadrži metafizička značenja spoja sva četiri elemanta
prirode: zemlje, vazduha, vode i vazduha. U Semarglu
je sjeme i energija Mokoši (vode), Stribora (vazduha),
Radogosta (sunca) i Dajboga (zemlje u plodovima ljeti-
ne). On ptica sa psećom glavom ili kao krilati pas iz čijih
usta izlaze rastuće loze zemaljskog roda. Ime Sem-
argl nastalo je od dvije riječi:
a) SEMA > seme, semja, zemjja i b) sanskritskog
AGRA ( अग्र ) = prvo, početno, originalno: SEMA +
AGRA > SEMAĀGRA > SEMĀGRA = SEME PRVO.
SEMĀGRA metatezom RG postaje SEMĀRGLA, a
zaštitnik SEMĀRGLE je SEMĀRGL.
..............................
(1) Ljubomir Stojanović, Stari srpski zapisi i
natpisi, Knjiga III, Beograd, Državna štamparija
Kraljevine Srbije, 1905, str. 34.
64
DEBILNOST ILI TOTALNO NEZNANJE
Naši arheolozi tvrde da su na srednjovije-
kovnim nadgrobnicima tkz. studeničke klesarske škole
prikazani likovi ktitora crkava ili likovi pokojnika. Kolika
je ta tvrdnja nebilozno besmislena vidimo na prikazu
ovog kumira: od desnog uha pa preko glave prikazana
je paprat i to je slikom objašnjeno da se radi o ljetnom
vremenu juni-avgust, jer je tada sjeme paprati zrelo, to
je vrijeme žetve i vrševine.
Osim toga, mladi izdanci paprati motaju se u
znaku spirale, a to je simbol svjetlosti i Sunca. Dakle
se i ovdje radi o prikazu boga ljeta, Peruna, Dajboga.
Sve to potvrđuje simbol Sunca ispod desnog uha je
65
simbol Sunca sa zrakama ka zemlji (sličan simbol bio
je kod Egipćana).
Brkovi su prikazani kao postolja nekih krstova
na stećcima, a nos sa obrvama je Božije žezlo. To je
simbol plodnosti, rađanja, života i besmrtnosti i simbol
dana ljetne dugodnevnice na Vidovdan. To je univer-
zalni simbol poznat širom svijeta još od pećinskih
crteža.
SLUŠAJ, IZVARANI NARODE
Ovdje ćemo pokazati kako se pojedinci, narod
i narodi lažima svojih vođa drže u neznanju radi lakše
manipulacije. Preko svojih plaćenika državna i crkve-
na vlast laže ljudima i tako lažima upravlja narodom.
Evo primjera: nama govore da je MAL turska riječ, zar
ne? Ovdje su keltska (gaelik) i turska riječ:
1. MAL = VRIJEDNOST, BROJNOST, SKUP,
MNOŠTVO , STADO, KRDO, JATO;
2. MAL = ROBA, IMANJE, VRIJEDNOST
Ko može da razvrsta ove riječi po pripadnosti jeziku?
Niko, jer su to iste riječi, ali vođa voli da je njegov
potčinjeni neuk i preko neukosti glup, vođa voli da je
narod neuk i preko neukosti postaje glup, jer sa neu-
kim i glupim lakše se vlada nego li sa onim koji je učen
i koji zna šta je šta i ne da se tek tako prevariti. Zato
vođa plati lažova učitelja, plati lažova sveštenika, plati
lažova novinara da uči djecu i odrasle govoreći da je
MAL turska riječ. I svi u laž vjeruju i svi laž šire oko
sebe.
66
RIJEKA DON (RUSIJA)
Don se uljeva u Crno more.
Starokelstko DON znači VODA (1) Otkud rus-
koj riječi keltsko ime? Zato jer su tu živjeli Cimerijani,
potonji Kelti. Cimrijani su Gmerovi potomci, Gimeri, te
je i Krim dobio ime po Gomeru: Gimeria > Cimeria.
..........................
(1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Specially
Designed for Beginners and for Use in Schools, Vol. I,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
Gaelic Press, 1902-, pg. 351.
67
SANSKRIT - ZNAČENJE NAZIVA
“Sanskrt, 'samskrtam' - završen, kome bi bolje
odgovarao atribut 'savršen', formulisan je Paninijevom
gramatikom, za koga se smatra da je živeo u Taksili,
na severozapadu Indije, između 6-og i 4-og veka pre
Hr. i da je pre njega bilo najmanje šezdeset i četiri
lingvista koji su se bavili utvrđivanjem zakona ovog
jezika.” (1)
“Jezik imigranata arijske rase prevladao je nad
jezikom domorodaca, ali se pri tome razdijelio u dva
pravca: jedan uzet od obrazovane i učene klase, drugi
on neukih – a kasnije se opet razdvajao u različite
sporedne provincilalizme. Bez sumnje u Indiji, zbog
velike isključivosti malobrojnih obrazovanih i želje
gordog sveštenstva da čuva ključ znanja u svojom
vlasništvu, jezik obrazovane klase postaje tako visoko
razrađen da je dobio ime saṃskṛita ili 'savršeno
izgrađen govor' .... " (2)
Ako je ime ovog drevnog arijskog jezika "saṃskṛita",
zašto ga zovu "sanskrit", jer sanskritsko “saṃ ( सं )” bez
neke riječi iza sebe ništa ne znači, tj. "saṃ" uopšte nije
punoznačna riječ, nego je kao prefisk.
Šta znači i iz kog jezika potiče naziv "sanskrit"?
Da nisu Cimerijani donijeli sanskrit u Indiju? Pogle-
dajmo starokeltske riječi:
- SAN = SVETI (3)
- SANAS = TAJNA, ZNANJE, NAUKA, ZNAK (4)
- CRIT (KRIT) = VIS (5)
SAN-S-KRIT > SANSKRIT = SVETO S VISINE, SVE-
TO ZNANJE, SVETA NAUKA.
68
Da li je starokeltsko "san" vremenom izgubilo svoje
značenje i pretvorilo se u "saṃ", ili je "san" i dalje tajna
koju kriju "čuvari znanja", jer ako je "samskrtam" ili
"samskrita", zašto ga zovu "sanskrit"? Ovo je tema za
razmišljanje, jer su Cimerijani zaista bili u Indiji.
..................................
(1) Branislava Božinović, Rečnik srodnih sanskri-
tskih i srpskih reči, Prvi deo, Pešić i sinovi, Beograd,
2000, str. 3-4.
(2) Sir Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English
Dictionary, Introduction, Section III, xx, Oxford, The
Clarendon Press, 1960.
(3) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Specially
Designed for Beginners and for Use in Schools, Vol. III,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
Gaelic Press, 1902-, pg. 787.
(4) Ibid.
(5) Ibid., pg. 273, 276-277.
O SRPSKOM BOGU DODI
Najstarije srpske narodne pjesme su obredne
dodolske pjesme. Uz određeni scenski ritual dodolske
pjesme pjevaju se za vreme suše. Cilj im je da pjes-
mom molitveno umilostive Boga Dodu da podari kišu.
U svom Rječniku Vuk piše:
"Nekoliko djevojaka, kad je suša, idu po selu od
kuće do kuće, te pjevaju i slute da udari kiša. Jedna se
djevojka svuče do košulje sa svijem, pa se onako gola
uveže i obloži različnom travom i cvijećem tako, da se
nigdje ne vidi ni malo, i to se zove dodola (načinila se
kao dodola - reku djevojci, ili ženi, koja se mnogo
nakitila po glavi): pa onda zađu od kuće do kuće. Kad
69
dođu pred kuću, onda dodola igra sama, a one druge
djevojke stanu u red i pjevaju različne pjesme; potom
domaćica ili drugo kakvo čeljade uzme pun kotao ili
kabao vode, te izlije na dodolu, a ona jednako igra i
okreće se. U dodolskijem se pjesmama pripijeva na
kraju uza svaku vrstu: oj dodole, dodole, n p. Naša
doda Boga moli, oj dodo! oj dodole!/ Da udari rosna
kiša, oj dodo! oj dodole! U Srbiji su od prije u dodole
išle po selima naše kućevne djevojke, a sad ponajviše
idu Ciganke, da bi što isprosile. U vojvodstvu novi
sveštenici zabranjivali su dodole kao i kraljice ali se
opet mogu jos gdješto vidjeti, cf. [čaroice 1,] prporuše."
(1)
Evo jedne od zapisanih pjesama:
"Molimo se Višnjem Bogu
Oj dodo, oj dodole
Da udari rosna kiša
Oj dodo, oj dodole
Da porosi naša polja
Oj dodo, oj doodle
I šenicu ozimicu
Oj dodo, oj doodle
I dva pera kukuruza
Oj dodo, oj dodole."
A treba ovako da bude, jer se imena bogova i božan-
stava pišu velikim slovom:
Molimo se Višnjem Bogu
Oj Dodo, oj Dodole!
Da udari rosna kiša
Oj Dodo, oj Dodole!
Da porosi naša polja
Oj Dodo, oj Dodole!
70
I šenicu ozimicu
Oj Dodo, oj Dodole!
I dva pera kukuruza
Oj Dodo, oj Dodole!
"Ovo je riječ koju imamo u Be-Dad ili Ben-Dad,
"sin Dadov," Hadad, otac Edomaca; imamo takođe u
David iz Starog zavjeta. David ili Dod, kako bi riječ
valjalo čitati, koja je ponekad pisana Dodo, sa vokalnim
sufiksom nominativa, je muško povezano sa feničan-
skim božanstvom čije ime znači ‘voljeni’ i koji je od rim-
skih pisaca zvan Dido. Dido je, u stvari, saputnik boga
Sunca, osmišljen kao Tamuz, ‘ljubljeni sin’, i bio je vo-
deće božanstvo Kartage, kojeg legenda brka sa
Elišom, osnivačem grada. U pasusu, u kojem sam na-
govijestio gornje, izrazio sam svoje uvjerenje da ime
Dodo i David pokazuju služenje bogu sunca pod ti-
tulom ‘ljubljeni’ u južnom Kananu i kao i u Feniciji." (2)
"Smatram da su Dod i Dodo stare titule vrhov-
nog Boga u jevuzitskom Jerusalimu i da je Isaija (v. 1)
opisujući Jerusalim kao kulu vinograda koje je Gospod
posadio u Izraelu, zove njega Dod-i ‘moj voljeni’.” (3)
"U vavilonskoj mitologiji božanstvo Dido je sa-
drug Tamuza, boga sunca. Varijante se pojavljuju me-
đu susjednim bliskoistočnim narodima kao što su ime-
na Dod, Dodo, Dido, Adad, Dada, Hadad, Dadu i Da-
vid." (4)
Čiji je mogao biti hram u zemlji Pelazga, hram sa
hrastovim šumarkom po kojem je i grad dobio ime
Dodona. Logično je da je to bio hram boga DODE.
Dodonu prvi pominje Homer u "Ilijadi". U tom su se
hramu, kasnije od Helena posvećenog Zevsu, oglaša-
vala proroštva primana od glasa iz hrasta. Tu su i
71
Hiperborejci slali svoje priloge na žrtvu. Govoreći o Pe-
lazgima Herodot kaže:
"Каsnije su se obratili proročištu u Dodoni i pi-
tali ga o imenima bogova (ovo proročište bilo je, nai-
me, najstarije i u to vrijeme jedino u cijeloj Heladi). Na
njihovo pitanje da li da prime imena koja su porijeklom
iz tuđine, odgovorilo im je proročište da prime, i otada
ih za vrijeme prinošenja žrtava dozivaju po imenu. Ovaj
običaj su kasnije Heleni primili od Pelazga."
(Herodot,2,52,1)
Zašto je od svih naših autora prećutano da su
dodolske obredne pjesme posvećene bogu sa imenom
DODO ili DODOL i da im je korijen u prastarim vre-
menima?
................................
(1) Vuk Stef. Karadžić, Srpski rječnik istumačen
njemačkijem i latinskijem riječima, Četvrto državno
izdanje, Beograd, Štamparija Kraljevine Jugoslavije,
1936, str. 133.
(2) Archibald Henry Sayce, Lectures on the origin
and growth of religion as illustrated by the religion of
the ancient Babylonians, London: Williams and
Norgate, 1888, pg. 56.
(3) Ibid., pg. 57.
(4) C. M Houck, The Celestial Scriptures: Keys to
the Suppressed Wisdom of the Ancients, Writers Club
Press, Lincoln, NE, 2002, pg. 354.
(5) Arthur Drews, The Christ Myth, London, T.
Fisher Unwin, 1911, pg. 90.
72
OZREN
Naziv toponima OZREN istog je porijekla i zna-
čenja kao i ime egipatskog boga Ozirisa, boga sunca:
a) OSIRIS > OZIRIS
b) OSREN > OZREN
OS se nalazi u sanskritskom OSHA ( ओष ) sa znače-
njem SJAJNI, PLAMTEĆI, ZAPALJIVI, OZARENI.
U srpskom jeziku OS je insekt sa izraženom žutom bo-
jom na tijelu koja je upozorenje da se ne dira, jer OSOV
ujed žestoko PEČE. OSKORUŠA je žutocrvene boje,
boje svjetlosti i vartre. ZRELO voće je ŽUTO i RUME-
NO. OSVIT je pred izlazak Sunca.
Kad kažemo da je nešto počelo ZRET(I), znači
da je počelo dobijati boje svjetlosti. Ovo ZRE u ZRETI
ista je riječ koja se javlja u riječi PROZRETI. Tako
vidimo da ime toponima OZREN nije izvedeno od
ZRETI, nego od OS: OSREN > OZREN, baš isto kao
sto je izvedeno ime OZIRISA: OSIR > OSIRIS = SJAJ-
NI, PLAMTEĆI, ZAPALJIVI, OZARENI.
GLE, GLEDAJ i PROGLEDAJ
O riječi GLEDATI Petar Skok kaže:
"gledati, gledam pored gledīm impf. (Vuk, Kos-
met) = gledeti (hrv.-kajk.), ie., baltoslav., sveslav. i
praslav. *glend- »1° konkretno: očima promatrati, βλέ-
πειν,..." (1)
Priznaje Skok da je porijeklo ove riječI u baltosloven-
skom, sveslovenskom i davnom praslovenskom jezi-
73
čkom vremenu i izmišlja riječ *glend od koje je, po
njegovoj zamisli, postalo GLEDATI. Poslije izmišlja još
i ovo:
"Ie. je korijen *ghlendh-, *ghel-jghle- sa dental-
nim infiksom...." (2)
Zvjezdica * pokazuje da nigdje nije zabilježeno da je ta
riječ postojala i da je to je to samo lična autorova
pretpostavka, tj. izmišljotina.
I hajde sad, čovječe, uključi svoj razum ako
stvarno smatraš da ga imaš i prati, prati, Bog te ne
ubio, prati odakle potiče riječ GLEDATI koja je izve-
dena od priloga PO i osnove GLE: starokeltsko GLE
znači OTVORENO, JASNO, ČISTO, ŠIROKO, PRO-
STRANO, POLJE, DOBRO (3).
Starokeltsko GLE i dan-danas postoji u srpskom
jeziku i riječ pokazuje porijeklo mnogih današnjih Srba,
mnogih Hrvata, Bošnjaka, Crnogoraca, Makednaca i
Bugara: od Cimerijana, kasnijih Tračana, Kelta i Ilira.
............................
(1) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili
srpskoga jezika, Knjiga I, JAZU, Zagreb, 1971, str. 568.
(2) Ibid.
(3) R. A. Armstrong, Gaelic Dictionary, London,
Printed for James Duncan, 1825, pg. 299.
74
KORAČATI PUTEM SUNCA
Keltsko (gaelik) CO znači isto što znači i srpsko
KO , KOJI (1). Čak je i akcenat isti: gaelik CÒ = srpsko
KÒ. Pisali ga CO ili KO, izgovor je isti, značenje isto:
upitna (odnosna) zamjenica prvog lica jednine! Zašto u
gaeliku ne pišu KO? Cenzori su odlučili da se piše CO
kako se neko ne bi ne sjetio da Kelti, Srbi i većina Slo-
vena imaju isto porijeklo, odnosno da su u praslo-
vensko vrijeme bili jedan rod.
Staro ime Sunca je RA. Korijen RA je u srp-
skim oblicima RAŠLJE, RAČVE, RAKLJE. Simbol “Ү”
je ideografski znak za ime Sunca. Pogledamo li foto-
grafiju Sunca vidimo da se zraci iz Sunca RAČVAJU
kao grane iz stabla, u stvari su RAČVE dobile ime po
GRANAMA Sunca RA, jer su slične GRANAMA RA, tj.
Sunca: ZRAKE su SUNČEVE GRANE i Sunce GRA-
NE. Gaelik GRAN znači SUNCE.
Dok čovjeka KORAČA, njegove noge u istom
su odnosu prema njegovom trupu kao što su Sunčeve
zrake u odnosu na Sunce: nalaze se u znaku RA: Ʌ.
Tako možemo reći da su čovjekove noge isto KO RA,
tj. isto KO SUNCE (narod i dalje govori KO, a standar-
dizovani književni oblik je KAO). Sanskritsko KORA
( कोर ) znači POKRETNA SPOJNICA i to je ona zajed-
nička tačka iz koje se pružaju krakovi znaka RA: Ʌ. Da
li su slučajno slične riječi ZRAK, KRAK i KORAK? Ne,
nego su istog porijekla i srodnog značenja.
KORAČTI znači KRETATI SE, ŠETATI, IĆI, PU-
TOVATI: KO-RA-ČA-TI. I gle čuda: keltsko (gaelik)
RAČ upravo znači KRETATI SE, ŠETATI, IĆI, PUTO-
VATI (2), ali da se ne bi neko dosjetio da Kelti imaju
75
vezu sa Srbima (i Slovenima uopšte) cenzori su odlučili
da keltski glas Č u svim riječima keltskog gaelika pišu
po engleskoj modi kao CH, te nije RAČ nego RACH,
iako je to isto.
Svjetlost potiče S NEBA, jer je na nebu RA.
Sunce je RA, a ono što potiče S RA i sja kao RA je
ZRAK (< S RAK). Svaki ZRAK Sunca ujedno je TRAK
Sunca, svaki ZRAČAK je TRAČAK. ZRAK je TRAG
Sunca. Neposredno nakon zalaska Sunca na nebu
ostaju Sunčevi TRAKOVI, tj. TRAGOVI svjetlosti. ZRA-
KOVI su TRAKOVI, a TRAKOVI su TRAGOVI Sunca.
Tako su i TRAČANI bili TRAČNI, tj. SVIJETLI i
uz to obožavali su Sunce i smatrali su sebe potomci-
ma Sunca. Neki stari pisci tvrde da su TRAČANI bili
CRVENOKOSI sa plavim očima kao što su takvi bili i
njihovi sunčani bogovi. Sanskritsko TARṆI je SUNCE
(3), a TARK znači SJATI (4). Metateza glasova AR u
RA učinila je razliku između sanskritskog TARK i srp-
skog TRAK.
Kao TRAKE SUNCA TRAČANI su se sa Bal-
kana rasejali po Evropi i prema Aziji i nemojmo se čuditi
što su Kelti bili drevni Srbi, jer su u davnoj starini Kelti,
Tračani i Iliri bili jedan rod istog jezika i poštovali su
BOGA SUNCA i SUNCE im je bilo sveto kao BOG.
.........................
(1) R. A. Armstrong, Gaelic Dictionary, London,
Printed for James Duncan, 1825, pg. 128.
(2) Ibid. pg. 455.
(3) Sir Monier Monier-Williams, A Sanskrit-Engli-
sh Dictionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, pg.
439.
(4) Ibid.
76
ASIA (AZIA) I INDIA
Potražimo li u etimološkim rječnicima porijeklo
naziva AZIA, naći ćemo samo jedno: riječ ASIA je
drevna grčka riječ Ἀσία koju je zapisao Herodot oko
440. god. st. ere. I to je sve! Šta ta riječ označava i od
čega je izvedena, o tome nigdje ništa nema, ali su je
pripisali Grcima, iako su značenje i porijeklo riječi jasni
kao dan: ASIA (AZIA) je postalo od AS + IA (AZ + IA).
Šta je izvorno i bukvalno značenje riječi AZ
(AS)?
“AS je jedna od titula Sunca i povezana je sa
VATROM: ponekad je umnožena sama sobom kao
77
ASAS i AZAZ prikazana od Grka kao Αζαζος, i Αζιζος.”
(1)
“Računajući po Suetoniusu ǢSAR je etrurska
riječ koja znači ‘Bog’. Pošto ‘ǣsar’ takođe na irskom
znači ‘Bog’, Suetoniusov izvještaj je pomak kao dokaz
da su Kelti od Rasena.” (2)
“ǢSAR, ime od ‘Deum,’ Bog Rasena računa-
jući po Suetoniusu; i A’iσoi, ‘ǢSI’ označava Θεoi, bo-
govi, nad Tirencima, računajući po Hesikiusu.- K. O.
Müler i Donaldson povezuju obe titule, i s pravom, sa
skandinavskim AS, ‘deus,’ mn. ǢSIR” (3)
"Riječ AS ili ASA (mn. ASER) kod drevnih
Skandinavaca pojavljuje se kao bliski sinonim riječi
GOSPOD." (4)
Vedski Bog je ASURA:
“Nosim naprijed pjesmu za mudrog pjesnika,
vrijedne priznanja, slavne, iskonske. Ljubljeni Asura
sjedi u sjaju, držalac imanja, nosilac blagostanja, je
Agny.” (Rig Veda, 5.15.1 , Himna Agniju)
“U ranim himnama Rig Vede, epitet Asura je
masovno korišten za prethodno vrhovno božanstvo
Varunu zajedno sa drugim božanstvima kao Mitra,
Agni, Rudra, Pushan, Marut, Soma i Savitri. Iznena-
đujuće je da Rig Veda (7.65,2) čak opisuje Mitra-Va-
runu kao ‘Devanam Asura’ Bogove od Asura.” (5)
“ASURA je vrhovni bog vedskog panteona. Ri-
ječ ÁSURA je izvedena od ‘ásu-’ i znači ‘posjedovati
asu’. Ásu- znači ‘životna sila’.” (6)
Asirski Bog je ASSUR. AS je BOG, a SUR je
NEBO, SVJETLOST i VRIJEME.
78
Sanskritsko ASTE ( आस्ते ) ili kraće AS ( आस् )
znači POSTOJATI, ŽIVJETI, a takođe znači SJESTI
što ima veze sa egipatskim TRON i srbskim ASTAL.
Sanskritsko ASU (असु ) znači ŽIVOT, a osno-
va riječi ASU je AS (AZ) što na srpskom, bugarskom i
makedonskom znači JA: JESAM, BIVAM, POSTOJIM
i to je BOG.
Hebrejsko ime ASIEL znači BOG TVORAC: EL
= BOG, ASI = TVORAC (7).
Dakle AS u riječi ASIA (AS-IA) znači BOG.
Pošto smo pronašli značenje prvog dijela riječi
ASIA, ostaje nam drugi dio: IA. Šta je to? To je staro-
keltsko (dakle tračansko) ZEMLJA u smislu OBLAST,
DOMOVINA, OTADŽBINA, PATRIJA (8), a riječ ASIA
(AZIA > AZIJA) je cimerijanska, tj. keltska ili tračanska
riječ koja znači BOŽIJA ZEMLJA.
Sinonim starokeltskom IA je starokeltsko IN (9).
Keltsko (gaelik) DIA znaci BOG (10), te tako naziv
INDIA (<IN + DIA) znači isto kao i ASIA: BOŽIJA
ZEMLJA.
…………………………..
(1) William Holwell, Mythological, Etymological
And Historical Dictionary, London, Printed for C. Dilly,
In The Poultry, 1793, pg. 55.
(2) Ib. p. 144.
(3) Alex. Earl of Crawford & Balcarlles, Etruscan
Inscriptions, John Murray, London, 1872. p. 250.
(4) Grenville Pigott, A Manual of Scandinavian
Mythology, William Pickering, London, 1839, p. 21.
(5) Sanjay Sonawani, Origins of the Vedic Reli-
gion: And Indus-Ghaggar Civilisation, Booktango,
79
Blumington, In, 2015, ISBN: 978-1-4689-5713-6 (e-
book)
(6) Wash Edward Hale, Ásura - in Early Vedic
Religion, Motilal Banarsidass Publishers, Delhi, 1999,
p. 9. ISBN: 81-208-0061-3
(7) Merrill C. Tenney, The Zondervan Pictorial Bi-
ble Dictionary, Regency Reference Library, Grand Ra-
pids, Michigan, 1967, pg.78.
(8) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. II,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
