trole eado espumado

1. RAZNOLIKOST
SVIJETA ŽIVOTINJA

2. Spužve
• najjednostavnije životinje
• nemaju tkiva
• sjedilački organizmi
• prehrana: filtracijom vode
• unutarstanična probava
• vanjska oplodnja (u vodi), moguće i
nespolno razmnožavanje (pupanje)
• kostur građen od niti spongina (može biti
prožet kalcijevim karbonatom i silicijevim
dioksidom)
Koje životinje smatramo evolucijski najprimitivnijima? Zašto?
Izvor: pixabay.com

3. Raznolikost spužvi

4. Žarnjaci
• pojava tkiva
• dva oblika: polip i meduza
• radijalna simetrija
• usta okružuju lovke
• unutrašnjost:
gastrovaskularna šupljina polip meduza

5. • žarne stanice  paraliziranje plijena
• izvanstanična probava (u
gastrovaskularnoj šupljini)
• mrežasti živčani sustav
• spolno i nespolno razmnožavanje, te
izmjena generacija
Gdje je smještena većina žarnih stanica
žarnjaka? Objasnite.
Uz pomoć pouzdanih mrežnih stranica
istražite što su atoli.

6. Raznolikost žarnjaka
Izvor: pixabay.com

7. Mekušci
• pojava celoma (tjelesne šupljine)
• plaštana šupljina (smještaj organa),
obavija ju plašt
• ljuštura (izlučuje ju plašt)
• disanje: škrge (vodeni mekušci),
„pluća” (kopneni mekušci)
• otvoreni optjecajni sustav
• prohodno probavilo
• trenica (radula) – mehanička
probava hrane
• pojava ganglija

8. skupine mekušaca
puževi glavonošci školjkaši

9. • najbrojniji mekušci
• način prehrane: biljožderi,
svežderi, strvinari, predatori,
detritivori
• disanje: plućima (kopneni
puževi), škrgama (puževi vodenih
staništa)
• spol: dvospolci ili razdvojena
spola
Puževi
Izvor: pixabay.com

10. Istražite!
Skenirajte QR kod, pogledajte videozapis i
odgovorite na sljedeća pitanja:
1. Što je ljubavna strelica?
2. Koja je uloga ljubavne strelice?
3. Je li oplodnja u kopnenih puževa vanjska
ili unutarnja?

11. Raznolikost puževa
Izvor: pixabay.com

12. Glavonošci
• žive isključivo u moru
• najnapredniji mekušci
• indijska lađica – jedini glavonožac
s ljušturom (živi fosil)
• razvoj „mozga” – gangliji u
području glave
• složena građa očiju
• zatvoren optjecajni sustav
• predatori (jaka čeljust)
• vrećica s crnilom (zaštita)

13. Istražite!
Skenirajte QR kod, pogledajte videozapis i odgovorite na sljedeća
pitanja:
1. U kojem smjeru se kreće lignja?
2. Kako nazivamo ovakav oblik kretanja?
3. Što lignji omogućuje da se kreće na taj način?

14. Školjkaši
• sjedilačke ili polusjedilačke
životinje
• filtratori
• jakim stopalom ukopavaju se u
sediment
Zašto postoji opasnost od
trovanja školjkašima?
Objasnite.

15. Člankonošci vodenih staništa
• pojava prije oko 550 milijuna godina
(najstariji fosili trilobita)
• osnovna obilježja današnjih člankonožaca:
 čvrsti hitinski egzoskelet
 ljestvičast živčani sustav
 sastavljene oči
 prohodno probavilo
 disanje škrgama (vodeni člankonošci)

16. skupine člankonožaca
kliještari kukci
stonoge
rakovi

17. Rakovi
• deseteronožni rakovi – glava, prsa i
zadak
• površina: hitinsko-proteinska kutikula
• disanje: rasperjane škrge
• brojna osjetila na glavi
• vitičari – jedini sjedilački rakovi
• sastavni dio zooplanktona

18. Bodljikaši
• sjedilački ili polusjedilački način
života
• pentaradijalna simetrija
• vodožilni sustav  na površinu
tijela izlaze prionjive nožice
• svi su morski organizmi
• skupine: ježinci, stapčari,
zvjezdače, zmijače, trpovi

19. Kralježnjaci
• najbrojnija skupina
svitkovaca
• svitak – u embrionalnoj
fazi
• ribe, vodozemci,
gmazovi, ptice, sisavci
ribe
četveronožni
kralježnjaci

20. Besčeljusti (besčeljustouste) i čeljustouste
• besčeljustouste – nemaju pravu
čeljust, starije od riba (paklare i
sljepulje)
• čeljustouste – sve ribe i kopneni
kralježnjaci, imaju čeljust (velika
uloga u prehrani)

21. ribe
hrskavičnjače koštunjače
mesoperke zrakoperke

22. Hrskavičnjače
• hrskavični skelet
• ušiljene ljuske (tkivo slično tkivu zuba)
• nemaju plivaći mjehur (masna jetra)
• unutarnja oplodnja
• oviparne i ovoviviparne vrste
• grabežljivci
Objasnite važnost hrskavičnjača za morski
ekosustav.

23. Mesoperke
• mali broj živućih vrsta
• otvaranje nosnih šupljina unutarnjim
nosnim otvorima u usnu šupljinu
• dišu škrgama i plućima (u sušnom
razdoblju)

24. Zrakoperke
• naziv prema parnim
perajama u obliku zrakaste
peraje
• najbrojnija skupina
kralježnjaka

25. Istražite!
Skenirajte QR kod i na e – sferi istražite o taksonomiji i nomenklaturi
u biologiji. Nakon istraživanja odgovorite na sljedeća pitanja:
1. Što je nomenklatura?
2. Tko je utemeljitelj nomenklature?
3. Na koji način se imenuju vrste u biologiji?
4. Što je taksonomija?

26. Provjerite svoje znanje.

27. Procijenite svoje znanje i u bilježnicu zapišite:
ključne informacije koje ste saznali na današnjem satu,
činjenice za koje smatrate da ste ih djelomično razumjeli,
pojam koji vam je ostao nejasan.
3
2
1