Senzitivne faze u razvoju motoričkih sposobnosti

1. SENZITIVNE FAZE U RAZVOJU MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI
Dr.sc. Sanja Šalaj
Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
1. UVOD
Planiranje i programiranje treninga, a osobito dugoročno programiranje u sportu
predstavlja sam vrh stručnog djelovanja koje se zasniva na širokom spektru znanja o
zakonitostima treninga sposobnosti, karakteristika i znanja koja su ključna za
uspješno natjecateljsko djelovanje ali i o karakteristikama rasta i razvoja djeteta od
samog početka bavljenja sportom do njegove dvadesete godine. U dugoročnom
sportskom razvoju može se identificirati nekoliko osnovnih etapa (Balyi & Way,
2011): 1) FUNdamentalna etapa, 2) učiti kako trenirati, 3) trenirati radi treniranja, 4)
trenirati radi natjecanja, i 5) trenirati radi pobjeđivanja. Prve dvije etape zbivaju se u
dobi djeteta od 6 do 10 godine, odnosno tijekom provođenja programa u univerzalnoj
sportskoj školi. Vrlo često se u dugoročnom programiranju treninga spominje da je
potrebno uvažavati senzitivne faze za razvoj pojedinih motoričkih sposobnosti, što bi
značilo da je neke sposobnosti potrebno razvijati u točno određenom periodu rasta i
razvoja djeteta. U ovom radu objašnjeni su osnovni principi usmjeravanja
kondicijskog treninga prema razvoju motoričkih sposobnosti tijekom senzitivnih faza.
2. RAST I RAZVOJ
Pod pojmom rasta podrazumijevamo anatomske i fiziološke promjene, dok pod
pojmom razvoja podrazumijevamo psihološka zbivanja i razvoj osjetnih i motoričkih
sposobnosti (Mišigoj-Duraković, 2008). Jedna od osnovnih karakteristika rasta i

2. razvoja jest i nelinearnost što znači da postoje faze intenzivnog i faze usporenog
rasta odnosno da prirasti iz godine u godinu nisu podjednaki. Organizam najviše
priraste bilježi tijekom intrauterinog rasta dok tijekom ekstrauterinog rasta
razlikujemo dvije faze ubrzanog rasta i dvije faze usporenog rasta (Mišigoj-
Duraković, 2008)(Slika 1). Prva faza ubrzanog rasta se odvija tijekom prve tri godine
života. Druga faza ubrzanog rasta nastupa u vrijeme puberteta ili adolescencije. Kod
djevojčica pubertet je razdoblje između 11. i 14. godine, a kod dječaka između 13. i
15. godine, uz individualne varijacije. Između prve dvije faze interpolirana je prva
faza usporenog rasta kada su prirasti u visinu stabilni i iznose 5 – 6 cm godišnje.
Upravo u usporenim fazama rasta čini se da je najbolje vrijeme za razvoj većine
motoričkih sposobnosti.
Slika 1. Prirast u visinu tijekom odrastanja (Balyi & Way, 2011).

3. 3. DUGOROČNA PERIODIZACIJA MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI S
NAGLASKOM NA SENZITIVNE FAZE
Kod dugoročne periodizacije motoričkih sposobnosti (Milanović, Gregov i Šalaj,
2010) ključno pitanje koje se postavlja jest: „Kada možemo najviše utjecati na
povećanje kapaciteta za njihov razvoj te kada ih možemo razviti do maksimuma?“
No prije nego što pokušamo dati odgovor na to pitanje, potrebno je naglasiti kako
povećanje kapaciteta za razvoj i maksimalan razvoj nisu jedno te isto. Maksimalan
razvoj neke sposobnosti je moguć kada su svi procesi rasta i razvoja završeni te,
naravno, kada su optimalno razvijene sve motoričke i funkcionalne sposobnosti te
morfološke karakteristike. No ipak, u periodu rasta i razvoja postoje faze za koje se
može reći da su osjetljiva (senzitivna) razdoblja tijekom kojih možemo najviše razviti
kapacitete za maksimalni razvoj određene motoričke sposobnosti. Ona se određuju
prema fazama biološkog rasta i razvoja te prirodnim trendovima u razvoju
motoričkog sustava. Tada se treningom stimuliraju i povećavaju prirodni trendovi.
Međutim, teško je razgraničiti promjene, u poboljšanju određenih sposobnosti ili
adaptacijskih procesa, koje su uzrokovane treningom od onih koje svoje promjene
zahvaljuju fenomenu rasta i razvoja (Malina, Bouchard i Bar-Or, 2004).
Kod djece u univerzalnoj sportskoj školi od 6 – 10 godine života nekoliko je
sposobnosti za koje se pretpostavlja da je najpovoljnije vrijeme za njihov razvoj. Na
temelju meta-analize Viru i suradnici (1998) utvrdili su da postoji period u kojem se
motoričke sposobnosdti ubrzano razvijaju te su utvrdili da su to brzina te eksplozivna
snaga (Slika 2), dok drugi autori u taj period dodaju i fleksibilnost te opću
koordinaciju (Balyi & Way, 2011).