Gaelic Press, 1902-, pg. 535.
(9) Ibid., pg. 541.
(10) Ibid., Vol. II, pg. 531.
TRAGOM ISTINE
Sveti Jovan Bogoslov, apostol i jevanđelista, u
razgovoru između Pilata i Hrista piše i ovo:
“Onda Mu reče Pilat: Dakle si ti car? Isus
odgovori: Ti govoriš da sam ja car. Ja sam za to rođen,
i zato dođoh na svet da svedočim istinu. I svaki koji je
od istine sluša glas moj.
Reče Mu Pilat: Šta je istina?” (Jn.18,37-38)
Zaista, šta je ISTINA, odakle potiče i šta znači?
Riječ ISTINA sastoji se od dvije riječi: IZ-TINA.
IZ je prijedlog mjesta. U govoru zvučno Z pred
bezvučnim T (u riječi TINA) prelazi u bezvučno S i tako
izgovaramo riječi: ISTIN, ISTINA. Šta je TINA u riječi
ISTINA?
TIN (TINI, TINIA, TINIJA) vrhovni je bog Rasena zva-
nih Etrurci. U mitologiji Rasena (Etruraca) bijaše bog
80
sa imenom TIN, TINI, TINIA ili TINIJA. TINIJA bješe
bog neba i najviši bog rasenske mitologije (1). Trag i
značenje njegovog imena nalazimo u srpskoj riječi
TINJATI:
“tinjati, -nja impf. (Vuk, subjekt vatra) ‘slabo
gorjeti, prestajali gorjeli’ prema pf. stmjati se (subjekt
vatra).” (2)
Vuk u svom Rječniku bilježi:
“TINJANJE, n. das Glimmen, ignis gliscens.
TINJATI, nja, v. impf. glimmen, glisco: tinja vatra.” (3)
Njemačko GLIMMEN znači SJAJ. Latinsko IGNIS je
VATRA, PLAMEN, SJAJ, BLJEŠTAVOST. Latinsko
GLISCENIS je POČETNI, RASTUĆI a latinsko GLIS-
CO znači VATRA, PLAMEN, PLAMTEĆI, RAZBUKTA-
VAJUĆI.
Korijen riječima TINJATI i TINJANJE je TIN i to
je ime rasenskog vrhovnog boga: TIN znači SJAJ
VATRE, jer VATRA TINJA, tj. SJA, BLJEŠTI. Tako
dolazimo do etimološkog porijekla i semantičkog zna-
čenja riječi ISTINA: IZ TINA, tj. IZ BOGA TINA, SJAJ
IZ BOGA TINA.
ISTINA je SJAJ BOŽIJI, SVJETLOST BOŽIJA
KOJA IZ BOGA IZLAZI. SVI SINOVI BOŽIJI su DJECA
SVJETLOSTI i primaju ISTINU direktno IZ BOGA.
Ko ISTINU skriva ili je u laž pretvara, taj radi
protiv BOGA i nije SIN BOŽIJI, te kao takav nije SIN
SVJETLOSTI, ma on i čudesa činio.
SIN SVJETLOSTI svjedoči SVE što mu OTAC
KAŽE i zato sva DJECA BOŽIJA I SINOVI SVJET-
LOSTI moraju da znaju zašto su na ovom svijetu: “Ja
81
sam za to rođen, i zato dođoh na svijet da svjedočim
istinu.” (Jv.18,37)
Koliko je je ljudi danas u svijetu koji svjedoče
istinu. Koliko je takvih ljudi među današnjim Srbima?
Koliko je takvih ljudi arhijerejima i među vjernicima
SPC?
…………………………….
(1) Massimo Pallottino, The Etruscans, Indiana
University Press 1975 edition; first published by Ulrico
Hoepli, Milan, 1942.
(2) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili
srpskoga jezika, Knjiga III, JAZU, Zagreb, 1973, str.
472.
(3) Vuk S. Karadžić, Srpski rječnik istolkovan
njemačkim i latinskim riječima, Beč, 1818, str. 763.
BOR
Stalno pričam da mi vodimo porijeklo od Kelta
koji su bili isto što i Tračani i Iliri. To svjedoče gaelik i
velški jezik, keltski dijalekti. Evo značenja starokeltske
riječi BOR:
BOR = SLAVAN, VISOK, PLEMENIT, PONOSAN,
RAZMETLJIV (1).
..............................
(1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Speci-
ally Designed for Beginners and for Use in Schools,
Vol. I, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO.,
The Gaelic Press, 1902-, pg. 109.
82
TROJANCI U RAJAČKIM PIMNICAMA
(greblje izbjeglica sa Kosova, sredina 19. v.)
Put u svijetu jedinstvene svastike od Troje do
Tibeta i preko Pisane stijene do Rajačkih Pimnica sre-
dinom 19. vijeka.
Ovo je svastika ljetnog solsticija, dugodnevnice
ili Vidovdana, znak prvog dana ljeta. To je podne dana
kad ljeto smjenjuje proljeće i zato polovina svastike ide
u jednom smijeru (proljetni dio dana dok se Sunce još
penje u vis ka sjeveru), a drugi dio svastike ide u
suprotnom smijeru (ljetni dio dana kad Sunce počinje
da se spušta ka jugu).
Raspon vremena između izrade trojanske sva-
stike u Troji i trojanske svastike u Rajačkim Pimnica je
oko 3200-3300 godina.
83
Svastika na Pisanoj stijeni (Žlijeb između Višegrada i
Bajine Bašte, foto: dr. um. Elda Stanković), a ispod je
ista svastika na Tibetu (Protohistoric period, Nubra
valley, Ladakh, Far Western Tibet; Photo: Viraf
Mehta, Gurgaon, Haryana, India).
84
Trojanska svastika u mjestu Rajac, Negotin.
85
86
Trojanska svastika Vidovdana na Pisanoj stijeni
(1300-1200. god. st. ere) i u Rajcu kod Negotina.
87
LAŽOVI, PRESTANITE DA LAŽETE
Krst sa četiri “C” (Churinga Churinga/ turinga/ tjurunga
su nazivi ovih simbola australijskih Aboridžina).
Znate li turboistorijsku priču o "srpskoj boginji
Serboni" i njenom simbolu "krstu sa četiri polumjese-
ca"? Znate li turboistorijsku priču o "srpskoj Atlantidi na
sjeveru Crnog mora i “četiri rijeke koje se tu uljevaju,
odakle su se razišla četiri srpska plemena na četiri
strane svijeta nakon potopa Atlantide"? Znate li turbo-
pobožnu hagiografsku priču da je “srpski grb sa četiri
‘C’ pečat sv. Save"? Sve su to laži koje lakovjerni,
neupućeni i neuki narod pije kao božansku somu.
88
PORIJEKLO RIJEČI "MOBA"
Srpska riječ MOBA sastoji se od dvije staro-
keltske riječi: MO + BA.
Starokeltsko MO (1) je osnova od koje je izve-
deno kasnije MODH što znači:
1. OBIČAJ, MODA
2. OPLEMENJIVANJE
3. POŠTOVANJE, ČAST
Osnovno značenje starokeltskog BA je DOBAR,
POŠTEN (2):
MO-BA = MOBA = POŠTEN OBIČAJ, ČASTAN OBI-
ČAJ, DOBAR OBIČAJ.
Pored toga što znači OBIČAJ, MODA, OPLEMENJI-
VANJE, POŠTOVANJE, ČAST, gaelik MO može da
znači VELIK, NAJVEĆI (3). Gaelik MOB znači GO-
MOLJ, SKUP (4), dok MOBAINN znači VUĆI, TEGLITI
(5).
Svi znamo šta je MOBA po formi i šta je u nje-
nom ljudskom smislu, a po starokeltskom jeziku MO-
BA je DOBAR OBIČAJ, PLEMENITI OBIČAJ, ČASNI
OBIČAJ kojim DOBRI I POŠTENI ljudi OPLEMENJU-
JU SEBE drugim ljudima ČINEĆI POŠTOVANJE I
ČAST, dok neki naši lingvisti misle da je MOBA pos-
talo od MOLBA (6). Sad ćemo to uporediti sa staro-
keltskim MOL i BA.
Rekli smo da starkeltsko BA znači DOBAR, a
starokeltsko MOL znači OKUPLJANJE, SKUP (7).
Sarokeltsko MO znači VELIK, a starokeltsko MOL
znači OKUPLJANJE, SKUP. SKUP je VELIKI broj,
89
dakle je MOL izvedeno od MO. Tako starokeltsko MOL
BA daje MOLBA: SKUP DOBRIH, DOBRI SKUP. Zar
to po svojoj suštini nije MOBA? Ovako ili onako MOBA
je iz starokeltskog jezika.
…………………….
(1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. II,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
Gaelic Press, 1902-, pg. 666.
(2) Ibid. Vol I, pg. 56.
(3) R. A. Armstrong, Gaelic Dictionary, London,
Printed for James Duncan, 37, Paternoster Row; 1825,
pg. 401.
(4) Ibid.
(5) Ibid.
(6) Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Dio VI,
Uredili P. Budmani i T. Maretić, JAZU, Zagreb, 1904-
1910, str. 875, 910-911.
(7) Edward Dwelly, Ibid., pg. 669.
GIBANICA
Keltsko (gaelik) GIBEAD = LIST, SNOP, GO-
MILA, NASLAGA (1).
Listove za pitu gibanicu danas zovu "kora", ali
ova vrsta pite ne zove se KORUŠA, nego GIBANICA.
…………………….
(1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. II,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
Gaelic Press, 1902-, pg. 491.
90
LEOTAR
"Naziv planine Leotar potiče od grčke riječi
‘leios' što znači svijetao (odnosno 'leioteros' - svijetliji).
Pravilan naziv planine glasi 'Leutar' ili 'Levtar', dok je u
upotrebi najrašireniji naziv Leotar." (Vikipedija, Slobo-
dna enciklopedija)
Zašto su nekim Srbima neprekidno potrebni
Grci, Latini ili Turci čak i tamo gdje su Srbi superiorniji
i od Grka i od Latina i od Turaka i od mnogih još izvi-
kanih naroda? Da li su Srbi skup umno bolesnih ljudi ili
Srbe predvode plaćenici Grka, Latina, Turaka i mnogih
drugih izvikanih naroda, ili možda o Srbima i za Srbe
pišu oni koji uopšte nisu Srbi?
U uvodnom citatu pročitajmo još jednom o po-
rijeklu imena planine LEOTAR iznad Trebinja: neko je
tamo napisao da naziv planine LEOTAR potiče od
91
grčke riječ LEIOS što znači SVIJETAO, odnosno LEIO-
TEROS - SVJETLIJI. Evo riječi iz keltskog gaelika pa
prosudimo:
- LEOTHA, komp. od LEATHANN. prov. (1)
- LEOTHAD, -AID, vidi LEATHAD (2)
- LEOTHAID, gen. od LEOTHAD (LEATHAD) (3)
- LEATHANN, LEITHNE i LEATHA = ŠIROK,
PROSTRAN (4),
- LEATHAD, -AID i LEOTHAID, pl. LEOIDEAN =
STRMA PADINA, PADINA BRDA, STRMINA,
POLUGREBEN, ŠIROKA PADINA (5)
Svaka od ovih nabrojanih keltskih riječi opisuje BRDO,
ŠIROKU STRANU, ŠIROKU PADINU, ŠIROKU STR-
MINU. Pogledamo li izgled Leotara, biće nam potpuno
jasno: ŠIROKA PADINA!
I odakle potiče ime planine LEOTAR: od grčkog
LEIOS, ili od keltskog, odnosno tračanskog ili ilirskog
LEOTA? Iz keltskog, naravno!
I zaista je pitanje da li su Srbi skup umno bole-
snih ljudi ili Srbe predvode plaćenici Grka, Latina, Tu-
raka i mnogih drugih izvikanih naroda, ili (možda) o
Srbima i za Srbe pišu oni koji uopšte nisu Srbi?
...................................
(1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Specially
Designed for Beginners and for Use in Schools, Vol. II,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
Gaelic Press, 1902-, p. 584.
(2) Ibid.
(3) Ibid.
(4) Ibid., p. 579.
(5) Ibid.
92
TRAVA I TRAVUNIA
U engleskim mjerama za žito bila je i mjera
THRAVE. Jedna THRAVE imala je 12, a neke čak i 24
snopova žita (sheaves, en.). EngleskoTHRAVE na
gaeliku je TREABHA (1) i to je u srpskom dalo TREBA
(potreba, hrana). Kažu da je englesko THRAVE
porijeklom iz skandinavskih jezika što može i da bude
tačno, ali otkud tolika sličnost sa srpskim TRAVA:
"TRÁVA f (Vuk) = tráva, gén. trave (Kosmet,
bug. trava pored trevo), sveslav. i praslav., '1° (prvo-
bitno) hrana, krma za stoku i ljude, 2° (specijalizirano
na biljke koje služe tome) herba' (2).
Skok ništa ne kaže odakle potiče riječ TRAVA, preću-
tao je ili on to nije znao. Pšenica je samo vrsta TRAVE.
Svo žito i povrće samo su vrste TRAVE. Žito se po žetvi
veže u snopove, a snop je na engleskom THRAVE.
Keltsko (gaelik) TRA isto znači kao i TRATH (3)
(967). Ovo TRATH ostalo je u srpskom TRATINA, neo-
brađena zemlja. Gaelik TRATH je VRIJEME, DOBA,
SEZONA. Kod Srba u centralnoj Bosni TRATITI je
značilo PRATITI neki običaj, a TRATITI takođe znači
TROŠITI nešto. Dakle se u srpskom jos nalazi keltsko
TRATH.
Starokeltsko BA značilo je DOBAR (4, 56). I po-
gledajmo:
TRA-BA > TRABA > TRAVA = VRIJEME DOBRA,
SEZONA DOBRA (trava raste samo u dobro, toplo
doba).
Da li je TRAVUNIJA postalo od TRAVA? Da vidimo:
TRA-BA je TRABA TRAVA > TRAVANIJA
93
Međutim, TRAVANIJA nije TRAVUNIJA što znači da je
naziv TRAVUNIJA nastalo od TRA iz neke druge riječi,
a ne od TRA + BA, a ta druga riječ je keltsko BUN:
TRA-BUN-IA > TRABUNIA > TRAVUNIA > TRAVU-
NIJA.
Šta je BUN? To je keltska (gaelik) riječ sa značenjem
KORIJEN, TEMELJ, IZVOR (5).
I sad imamo TRA-BUN što bi značilo VRIJEME KORI-
JENA, VRIJEME TEMELJA, VRIJEME IZVORA. Fali
još ono -IA. Šta je to -IA, da nije nastavak? Ne, to je
punoznačna starokeltska riječ sa značenjem ZEMLJA,
OBLAST, DOMOVINA, OTADŽBINA (6).
TRA-BUN-IA > TRABUNIA > TRAVUNIA > TRAVU-
NIJA = VRIJEME IZVORNE ZEMLJE
Dakle su se u ona drevna vremena nakon biblijskog
potopa naši preci prvo tu naselili. Odatle potiče i naro-
dna izreka da Hercegovina svu zemlju naseli, a sebe
ne raseli.
..............................
(1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Specially
Designed for Beginners and for Use in Schools, Vol. I,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
Gaelic Press, 1902-, pg. 967.
(2) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili
srpskoga jezika, Knjiga III, JAZU, Zagreb, 1973, str.
494.
(3) Edward Dwelly, Ibid., pg. 967.
(4) Ibid., Vol I, pg. 56
(5) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Specially
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
94
Designed for Beginners and for Use in Schools, Vol. I,
Gaelic Press, 1902-, pg. 141.
(6) Ibid., Vol. II, pg. 535.
TREBINJE
Trebinje je kroz vjekove imalo burnu istoriju.
Ovuda su još od rimskog doba vodili važni trgovački
putevi, a posebnu ulogu svakako je imala i blizina Du-
brovnika, godinama jednog od vodećih trgovačkih cen-
tara na ovom dijelu Balkana. Trebinje se prvi put
spominje u X vijeku kod Konstantina Porfirogenita pod
nazivom Tribunia, koji se kasnije promijenio u Travu-
nija. Današnji naziv datira iz XVI vijeka. Najstariji sta-
novnici Trebinja bila su plemena Ilira, Tračana i Grka."
(Vikipedija)
"Име града потиче или од латинске ријечи
tribunus (tribunus militum је заповједник једне веће
или више мањих јединица римске војске) или од
словенске ријечи треб, што значи жртва (жртвова-
ти)." (Vikipedija)
Sve su to nagađanja, nagađanja bez znanja! Naziv
TREBINJE je riječ iz keltskog, tračanskog ili ilirskog
jezika. Evo dokaza iz keltskog gaelika:
- TRE = KROZ (1)
- TREABH = RALO, RAONIK, PLUG (2)
- TREABH = FARMERSKO NASELJE, SELO (3)
- TREABH = OBRAĐIVATI ZEMLJU, ORATI (4)
- TREABHACH = ORANJE (5)
Keltsko TRE, što znači KROZ, imamo i danas u srp-
skom TREBITI: ništa se ne može TREBITI bez pro-
laska KROZ nešto.
95
Slovensko TREBA je MOLITVA Bogu za TRE-
BU, a najgavnija čovjekova TREBA je HRANA (danas
idu da nabave "potrepštine"). Hrana je TREBA koja
prolazi KROZ čovjeka, a dobija se od ŽITA. Za dobija-
nje ŽITA treba plodna zemlja koju TREBA obrađivati.
Niko ne ore zato što voli da ore, nego ore zato
što TREBA hranu. Prva alatka koja TREBA za TREBU
je TREABH, tj. RALO, RAONIK ili PLUG, a zemljište uz
rijeku TREBIŠNJICU je OBADIVO polje, a rijeka TRE-
BIŠNJICA je rijeka TREBA, rijeka HRANE: HRANO-
VITA rijeka. Dakle je naziv TREBINJE je iz keltskog,
tračanskog ili ilirskog jezika.
…………………….
(1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Specially
Designed for Beginners and for Use in Schools, Vol. III,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
Gaelic Press, 1902-, p. 967.
(2) Ibid.
(3) Ibid.
(4) Ibid.
(5) Ibid.
96
DRUM I DRUG
Zašto DRUM i DRUG imaju isti korijen DRU-?
Prvo malo o drumu:
“drum m (15. —17. v., dva pisca čakavca) =
drum, gen. drùma m (13. v., Vuk, Dubrovnik, Ranjina,
Menčetić, Đorđić, Marulić) = drum (na drumu ŽK) '1°
cesta, testa, 2° toponim'. Deminutivi na -zk > -ak
drūmāk, gen. -nika, na -ьс > -äc drumac, gen. -mca, na
-ič drumić, na dvostruke deminutivne sufikse -čac > -ьс
+ -ьс drumčac, na -ьс + -ić drumac. Pridjev na -bsk
drumski (~ razbojnik). To je općenit hrv.-srp. grecizam
i na zapadu kao i na istoku. Nalazi se još u stcslav.,
bug. i u rum. drum, pl. -uri, na -ьс drumeţ = drūmas
'putnik'. Od gr. δρόμος 'put'.” (1)
Srpsko DRUM nije od grčkog DROMOS (δρόμος) i evo
sanskritskih riječi koje to svjedoče:
- DRUMM, DRUMMATI ( द्रुम्मधि ) = IĆI, PUTOVATI
- DRU ( द्रु ) = IĆI, KRETATI SE.
- GATI ( गधि ) = POMOĆ
- GATY ( गत्य् ) = SLIJEDITI NEČIJI PUT
I gle:
a) DRU + GATY > DRUGATI = POMOĆ U PUTU,
SAPUTNIK (DRUGATI > DRUŽATI > DRUŽITI);
b) DRUG GATI > DRU-G > DRUG = SAPUTNIK,
POMOĆNIK, DRUŽBENIK.
.........................
(1) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili
srpskoga jezika, Knjiga I, JAZU, Zagreb, 1971, str.
442-443.
97
BOB, BOBA, BOBAK I NEBO
Bob (Vicia faba).
Riječi BOB, BOBA i BOBAK imaju zajedničku
osnovu BO: BO označava nešto što još nismo odgo-
netnuli šta je, a ono što je nalik na BO je BOB(ASTO).
Po izgledu BOBA, BOBE i BOPKA naslućujemo da je
to nepoznato BO nešto što je OKRUGLO. Šta je BO?
Nama najpoznatija riječ koja počinje sa BO je
BOG. Da li riječ BOG ima nekakve veze sa BOB, BO-
BA i BOBAK? Hajdemo po jezicima raznih naroda pa
da vidimo!
Sanskritsko BHO ( भोग ) je UŽITAK, UŽIVA-
NJE, a to isto znači kanarisko BÓGA (1). Kanarisko
BÓNU je KONKAVNO, UDUBLJENO (2), BOPPE
znači KONKAVITI (3). Kanarisko BOPA je OTAC (4),
BOKKI, BOKKE znači BUBULJICA (5), BOBBULI je
BALON, BOBAK (6), BOGARU je SJAJ, BLJESAK, (7),
BÓDHA je RAZUM, ZNANJE, MUDROST (8), a BO-
MMA je BRAHMA , BOG STVORITELJ (9).
98
Boba trnjine.
Velško BÔDHA je BITI, BIĆE, POSTOJANJE
(10).
Sumerski NABU je NEBO, a NEBO je NABU-
ČENO (11), a sumersko BU znači SJAJ, BLJESAK,
PLAM (12).
Starokeltski BOILL je ČVOR, ISPUPČENJE
(13), a starokeltsko BORG je KULA (14). Starokeltski
BOR znači SLAVAN, RASAN, PONOSAN (15),
starokeltski BOL je UMIJEĆE, UMJETNOST, ISKU-
STVO (16) i starokeltski BOILRINN znači PRSTEN
(17).
Gaelik BOGH znači POVIJEN, LUČAN, LUK
(18).
99
Velško NE + BO : KRUŽNO STANJE KRETANJA.
Englesko BOW je LUK (19), a to isto ozna-
čava anglo-saksonsko BOGA (20).
Bobak
Osnova BO znači POVIJEN, SAVIJEN, KRUŽAN LUK,
jer je LUK BOVIJEN, tj. POVIJEN, a sve je postalo od
izgleda LUČNOG NEBA nad horizontom: ⁀. LUK u
rukama bogova Sunca simbol je NEBA. NEBO je BO,
a NE na velškom je STANJE KRETANJA.
…………………….
(1) William Reeve, A Dictionary Canarese and
100
English; Revised, Corrected and Enlarged by Daniel
Sanderson, Ban-galore: The Wesleyan Mission
Press, 1858, pg. 740.
(2) Ibid., pg. 741.
(3) Ibid., pg. 739.
(4) Ibid.
(5) Ibid.
(6) Ibid., pg. 740.
(7) Ibid. pg. 739.
(8) Ibid., pg. 740.
(9) Ibid.
(10) William Richards, Welsh and English Dictio-
nary (Geiriadur Cymraeg a Saeseneg), Caerfyrddin,
1832. pg. 43.
(11) John Dyneley Prince, Materials for a Sumeri-
an Lexicon, Leipzig, J. C. Hinrichs’sche Buchhan-
dlung, 1908, pg. 396.
(12) Ibid., pg. 6.
(13) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I,
Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
Gaelic Press, 1902-, pg. 107.
(14) Ibid., pg. 110.
(15) Ibid., pg. 109.
(16) Ibid., pg. 108.
(17) Ibid., pg. 107.
(18) R. A. Armstrong, Gaelic Dictionary, London,
Printed for James Duncan, 37, Paternoster Row; 1825,
pg. 69.
(19) Walter William Skeat, An Etymological Dic-
tionary of the English Language, Second Edition,
Oxford: The Clarendon Press, New York: Mcmillan &
Co., 1893, pg. 72-73.
(20) Ibid., pg.73.
101
CREPULJA, CREP I SAČ
Evo, Srbi i ostali Balkanci, koji ste potomci domoro-
daca Balkana i još koristite CREPULJU, CREP i SAČ,
evo će vam CREPULJA, CREP I SAČ kazati od koga
potičete:
- keltsko (gaelik) BULLA = POSUDA, ZDJELA,
CINIJA (1)
- keltsko (gaelik) BULG = TRBLAVO (2)
- keltsko (gaelik) BULGACH = ISPUPČENO,
TRBLAVO (3)
- starokeltsko BULA = POSUDA, ZDEJLA, CINIJA
(4)
Keltsko (gaelik) CRÈ = GLINA, ILOVAČA (5):
a) CRE + BULA > CREBULA > CREPULA >
CREPULJA;
b) CRE + B > CREB > CREP
102
Hljeb pod sačem.
- starokeltsko SACH (SAĆ, SAČ) je PREDMET U
KOJI SE STAVI NEŠTO TAKO DA STAVLJENI PRE-
DMET BUDE SAV OPKOLJEN, POKLOPLJEN, SA-
KRIVEN kao što vreća ili torba sve u sebi opkole i
poklope (6) (u velškom i gaeliku SACH je poprimilo
značenje TORBA, VREĆA).
…………………….
(1) Norman Macleod, A Dictionary of the Gaelik
Language, Glasgow and London, W. R. M’Phun, 1833,
pg. 102.
(2) Ibid., pg. 101.
(3) Ibid.
(4) Ibid.
(5) Ibid., pg. 196.
(6) R. A. Armstrong, Gaelic Dictionary, London,
Printed for James Duncan, 37, Paternoster Row; 1825,
pg. 497.
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania
Germa i Germania

More Related Content

More from sinsunca

Petko Nikolic Vidusa, Solomonov hram (kodovi).pdf
Petko Nikolic Vidusa, Solomonov hram (kodovi).pdfPetko Nikolic Vidusa, Solomonov hram (kodovi).pdf
Petko Nikolic Vidusa, Solomonov hram (kodovi).pdf
sinsunca
 
Petko Nikolic Vidusa, Zabranjeno z nanje.pdf
Petko Nikolic Vidusa, Zabranjeno z nanje.pdfPetko Nikolic Vidusa, Zabranjeno z nanje.pdf
Petko Nikolic Vidusa, Zabranjeno z nanje.pdf
sinsunca
 
Petko Nikolic Vidusa: Stecci, rijeci i simboli.pdf
Petko Nikolic Vidusa: Stecci, rijeci i simboli.pdfPetko Nikolic Vidusa: Stecci, rijeci i simboli.pdf
Petko Nikolic Vidusa: Stecci, rijeci i simboli.pdf
sinsunca
 
Perunovi zapisi.pdf
Perunovi zapisi.pdfPerunovi zapisi.pdf
Perunovi zapisi.pdf
sinsunca
 
Hronologija Velike piramide.pdf
Hronologija Velike piramide.pdfHronologija Velike piramide.pdf
Hronologija Velike piramide.pdf
sinsunca
 
Chronology of the Great Pyramid.pdf
Chronology of the Great Pyramid.pdfChronology of the Great Pyramid.pdf
Chronology of the Great Pyramid.pdf
sinsunca
 
Tragom Tracana.pdf
Tragom Tracana.pdfTragom Tracana.pdf
Tragom Tracana.pdf
sinsunca
 
The Great Pyramid, Solomon's temple and the Earth.pdf
The Great Pyramid, Solomon's temple and the Earth.pdfThe Great Pyramid, Solomon's temple and the Earth.pdf
The Great Pyramid, Solomon's temple and the Earth.pdf
sinsunca
 
Solomon's Temple.pdf
Solomon's Temple.pdfSolomon's Temple.pdf
Solomon's Temple.pdf
sinsunca
 
Srbistika.pdf
Srbistika.pdfSrbistika.pdf
Srbistika.pdf
sinsunca
 
Kosovo i Piramida.pdf
Kosovo i Piramida.pdfKosovo i Piramida.pdf
Kosovo i Piramida.pdf
sinsunca
 
Vrata vremena.pdf
Vrata vremena.pdfVrata vremena.pdf
Vrata vremena.pdf
sinsunca
 
Etimologija, mistika i ezoterija - Knjiga I.pdf
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga I.pdfEtimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga I.pdf
Etimologija, mistika i ezoterija - Knjiga I.pdf
sinsunca
 
Rječnik keltsko-ilirski.pdf
Rječnik keltsko-ilirski.pdfRječnik keltsko-ilirski.pdf
Rječnik keltsko-ilirski.pdf
sinsunca
 
Tragom istine.pdf
 Tragom istine.pdf Tragom istine.pdf
Tragom istine.pdf
sinsunca
 
Stecci, laz i bogumili.pdf
Stecci, laz i bogumili.pdfStecci, laz i bogumili.pdf
Stecci, laz i bogumili.pdf
sinsunca
 
Stecci, rijeci i simboli.pdf
Stecci, rijeci i simboli.pdfStecci, rijeci i simboli.pdf
Stecci, rijeci i simboli.pdf
sinsunca
 
Ko su Vlasi.pdf
 Ko su Vlasi.pdf Ko su Vlasi.pdf
Ko su Vlasi.pdf
sinsunca
 
Božja slova.pdf
Božja slova.pdfBožja slova.pdf
Božja slova.pdf
sinsunca
 
Ratnik Sunca.pdf
Ratnik Sunca.pdfRatnik Sunca.pdf
Ratnik Sunca.pdf
sinsunca
 

More from sinsunca (20)

Petko Nikolic Vidusa, Solomonov hram (kodovi).pdf
Petko Nikolic Vidusa, Solomonov hram (kodovi).pdfPetko Nikolic Vidusa, Solomonov hram (kodovi).pdf
Petko Nikolic Vidusa, Solomonov hram (kodovi).pdf
 
Petko Nikolic Vidusa, Zabranjeno z nanje.pdf
Petko Nikolic Vidusa, Zabranjeno z nanje.pdfPetko Nikolic Vidusa, Zabranjeno z nanje.pdf
Petko Nikolic Vidusa, Zabranjeno z nanje.pdf
 
Petko Nikolic Vidusa: Stecci, rijeci i simboli.pdf
Petko Nikolic Vidusa: Stecci, rijeci i simboli.pdfPetko Nikolic Vidusa: Stecci, rijeci i simboli.pdf
Petko Nikolic Vidusa: Stecci, rijeci i simboli.pdf
 
Perunovi zapisi.pdf
Perunovi zapisi.pdfPerunovi zapisi.pdf
Perunovi zapisi.pdf
 
Hronologija Velike piramide.pdf
Hronologija Velike piramide.pdfHronologija Velike piramide.pdf
Hronologija Velike piramide.pdf
 
Chronology of the Great Pyramid.pdf
Chronology of the Great Pyramid.pdfChronology of the Great Pyramid.pdf
Chronology of the Great Pyramid.pdf
 
Tragom Tracana.pdf
Tragom Tracana.pdfTragom Tracana.pdf
Tragom Tracana.pdf
 
The Great Pyramid, Solomon's temple and the Earth.pdf
The Great Pyramid, Solomon's temple and the Earth.pdfThe Great Pyramid, Solomon's temple and the Earth.pdf
The Great Pyramid, Solomon's temple and the Earth.pdf
 
Solomon's Temple.pdf
Solomon's Temple.pdfSolomon's Temple.pdf
Solomon's Temple.pdf
 
Srbistika.pdf
Srbistika.pdfSrbistika.pdf
Srbistika.pdf
 
Kosovo i Piramida.pdf
Kosovo i Piramida.pdfKosovo i Piramida.pdf
Kosovo i Piramida.pdf
 
Vrata vremena.pdf
Vrata vremena.pdfVrata vremena.pdf
Vrata vremena.pdf
 
Etimologija, mistika i ezoterija - Knjiga I.pdf
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga I.pdfEtimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga I.pdf
Etimologija, mistika i ezoterija - Knjiga I.pdf
 
Rječnik keltsko-ilirski.pdf
Rječnik keltsko-ilirski.pdfRječnik keltsko-ilirski.pdf
Rječnik keltsko-ilirski.pdf
 
Tragom istine.pdf
 Tragom istine.pdf Tragom istine.pdf
Tragom istine.pdf
 
Stecci, laz i bogumili.pdf
Stecci, laz i bogumili.pdfStecci, laz i bogumili.pdf
Stecci, laz i bogumili.pdf
 
Stecci, rijeci i simboli.pdf
Stecci, rijeci i simboli.pdfStecci, rijeci i simboli.pdf
Stecci, rijeci i simboli.pdf
 