4. Slika 2. Dob u kojoj dolazi do ubrzanog poboljšanja nekih motoričkih sposobnosti
(dječaci: puna linija, djevojčice: isprekidana linija)(Viru, 1998).
Prema Issurinu (2008) senzitivna razdoblja za motoričke sposobnosti
utvrđena su usporedbom efekata treninga u različitim dobima (Tablica 1), i ovaj autor
senzitivne faze pomiče u malo kasniju dob od prethodno navedenih.
Tablica 1. Senzitivne faze u djevojčica (svjetlo osjenčano) i dječaka (tamno
osjenčano) (Issurin, 2008; prema Meinel i Schnabel, 1976, Martin, 1980 i Volkov,
1986, prema Milanović i sur., 2010)
7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
Opća koordinacija
Fleksibilnost
Brzina (frekvencija
pokreta)
Brzina (vrijeme reakcije)
Eksplozivna jakost (skok
u dalj i vis)
Maksimalna jakost
Izdržljivost u jakosti

5. Aerobna izdržljivost
Prema Malini i suradnicima (2004.), maksimalna brzina trčanja (i bez utjecaja
treninga) u djece, u razdoblju od 5. do 8. godine života, biološki se jako naglo razvija
te je nakon toga napredak malo slabiji. Spolne razlike su male, a značajnije se ističu
nakon adolescencije. Iako se u rijetko kojoj literaturi može naći senzitivno razdoblje
za razvoj agilnosti, ipak postoje smjernice koje su određuju dugoročan pristup njenoj
periodizaciji. Naime, agilnost je kompleksna sposobnost koja pripada području
koordinacijskih sposobnosti, a predstavlja sposobnost brze i učinkovite promjene
smjera kretanja. Stoga je razdoblje prije puberteta jako povoljno za njen razvoj. No
agilnost uvelike ovisi i o dinamičkoj ravnoteži te eksplozivnoj i elastičnoj snazi, koje
se optimalno mogu razviti tijekom i nakon puberteta, pa ju je stoga nužno razvijati i u
tim razdobljima razvoja sportaša. Prema Malini i suradnicima (2004.), agilnost ima
jednaku krivulju razvoja kao i maksimalna brzina trčanja (Slika 3).
Dječaci
Djevojčice
Vrijeme,s
Dob,god.

6. Slika 3. Prosječna brzina trčanja (na shuttle run-testu) u dobi od 5 do 18 godina
starosti. Vremenska skala je obrnuta jer bolji rezultat predstavlja kraće postignuto
vrijeme (Malina i sur., 2004.).
Vodeći se senzitivnim razdobljima i prirodnim biološkim rastom kapaciteta te
primjenjujući treninge usmjerene na razvoj ciljane sposobnosti u njenom senzitivnom
razdoblju, razvit ćemo sposobnost maksimalno, dominantno upotrebljavajući
višestrane i bazične sadržaje sportske pripreme, ali ćemo tako i omogućiti veći
napredak u kasnijim, zrelijim fazama sportskog razvoja te tako steći preduvjete za
ostvarenje vrhunskih sportskih rezultata.
ZAKLJUČAK
Rast i razvoj jest buran, intenzivan, specifičan period života jer na njega utječu brojni
faktori. U sportskom treningu bitno je poštovati biološke i metodičke principe te
trening dugoročno orijentirati. Sportski trening ako nije prilagođen djetetu, nije u
skladu sa biološkim i kronološkim osobitostima djeteta te dugoročnim planom
treninga koji podrazumijeva i brigu o senzitivnim fazama može doći do prerane
specijalizacije, nikad ostvarene treniranosti ali i neželjenih rezultata koji se ogledaju
u poremećajima u rastu i razvoju djeteta.
LITERATURA
1. Balyi, I., Way, R. (2011). The Role of Monitoring Growth in Long-Term Athlete
Development. Canadian sport for life.
2. Beachle, T. R. and Earle, R. W. (2008). Essentials of Strength Training and
Conditioning (3. izd.). Champaign, IL: Human Kinetics.

7. 3. Bompa, T. (2000). Total Training for Young Champions. Champaign, IL:
Human Kinetics
4. Milanović, D. (2010). Teorija i metodika sportskog treninga. Zagreb:
Društveno veleučilište u Zagrebu.
5. Milanović, D., Gregov, C., Šalaj, S. (2010). Periodizacija brzinsko-eksplozivnih
sposobnosti. Kondicijska priprema sportaša - Trening brzine, agilnosti i
eksplozivnosti. U Jukić, I., Gregov, C., Šalaj, S., Milanović, L., Trošt-Bobić, T.
(ur.). Zagreb : Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Udruga kondicijskih
trenera Hrvatske, 2010.
6. Mišigoj-Duraković, M. (2008). Kinantropologija. Zagreb, Kineziološki fakultet
Sveučilišta u Zagrebu.
7. Malina, R. M., Bouchard, C. and Bar-Or, O. (2004). Growth, Maturation, and
Physical Activity (2nd ed.). Champaign, IL: Human Kinetics.
8. Viru, A., Loko, J., Volver, A., Laaneots, L., Karelson, K., Viru, M. (1998). Age
period of accelerated improvement of muscle strength, power, speed and
endurance in the age interval 6-18 years. Biology of Sport 15(4):211-227.