Ko su Vlasi.pdf
 Ko su Vlasi.pdf Ko su Vlasi.pdf
Ko su Vlasi.pdf
 
Božja slova.pdf
Božja slova.pdfBožja slova.pdf
Božja slova.pdf
 
Ratnik Sunca.pdf
Ratnik Sunca.pdfRatnik Sunca.pdf
Ratnik Sunca.pdf
 

Germa i Germania

  • 2. 2 Petko Nikolić, čitač zapisa u godovima vremena
  • 3. 3 Copyright © 2018. by Petko Nikolic Ova publikacija u cjelini ili u dijelovima ne smije se um- nožavati, preštampavati ili prenositi u bilo kojoj formi ili bilo kojim sredstvom bez dozvole autora, niti može biti na bilo koji drugi način ili bilo kojim drugim sredstvom distribuirano ili umnožavano bez odobrenja autora. Sva prava za objavljivanje ove knjige zadržava autor.
  • 4. 4 SADRŽAJ Istina 7 Germa 8 Germania 10 Abnoba planine 15 Abramnica, abramica ili obramica 17 Moccos i Mokoš 18 “Balkanski turcizam” – šta je to 19 Eno gore gore gore 22 Sviranje kurcu 23 Sardiati 24 Biljke roda gentiana, genta i gen 26 Gerdap > Đerdap 30 Ven je Sunce 31 En, ten, tini 34 Da 36 Kako strana religija zatire narod 37 Asgard u Midgardu 39 Kofa i kovač govore 41 Gard, garda i grad 42 Gräd 43 Torba i torbak 44 Stećak iz rimskog doba 46 Nemed je predak Nemaca 52 Nemanja – prvi srpski revolucionar 53 Laž se razobliči kad-tad 57 Dud i duda 59 Dajbog i Semargl iz Studenice 62 Debilnost ili totalno neznanje 64 Slušaj, izvarani narode 65 Rijeka Don (Rusija) 66 Sanskrit – značenje naziva 67 O srpskom bogu Dodi 68
  • 5. 5 Ozren 72 Gle, gledaj i progledaj 72 Koračati putem Sunca 74 Asia (Azia) i India 76 Tragom istine 79 Bor 81 Trojanci u Rajačkim Pimnicama 82 Lažovi, prestanite da lažete 87 Porijeklo riječi “moba” 88 Gibanica 89 Leotar 90 Trava i Travunia 92 Trebinje 94 Drum i drug 96 Bob, boba, bobak i nebo 97 Crepulja, crep i sač 101 Bisage 103 Bis > vis 105 Prvi i drugi 109 Sanskrit i Božije Trojstvo 111 Od parazita do žita 112 Sanskritski i brigijski 113 Eneti, Veneti, Slavonci ili Sloveni 114 Pat i Apolon Patareus 116 Porijeklo albanskog grba 125 “Ase” u natpisima stećaka 126 Tajna u službi religijske podvale 129 Dom i domaćin 132 Cenzura ili totalno neznanje 138 Gargače 139 Selo Dusina 141 Hora > horast > hrast > rast 142 Pelin 143
  • 6. 6 Viduški Ševo i vedski Šiva 143 Car Dušan je otrovan 146 Carevo ime “Dušan” 146 Škola života 148 Nemanjin krstaški rat protiv Srba 149 Nemanjići nisu slavili Krsnu slavu 151 Magarci 153 Pamer beri, il’ i to poseri 155 Isus i vrh piramide 155 Maran ata – tajni znak za ubistvo 157 Otarasi se otirača 161 Početak 163 Blagoslov Boga Sunca 165 Baba Jaga i jagorčevina 168 Narodna imena mjeseci 171 Korijeni riječi i korijeni naroda 174 Bitola 176 Romanija 177 Ra, rog i Svarog 178 Ras, Arsa i Arjani 181 Čiji su stećci 183 Bibliografija 186 O Autoru 191
  • 7. 7 ISTINA I kaže on meni: "Istina je mač sa dvije oštrice te ranjava i onog kome je rečena i onog od koga je rečena. Budeš li svi- ma govorio istinu, zamrziće te najprije oni daleki, pa oni bliži i na kraju najbliži. A onda će se desiti obrnuto: počeće da te poštuju najprije oni daleki, pa oni bliži i na kraju najbliži, ali ti ćeš tada već biti u grobu.
  • 8. 8 GERMA Gerovit, bog proljeća kod polapskih Slovena. GERMA je rijec tračanskog jezika i znači TO- PLOTA, VRUĆINA, VRELINA, dakle se značenjem od- nosi na vatru.
  • 9. 9 U seoskom stanovništvu među Srbima, Hrvati- ma i Bošnjacima još se čuje riječ GERMA i odnosi se na kvasac za hljeb. Prije Avramskog vjerskog rata na Balkanu 1991-1995. god. u prodavnicama se prodavao taj kvasac sa napisanim imenom na omotu: “GERMA, kvasac za tijesto”. Nakon rata nestade GERME u prodavnicama. Državni cenzori novostvorenih banana-država, tuđe sluge i dušmanski izmećari, ukinuše tračansku riječ GERMA, jer jedna jedina riječ svjedooči protiv laži o slovenskom doseljavanju na Balkan i prikriva istinu da su mnogi Balkanci direktni poromci Tračana, a Tračani su isto što i Kelti i Iliri. GER > ŽER GER > ŽER = TOPLOTA, VRUĆINA = VATRA GER > KER = ŽESTINA, LJUTINA = VATRA GER > KER > KERNUN (KERNUNOS) GER > GERA > GORA GER > HER GERA > HERA GER > GERMES > HERMES GERCEG > HERCEG GER > GEROVIT = JAROVIT GER > GERMAN GER > GERKUL > HERKUL GER > GEROJ > HEROJ GER > GERASIM GER > GERMA > GERMANIA GER > GERAN > GERANIUM GER > GERAMOS > KERAMOS = KERAMIKA GER > GERPIK > KERPIK > ČERPIĆ GER > GERKA > KERKA > ĆERKA
  • 10. 10 GERMANIA Najstarija Germanija Po čemu je GERMANIA dobila ime? Riječ GE- RMA je stara srpska riječ još iz vremena Briga i Tra- čana i znači TOPLOTA, VRELINA. To je značenje GE- RMA, a GERMA služi za vrenje hljeba (vrenje je hemij- ski proces pri kojem se razvija toplota): “…Skt. gharmáḥ, Thracian germo- ‘hot’, Lat. formus….” (1) “…Skt. gharmáḥ, tračansko germo- ‘vreo’, lat. formus…." “…Thracian ‘germo-‘ ‘warm’, Γέρμας (city cha- racterised by hot springs)….” (2) “Tračansko ‘germo-‘ ‘toplo’, GERMAS (grad poznat po vrelim izvorima)….”
  • 11. 11 Perzijsko GERMA je TOPLO VRIJEME, LJE- TO. [3] “GERMA (Γέрμη: Eth. Γερμηνός), also called Ίερἁ Γέрμη, a town of Mysia, situated between the rivers Macestus and Rhyndacus.” (4) “GERMA (Γέрμη: Eth. Γερμηνός), takođe zvana Ίερἁ Γέрμη, grad u Miziji, smješten između rijeka Makestus i Rhindakus.” Drevna zemlja GERMANIJA je današnja oblast planine Švarcvald, nekad poznata po velikoj šumi koju su Rimljani zvali HERCINIA SILVA (Hercynia Silva). To je oblast sa velikim brojem termalnih izvora, dakle TOPLIH, VRUĆIH, VRELIH VODA. To je ono znače- nje tračanske riječi GERMA, dakle su toj oblasti ime dali TRAČANI, tj. trački narod koji je tu živio prije dola- ska Nijemaca i ponjemčavanja: GERMA = TOPAL, VRUĆ, VREO. Takva oblast je GERMANIA. I sam naziv šume kazuje da je GER dalo HER isto kao što je GERKUL dalo HERKUL i kao što je od GEROJ postalo HEROJ, GERMES je dalo HERMES. I gle: GER + CINN > GERCINN. GER je TOPAL, VRUĆ, VREO, a šta je CINN? To je keltska riječ sa značenjem RAST, UVEĆAVANJE, UMNOŽA- VANJE (5). Ženski rod od GERCINN je GERCINNIA što je kod Rimljana i Grka postalo HERCINIA (Hercy- nia). Najpoznatiji termalnih izvora GERCINIJE ili HERCINIE u području drevne GERMANIE: 1. Friedrichsbad and Caracalla in Baden- Baden 2. Rotherma in Gaggenau - Bad Rotenfels
  • 12. 12 Germe (banje) u staroj Germaniji. 3. Thermal bath 'Seven Valleys' in Bad Herrenalb 4. Palais Thermal in Bad Wildbad 5. Paracelsus-Thermae in Bad Liebenzell 6. Mineral Thermal Bath Bad Teinach 7. Solemar in Bad Dürrheim 8. Eugen-Keidel-Bath in Freiburg 9. Vita Classica in Bad Krozingen 10. Cassiopeia-Thermae in Badenweiler 11. Balinea-Thermaes in Bad Bellingen
  • 13. 13 12. Radon Revital Bath in St. Blasien - Menzenschwand 13. Aqualon Health Centre in Bad Säckingen Najpoznatije germe (banje) današnje Germanije. I tako su Rimljani stanovnike tračkokeltske Ger- manije nazvali Germanima, a to su kasnije Nijemci sve okupirali i mic po mic ponjemčili, te se drevno ime Germana Keltotračana počelo tumačiti kao izvorno njemačko porijeklo.
  • 14. 14 Rimske germe (Badenweiler, Germania). ……………………. (1) Basil Ferris Campbell Atkinson, The Greek Language, Second Edition, Revised, London, Faber and Faber Limited, 1933, pg. 40. (2) J. P. Mallory, Douglas Q. Adams, Encyclope- dia of Indo-European Culture, Fitzroy Dearborn Pub- lisher, London and Chicago, 1997, pg. 263. (3) Sir James W. Redhouse, A Turkish and English Lexicon, Beirut, Libraire du Liban, 1987, p. 1540. (4) William Smith, Dictionary of Greek and Roman geography, London: John Murray, 1872, pg. 992. (5) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, pg. 194.
  • 15. 15 ABNOBA PLANINE Keltske Abnoba planine u drevnoj Germaniji. Današnja planina Švarcvald u drevnoj keltskoj Germaniji zvala se ABNOBA MOUNT. Ime planine svjedoči da su tu prije Nijemaca živjeli Kelti, tj. Tračani i da su oni po toplim germama (banjama) dali ovoj zemlji ime GERMANIJA. Šta znači ime ABNOBA i od čega je postala? Ova riječ složena je od dvije proste riječi AB + NOBA. Starokeltsko AB znači VODA (1). Ova stara keltska riječ održala se u srpskom jeziku u riječi ÀBRAMNICA. U izvgovoru se čuje i ABRAVNICA (2) ili OBRAMICA – motka koja se drži preko ramena sa sudovima za vodu.
  • 16. 16 Druga riječ u imenu ABNOBA je NOBA. To je današnje gaelik NOBHA sa značenjem NOVA, SVJEŽA, NE- PREPOZNATLJIVA (3). Tako ime ABNOBA znači VODA SVJEŽINE, VODA NOVINE, VODA OBNOVE. Kelti drevne Germanije imali su boginju sa ime- nom DIANA ABNOBÆ, tj. DIANA ABNOBAJA. Jedan njen njen oltar nađen je kod rimske banje u mjestu Badenweiler. Ime DIANA je od DI, DIA što znači DAN, BOG (4). Dakle DIANA znači BOGINJA VODOSVJE- ŽINE, DIJANA VODONOVKA jer su GERME (banje) ljekovite i obnavljaju zdravlje. ……………………. (1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, pg. 1. (2) Đura Daničić, Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Dio I, JAZU, Zagreb, 1880-1882, str. 30. (3) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. II, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, pg. 1.pg. 699, 700. (4) Ibid, Vol. I., pg. 331.
  • 17. 17 ABRAMNICA, ABRAMICA ILI OBRAMICA Starokeltsko AB znači VODA (1). Ova stara keltska riječ održala se u srpskom jeziku u riječi ÀBRA- MNICA. U izvgovoru se čuje i ABRAVNICA (2) ili OB- RAMICA – motka koja se drži preko ramena sa sudo- vima za vodu. U riječi ABRAMNICA dvije su keltske riječi: AB (voda) i RAMH. Riječ RAMH je od srpskog korijena RA koji se nalazi u riječima "račva", "raklja" i "rašlje". Od RA izvedeno je RAME, jer je RAME mjesto iz kojeg se GRANA ruka. Keltsko RAMH znači GRANA (3). Keltsko OB je POTOK, ZALJEV, PLITKI BA- ZEN dakle opet VODA (4): a) AB-RAM-NICA > ABRAMNICA b) OB-RAM-ICA > OBRAMICA .............................. (1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
  • 18. 18 Gaelic Press, 1902-, pg. 1. (2) Đura Daničić, Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Dio I, JAZU, Zagreb, 1880-1882, str. 30. (3) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. III, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, pg. 747. (4) Ibid., pg. 701. MOCCOS I MOKOŠ Svinja u mokrini Koliko je lako manipulisati ljudima u sakrivanju istine da su Sloveni od Kelta, pokazaćemo i na primjeru slovenske boginje MOKOŠ i MOCCOS (MOKOS), keltskog božanstva krmadi, odnosno svinja. Svi znamo da je MOKOŠ boginja vlažne zemlje (mokrine, vlage), a zašto je MOCCOS bilo božanstvo svinja, pogledajmo fotografiju iznad!
  • 19. 19 “BALKANSKI TURCIZAM” – ŠTA JE TO? Pošto su ljudi bili nekad jedan narod jednog je- zika, u mnogim narodima svijeta postoje isti korijeni ri- ječi i iste ili oblikom i značenjem srodne riječi. To upo- redna lingvistika dokazuje mnoštvom primjera. “Balkanski turcizam arapskog porekla”, “Bal- kanski turcizam persijskog porijekla”? Šta je uopšte sintagma "balkanski turcizam"? Ako je turcizam, onda je turski turcizam, ne može biti balkanski, ne može biti persijski i ne može biti arapski turcizam! Pod izrazom "balkanski turcizam" sve stare srpske riječi svjesno se kradu iz etimologije srpskog jezika i trpaju u turski ambar. Kao prvo: porijeklom su Turci srodni Srbima, jer su davni preci Turaka porijeklom sa sjeverne obale Dunava današnje Vojvodine i Rumunije. Kao drugo: osvajanjem Male Azije Turci su asimilovali mnoštvo domorodaca keltskog (galskog i slovenskog) dakle srp- skog porijekla. Samim tim u turski jezik ušlo je mnoštvo galskih i slovenskih riječi. Turci su na Balkanu proveli skoro 500 godina i među njima mnoštvo je onih koji su porijeklom od Srba kako među janjičarima, tako u sultanovoj administraciji. Da jedan narod živi petsto godina izmiješan sa okupiranim narodom, a da ne primi dio jezičkog fonda tog okupiranog naroda, to je nemo- guće. Tačno je da u srpskom ima originalnih turcizama, ali i u turskom ima mnogo više srbizama jer i dan danas među Turcima ima oko devet miliona srpskih potoma- ka. Srbi su porijeklom od Gomerovih Cimerijana koji su se u kasnijem istorijskom periodu počeli nazivati
  • 20. 20 Tračanima, Keltima i Ilirima. Mnoštvo tkz. Slovena porijeklom je od njih, od tog naroda koji je živio sjever- no od Dunava izvan granica Rimskog carstva. Dana- šnji srpski jezik vuče porijeklo iz jezika Cimerijana, Tračana, Kelta ili Ilira, a ne od nekakvog “prasloven- skog jezika”, jer ni Prasloveni kao narod nisu postojali, već su to bila plemena pomenutih skupina naroda istog porijekla. A sad malo o riječi SRČA! Državni etimolog Petar Skok kaže ovako: “sřča f (Vuk) = sřča (Kosmet) = serča (18. v.) ‘parče stakla ili kakvog suda od stakla, staklo, džäm, staklenka’. Na -e, gen. -eta słče n (Vuk) ‘boca od sta- kla’. Na tur. -li indeklinabilni pridjev srčali ‘staklen’, epitet za durbin, pendžer (narodna pjesma). Balkanski turcizam (tur. sırça) iz terminologije materijala: búg. sarca.” (1) I za SRČU, kao i za mnode druge riječi, Skok tvrdi da je “balkanski turcizam.” I to se tako uči po filološkim fakultetima decenijama i kao laž preko knjiga, nastav- nih planova i nastavničkog kadra prenosi se na učeni- ke srednjih i osnovnih škola. A pogledajmo: keltsko (gaelik) SORCHA (SORČA) znači , SVJETLO, SJAJ, JASNOST - suprotno od DORCHA (2). Korijen u riječi SORČA je SOR i to je u srp- skom dalo ZOR u riječi ZORA. Zar ZORA nije SVIJE- TLA? U riječi SRCA korijen je SR od skraćenog SOR. Skraćeno SR dalo je ZR u srpskom ZRAK, ZRETI, PROZRETI. Keltskom (gaelik) SORCHA (SORČA), što znači SVJETLO, SJAJ, JASNOĆA, suprotnog značenja je
  • 21. 21 DORCHA (DORČA). Pošto je SORCHA (SORČA) SVIJETLO, znači da je DORCHA (DORČA) TAMAN, CRN. Korijen u riječi DORCHA (DORČA) je DOR-, baš kao u riječi DORAT. A gle šta kaže Skok: “dorat m (Vuk, 18. v., narodna pjesma) = durat (jedanput, 17. v.) ‘konj mrke tamnoriđe boje’. Odatle: hipokoristici dóra, dore, doro m, na -în, -in + -ьс darin, gen. -ina, dorínac, gen. -ínca; deminutiv na -čie doračić; pridjevi na -ov i -ost: doratov, doratasi. Kako je taj balkanski turcizam iz oblasti konjogojstva složen od tur. pridjeva doru ‘mrk’ i at (v.) ‘konj’, koji i sam dolazi, može i od samog turskog pridjeva da nastane naša pridjevska izvedenica na -ast: dorast (konj) kao i u bug. dorest.” (3) I šta reći? Ništa, već samo pljunuti na takvu nauku i pljunuti na sve one koji tu laž kroz knjige, kroz školski sistem i medijaska sredstva šire u narod. A znate li zašto se laž prima u narodu? Zato jer je narod preko nametnutih nenarodnih vjera već postao služitelj duha laži, te većina naroda nema ni duhovne ni umne snage da se opre laži. ……………………… (1) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Knjiga III, JAZU, Zagreb, 1973, str. 318. (2) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. III, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, pg. 874. (3) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Knjiga I, JAZU, Zagreb, 1971, str. 426.
  • 22. 22 ENO GORE GORE GORE Prije no što se jutrom pojavi Sunce, prvo vrho- vi planina, brda i brežuljaka zasvijetle suncem. Brda, planine i brežuljci su GORE i vatra GORI. Starokeltsko GOR je SVJETLOST, TOPLOTA (1). Velško GOR je VISINA (2): GOR > GORA, GORI, GORE, GORETI, PREGORETI Sve ove srpske riječi potiču od starokeltskog GOR, a gle šta kaže Petar Skok: "gòra f (Vuk, 1430) ‘1° brijeg, brdo, 2° velika šuma (1646, ŽK, Vodice) za razliku od loza ( = šuma uz kuću), 3° vinograd’, baltoslavenska (?), sveslaven- ska i praslavenska riječ." (3) Neće mrcina da kaže da GORA potiče od starokeltske riječi, nego kaže da je porijeklo ove riječi praslaven- sko. I eto prećutane istine, eto prećutane istorije, eto lažne nauke jer ne smije se znati da Srbi i mnogi da- našnji Balkanci, kao i mnogi Baltosloveni i Sloveni potiču od Kelta koji su u starini bili isto što i Tračani i Iliri. A šta Skok kaže za GORJETI: "gòrjeti, gorim impf. (Vuk) (iz-, do-, od-, na-, o-, po-,pre-, pri-, raž-, sa-, za-), ie., baltoslavenski, sveslavenski i praslavenski glagol na -eti, termin iz kulture vatre ; ardere;..." (4) Opet samo veli da je baltoslovenski, sveslovenski i praslovensk, ni riječi da je od keltskog GOR. Neki slo- venski narodi ne kažu GORA, nego GERA. Otkud sad GERA? E, to je od tračanske osnove GER koja se nalazi u srpskoj riječi GERMA i bukvalno znači TOP-
  • 23. 23 LOTA: GER je dalo ŽER, GERA je dalo ŽERA (GE- RMA se stavlja u tijesto te izaziva vrenje, a pri svakom vrenju razvija se toplota). .................................. (1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. III, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, pg. 516. (2) William Richards, Welsh and English Dictio- nary (Geiriadur Cymraeg a Saeseneg), Caerfyrddin, 1832. pg. 148. (3) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Knjiga I, JAZU, Zagreb, 1971, str. 589. (4) Ibid, str. 591. SVIRANJE KURCU Naš stari i pametni narod slikovito-šaljivom izrekom opisao je nečiji uzaludni posao: sviranje kur- cu! Kad neće da se digne, možeš mu svirati dan-noć, ali uzalud! E tako je i ovaj moj postao pravo sviranje kurcu! Godinama dokazujem i pokazujem da su origi- nalni Srbi, dakle i mnogi današnji Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci porijeklom od Kelta, tj. od Tačana ili Ilira. Ali, eto... i ja samo sviram kurcu! Evo ću i sad ovim primjerom da odsviram lekciju kurcu, možda on ipak razumije što današnji preglupi Srbi i ostali spomenuti glupi Balkanci nikako da shvate: Vuk Karadžić je zabi- lježio srpsku riječ GENUTI, GÉNEM koja znači UDA- RITI (1). I gle: starokeltsko GEN znači OZLIJEDITI, RANITI (2). I šta još starokeltsko GEN znači? Znači MAČ, jer MAČEM se UDARA, OZLJEĐUJE I RA- NJAVA! (3)
  • 24. 24 .............................. (1) Vuk Stef. Karadžić, Srpski rječnik istumačen njemačkijem i latinskijem riječima, Četvrto državno izdanje, Beograd, Stamparija Kraljevine Jugoslavije, 1936, st. 88. (2) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Ga- elic Press, 1902-, pg. 489. (3) Ibid. SARDIATI SARDIATI su ilirsko pleme iz centralne Bosne. U vrijeme rimskog cara Trajana (vladao od 98 - 117. g. n. e.) SARDIATI su sa Pirustaima i Baridustaima nase- ljeni u Daciju, današnja Rumunija. Ali, nikad se ne iseli sav narod kao što ni u Titovo vrijeme nisu svi stanovnici Bosanske Krajine raseljeni u Vojvodinu. Šta znači ime SARDIATI? Ime se sastoji od dvije keltske (gaelik) riječi: SAR + DIA. Gaelik SAR znači SAVRŠEN, NENADMAŠAN, PLEMENIT, JU- NAČAN, DRAGOCJEN, LJUDINA (1). SAR je od sta- rijeg ZAR što je SJAJ. Gaelik DIA je DAN, VID, SVJE- TLOST, BOG (2). U rumunskoj Rošia planini (Roşia Montană), što bukvalno znači Raška planina ili Crvena planina, nađen je jedan oltar koji je postavio neki SARDIAT. Na oltaru piše: Platius Dasantis Genio Sardiat(a)e d(o)n(um) Engleski prevod: "Platius, son of Dasa(s), making an offering to the Sardeate Genius."
  • 25. 25 "Platius, sin Dasin, prinese žrtvu sardiat- skom Geniusu." Sardiatski oltar (Roşia Montană, Romania). Genijus je bio opšti naziv porodičnih božanstava.
  • 26. 26 Nego je zanimljivo ime DASA, DASAN. Ima li iko da ne zna šta znači ime DASA ili DASAN? Ko ne zna, evo da mu kažemo: keltsko (gaelik) i srpsko DASAN znači BIJESAN, POMAMAN, LJUT, SILAN, ŽESTOK, SPO- SOBAN, GRUB, DIVLJI (3). Sanskritsko DĀSA znači POZNAT ČOVJEK (4), ali su gaelik i srpska značenja mnogo preciznija i na- brajaju sve osobine DASE, jer DASA BACA, RAZBA- CUJE I RAZVALJUJE. ............................ (1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. III, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, pg. 791. (2) Ibid., Vol. I, pg. 331. (3) Ibid., pg. 312. (4) Sir Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dictionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, pg. 477. BILJKE RODA GENTIANA, GENTA I GEN "GENTIĀNA ⁓ae, f. [app. Illirian] One or other species of the plant gentian." (1) U ilirskog plemena Ardeji bio bio kralj sa imenom GE- NTIUS Gentius (starogrčki: Γένθιος). Vladao u vreme- nu 181–168. g. st. e.). Ime biljaka iz roda GENTIANA (GENTIAN) istog je postanja i značenja kao i ime kralja GENTIUSA. U govoru seoskog stanovništava srednje Bosne još postoji riječ GENTA i izraz ZGENTO SE što znači ZBOTAVIO SE, ZAOKRUŽIO SE, tj. UDEBLJAO SE. Kad su se sa igranja po snijegu djeca vraćala u
  • 27. 27 kuću noseći snijeg na pantalonama i vunenim čarapa- ma, žene su im ljutito govorile: "Metlu u šake i prvo te gente otresi!" GENTA je sinonim riječi "bota", a "bota" je ono što je OKRUGLO, GRUDASTO (pogledajmo cvjetove nekih biljaka iz porodice GENTIANA ili GENTIAN, a onda izgled njihovih cvijetova uporedimo sa GENTAMA na ostalim slikama i biće nam jasna povezanost pojmo- va). Gentiana lutae, jedna iz roda gentian.
  • 28. 28 Kod ljudi i životinja GENTA se uglavnom klati, MLATI, UDARA bilo da je u muška, bilo da je u ženska GENTA. Čovjekova GENTA je u gaćama, dok su u že- na GENTE dojke i kukovi. Gente kao dijelovi gendara, tj. đerdana. Vuk je zabilježio riječi GENUTI, GÉNEM sa značenjem UDARATI, MLATITI, TUĆI (2). Starokeltsko GEN je MAČ i njime se UDARA, MLATI, TUČE (3), a sve je to od toga što GENTE vise pa mlate i udaraju klateći se. Daničić je zapisao riječ GÈNDÂR značenju ĐERDAN (4): "Gendar zveči, a papuče klepuću".
  • 29. 29 Osnova u riječi GENTA je GEN i od tog su izve- dene sve grčke i latinske riječi sa značenjem ROD, RASA, FAMILIJA i sl. U osnovi GEN korijen je GE- i to je isti korijen koji se nalazi u tračkom GERMA ( toplo, vruće, vatra), a nalazi se i u latinskom GERM što znači SJEME, PUPOLJAK, KLICA. Od ilirskog GE- izvedeno je grčko GAĨA (ZEMLJA). Bukvalno značenje korijena GE- otkriva nam kanariski jezik, ogranak sanskrita: kanarisko "geṇḍe" znači "penis" (5), a "geṇṭe" je "korijen", "izvor" (6), "géḍidu" je "orati" (7), a "gédára" je "uzorano polje" (8). Dakle, GE- bukvalno znači SNAGA, SILA, MOĆ, a riječ GENTA ostala je u jeziku naroda srednje Bosne još od vremena Ilira. ............................. (1) Oxford Latin Dictionary, Oxford, At The Claren- don Press, 1968, pg. 760. (2) Vuk Stef. Karadžić, Srpski rječnik istumačen njemačkijem i latinskijem riječima, Četvrto državno izdanje, Beograd, Stamparija Kraljevine Jugoslavije, 1936, st. 88. (3) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, pg. 489. (4) Đura Daničić, Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Dio III, JAZU, Zagreb, 1880-1882, str. 127. (5) W. Reeve, A Dictionary Canarese and English; Revised, Corrected and Enlarged by Daniel Sanderson, Bangalore: The Wesleyan Mission Press, 1858, pg. 388. (6) Ibid. (7) Ibid. pg. 39. (8) Ibid.
  • 30. 30 GERDAB > ĐERDAP a) Ilirsko GE = SILA, SNAGA, MOĆ b) GERD > SILAN, SNAŽAN, MOĆAN c) starokeltsko AB = VODA (1) GERD-AB > GERDAB = SILNA, SNAŽNA, MOĆNA VODA. GERDAB > GERDAP > ĐERDAP Nema tu nikakvih persijskih riječi ni "balkanskih turci- zama". .............................. (1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, pg. 1.
  • 31. 31 VEN JE SUNCE Srbi, Sorbs, Serbja, Serby, Sorben, Lusati, Vendi (Wends, staroengleski: Winedas; staronordijski: Vindr; njemački: Wenden, Winden; danski: Vendere; švedski: Vender; poljski: Wendowie) ili kako ih još zo- vu: "zapadni Sloveni". Govore da naziv Wends potiče od rimskog vremena i latinskog naziva Veneti, Venedi ili Venethi; grčki: Ουενεδαι /Ouenedai. Još sredinom 5. vijeka stare ere Herodot spo- minje ilirske ENETE (1) čije ime počinje osnovom EN. Sanskritsko ENA je ON, a ON je egipatsko ime Sunca: Sanskritsko ENDH znači kao i sanskritsko INDH: SVJETLOST, ZAPALITI, ZAPLAMTITI (2). No- silac ovih značenje je EN u riječi ENDH. "Ani, ime Sunca u Asiriji, u Egiptu i Siriji je ON. U Grčkoj je JAN i ION." (3) "Ani u sanskritu ima oblik Inu (sunce), u Grčkoj, Egiptu i Palestini je ON, ion, aon, anō, iun, oni, one, Ono, No i Unni." (4) Na mjestu starosrpskog EN i sanskritskog ENDH i ENA u imenu ENETI osnova je EN(E). Pošto se riječ odnosi na Sunce (sunce), a Sunce je svjetlost i vid, osnova EN je u srpskom ENO što znači GLEDAJ, VIDI ("Šta si bl-en-o?"). Mnogi istoričari tvrde da su Herodotovi ENETI kasniji VENETI: "To će biti zabilježena, računajući po Strabonu, Sofoklu, poznata povezanost Antenora sa boravištem Eneta (Veneta) na sjeveru Italije." (5)
  • 32. 32 Da su Herodotovi ENETI kasniji VENETI pokazuje i ovaj citat koji govori o Herodotu: "...on je znao o Venetima koje je s pravom sma- trao Ilirima...." (6) Enetsko EN postalo je VEN. Pošto EN znači SUNCE, po logici i VEN treba da znači SUNCE. I zaista: "Imamo Beth-aven, biblijsko ime, H-av.an ili H- av-hani, bog Persijanaca, hindu Ven znači sunce, i Vena mjesec; Van-iah, hebrejsko ime, sanskritsko Van-as-pati, Pati znači vladar (vladari su u starini sinovi sunca),...." (7) "Ven (sun), Vena, mjesec, hindu riječ." (8) EN-G-EL > ANGEL > ANGEO > ANĐEO = SVJET- LOST, VATRA! Velško EN je NAČELO ŽIVOTA, SUŠTINA, ŽI- VOT (9). Gaelik ENIG isto je značenjem kao i AING (10) u riječi AINGEAL (anđel) (11). I tako pronalazimo u imenima ENETI, VENETI, VENDI korijen EN (VEN) koji znači SUNCE. Svastika je VIN- TA, a to je po osnovi VIN kao sinonimu Sunčevom imenu VEN. I još ovo: "Napolje, VAN!" Ovo VAN u buk- valnom smislu je slobodni prostor na suncu, na svjetl- osti dana, dakle i VAN znači SUNCE. EN, VEN, VIN i VAN su imena SUNCA: i svi narodi Evrope čija su imena od ovih osnova izvedena grane su jednog roda. ................................ (1) Sir Monier Monier-Williams, A Sanskrit- English Dictionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, pg. 232.
  • 33. 33 (2) Ibid., pgs. 232, 167. (3) Dunlap, S. F. (Samuel Fales), The origin of ancient names of countries, cities, individuals, and gods, Cambridge, Metcalf and Company, 1856, pg. 6. (4) The Christian Examiner and Religious Miscel- lany, Volume 61, Boston, Crosby, Nichols, and Compa- ny, July 1856, pg. 95. (5) A. C. Pearson, The Fragments of Sophocles, Vol. I, Cambridge, The University Press, 1917, pg. 88. (6) William Ridgeway, The Early Age of Greece, Vol. I, Cambridge, The University Press, 1901, pg. 349. (7) The Christian Examiner and Religious Miscel- lany, Volume 61, Boston, Crosby, Nichols, and Compa- ny, July 1856, pg. 95. (8) Dunlap, S. F. (Samuel Fales), Ibid., pg. 25. (9) William Richards, Welsh and English Dictio- nary: Geiriadur Cymraeg a Saeseneg, Caerfyrddin: Published by Ewan Jones, 1832, pg. 131. (10) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. II, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, pg. 393. (11) Ibid., Vol. I, pg. 16.
  • 34. 34 EN, TEN, TINI U našoj narodnoj dječjoj pjesmi nabrajalici ili ra- zbrajalici sačuvna je uspomena iz vedskih vremena na ritualni običaj dočeka zore: EN TEN TINI SAVA RAKA DINI SAVA RAKA TIKA TAKA BIJA BAJA BUM Riječi sanskrita: - EN (ENA) = ON (SUNCE) ili ONA (ZORA) (1), - TEN = TÉNA = TAMO, OTUDA (2), - TINI = TINJA = SJAJI = DÍNA (san.) = DĬNĬ, DANI (SVIĆE) (3), - SĀVÁ ( सव ) = SOMU PRINESI (vedski ritual u čast dana, mjeseca i godine) (4), - RAKA ( रक ) = SUNČEV DRAGULJ, KRISTAL, SJAJ, BLJESAK = (5), - DINI ( < DÍNA, Slav. DĬNĬ) = DANI (SVIĆE) (6), - SĀVÁ = ( सव ) = SOMU PRINESI, - RAKA ( रक ) = SUNČEV DRAGULJ, BLJESAK, SJAJ, - TIKA (< TĪK) = IDE (7),
  • 35. 35 - TAKA = (< TAK) = DARUJE, RADUJE (8), - BHIYĀ (< BHĪ) = STRAVA (9), - BHAYA = BAJA, OPASNOST (10), - BHUM je srpsko BUM (onomatopeja) = PUČE, PRSNU. Nabrajalica u slobodnom prevodu: ZORA ON (ONA) OTUDA TINJA SOMU PRINESI SUNČEV BLJESAK DANI SUNČEV BLJESAK IDE RADUJE STRAVA OPASNA PRSNU ........................... (1) Sir Monier Monier-Williams, A Sanskrit- English Dictionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, pg. 232. (2) Ibid. pg. 454. (3) Ibid. (4) Ibid., pg. 1210. (5) Ibid., pg. 448. (6) Ibid., pg. 478. (7) Ibid. pg. 478. (8) Ibid.,pg. 431. (9) Ibid. pg. 758. (10) Ibid.
  • 36. 36 DA - Jeli li uradio posao? - Jesam! - Jesi li uradio posao? - Da! Pričam nevjernom rodu, godinama na očigled- nim primjerima pokazujem i dokazujem da su Srbi i većina Slovena porijeklom od Cimerijana koji su se u kasnijem istorijskom dobu nazivali Tračani, Kelti i Iliri (Sarmati su od istog stabla, ali su bili skitizirani). Pričam i govorim, pokazujem i dokazujem, ali je vatikansko-grčko-svetosavska crkveno-politička ide- ološka dresura uma jača od svakog dokaza, te zom-biji ostaju zombiji bez vlastite umne snage za razmišljanje i kreativno zaključivanje. Evo još jedan primjer koliko malo treba da se istina sakrije i da se laž u glavama zombija na carski presto ustoliči. O riječi DA Petar Skok kaže: "da = da, potvrdna čestica kao odgovor na pitanje, 'sinonim: jest, sic, ita'. Nalazi se u istom zna- čenju u bugarskom i kao posuđenica iz južnoslaven- skoga u rumunjskom jeziku. Kao svezica općenita je u slavenskim jezicima i postanjem je iz praslavenskog doba." (1) Tako akademik i "najveći jugoslavenski, jugoslovenski i hrvatski" lingvista tvrdi: riječ DA "postanjem je iz pra- slavenskog doba". Nema praslavenskog ni prasloven- skog doba, postoji praistorijsko i istorijsko doba, a u istorijskom dobu poznati su svi narodi Evrope i među
  • 37. 37 njima nema nikakvih Praslovena, nego su od tih posto- jećih istorijskih naroda izvan i sjeverno od Rimskog carstva postali istorijski Sloveni. Eto u riječi DA primjera ko su zapravo ti "Pra- sloveni praslovenskog doba": keltsko (gaelik) THA (DA) bukvalno znači kao i englesko YES: JESAM, JEST, JESMO, JESU (2). .............................. (1) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Knjiga I, JAZU, Zagreb, 1971, str. 369. (2) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. III, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, pg. 946. KAKO STRANA RELIGIJA ZATARE NAROD “Na obali Adriatika bili su Japidi, ili Morlaci....” (1) Svoje ime Japidi (ili Japodi) dobili su po svom pretku Jafetu, najstarijem sinu Nojevom. I od pradavnih vre- mena živjeli su Japidi obalom Jadrana od Pule i Zadra pa sve do Panonije. Bog prehrišćanskih Japida zvao se Vidas (Vidasus, lat.), a boginja im se zvala Thana, tj. Dana (njihov oltar nađen je u Topuskom kod Siska). Glavni grad Japida u rimsko vrijeme zvao se Metulum (Medulum). Međutim. Japidi su uspjeli opstati i čuvali su svoj jezik sve do sredine 19. vijeka kad nestaje i japidskog jezika i nestaje Japida. Oko 11. vijeka slovenski crkveni vlastelini pre- tvorili su domorodce Japide u najamnike kojima su iznajmljivali svoju zemlju za obradu i ispašu. Pošto su
  • 38. 38 morali da obrađuju i veleposjednikovu zemlju. A onda početkom 19. vijeka počinje era revolucionarnog nacio- nalizma i stvaranja novih naroda i država. Pritisak kato- ličke crkve kroz vijekove mnoge je Japide odveo u moderni korpus Hrvata, a koji su ostali u pravoslavlju asimilovani su u Srbe. Danas Japida nema, već su to Hrvati i Srbi i vjerujem da su neki od njih žestoke usta še i žestoki četnici. .............................. (1) Aaron Arrowsmith, A compendium of ancient and modern geography, London: E. Williams , Eaton, (etc., etc.), 1839, pg. 151.
  • 39. 39 ASGARD U MIDGARDU U staroj nordijskoj mitologiji ASGARD je mjesto gdje borave bogovi, nešto slično kao Olimp kod starih Grka, samo je na nebu. ASGARD je nazvan BEDEM AESIROV. Legenda je podijelila ASGARD na 12 glav- nih oblasti. Da vidimo šta kaže etimologija o imenu ovog mitološkog mjesta? ASGARD je postalo od AS GARD. Starokeltsko AS je OZARITI, OSVIJETLITI (1) i to je ono staro srp- sko AZ, prvo slovo azbuke i znak krsta sa četiri C. To je AS, tj. AZ i u srpskom znači JA (JESAM, BIVAM, POSTOJIM). GARD je keltsko (gaelik) i današnje srpsko ZA- ŠTITA, ODBRANA (2). Dakle ASGARD znači OŽARENA ZAŠTITA, OSVI- JETLJENA ODBRANA i to je BEDEM AESIROV. Ko je AESIR? Etrurska riječ za BOG je AESAR (ÆSAR) (3). Teutoni su takođe imali boga AESIRA (ÆSIR) (4). I etrurski AESAR i teutonski AESIR imaju porijeklo u vedskom ASURA (5), a sve je od božijeg imena AS ili AZ. Imena ÆSAR I AESIR vrlo su bliska imenu OSI- RIS. U bukvalnom smislu iza ovih imena je SUNCE, jer 12 oblasti ASGARDA nije ništa drugo do 12 zodijačkih znakova sa 12 mjeseci jedne godine, ali u duhovnom smislu to može biti i praslika onog svijeta. “Riječ AESAR na irskom bukvalno znači ‘za- paliti’. Na haldejskom ‫אזא‬ ‘aza’ znači ‘osvijetliti’, ‫אשא‬
  • 40. 40 ‘asa’ je ‘vatra’. Sanskrit ‘Osch’ ‘vatra’ ili ‘vrelina’.” (6) Govoreći o staroirskom keltskom AESARU autor tvrd- nje gornjeg citata kaže i ovo: “On je zvan Bog; ili vatra razuma, Dia ili Log: Mr. Vallencey reče: riječ Log znači duhovni plamen i poistovjećuje sebe sa grčkim Λογος.” (7) Tako ASGARD znači: OŽARENA ZAŠTITA, OSVJE- TLJENA ODBRANA i to je BEDEM AESIROV: ASGARD je u MIDGARDU. Šta je MIDGARD? Anglo- saksonsko MID je SREDINA, CENTAR i tome odgo- vara gaelik MEADHON (8) i srpsko MED. U tom cen- tru je BALANS, OSOVINA, OSA, OS. MIDGARD je CENTAR ZAŠTITE, CENTAR ODBRA- NE i u njemu je ASGARD: OŽARENA ZAŠTITA, OS- VIJETLJENA ODBRANA i to je BEDEM AESIROV. ………………………….. (1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, pg. 48. (2) Ibid., pg. 478. (3) Isaak Taylor, Etruscan Researches, London, Macmillan and Co., 1874, pg. 144. (4) Ibid. (5) Ibid. (6) Godfrey Higgins, The Celtic druids; London, B. Hunter, 1827, pg. 168. (7) Ibid. (8) Norman Macleod, A Dictionary of the Gaelik Language, Glasgow and London, W. R. M’Phun, 1833, pg. 395.
  • 41. 41 KOFA I KOVAČ GOVORE KOFA je kanta od tankog KOFA. tj. od tankog lima. U drevna vremena KOF se dobijao KOVANJEM, dakle je staro KOF dalo današnje KOV. Kelstski (gaelik): - GOB = BRBLJANJE, GALAMA (1) - GOBHAINN = KOVAČ (2) - GOFANNON = BOG ZAŠTITNIK KOVAČA (velški GOF, irski GOBHA) (3) - GOB = GALAMA = GOV(OR) > KOV (lupa čekića o nakovanj) - GOBHAINN = KOVAČ - GOFFANNON = KOFFANON = KOVANON - GOF > KOF > KOV - GOBHA = KOBHA = KOVA Da li je G prešlo u K, ili je obratno; da li je B prešlo u V ili obratno, to nije toliko ni važno: važno je da su to riječi starinom iz jednog jezika. Balkanci, vidite li gdje su nam korijeni i shvatate li u šta su nas naši stari neprijatelji preko nama stranih religija prekovali? Ova slika iznad živa je istina i bje- žanje od lajkovanja jeste bježanje od istine, a nepri- znavanje životne istorijske istine je služenje đavolu! ……………………… (1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, pg. 511. (2) Ibid. (3) Edward Anwyl, Celtic Religion, Chicago, The Open Court Publishing Company, 1906, pg. 55.
  • 42. 42 GARD, GARDA I GRAD O porijeklu riječi GRAD Petar Skok kaže ovo: "grad 2 m (Vuk), ie., baltoslav., sveslav. i prasl- av. *gordz '1° (danas) sinonim: varoš f = varoš m, urbs, civitas, πόλις, Stadt, 2° (u feudalno doba) castellum, arx, utvrđenje, Burg'." (1) Riječ *gordz je izmišljena pretpostavka (zvjezdica to označava). Kako je dobijena riječ GRAD? Dobijena je od starokeltkog GARD koje je značilo OGRADA, ZAŠTI- TA, ODBRANA (2). Velško GARDD znači OKRUŽEN OGRADOM, ZATVOREN (3). Englesko "garden" (vrt) izvedeno je od starokeltskog GARD. I danas u srpskom GARD znači ODBRANA: "Zauzeo GARD!" GARDA je vojska kojoj je zadatak da čuva nekoga. Od GARD metatezom glasova (prevrtanjem) AR u RA nastalo je današnje GRAD. ................................... (1) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Knjiga I, JAZU, Zagreb, 1971, str. 602. (2) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, pg. 478. (3) William Richards, Welsh and English Dictio- nary (Geiriadur Cymraeg a Saeseneg), Caerfyrddin, 1832, pg. 141.
  • 43. 43 GRȀD “…grȁd je naime srodan sa lit. gruodas 'zale- đena zemlja, smrznuto ulično blato', sa lat. grando, gen. -iniş (sa nazalnim infiksom).” (1) Po Skoku srpsko GRȀD srodno je litvanskom GRUODAS što znači “zaleđena zemlja, smrznuto uli- čno blato”. Zaista je ovo laičiko poređenje, jer se na prvi pogled vidi da je litvansko GRUODAS i oblikom i značenjem srodno srpskom GRUDA, a GRȀD i GRU- DA dva su različita pojma. Latinsko GRANDŌ (led, grad) i srpsko GRȀD zaista isto znače, ali nisu istog postanja, jer je latinsko GRANDŌ postalo od korijena GRAN- od kojeg je izvedeno GRAIN što znači ZRNO, te GRANDŌ znači ZRNASTO. Međutim, u riječi GRȀD korijen je GRȀ- bez glasa N, dakle je latinsko GRANDŌ dvosložna (GRAN- DŌ), a srpsko GRȀD jednosložna je riječ. Korijen u latinskom obliku je GRAN-, u srpskom je starije GRȀ- jer je kraće. To znači da se latinskim GRANDŌ ne može potpuno objasniti srpsko GRȀD (ruski: градъ, poljski: grad, češki: hrád). Znamo kako GRȀD izgleda, ali zašto mu dadoše takvo ime? Evo zašto: iako u sebi sadrži korijen GRA- koji upućuje na ZRNO, keltsko (gaelik) GRAD ima mnogo preciznije značenje: BRZ, NAGAL, IZNENADAN, NAPRASIT (2). Keltsko GRAD, GRA- DAN znači još i OPASAN, GRUB i OPAK jer razbija, uništava i zatire ljetinu (3). Latinsko GRANDO nema ova značenja.
  • 44. 44 Kao zatirač ljetine GRȀD izaziva nestašicu hrane i uzrokuje BOL, PATNJU i MUČENJE što je na gaeliku CRADH (4): CRADH > GRAD. Dakle je srpsko GRȀD potpuno isto ketskom GRAD, jer savremeni srpski jezik ne vuče porijeklo iz nekog fiktivnog “praslovenskog” od tamo nekih “Praslo- vena”, nego iz keltskog, tj. tračanskog ili ilirskog jezika kao i jezici svih Slovena. ................................. (1) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Knjiga I, JAZU, Zagreb, 1971, str. 604. (2) Norman Macleod, A Dictionary of the Gaelik Language, Glasgow, W. R. M’Phun, 1833, pg. 336. (3) Ibid. (4) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, pg. 259. TORBA I TORBAK O riječi TORBA Petar Skok kaže ovako: "tórba pored torba f (Vuk, ŽK) = torba, gen. torbe (Kosmet) 'šarpelj, telećak, tornister, grudnjača, obramnica, uprta, uprtnjača, užinara, strunjara, štena- ra, prtenjača, račarica'. Deminutivi na -ak torbak, gen. -aka (Hrvatska), na -ica torbica = torbica (ŽK), torbice f pl. (Crna Gora) »darovi mladoženjama i u pohodima«, torbačak, gen. -čka m (ŽU.) = torbadza (Hrvatska, sadrži tur. deminutivni sufiks -čik)." (1) I zaključuje Skok:
  • 45. 45 "Balkanski je turcizam (tur. torba = tobra 'Sack', deminutiv torbaciK): rum. torba pored tolbă = tulbă (prema Tiktinu l mjesto r od unakrštenja sa tuh, v. tulac) 'Köcher', deminutiv tulbita, bug. torba (akcenat prema tur.), arb. torbe pored torve (v mjesto b preko grčkoga), dem. torbaxhik 'lederner Proviantsack der Bauern', ngr. τορβας." (2) Svi znamo šta su TORBA i TORBAK i znamo da se tor- ba uzima i nosi samo kad čovjek ide na put. Tačno je da u turskom postoji riječ TORBA, ali iz kojeg jezika riječ potiče i da li se kroz etimologiju turskog jezika dolazi do zaključka da je to izvorna turska riječ? Kelt- sko (gaelik) TOR isto znači kao i keltsko (gaelik) TUR: PUT, PUTOVANJE (3). I kad se ide na put, uzima se TORBA ili TORBAK i u njih se TURI hrana i rezervna odjeća. Riječ TORBA je skraćeni oblik riječi TORBA jer je TORBAK sastavljeno od TOR BAG i to je PUTNA VREĆA: TOR znači PUT, a gaelik BAG je kao i u engle- sko BAG: VREĆA (4). I po čemu bi TORBA i TORBAK bile turske riječi, jer u izvornom turskom ne postoje riječi TOR u značenju PUTOVANJE, niti riječ BAG u značenju VREĆA. ............................... (1) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Knjiga III, JAZU, Zagreb, 1971, str. 484. (2) Ibid. (3) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. III, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Ga- elic Press, 1902-, pg. , pg. 963. (4) Ibid, Vol. I, pg. 57.
  • 46. 46 STEĆAK IZ RIMSKOG DOBA Sl. 1. Natpis na stećku iz vremena Rimskog carstva. Već godinama pokušavam da odgonetnem značenje jednog memorijalnog natpisa sa stećka na
  • 47. 47 lokaciji Kamenička glava u Fatnici kod Bileće. Natpis je ispisanim u dva reda: prvi red ispisan je velikim la- tinskim slovima, a donji je mješavina etrurskog pisma sjeverne Italije s kraja stare ere (starotalijanski), rim- ske latinice i krstjanske ćirilice, nazvane “bosančica” (značenje slova dato je u tablicama). Sl. 2. Dešifrovanje slova gornjeg reda natpisa.
  • 48. 48 U gornjem redu piše STOROV ENII. Sam izraz napisan je u formi rebusa, jer su dva prva slova napi- sana kao rimski broj LL = STO (100). Da bismo raz- jasnili smisao ovog izraza, pomoći će nam jedan citat iz srednjevijekovne engleske književnosti i velški jezik. Prvo citat: "And dronke, and yave his felaw drinke also, For wich anon they storven bothé two." (1) U navedenom citatu nas zanima samo riječ STOR- VEN, riječ koja je oblikom skoro ista natpisu na steć- ku: STOROV ENII. U fusnoti knjige iz koje je uzet citat, stoji objašnjenje da je STORVEN perfekat od glagola STARVE sa značenjem GLADOVANJE, tj. STORVEN znači MRTAV ZBOG GLADI (2). Etimolozi engleskog jezika ne znaju porijeklo engleske riječi STORVEN. Pošto je STORVEN svršena radnja perfekta i znači MRTAV ZBOG GLADI (engleski: starve), dakle STOROV znači GLADAN. Englesko starve potiče iz gaelika, tj. iz škotskog (3) u kojem STORB znači PUN, SIT (4): STORB = STORV = PUN, SIT; STORBEN > STORVEN = SATRVEN GLAĐU Za razliku od onog srednjevijekovnog engles- kog STORVEN (mrtav), na stećku su dvije jasno raz- dvojene riječi STOROV ENII. Zajedničko značenje ovog izraza otkriće nam velško EN što znači ŽIVOT (5). Na stećku je zapisano ENII i to je genitiv oblika EN. EN je ŽIVOT, ENII znači ŽIVOTA. I gle: LLᗡOV ШNII = STOROV ENII = GLADAN ŽIVOTA. A šta piše u redu ispod?
  • 49. 49 Sl. 3. Donji red natpisa.
  • 50. 50 Donji red natpisa ispisan je pismom koje je mje- šavina etrurskog pisma sjeverne Italije s kraja stare ere (starotalijanski), latinice i krstjanske ćirilice, lažno naz- vane “bosančica”. Slovo E napisano je znakom kakav nalazimo na B-strani diska iz Festosa (Phaistos) i u drevnom korintskom alfabetu (6). Sl. 4. Slovo E (epsilon) u starom korintskom pismu (Edward Clodd, The Story Of The Alphabet, D. Appleton Century Company, New York, 1900, pg. 132). Uobičajenom frazom natpisa na stećcima tu piše: SE LEŽ(I) PERAS = OVDJE LEŽI PERAS. Originalni natpis je: STOROV ENII SE LEŽ(I) PERAS GLADAN ŽIVOTA OVDJE LEŽI PERAS Slova i riječi natpisa svjedoče da je stećak iz prvih
  • 51. 51 vijekova hrišćanske ere i vremena Rimskog carstva i da su Srbi prije srednjeg vijeka imali pismo. Na stećku je antropomorfna figura sunca pro- ljeća i ljeta. Koplje u desnoj ruci okrenuto je u vis, što je simbolika podizanja Sunca u vrijeme proljeća, podi- zanja Sunca ka sjeveru i rast dana. U lijevoj ruci je mač je okrenut je ka zemlji (ka Velesu), što znači vrijeme ljeta, padanje Sunca ka jugu i kraćanje dana. ................................ (1) Ludwig Herrig, The British Classical Authors Select Specimens of the National Literature of England from G. Chaucer to the Present Time, Brunswick, Publisher George Westermann, 1862, pg. 11. (2) Ibid. (3) Walter William Skeat, An Etymological Dictionary of the English Language, Second Edition, Oxford: The Clarendon Press, New York: Mcmillan & Co., 1893, pg. 593. (4) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. III, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, pg. 904. (5) William Owen Pughe, A National Dictionary of the Welsh Language: with Englishh and Welsh equivalents, The thirdh edition, Volume II, Denbigh: Printed and published by Thomas Gee, 1873, pg. 27. (6) Edward Clodd, The Story Of The Alphabet, D. Appleton Century Company, New York, 1900, pg. 132.
  • 52. 52 NEMED JE PREDAK NEMACA Priča da su Sloveni Nijemce nazvali po tome što su Nijemci bili "neslovesni" tj. nisu znali da pričaju, zaista je smiješna nakon malo listanja knjiga o irskoj mitologiji. Po dolasu Fomorijana u Irsku, poslije oko trista godina njihovog boravka u Irskoj velika epidemija kuge opustoši zemlju, a tridesetak godina nakon kuge u Irsku dolazi novi narod kojeg predvodi poglavica sa imenom Nemed: “Onda je došao Nemed sa svojim sinovima i njihovim društvom iz ‘Skitije’ godine 2350 prije Hrista. Nisu dugo bili na ostrvu, a Fomorijani se opet pojavljuju i počinju da napadaju Nemede. Obe strane su ekstre- mno iskusne u druidizmu i stali su jedni naspram drugih u žestokom nadmetanju i tuči. Fomorijani su konačno pobijeđeni. Nemed je 12-ti potomak od Noja.” (1) “Onda je došao Nemed, sin Agnomana, koji je zaposjeo Irsku..” (2) “Kad je Nemed krenuo u Irsku sa svojom flo- tom, imao je trideset četiri broda. Godinu i po lutao je oko Kaspijskog mora. Nasukali su se i pomrli gladni i žedni osim četiri para oko Nemeda.” (3) Nemed > Nemet > Nemeti > Nemci Nemed je predak Nemeta, tj. Nemaca. Nemed je iz skitske zemlje i otac Nemedov ima skitsko ime: Agno- man što znači ognjeviti čovjek isto kao i hebrejsko ime Aškenaz. ……………………… (1) Alexander Macbain, Celtic mithology and religion,
  • 53. 53 Enberness: A. & W. Mackenzie, 1885, pg. 61. (2) Jean Markale, The Epics of Celtic Ireland: Ancient Tales of Mystery and Magic, Inner Tradition, Rochester, Vermont, 2000, pg. 17. (3) Ibid. NEMANJA - PRVI SRPSKI REVOLUCIONAR Šta je revolucija, evo kratke definicije sa Viki- pedije: "Revolucija je, u opštem slučaju, radikalna pro- mjena drušvenih odnosa. U političkom označava korje- nitu promenu društvenog uređenja. Riječ revolucija znači preobrat. U nekim revolucijama učestvuje veliki broj ljudi, ili čak većina neke socijalne grupacije ili naroda, dok neke revolucije vodi samo mala grupa re- volucionara." Kako je Nemanja stvorio svoju državu na koju su današnji Srbi toliku ponosni i slave Nemanju kao prvog i najvećeg srpskog državotvoritelja (svi znaju da je to laž) i slave ga kao jednog od najvećih svetaca (istorija zna da je i to velika laž). Prvo da vidimo ko je Stevan Nemanja? Ime Nemanjinog oca je nepoznato, prezime nepoznato: "Kad su sinovi arhonta dukljanskog Mihale osvojili Rašku 1072. god. ded Nemanjin beše odveden u Dukljansku gde mu se rodio sin Stevan. Za vreme velikih meteža (1114.), po smrti Vladimira II, kralj Đorđe osvoji Rašku i odvede oca Nemanjinog u Duk- ljansku gde mu se rodio otrok...." (1)
  • 54. 54 Zavida, Desa ili Stevan? Ko je Nemanjin otac? Prezi- me niko ne zna, pravog oca niko ne zna. U Duklji je Nemanja rođen, tamo se krstio u rimokatoličkoj crkvi. U zrelim godinama dolazi Nemanja u Rašku. Istoričari nigdje ne spominju da li je došao sam ili sa odabranom oružanom grupom po već unaprijed planiranom zada- tku koji će provesti u djelo. Sad da vidimo kakvo je stanje i kakav poredak bio u Raškoj prije dolaska Stefana Nemanje: "Godine 1161. on počne 'zidati' hram sv. Niko- le... blizu sv. Bogorodice na ušću reke Banjske. Ova- ko samostalno postupanje Nemanjino nije se moglo složiti s plemenskim življenjem i zadrugarskom upra- vom Vukanića. Braća nisu mogla priznati Nemanju za vladaoca, nego su ga smatrali kao zadrugara, po čijoj smrti njegovu državu trebao je da nasledi onaj knez, kome bi ista zadrugarska oblast pripala po običajima zadrugarske pravde i vladavine, a ne Nemanjinim sino- vima." (2) Koja braća Nemanjina i otkud Nemanji braća u Raš- koj? Zar su ovi Vukanići Nemanjina braća i po kojoj liniji: rođena braća nisu mogli biti, jer Nemanji se pre- zime ne zna? Ovim se pokušava legalizovati Nema- njin dolazak i ostanak u Raškoj kao dolazak kod svoje braće i na svoju zemlju. I šta biva dalje? "Zidanjem crkava i zamaka, Nemanja se smat- rao samostalnim vladaocem i upravljao 'ni skim nesa- opšteno'." (3) "On ne govori kao zadrugar, nego kao samo- stalni vladalac, a u 'Boga su mnoge milosti', pa će on
  • 55. 55 svakome po zasluzi dati. Ovde izlazi na vidik ličnost, a ne zadruga." (4) Nije ličnost, nego bezbožna zla sebičnost koja se op- ravdava "Božijom zaslugom". Vukanići pozovu Nema- nju na zadružni zbor, pitaju ga zna li šta radi, zna li da ne može to da radi, ali on ne sluša i oni ga okuju i sta- ve u zatvor. U to vrijeme vizantijski car Manuilo smje- njuje Uroša II "najstarijeg između Nemanjne braće" (5) oslobađa Nemanju iz zatvora i postavlja Nemanju na čelo vazalne države. I tada Nemanja počinje pokolj i istrijebljenje svo- je "braće" župana po svoj Raškoj: "Nemanja je posle svog oslobođenja, s jedne strane, slao caru spomoćnu vojsku u ratu protiv Ugar- ske, a s druge strane, otvorio rat protiv svoje braće." (6) "Dok je Nemanja ništio svoje srodnike i supar- nike kneževe i župane, dotle je Manuilo ratovao s Ugarskom." (7) "Posle svoga zbavljenja, Nemanja je otvorio rat sa svojim srodnicima i županima. Njih 12 pogubio, a ostali utekli u grčko carstvo, u Dubrovnik i kud je ko mogao." (8) Nemanja je pobio i rastjerao sve župane i kne- zove i tako uništio zadružni život Srba, ukinuo vije- kovno običajno parvo i postao apsolutistički monarh Raške. Da li je pobio i sve potomke župana i knezova koje je stigao, o tome istorija ćuti, a vjerovatno jest, jer tako se onda radilo pri istrijebljenju konkurenata na presto.
  • 56. 56 I tako u Raškoj nema više ni župana ni knezo- va osim Nemanje, ali ima još neko ko sutra može reći Nemanji: "Ne, ti na to nemaš pravo!" To je srpska na- rodna crkva dvovjernih krstjana, tkz. "bogumila". Uz Nemanju je Grk episkop Jevtimije, te se sprema ge- nocid protiv Srba krstjana i dotadašnje srpske crkve, jer to su Srbi kršteni po ortodoksnom obredu, ispovi- jedali su ortodoksni Simvol vjere, ali je sav narod u svom životu pratio i svoje stare prehrišćanske običaje: "Po povratku iz Carigrada, Nemanja ustane protiv bogumila i ostatka mnogoboštva. Dva glavna uzroka pokrenula su ga na takvu radnju. Bogumili su štitili plemenski sklop i bili protivnici crkvene jerarhije. Kako je bilo prevedeno jevanđelje na slovenski jezik, oni u njemu nađu oslonac za ‘krstjansko’ bratstvo. Nemanja je ništio plemenski život i zavodio državnu centralizaciju, crkvenu jerarhiju, pa se sukobi s bogu- milima." (9) Nije tačno da ovi "bogumili" nisu imali svoju crkvenu jerarhiju i to istorija zna, već su samo bili protiv jerar- hijskih propisa Ortodoksne i Rimokatoličke crkve po kojima Carigradska patrijaršija ili Rim imaju jurisdikciju nad srpskom crkvom. I tako je Nemanja uveo Srbe u građanski, rat otimajući, ubijajući, sakateći, rušeći, žareći i paleći sve prethodno, pa su čak i sve knjige iz vremena prije Nemanje do zadnje popaljene. Zadrugarstvo sa na- rodnim običajnim pravom je ukinuto i na srpski narod pao je teški Nemanjin teret vizantijskog feudalizma. Sa Nemanjom sloboda je izbjegla iz Srbije. Dakle je Nemanja prvi revolucionar među Srbima, jer je revolucija radikalna promjena društvenih odnosa.
  • 57. 57 Podržavati Nemanjin način uspostavljanja dr- žave znači opravdavati Pavelićev genocid nad Srbima pri uspostavljanju NDH-azije i 1941-1945. god. kao i opravdavati progon Srba iz Hrvatske u vremenu od 1991-1995. godine. Taj metod je jezuitski metod po kojem "Cilj opravdava svako sredstvo." ................................. (1) Pantelija Slavkov Srećković, Istorija srpskoga naroda, Knjiga druga, Beograd Kraljevsko-srpska državna štamparija, 1888, str. 7. (2) Ibid., str. 12. (3) Ibid., str. 13. (4) Ibid. (5) Ibid., str. 14. (6) Ibid. (7) Ibid. str. 15. (8) Ibid., str. 16. (9) Ibid., str. 25-26. LAŽ SE RAZOBLIČI KAD-TAD Kad je Nemanja, rukovođen svojim duhovni- kom Grkom Jetimijem, sazvao sabor preko kojeg je obznanio da će građanskim ratom u svojoj državi ukinuti i iskorijeniti srpsku nezavisnu narodnu Crkvu krstjana i ustoličiti romejsku Ortodoksnu crkvu, Nema- nja je na saboru krstjane proglasio jereticima koji hule na Svetu Trojicu i kao pečat i potpis oca laži Nemanja kaže: " Дођите и видите, оци и браћо, ако сам и најхуђи међу браћом својом, али Господ Бог и пречиста владичица Богородица, мати његова, не
  • 58. 58 гледа на лице човечје, него удостоји мене најху- ђега, који верујем у једнобитну нераздељиву Тро- јицу, да чувам ово предано ми стадо, које видите сада, да се не посеје кукољ лукавога и одвратнога ђавола. И никако нисам мислио да је он у области мојој, а већ сад чујем да се лукави брзо укоренио и да хулу наноси на светога Духа и да дели неде- љиво божаство, што говораше безумни Арије, пре- сецајући недељиво божаство, што рекоше свети и богоносни оци: 'Ко ти, Спасе, ризу раздра?', рече: 'Арије, безумни, који Тројицу пресече.' Тако и ови безумни иду за учењем његовим, и не знајући, бед- ници, да ће, пошто су тако веровали, сићи с њим, триклетим, на дно скровишта адових." (Стефан Првовенчани, Живот Светог Симеона, Глaвa VI) Lako je dokazati da Nemanja laže da krstjani dijele Svetu Trojicu i tako hule na Svetog Duha. Evo prvi do- kaz: "Uzmemo li originalni tekst Radinova doku- menta u ruke, opazićemo na prvi pogled, da je u po- četku teksta nacrtan veliki krst. Takav krst naći ćemo na početku tekstova na svim dosad poznatim grobni- cama patarenske vlastele i na mnogim njihovim pove- ljama, a suviše uz to kao početak teksta riječi: 'Va ime oca i sina i svetago duha. Amen'." (Ćiro Truhelka, Testament gosta Radina, Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, XXIII, Sarajevo, Zemaljska štamparija, 1911, str. 368) Drugi dokaz Nemanjine laži je Bilinopoljska izjava Kulina bana od 8. aprila 1203. godine u kojoj se Kulin i sedam krstjanskih poglavara, uključujući djeda Dragiča i goste Ljubina i Dražetu, pred papinim iza- slanikom zaklinju se da će prekinuti crkveni raskol i pri-
  • 59. 59 ključiti se Rimokatoličkoj crkvi. U toj izjavi ne spominje se bilo koja jeres koje se krstjani moraju odreći. Pred istorijskim dokazima laž je lako razobličiti. DUD I DUDA Šta je originalno, tj. bukvalno značenje riječi DUD i DUDA i odakle riječi potiču? Za riječ DUD Petar Skok kaže ovako: "dud, gen. duda, pl. dudovi m (Vuk, Bosna) 'si- nonim: murva (v.), na zapadu', također toponim. Oda- tle: pridjev na -ov dudov, poimeničen na -ina dùdovina f, radna imenica na -ar dudār, gen. -ára 'čovjek koji goji dudove', na -ara, dudára f (Vuk) = na -injak dùdinjak (18. v., Slavonija) ‘mjesto gdje su zasađeni dudovi’. Balkanski turcizam arapskog podrijetla (ar. tut > tur. dut, sa -t > -d kao u komad < ngr. κομάτι, ν.) iz oblasti kulturnih biljki: rum. dud pored dudă, bug. dud, arb. dude, madž. dud." (1)
  • 60. 60 Po Skoku DUD je balkanski turcizam arapskog porije- kla, jer, kaže on, arapsko TUT dalo je tursko DUT (t > d). I nabraja Skok da je kod Rumuna DUD pored DU- DǍ, kod Bugara DUD, kod Arbanasa DUDE i kod Ma- đara DUD. O riječi DUDA Skok prvo objašnjava šta je to: "duda f, običnije pl. айа' = dude, gen. pi. dada '1° dječija sviraljka, 2° sinonim: gadlje (Slavonija, upor. madž. duda 'gadlje')." (2) Naročito su zanimljiva Skokova lupetanja o tome oda- kle potiče riječ DUDA, iako je svakom normalnom jasno da je od riječi DUD izvedena riječ DUDA., ali on to nigje ne dovodi u vezu. Pratite šta Skok piše: "Akcenat je hipokoristički jer se osjećalo kao skraće-nica od duduk. Odatle: deminutiv na -içe dûdice f (Jačke), denominál na -ati dudati, -am impf. (Jačke). Riječ pripada također djetinjskom govoru u drugom značenju: dûda f (Zagreb) 'sisaljka', odatle denominál na -itt dûdliti 'sisati' (Lika) = dudliti, -im (Vuk) 'sisati (za odojke)' = duKti, -gm (Istra). U značenju 'svirala’ riječ je baltoslavenska, sveslavenska i praslavenska onoma- topeja : istočno-lit. daudyte, deminutiv od nepotvr- đenog douda, dūda 'svirala', lot. dūda 'Flöte', dudināt 'tiho govoriti, šaptati'. Vokal u je nastao iz ie. dvoglasa ou > lit. au. S tom prastarom onomatopejom unakrstio se, pored dječije riječi, još i balkanski turcizam: duduk m (Srbija) 'svirala bez piska' = düduk (Kosmet) '(pejo- rativna metafora) lijenčina', bug. duduk < tur. düdük. Odatle: denominal na -ati dudúkati, na -iti dudüéit, -im (Kosmet, objekt dête, derlšte') (uz-) '(pejorativno) no- siti, uprtiti pa nositi', izdudučit se pf. 'namjestiti se da stoji kao duduk za pojasom', nadudučit se 'uzdići se', ududučit 'uzeti i držati što kao duduk' Odatle kršćansko
  • 61. 61 prezime Duduković. I u turskom düdük pejorativna riječ (tur. düdüğüm 'budala, besposličar). Zbog toga može ići ovamo i duciti (v.)." (3) Dakle je išlo ovako: DUD > DUDA > DUDUK. I gle: u tursko jeziku ROG nije DUD, nego je BÒYNŪZ. Takođe tursko BÒRŪ bukvalno znači CIJEV, a ne DUDA ni DUDUK. To znači da DUD ni DUDUK nisu izvorne turske riječi, nego su ih u svom jeziku Turci koristili kao tuđice. I evo originalnog porijekla riječi DUD: keltsko (gaelik) DÙD znači ROG (4). Zato u prenesenom smislu DUDUK znači NEUK, NEUPUĆEN, NESNALAŽ LJIV, GLUP ili bukvalno rečeno: "Glup k'o kurac! " Eto ispod naslova fotografije duda pa sami zaključite. Sanskritsko DUDHI ( दुधि ) znači OPASAN, NA- SILAN, tj. NAKURČEN. Zašto Skok nije pomenuo kelt- sko DUD? Nije smio od cenzora zato da ti, čitaoče, ne pomisliš da su Srbi i većina Slovena porijeklom od Cimerijana, potonjih Kelta, a Kelti su u ona drevna vre- mena bili isto što i Tračani i Iliri. .............................. (1) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Knjiga I, JAZU, Zagreb, 1971, str. 452. (2) Ibid. (3) Ibid. (4) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., Oxford, The Gaelic Press, 1902-, pg. 370.
  • 62. 62 DAJBOG I SEMARGL IZ STUDENICE U zreloj ljudskoj dobi Nemanja je u Rašku do- šao kao rimokatolik i u Crkvi sv. Petra i Pavla u Rasu kod Novog Pazara primio pravoslavno miropomazanje od krstjanskih sveštenika i time postao pravoslavni krstjanin. Studenicu je Nemanja sazidao 1172. godine. To svjedoče prehrišcanski motivi na fasadi Crkve Presvete Bogorodice i svjedoči zapis u manastiru Kale- nić: "ОТ РОЖДЕСТВА ХРИСТОВА 1172 СОЗДАНЪ БEШЕ MOНАСТЫРЬ СТУДЕНИЦА, ХРАМ УСПЕ- НЇЕ ПРЕСВЕТЫE БОГОРОДИЦЫ." (1)
  • 63. 63 Semargl (Семарьглъ) je srpsko (slovensko) prehrišćansko božanstvo sjemena, rasta i roda. U sebi sadrži metafizička značenja spoja sva četiri elemanta prirode: zemlje, vazduha, vode i vazduha. U Semarglu je sjeme i energija Mokoši (vode), Stribora (vazduha), Radogosta (sunca) i Dajboga (zemlje u plodovima ljeti- ne). On ptica sa psećom glavom ili kao krilati pas iz čijih usta izlaze rastuće loze zemaljskog roda. Ime Sem- argl nastalo je od dvije riječi: a) SEMA > seme, semja, zemjja i b) sanskritskog AGRA ( अग्र ) = prvo, početno, originalno: SEMA + AGRA > SEMAĀGRA > SEMĀGRA = SEME PRVO. SEMĀGRA metatezom RG postaje SEMĀRGLA, a zaštitnik SEMĀRGLE je SEMĀRGL. .............................. (1) Ljubomir Stojanović, Stari srpski zapisi i natpisi, Knjiga III, Beograd, Državna štamparija Kraljevine Srbije, 1905, str. 34.
  • 64. 64 DEBILNOST ILI TOTALNO NEZNANJE Naši arheolozi tvrde da su na srednjovije- kovnim nadgrobnicima tkz. studeničke klesarske škole prikazani likovi ktitora crkava ili likovi pokojnika. Kolika je ta tvrdnja nebilozno besmislena vidimo na prikazu ovog kumira: od desnog uha pa preko glave prikazana je paprat i to je slikom objašnjeno da se radi o ljetnom vremenu juni-avgust, jer je tada sjeme paprati zrelo, to je vrijeme žetve i vrševine. Osim toga, mladi izdanci paprati motaju se u znaku spirale, a to je simbol svjetlosti i Sunca. Dakle se i ovdje radi o prikazu boga ljeta, Peruna, Dajboga. Sve to potvrđuje simbol Sunca ispod desnog uha je
  • 65. 65 simbol Sunca sa zrakama ka zemlji (sličan simbol bio je kod Egipćana). Brkovi su prikazani kao postolja nekih krstova na stećcima, a nos sa obrvama je Božije žezlo. To je simbol plodnosti, rađanja, života i besmrtnosti i simbol dana ljetne dugodnevnice na Vidovdan. To je univer- zalni simbol poznat širom svijeta još od pećinskih crteža. SLUŠAJ, IZVARANI NARODE Ovdje ćemo pokazati kako se pojedinci, narod i narodi lažima svojih vođa drže u neznanju radi lakše manipulacije. Preko svojih plaćenika državna i crkve- na vlast laže ljudima i tako lažima upravlja narodom. Evo primjera: nama govore da je MAL turska riječ, zar ne? Ovdje su keltska (gaelik) i turska riječ: 1. MAL = VRIJEDNOST, BROJNOST, SKUP, MNOŠTVO , STADO, KRDO, JATO; 2. MAL = ROBA, IMANJE, VRIJEDNOST Ko može da razvrsta ove riječi po pripadnosti jeziku? Niko, jer su to iste riječi, ali vođa voli da je njegov potčinjeni neuk i preko neukosti glup, vođa voli da je narod neuk i preko neukosti postaje glup, jer sa neu- kim i glupim lakše se vlada nego li sa onim koji je učen i koji zna šta je šta i ne da se tek tako prevariti. Zato vođa plati lažova učitelja, plati lažova sveštenika, plati lažova novinara da uči djecu i odrasle govoreći da je MAL turska riječ. I svi u laž vjeruju i svi laž šire oko sebe.
  • 66. 66 RIJEKA DON (RUSIJA) Don se uljeva u Crno more. Starokelstko DON znači VODA (1) Otkud rus- koj riječi keltsko ime? Zato jer su tu živjeli Cimerijani, potonji Kelti. Cimrijani su Gmerovi potomci, Gimeri, te je i Krim dobio ime po Gomeru: Gimeria > Cimeria. .......................... (1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Specially Designed for Beginners and for Use in Schools, Vol. I, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, pg. 351.
  • 67. 67 SANSKRIT - ZNAČENJE NAZIVA “Sanskrt, 'samskrtam' - završen, kome bi bolje odgovarao atribut 'savršen', formulisan je Paninijevom gramatikom, za koga se smatra da je živeo u Taksili, na severozapadu Indije, između 6-og i 4-og veka pre Hr. i da je pre njega bilo najmanje šezdeset i četiri lingvista koji su se bavili utvrđivanjem zakona ovog jezika.” (1) “Jezik imigranata arijske rase prevladao je nad jezikom domorodaca, ali se pri tome razdijelio u dva pravca: jedan uzet od obrazovane i učene klase, drugi on neukih – a kasnije se opet razdvajao u različite sporedne provincilalizme. Bez sumnje u Indiji, zbog velike isključivosti malobrojnih obrazovanih i želje gordog sveštenstva da čuva ključ znanja u svojom vlasništvu, jezik obrazovane klase postaje tako visoko razrađen da je dobio ime saṃskṛita ili 'savršeno izgrađen govor' .... " (2) Ako je ime ovog drevnog arijskog jezika "saṃskṛita", zašto ga zovu "sanskrit", jer sanskritsko “saṃ ( सं )” bez neke riječi iza sebe ništa ne znači, tj. "saṃ" uopšte nije punoznačna riječ, nego je kao prefisk. Šta znači i iz kog jezika potiče naziv "sanskrit"? Da nisu Cimerijani donijeli sanskrit u Indiju? Pogle- dajmo starokeltske riječi: - SAN = SVETI (3) - SANAS = TAJNA, ZNANJE, NAUKA, ZNAK (4) - CRIT (KRIT) = VIS (5) SAN-S-KRIT > SANSKRIT = SVETO S VISINE, SVE- TO ZNANJE, SVETA NAUKA.
  • 68. 68 Da li je starokeltsko "san" vremenom izgubilo svoje značenje i pretvorilo se u "saṃ", ili je "san" i dalje tajna koju kriju "čuvari znanja", jer ako je "samskrtam" ili "samskrita", zašto ga zovu "sanskrit"? Ovo je tema za razmišljanje, jer su Cimerijani zaista bili u Indiji. .................................. (1) Branislava Božinović, Rečnik srodnih sanskri- tskih i srpskih reči, Prvi deo, Pešić i sinovi, Beograd, 2000, str. 3-4. (2) Sir Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dictionary, Introduction, Section III, xx, Oxford, The Clarendon Press, 1960. (3) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Specially Designed for Beginners and for Use in Schools, Vol. III, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, pg. 787. (4) Ibid. (5) Ibid., pg. 273, 276-277. O SRPSKOM BOGU DODI Najstarije srpske narodne pjesme su obredne dodolske pjesme. Uz određeni scenski ritual dodolske pjesme pjevaju se za vreme suše. Cilj im je da pjes- mom molitveno umilostive Boga Dodu da podari kišu. U svom Rječniku Vuk piše: "Nekoliko djevojaka, kad je suša, idu po selu od kuće do kuće, te pjevaju i slute da udari kiša. Jedna se djevojka svuče do košulje sa svijem, pa se onako gola uveže i obloži različnom travom i cvijećem tako, da se nigdje ne vidi ni malo, i to se zove dodola (načinila se kao dodola - reku djevojci, ili ženi, koja se mnogo nakitila po glavi): pa onda zađu od kuće do kuće. Kad
  • 69. 69 dođu pred kuću, onda dodola igra sama, a one druge djevojke stanu u red i pjevaju različne pjesme; potom domaćica ili drugo kakvo čeljade uzme pun kotao ili kabao vode, te izlije na dodolu, a ona jednako igra i okreće se. U dodolskijem se pjesmama pripijeva na kraju uza svaku vrstu: oj dodole, dodole, n p. Naša doda Boga moli, oj dodo! oj dodole!/ Da udari rosna kiša, oj dodo! oj dodole! U Srbiji su od prije u dodole išle po selima naše kućevne djevojke, a sad ponajviše idu Ciganke, da bi što isprosile. U vojvodstvu novi sveštenici zabranjivali su dodole kao i kraljice ali se opet mogu jos gdješto vidjeti, cf. [čaroice 1,] prporuše." (1) Evo jedne od zapisanih pjesama: "Molimo se Višnjem Bogu Oj dodo, oj dodole Da udari rosna kiša Oj dodo, oj dodole Da porosi naša polja Oj dodo, oj doodle I šenicu ozimicu Oj dodo, oj doodle I dva pera kukuruza Oj dodo, oj dodole." A treba ovako da bude, jer se imena bogova i božan- stava pišu velikim slovom: Molimo se Višnjem Bogu Oj Dodo, oj Dodole! Da udari rosna kiša Oj Dodo, oj Dodole! Da porosi naša polja Oj Dodo, oj Dodole!
  • 70. 70 I šenicu ozimicu Oj Dodo, oj Dodole! I dva pera kukuruza Oj Dodo, oj Dodole! "Ovo je riječ koju imamo u Be-Dad ili Ben-Dad, "sin Dadov," Hadad, otac Edomaca; imamo takođe u David iz Starog zavjeta. David ili Dod, kako bi riječ valjalo čitati, koja je ponekad pisana Dodo, sa vokalnim sufiksom nominativa, je muško povezano sa feničan- skim božanstvom čije ime znači ‘voljeni’ i koji je od rim- skih pisaca zvan Dido. Dido je, u stvari, saputnik boga Sunca, osmišljen kao Tamuz, ‘ljubljeni sin’, i bio je vo- deće božanstvo Kartage, kojeg legenda brka sa Elišom, osnivačem grada. U pasusu, u kojem sam na- govijestio gornje, izrazio sam svoje uvjerenje da ime Dodo i David pokazuju služenje bogu sunca pod ti- tulom ‘ljubljeni’ u južnom Kananu i kao i u Feniciji." (2) "Smatram da su Dod i Dodo stare titule vrhov- nog Boga u jevuzitskom Jerusalimu i da je Isaija (v. 1) opisujući Jerusalim kao kulu vinograda koje je Gospod posadio u Izraelu, zove njega Dod-i ‘moj voljeni’.” (3) "U vavilonskoj mitologiji božanstvo Dido je sa- drug Tamuza, boga sunca. Varijante se pojavljuju me- đu susjednim bliskoistočnim narodima kao što su ime- na Dod, Dodo, Dido, Adad, Dada, Hadad, Dadu i Da- vid." (4) Čiji je mogao biti hram u zemlji Pelazga, hram sa hrastovim šumarkom po kojem je i grad dobio ime Dodona. Logično je da je to bio hram boga DODE. Dodonu prvi pominje Homer u "Ilijadi". U tom su se hramu, kasnije od Helena posvećenog Zevsu, oglaša- vala proroštva primana od glasa iz hrasta. Tu su i
  • 71. 71 Hiperborejci slali svoje priloge na žrtvu. Govoreći o Pe- lazgima Herodot kaže: "Каsnije su se obratili proročištu u Dodoni i pi- tali ga o imenima bogova (ovo proročište bilo je, nai- me, najstarije i u to vrijeme jedino u cijeloj Heladi). Na njihovo pitanje da li da prime imena koja su porijeklom iz tuđine, odgovorilo im je proročište da prime, i otada ih za vrijeme prinošenja žrtava dozivaju po imenu. Ovaj običaj su kasnije Heleni primili od Pelazga." (Herodot,2,52,1) Zašto je od svih naših autora prećutano da su dodolske obredne pjesme posvećene bogu sa imenom DODO ili DODOL i da im je korijen u prastarim vre- menima? ................................ (1) Vuk Stef. Karadžić, Srpski rječnik istumačen njemačkijem i latinskijem riječima, Četvrto državno izdanje, Beograd, Štamparija Kraljevine Jugoslavije, 1936, str. 133. (2) Archibald Henry Sayce, Lectures on the origin and growth of religion as illustrated by the religion of the ancient Babylonians, London: Williams and Norgate, 1888, pg. 56. (3) Ibid., pg. 57. (4) C. M Houck, The Celestial Scriptures: Keys to the Suppressed Wisdom of the Ancients, Writers Club Press, Lincoln, NE, 2002, pg. 354. (5) Arthur Drews, The Christ Myth, London, T. Fisher Unwin, 1911, pg. 90.
  • 72. 72 OZREN Naziv toponima OZREN istog je porijekla i zna- čenja kao i ime egipatskog boga Ozirisa, boga sunca: a) OSIRIS > OZIRIS b) OSREN > OZREN OS se nalazi u sanskritskom OSHA ( ओष ) sa znače- njem SJAJNI, PLAMTEĆI, ZAPALJIVI, OZARENI. U srpskom jeziku OS je insekt sa izraženom žutom bo- jom na tijelu koja je upozorenje da se ne dira, jer OSOV ujed žestoko PEČE. OSKORUŠA je žutocrvene boje, boje svjetlosti i vartre. ZRELO voće je ŽUTO i RUME- NO. OSVIT je pred izlazak Sunca. Kad kažemo da je nešto počelo ZRET(I), znači da je počelo dobijati boje svjetlosti. Ovo ZRE u ZRETI ista je riječ koja se javlja u riječi PROZRETI. Tako vidimo da ime toponima OZREN nije izvedeno od ZRETI, nego od OS: OSREN > OZREN, baš isto kao sto je izvedeno ime OZIRISA: OSIR > OSIRIS = SJAJ- NI, PLAMTEĆI, ZAPALJIVI, OZARENI. GLE, GLEDAJ i PROGLEDAJ O riječi GLEDATI Petar Skok kaže: "gledati, gledam pored gledīm impf. (Vuk, Kos- met) = gledeti (hrv.-kajk.), ie., baltoslav., sveslav. i praslav. *glend- »1° konkretno: očima promatrati, βλέ- πειν,..." (1) Priznaje Skok da je porijeklo ove riječI u baltosloven- skom, sveslovenskom i davnom praslovenskom jezi-
  • 73. 73 čkom vremenu i izmišlja riječ *glend od koje je, po njegovoj zamisli, postalo GLEDATI. Poslije izmišlja još i ovo: "Ie. je korijen *ghlendh-, *ghel-jghle- sa dental- nim infiksom...." (2) Zvjezdica * pokazuje da nigdje nije zabilježeno da je ta riječ postojala i da je to je to samo lična autorova pretpostavka, tj. izmišljotina. I hajde sad, čovječe, uključi svoj razum ako stvarno smatraš da ga imaš i prati, prati, Bog te ne ubio, prati odakle potiče riječ GLEDATI koja je izve- dena od priloga PO i osnove GLE: starokeltsko GLE znači OTVORENO, JASNO, ČISTO, ŠIROKO, PRO- STRANO, POLJE, DOBRO (3). Starokeltsko GLE i dan-danas postoji u srpskom jeziku i riječ pokazuje porijeklo mnogih današnjih Srba, mnogih Hrvata, Bošnjaka, Crnogoraca, Makednaca i Bugara: od Cimerijana, kasnijih Tračana, Kelta i Ilira. ............................ (1) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Knjiga I, JAZU, Zagreb, 1971, str. 568. (2) Ibid. (3) R. A. Armstrong, Gaelic Dictionary, London, Printed for James Duncan, 1825, pg. 299.
  • 74. 74 KORAČATI PUTEM SUNCA Keltsko (gaelik) CO znači isto što znači i srpsko KO , KOJI (1). Čak je i akcenat isti: gaelik CÒ = srpsko KÒ. Pisali ga CO ili KO, izgovor je isti, značenje isto: upitna (odnosna) zamjenica prvog lica jednine! Zašto u gaeliku ne pišu KO? Cenzori su odlučili da se piše CO kako se neko ne bi ne sjetio da Kelti, Srbi i većina Slo- vena imaju isto porijeklo, odnosno da su u praslo- vensko vrijeme bili jedan rod. Staro ime Sunca je RA. Korijen RA je u srp- skim oblicima RAŠLJE, RAČVE, RAKLJE. Simbol “Ү” je ideografski znak za ime Sunca. Pogledamo li foto- grafiju Sunca vidimo da se zraci iz Sunca RAČVAJU kao grane iz stabla, u stvari su RAČVE dobile ime po GRANAMA Sunca RA, jer su slične GRANAMA RA, tj. Sunca: ZRAKE su SUNČEVE GRANE i Sunce GRA- NE. Gaelik GRAN znači SUNCE. Dok čovjeka KORAČA, njegove noge u istom su odnosu prema njegovom trupu kao što su Sunčeve zrake u odnosu na Sunce: nalaze se u znaku RA: Ʌ. Tako možemo reći da su čovjekove noge isto KO RA, tj. isto KO SUNCE (narod i dalje govori KO, a standar- dizovani književni oblik je KAO). Sanskritsko KORA ( कोर ) znači POKRETNA SPOJNICA i to je ona zajed- nička tačka iz koje se pružaju krakovi znaka RA: Ʌ. Da li su slučajno slične riječi ZRAK, KRAK i KORAK? Ne, nego su istog porijekla i srodnog značenja. KORAČTI znači KRETATI SE, ŠETATI, IĆI, PU- TOVATI: KO-RA-ČA-TI. I gle čuda: keltsko (gaelik) RAČ upravo znači KRETATI SE, ŠETATI, IĆI, PUTO- VATI (2), ali da se ne bi neko dosjetio da Kelti imaju
  • 75. 75 vezu sa Srbima (i Slovenima uopšte) cenzori su odlučili da keltski glas Č u svim riječima keltskog gaelika pišu po engleskoj modi kao CH, te nije RAČ nego RACH, iako je to isto. Svjetlost potiče S NEBA, jer je na nebu RA. Sunce je RA, a ono što potiče S RA i sja kao RA je ZRAK (< S RAK). Svaki ZRAK Sunca ujedno je TRAK Sunca, svaki ZRAČAK je TRAČAK. ZRAK je TRAG Sunca. Neposredno nakon zalaska Sunca na nebu ostaju Sunčevi TRAKOVI, tj. TRAGOVI svjetlosti. ZRA- KOVI su TRAKOVI, a TRAKOVI su TRAGOVI Sunca. Tako su i TRAČANI bili TRAČNI, tj. SVIJETLI i uz to obožavali su Sunce i smatrali su sebe potomci- ma Sunca. Neki stari pisci tvrde da su TRAČANI bili CRVENOKOSI sa plavim očima kao što su takvi bili i njihovi sunčani bogovi. Sanskritsko TARṆI je SUNCE (3), a TARK znači SJATI (4). Metateza glasova AR u RA učinila je razliku između sanskritskog TARK i srp- skog TRAK. Kao TRAKE SUNCA TRAČANI su se sa Bal- kana rasejali po Evropi i prema Aziji i nemojmo se čuditi što su Kelti bili drevni Srbi, jer su u davnoj starini Kelti, Tračani i Iliri bili jedan rod istog jezika i poštovali su BOGA SUNCA i SUNCE im je bilo sveto kao BOG. ......................... (1) R. A. Armstrong, Gaelic Dictionary, London, Printed for James Duncan, 1825, pg. 128. (2) Ibid. pg. 455. (3) Sir Monier Monier-Williams, A Sanskrit-Engli- sh Dictionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, pg. 439. (4) Ibid.
  • 76. 76 ASIA (AZIA) I INDIA Potražimo li u etimološkim rječnicima porijeklo naziva AZIA, naći ćemo samo jedno: riječ ASIA je drevna grčka riječ Ἀσία koju je zapisao Herodot oko 440. god. st. ere. I to je sve! Šta ta riječ označava i od čega je izvedena, o tome nigdje ništa nema, ali su je pripisali Grcima, iako su značenje i porijeklo riječi jasni kao dan: ASIA (AZIA) je postalo od AS + IA (AZ + IA). Šta je izvorno i bukvalno značenje riječi AZ (AS)? “AS je jedna od titula Sunca i povezana je sa VATROM: ponekad je umnožena sama sobom kao
  • 77. 77 ASAS i AZAZ prikazana od Grka kao Αζαζος, i Αζιζος.” (1) “Računajući po Suetoniusu ǢSAR je etrurska riječ koja znači ‘Bog’. Pošto ‘ǣsar’ takođe na irskom znači ‘Bog’, Suetoniusov izvještaj je pomak kao dokaz da su Kelti od Rasena.” (2) “ǢSAR, ime od ‘Deum,’ Bog Rasena računa- jući po Suetoniusu; i A’iσoi, ‘ǢSI’ označava Θεoi, bo- govi, nad Tirencima, računajući po Hesikiusu.- K. O. Müler i Donaldson povezuju obe titule, i s pravom, sa skandinavskim AS, ‘deus,’ mn. ǢSIR” (3) "Riječ AS ili ASA (mn. ASER) kod drevnih Skandinavaca pojavljuje se kao bliski sinonim riječi GOSPOD." (4) Vedski Bog je ASURA: “Nosim naprijed pjesmu za mudrog pjesnika, vrijedne priznanja, slavne, iskonske. Ljubljeni Asura sjedi u sjaju, držalac imanja, nosilac blagostanja, je Agny.” (Rig Veda, 5.15.1 , Himna Agniju) “U ranim himnama Rig Vede, epitet Asura je masovno korišten za prethodno vrhovno božanstvo Varunu zajedno sa drugim božanstvima kao Mitra, Agni, Rudra, Pushan, Marut, Soma i Savitri. Iznena- đujuće je da Rig Veda (7.65,2) čak opisuje Mitra-Va- runu kao ‘Devanam Asura’ Bogove od Asura.” (5) “ASURA je vrhovni bog vedskog panteona. Ri- ječ ÁSURA je izvedena od ‘ásu-’ i znači ‘posjedovati asu’. Ásu- znači ‘životna sila’.” (6) Asirski Bog je ASSUR. AS je BOG, a SUR je NEBO, SVJETLOST i VRIJEME.
  • 78. 78 Sanskritsko ASTE ( आस्ते ) ili kraće AS ( आस् ) znači POSTOJATI, ŽIVJETI, a takođe znači SJESTI što ima veze sa egipatskim TRON i srbskim ASTAL. Sanskritsko ASU (असु ) znači ŽIVOT, a osno- va riječi ASU je AS (AZ) što na srpskom, bugarskom i makedonskom znači JA: JESAM, BIVAM, POSTOJIM i to je BOG. Hebrejsko ime ASIEL znači BOG TVORAC: EL = BOG, ASI = TVORAC (7). Dakle AS u riječi ASIA (AS-IA) znači BOG. Pošto smo pronašli značenje prvog dijela riječi ASIA, ostaje nam drugi dio: IA. Šta je to? To je staro- keltsko (dakle tračansko) ZEMLJA u smislu OBLAST, DOMOVINA, OTADŽBINA, PATRIJA (8), a riječ ASIA (AZIA > AZIJA) je cimerijanska, tj. keltska ili tračanska riječ koja znači BOŽIJA ZEMLJA. Sinonim starokeltskom IA je starokeltsko IN (9). Keltsko (gaelik) DIA znaci BOG (10), te tako naziv INDIA (<IN + DIA) znači isto kao i ASIA: BOŽIJA ZEMLJA. ………………………….. (1) William Holwell, Mythological, Etymological And Historical Dictionary, London, Printed for C. Dilly, In The Poultry, 1793, pg. 55. (2) Ib. p. 144. (3) Alex. Earl of Crawford & Balcarlles, Etruscan Inscriptions, John Murray, London, 1872. p. 250. (4) Grenville Pigott, A Manual of Scandinavian Mythology, William Pickering, London, 1839, p. 21. (5) Sanjay Sonawani, Origins of the Vedic Reli- gion: And Indus-Ghaggar Civilisation, Booktango,
  • 79. 79 Blumington, In, 2015, ISBN: 978-1-4689-5713-6 (e- book) (6) Wash Edward Hale, Ásura - in Early Vedic Religion, Motilal Banarsidass Publishers, Delhi, 1999, p. 9. ISBN: 81-208-0061-3 (7) Merrill C. Tenney, The Zondervan Pictorial Bi- ble Dictionary, Regency Reference Library, Grand Ra- pids, Michigan, 1967, pg.78. (8) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. II, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, pg. 535. (9) Ibid., pg. 541. (10) Ibid., Vol. II, pg. 531. TRAGOM ISTINE Sveti Jovan Bogoslov, apostol i jevanđelista, u razgovoru između Pilata i Hrista piše i ovo: “Onda Mu reče Pilat: Dakle si ti car? Isus odgovori: Ti govoriš da sam ja car. Ja sam za to rođen, i zato dođoh na svet da svedočim istinu. I svaki koji je od istine sluša glas moj. Reče Mu Pilat: Šta je istina?” (Jn.18,37-38) Zaista, šta je ISTINA, odakle potiče i šta znači? Riječ ISTINA sastoji se od dvije riječi: IZ-TINA. IZ je prijedlog mjesta. U govoru zvučno Z pred bezvučnim T (u riječi TINA) prelazi u bezvučno S i tako izgovaramo riječi: ISTIN, ISTINA. Šta je TINA u riječi ISTINA? TIN (TINI, TINIA, TINIJA) vrhovni je bog Rasena zva- nih Etrurci. U mitologiji Rasena (Etruraca) bijaše bog
  • 80. 80 sa imenom TIN, TINI, TINIA ili TINIJA. TINIJA bješe bog neba i najviši bog rasenske mitologije (1). Trag i značenje njegovog imena nalazimo u srpskoj riječi TINJATI: “tinjati, -nja impf. (Vuk, subjekt vatra) ‘slabo gorjeti, prestajali gorjeli’ prema pf. stmjati se (subjekt vatra).” (2) Vuk u svom Rječniku bilježi: “TINJANJE, n. das Glimmen, ignis gliscens. TINJATI, nja, v. impf. glimmen, glisco: tinja vatra.” (3) Njemačko GLIMMEN znači SJAJ. Latinsko IGNIS je VATRA, PLAMEN, SJAJ, BLJEŠTAVOST. Latinsko GLISCENIS je POČETNI, RASTUĆI a latinsko GLIS- CO znači VATRA, PLAMEN, PLAMTEĆI, RAZBUKTA- VAJUĆI. Korijen riječima TINJATI i TINJANJE je TIN i to je ime rasenskog vrhovnog boga: TIN znači SJAJ VATRE, jer VATRA TINJA, tj. SJA, BLJEŠTI. Tako dolazimo do etimološkog porijekla i semantičkog zna- čenja riječi ISTINA: IZ TINA, tj. IZ BOGA TINA, SJAJ IZ BOGA TINA. ISTINA je SJAJ BOŽIJI, SVJETLOST BOŽIJA KOJA IZ BOGA IZLAZI. SVI SINOVI BOŽIJI su DJECA SVJETLOSTI i primaju ISTINU direktno IZ BOGA. Ko ISTINU skriva ili je u laž pretvara, taj radi protiv BOGA i nije SIN BOŽIJI, te kao takav nije SIN SVJETLOSTI, ma on i čudesa činio. SIN SVJETLOSTI svjedoči SVE što mu OTAC KAŽE i zato sva DJECA BOŽIJA I SINOVI SVJET- LOSTI moraju da znaju zašto su na ovom svijetu: “Ja
  • 81. 81 sam za to rođen, i zato dođoh na svijet da svjedočim istinu.” (Jv.18,37) Koliko je je ljudi danas u svijetu koji svjedoče istinu. Koliko je takvih ljudi među današnjim Srbima? Koliko je takvih ljudi arhijerejima i među vjernicima SPC? ……………………………. (1) Massimo Pallottino, The Etruscans, Indiana University Press 1975 edition; first published by Ulrico Hoepli, Milan, 1942. (2) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Knjiga III, JAZU, Zagreb, 1973, str. 472. (3) Vuk S. Karadžić, Srpski rječnik istolkovan njemačkim i latinskim riječima, Beč, 1818, str. 763. BOR Stalno pričam da mi vodimo porijeklo od Kelta koji su bili isto što i Tračani i Iliri. To svjedoče gaelik i velški jezik, keltski dijalekti. Evo značenja starokeltske riječi BOR: BOR = SLAVAN, VISOK, PLEMENIT, PONOSAN, RAZMETLJIV (1). .............................. (1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Speci- ally Designed for Beginners and for Use in Schools, Vol. I, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, pg. 109.
  • 82. 82 TROJANCI U RAJAČKIM PIMNICAMA (greblje izbjeglica sa Kosova, sredina 19. v.) Put u svijetu jedinstvene svastike od Troje do Tibeta i preko Pisane stijene do Rajačkih Pimnica sre- dinom 19. vijeka. Ovo je svastika ljetnog solsticija, dugodnevnice ili Vidovdana, znak prvog dana ljeta. To je podne dana kad ljeto smjenjuje proljeće i zato polovina svastike ide u jednom smijeru (proljetni dio dana dok se Sunce još penje u vis ka sjeveru), a drugi dio svastike ide u suprotnom smijeru (ljetni dio dana kad Sunce počinje da se spušta ka jugu). Raspon vremena između izrade trojanske sva- stike u Troji i trojanske svastike u Rajačkim Pimnica je oko 3200-3300 godina.
  • 83. 83 Svastika na Pisanoj stijeni (Žlijeb između Višegrada i Bajine Bašte, foto: dr. um. Elda Stanković), a ispod je ista svastika na Tibetu (Protohistoric period, Nubra valley, Ladakh, Far Western Tibet; Photo: Viraf Mehta, Gurgaon, Haryana, India).
  • 84. 84 Trojanska svastika u mjestu Rajac, Negotin.
  • 85. 85
  • 86. 86 Trojanska svastika Vidovdana na Pisanoj stijeni (1300-1200. god. st. ere) i u Rajcu kod Negotina.
  • 87. 87 LAŽOVI, PRESTANITE DA LAŽETE Krst sa četiri “C” (Churinga Churinga/ turinga/ tjurunga su nazivi ovih simbola australijskih Aboridžina). Znate li turboistorijsku priču o "srpskoj boginji Serboni" i njenom simbolu "krstu sa četiri polumjese- ca"? Znate li turboistorijsku priču o "srpskoj Atlantidi na sjeveru Crnog mora i “četiri rijeke koje se tu uljevaju, odakle su se razišla četiri srpska plemena na četiri strane svijeta nakon potopa Atlantide"? Znate li turbo- pobožnu hagiografsku priču da je “srpski grb sa četiri ‘C’ pečat sv. Save"? Sve su to laži koje lakovjerni, neupućeni i neuki narod pije kao božansku somu.
  • 88. 88 PORIJEKLO RIJEČI "MOBA" Srpska riječ MOBA sastoji se od dvije staro- keltske riječi: MO + BA. Starokeltsko MO (1) je osnova od koje je izve- deno kasnije MODH što znači: 1. OBIČAJ, MODA 2. OPLEMENJIVANJE 3. POŠTOVANJE, ČAST Osnovno značenje starokeltskog BA je DOBAR, POŠTEN (2): MO-BA = MOBA = POŠTEN OBIČAJ, ČASTAN OBI- ČAJ, DOBAR OBIČAJ. Pored toga što znači OBIČAJ, MODA, OPLEMENJI- VANJE, POŠTOVANJE, ČAST, gaelik MO može da znači VELIK, NAJVEĆI (3). Gaelik MOB znači GO- MOLJ, SKUP (4), dok MOBAINN znači VUĆI, TEGLITI (5). Svi znamo šta je MOBA po formi i šta je u nje- nom ljudskom smislu, a po starokeltskom jeziku MO- BA je DOBAR OBIČAJ, PLEMENITI OBIČAJ, ČASNI OBIČAJ kojim DOBRI I POŠTENI ljudi OPLEMENJU- JU SEBE drugim ljudima ČINEĆI POŠTOVANJE I ČAST, dok neki naši lingvisti misle da je MOBA pos- talo od MOLBA (6). Sad ćemo to uporediti sa staro- keltskim MOL i BA. Rekli smo da starkeltsko BA znači DOBAR, a starokeltsko MOL znači OKUPLJANJE, SKUP (7). Sarokeltsko MO znači VELIK, a starokeltsko MOL znači OKUPLJANJE, SKUP. SKUP je VELIKI broj,
  • 89. 89 dakle je MOL izvedeno od MO. Tako starokeltsko MOL BA daje MOLBA: SKUP DOBRIH, DOBRI SKUP. Zar to po svojoj suštini nije MOBA? Ovako ili onako MOBA je iz starokeltskog jezika. ……………………. (1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. II, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, pg. 666. (2) Ibid. Vol I, pg. 56. (3) R. A. Armstrong, Gaelic Dictionary, London, Printed for James Duncan, 37, Paternoster Row; 1825, pg. 401. (4) Ibid. (5) Ibid. (6) Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Dio VI, Uredili P. Budmani i T. Maretić, JAZU, Zagreb, 1904- 1910, str. 875, 910-911. (7) Edward Dwelly, Ibid., pg. 669. GIBANICA Keltsko (gaelik) GIBEAD = LIST, SNOP, GO- MILA, NASLAGA (1). Listove za pitu gibanicu danas zovu "kora", ali ova vrsta pite ne zove se KORUŠA, nego GIBANICA. ……………………. (1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. II, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, pg. 491.
  • 90. 90 LEOTAR "Naziv planine Leotar potiče od grčke riječi ‘leios' što znači svijetao (odnosno 'leioteros' - svijetliji). Pravilan naziv planine glasi 'Leutar' ili 'Levtar', dok je u upotrebi najrašireniji naziv Leotar." (Vikipedija, Slobo- dna enciklopedija) Zašto su nekim Srbima neprekidno potrebni Grci, Latini ili Turci čak i tamo gdje su Srbi superiorniji i od Grka i od Latina i od Turaka i od mnogih još izvi- kanih naroda? Da li su Srbi skup umno bolesnih ljudi ili Srbe predvode plaćenici Grka, Latina, Turaka i mnogih drugih izvikanih naroda, ili možda o Srbima i za Srbe pišu oni koji uopšte nisu Srbi? U uvodnom citatu pročitajmo još jednom o po- rijeklu imena planine LEOTAR iznad Trebinja: neko je tamo napisao da naziv planine LEOTAR potiče od
  • 91. 91 grčke riječ LEIOS što znači SVIJETAO, odnosno LEIO- TEROS - SVJETLIJI. Evo riječi iz keltskog gaelika pa prosudimo: - LEOTHA, komp. od LEATHANN. prov. (1) - LEOTHAD, -AID, vidi LEATHAD (2) - LEOTHAID, gen. od LEOTHAD (LEATHAD) (3) - LEATHANN, LEITHNE i LEATHA = ŠIROK, PROSTRAN (4), - LEATHAD, -AID i LEOTHAID, pl. LEOIDEAN = STRMA PADINA, PADINA BRDA, STRMINA, POLUGREBEN, ŠIROKA PADINA (5) Svaka od ovih nabrojanih keltskih riječi opisuje BRDO, ŠIROKU STRANU, ŠIROKU PADINU, ŠIROKU STR- MINU. Pogledamo li izgled Leotara, biće nam potpuno jasno: ŠIROKA PADINA! I odakle potiče ime planine LEOTAR: od grčkog LEIOS, ili od keltskog, odnosno tračanskog ili ilirskog LEOTA? Iz keltskog, naravno! I zaista je pitanje da li su Srbi skup umno bole- snih ljudi ili Srbe predvode plaćenici Grka, Latina, Tu- raka i mnogih drugih izvikanih naroda, ili (možda) o Srbima i za Srbe pišu oni koji uopšte nisu Srbi? ................................... (1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Specially Designed for Beginners and for Use in Schools, Vol. II, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, p. 584. (2) Ibid. (3) Ibid. (4) Ibid., p. 579. (5) Ibid.
  • 92. 92 TRAVA I TRAVUNIA U engleskim mjerama za žito bila je i mjera THRAVE. Jedna THRAVE imala je 12, a neke čak i 24 snopova žita (sheaves, en.). EngleskoTHRAVE na gaeliku je TREABHA (1) i to je u srpskom dalo TREBA (potreba, hrana). Kažu da je englesko THRAVE porijeklom iz skandinavskih jezika što može i da bude tačno, ali otkud tolika sličnost sa srpskim TRAVA: "TRÁVA f (Vuk) = tráva, gén. trave (Kosmet, bug. trava pored trevo), sveslav. i praslav., '1° (prvo- bitno) hrana, krma za stoku i ljude, 2° (specijalizirano na biljke koje služe tome) herba' (2). Skok ništa ne kaže odakle potiče riječ TRAVA, preću- tao je ili on to nije znao. Pšenica je samo vrsta TRAVE. Svo žito i povrće samo su vrste TRAVE. Žito se po žetvi veže u snopove, a snop je na engleskom THRAVE. Keltsko (gaelik) TRA isto znači kao i TRATH (3) (967). Ovo TRATH ostalo je u srpskom TRATINA, neo- brađena zemlja. Gaelik TRATH je VRIJEME, DOBA, SEZONA. Kod Srba u centralnoj Bosni TRATITI je značilo PRATITI neki običaj, a TRATITI takođe znači TROŠITI nešto. Dakle se u srpskom jos nalazi keltsko TRATH. Starokeltsko BA značilo je DOBAR (4, 56). I po- gledajmo: TRA-BA > TRABA > TRAVA = VRIJEME DOBRA, SEZONA DOBRA (trava raste samo u dobro, toplo doba). Da li je TRAVUNIJA postalo od TRAVA? Da vidimo: TRA-BA je TRABA TRAVA > TRAVANIJA
  • 93. 93 Međutim, TRAVANIJA nije TRAVUNIJA što znači da je naziv TRAVUNIJA nastalo od TRA iz neke druge riječi, a ne od TRA + BA, a ta druga riječ je keltsko BUN: TRA-BUN-IA > TRABUNIA > TRAVUNIA > TRAVU- NIJA. Šta je BUN? To je keltska (gaelik) riječ sa značenjem KORIJEN, TEMELJ, IZVOR (5). I sad imamo TRA-BUN što bi značilo VRIJEME KORI- JENA, VRIJEME TEMELJA, VRIJEME IZVORA. Fali još ono -IA. Šta je to -IA, da nije nastavak? Ne, to je punoznačna starokeltska riječ sa značenjem ZEMLJA, OBLAST, DOMOVINA, OTADŽBINA (6). TRA-BUN-IA > TRABUNIA > TRAVUNIA > TRAVU- NIJA = VRIJEME IZVORNE ZEMLJE Dakle su se u ona drevna vremena nakon biblijskog potopa naši preci prvo tu naselili. Odatle potiče i naro- dna izreka da Hercegovina svu zemlju naseli, a sebe ne raseli. .............................. (1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Specially Designed for Beginners and for Use in Schools, Vol. I, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, pg. 967. (2) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Knjiga III, JAZU, Zagreb, 1973, str. 494. (3) Edward Dwelly, Ibid., pg. 967. (4) Ibid., Vol I, pg. 56 (5) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Specially Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The
  • 94. 94 Designed for Beginners and for Use in Schools, Vol. I, Gaelic Press, 1902-, pg. 141. (6) Ibid., Vol. II, pg. 535. TREBINJE Trebinje je kroz vjekove imalo burnu istoriju. Ovuda su još od rimskog doba vodili važni trgovački putevi, a posebnu ulogu svakako je imala i blizina Du- brovnika, godinama jednog od vodećih trgovačkih cen- tara na ovom dijelu Balkana. Trebinje se prvi put spominje u X vijeku kod Konstantina Porfirogenita pod nazivom Tribunia, koji se kasnije promijenio u Travu- nija. Današnji naziv datira iz XVI vijeka. Najstariji sta- novnici Trebinja bila su plemena Ilira, Tračana i Grka." (Vikipedija) "Име града потиче или од латинске ријечи tribunus (tribunus militum је заповједник једне веће или више мањих јединица римске војске) или од словенске ријечи треб, што значи жртва (жртвова- ти)." (Vikipedija) Sve su to nagađanja, nagađanja bez znanja! Naziv TREBINJE je riječ iz keltskog, tračanskog ili ilirskog jezika. Evo dokaza iz keltskog gaelika: - TRE = KROZ (1) - TREABH = RALO, RAONIK, PLUG (2) - TREABH = FARMERSKO NASELJE, SELO (3) - TREABH = OBRAĐIVATI ZEMLJU, ORATI (4) - TREABHACH = ORANJE (5) Keltsko TRE, što znači KROZ, imamo i danas u srp- skom TREBITI: ništa se ne može TREBITI bez pro- laska KROZ nešto.
  • 95. 95 Slovensko TREBA je MOLITVA Bogu za TRE- BU, a najgavnija čovjekova TREBA je HRANA (danas idu da nabave "potrepštine"). Hrana je TREBA koja prolazi KROZ čovjeka, a dobija se od ŽITA. Za dobija- nje ŽITA treba plodna zemlja koju TREBA obrađivati. Niko ne ore zato što voli da ore, nego ore zato što TREBA hranu. Prva alatka koja TREBA za TREBU je TREABH, tj. RALO, RAONIK ili PLUG, a zemljište uz rijeku TREBIŠNJICU je OBADIVO polje, a rijeka TRE- BIŠNJICA je rijeka TREBA, rijeka HRANE: HRANO- VITA rijeka. Dakle je naziv TREBINJE je iz keltskog, tračanskog ili ilirskog jezika. ……………………. (1) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Specially Designed for Beginners and for Use in Schools, Vol. III, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, p. 967. (2) Ibid. (3) Ibid. (4) Ibid. (5) Ibid.
  • 96. 96 DRUM I DRUG Zašto DRUM i DRUG imaju isti korijen DRU-? Prvo malo o drumu: “drum m (15. —17. v., dva pisca čakavca) = drum, gen. drùma m (13. v., Vuk, Dubrovnik, Ranjina, Menčetić, Đorđić, Marulić) = drum (na drumu ŽK) '1° cesta, testa, 2° toponim'. Deminutivi na -zk > -ak drūmāk, gen. -nika, na -ьс > -äc drumac, gen. -mca, na -ič drumić, na dvostruke deminutivne sufikse -čac > -ьс + -ьс drumčac, na -ьс + -ić drumac. Pridjev na -bsk drumski (~ razbojnik). To je općenit hrv.-srp. grecizam i na zapadu kao i na istoku. Nalazi se još u stcslav., bug. i u rum. drum, pl. -uri, na -ьс drumeţ = drūmas 'putnik'. Od gr. δρόμος 'put'.” (1) Srpsko DRUM nije od grčkog DROMOS (δρόμος) i evo sanskritskih riječi koje to svjedoče: - DRUMM, DRUMMATI ( द्रुम्मधि ) = IĆI, PUTOVATI - DRU ( द्रु ) = IĆI, KRETATI SE. - GATI ( गधि ) = POMOĆ - GATY ( गत्य् ) = SLIJEDITI NEČIJI PUT I gle: a) DRU + GATY > DRUGATI = POMOĆ U PUTU, SAPUTNIK (DRUGATI > DRUŽATI > DRUŽITI); b) DRUG GATI > DRU-G > DRUG = SAPUTNIK, POMOĆNIK, DRUŽBENIK. ......................... (1) Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Knjiga I, JAZU, Zagreb, 1971, str. 442-443.
  • 97. 97 BOB, BOBA, BOBAK I NEBO Bob (Vicia faba). Riječi BOB, BOBA i BOBAK imaju zajedničku osnovu BO: BO označava nešto što još nismo odgo- netnuli šta je, a ono što je nalik na BO je BOB(ASTO). Po izgledu BOBA, BOBE i BOPKA naslućujemo da je to nepoznato BO nešto što je OKRUGLO. Šta je BO? Nama najpoznatija riječ koja počinje sa BO je BOG. Da li riječ BOG ima nekakve veze sa BOB, BO- BA i BOBAK? Hajdemo po jezicima raznih naroda pa da vidimo! Sanskritsko BHO ( भोग ) je UŽITAK, UŽIVA- NJE, a to isto znači kanarisko BÓGA (1). Kanarisko BÓNU je KONKAVNO, UDUBLJENO (2), BOPPE znači KONKAVITI (3). Kanarisko BOPA je OTAC (4), BOKKI, BOKKE znači BUBULJICA (5), BOBBULI je BALON, BOBAK (6), BOGARU je SJAJ, BLJESAK, (7), BÓDHA je RAZUM, ZNANJE, MUDROST (8), a BO- MMA je BRAHMA , BOG STVORITELJ (9).
  • 98. 98 Boba trnjine. Velško BÔDHA je BITI, BIĆE, POSTOJANJE (10). Sumerski NABU je NEBO, a NEBO je NABU- ČENO (11), a sumersko BU znači SJAJ, BLJESAK, PLAM (12). Starokeltski BOILL je ČVOR, ISPUPČENJE (13), a starokeltsko BORG je KULA (14). Starokeltski BOR znači SLAVAN, RASAN, PONOSAN (15), starokeltski BOL je UMIJEĆE, UMJETNOST, ISKU- STVO (16) i starokeltski BOILRINN znači PRSTEN (17). Gaelik BOGH znači POVIJEN, LUČAN, LUK (18).
  • 99. 99 Velško NE + BO : KRUŽNO STANJE KRETANJA. Englesko BOW je LUK (19), a to isto ozna- čava anglo-saksonsko BOGA (20). Bobak Osnova BO znači POVIJEN, SAVIJEN, KRUŽAN LUK, jer je LUK BOVIJEN, tj. POVIJEN, a sve je postalo od izgleda LUČNOG NEBA nad horizontom: ⁀. LUK u rukama bogova Sunca simbol je NEBA. NEBO je BO, a NE na velškom je STANJE KRETANJA. ……………………. (1) William Reeve, A Dictionary Canarese and
  • 100. 100 English; Revised, Corrected and Enlarged by Daniel Sanderson, Ban-galore: The Wesleyan Mission Press, 1858, pg. 740. (2) Ibid., pg. 741. (3) Ibid., pg. 739. (4) Ibid. (5) Ibid. (6) Ibid., pg. 740. (7) Ibid. pg. 739. (8) Ibid., pg. 740. (9) Ibid. (10) William Richards, Welsh and English Dictio- nary (Geiriadur Cymraeg a Saeseneg), Caerfyrddin, 1832. pg. 43. (11) John Dyneley Prince, Materials for a Sumeri- an Lexicon, Leipzig, J. C. Hinrichs’sche Buchhan- dlung, 1908, pg. 396. (12) Ibid., pg. 6. (13) Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I, Published by Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, pg. 107. (14) Ibid., pg. 110. (15) Ibid., pg. 109. (16) Ibid., pg. 108. (17) Ibid., pg. 107. (18) R. A. Armstrong, Gaelic Dictionary, London, Printed for James Duncan, 37, Paternoster Row; 1825, pg. 69. (19) Walter William Skeat, An Etymological Dic- tionary of the English Language, Second Edition, Oxford: The Clarendon Press, New York: Mcmillan & Co., 1893, pg. 72-73. (20) Ibid., pg.73.
  • 101. 101 CREPULJA, CREP I SAČ Evo, Srbi i ostali Balkanci, koji ste potomci domoro- daca Balkana i još koristite CREPULJU, CREP i SAČ, evo će vam CREPULJA, CREP I SAČ kazati od koga potičete: - keltsko (gaelik) BULLA = POSUDA, ZDJELA, CINIJA (1) - keltsko (gaelik) BULG = TRBLAVO (2) - keltsko (gaelik) BULGACH = ISPUPČENO, TRBLAVO (3) - starokeltsko BULA = POSUDA, ZDEJLA, CINIJA (4) Keltsko (gaelik) CRÈ = GLINA, ILOVAČA (5): a) CRE + BULA > CREBULA > CREPULA > CREPULJA; b) CRE + B > CREB > CREP
  • 102. 102 Hljeb pod sačem. - starokeltsko SACH (SAĆ, SAČ) je PREDMET U KOJI SE STAVI NEŠTO TAKO DA STAVLJENI PRE- DMET BUDE SAV OPKOLJEN, POKLOPLJEN, SA- KRIVEN kao što vreća ili torba sve u sebi opkole i poklope (6) (u velškom i gaeliku SACH je poprimilo značenje TORBA, VREĆA). ……………………. (1) Norman Macleod, A Dictionary of the Gaelik Language, Glasgow and London, W. R. M’Phun, 1833, pg. 102. (2) Ibid., pg. 101. (3) Ibid. (4) Ibid. (5) Ibid., pg. 196. (6) R. A. Armstrong, Gaelic Dictionary, London, Printed for James Duncan, 37, Paternoster Row; 1825, pg. 497.