Upustvo Za Izradu Seminarskog Rada - Univerzitet u Zenici - Metalurško-tehnološki fakultet
1. UNIVERZITET U ZENICI
FAKULTET ZA METALURGIJU I MATERIJALE
UPUTSTVO ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA
ZENICA, DECEMBAR 2011. GODINE
2. 1. UVOD
Seminarski rad predstavlja samostalnu stručnu obradu izabrane teme iz sadržaja predmeta
Nastavnog programa. Izradom seminarskog rada student pokazuje teorijsko i praktično znanje
kao i sposobnost samostalnog služenja aktualnom domaćom i stranom literaturom u pismenoj
obradi. Ciljevi su izrade seminarskoga rada:
• proširenje i produbljivanje znanja iz sadržaja nastavnog programa,
• stjecanje iskustva u pisanju stručnih radova.
Preporučljiv obim seminarskog rada je 8 - 12 stranica.
2. STRUKTURA SEMINARSKOG RADA
UVOD treba da sadrži osnovne naznake problema koji se obrađuje u radu (imenovanje
problema i razlog izbora za predmet proučavanja), način obrade problema i strukturu rada.
Riječ UVOD piše se velikim slovima, a može se navesti bez numeracije ili pak označiti
arapskim brojem 1. Ukoliko se UVOD numeriše, svakako se i ZAKLJUČAK mora numerisati
i obrnuto (ako se ne numerira UVOD onda se i ZAKLJUČAK navodi bez numeracije).
RAZRADA TEME treba biti raspodijeljena po glavama, poglavljima, potpoglavljima i sl.
Svakom dijelu se određuje naslov. Naslov glave se piše velikim slovima. Naslovi glava,
poglavlja i potpoglavlja se mogu boldirati.
U zavisnost od teme koja se obrađuje tema se može podijeliti i na teoretski i praktični dio. U
teoretskom dijelu treba govoriti o teorijskim doprinosima istraživanju tematike rada, u
praktičnom dijelu predstaviti konkretan primjer problema iz prakse.
ZAKLJUČAK treba da sadrži rezultate i spoznaje do kojih se došlo tokom razrade teme..
Zaključak se piše na zasebnoj stranici. Naslov se piše velikim slovima.
LITERATURA. Popis korištene (zaista korištene!) literature dolazi na stranicu seminarskog
rada poslije Zaključka (a prije eventualnih priloga ili dodataka radu). Naslov LITERATURA
se ne numeriše, a piše se velikim slovima na vrhu stranice.
3. TEHNIČKA UPUTSTVA ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA
Seminarski rad piše se na računaru. Uz zadovoljavajući vanjski izgled i primjerenu sadržajnu
strukturu, rad mora biti korektan u gramatičkom, pravopisnom i stilskom smislu. Student je
dužan savjesno kontrolisati i ispraviti tekst, jer za korektnost rada odgovara isključivo autor.
To se odnosi i na druge vrste pogrešaka, kao što je navođenje citiranih izvora, brojčani podaci
is l. Prije predaje seminarskog rada student je dužan pažljivo pročitati rad i ispraviti sve
eventualne greške.
Koristiti font Arial ili Times New Roman, veličinu slova 12 pt, prored 1,5;
Za bilješke (fusnote) odabrati veličinu slova 10 pt;
Koristiti standardne margine (dolje, gore, lijevo i desno po 2,54 cm);
3. Pisati u odlomcima (pasusima) – izabrati jedan od navedenih načina
1) uvučeni početak odlomka (između odlomaka nema praznog reda),
2) jedan red razmaka između odlomaka (početak odlomka nije uvučen).
Kako bi se tekst seminarskog rada korektno organizovao, razumio i pročitao valja voditi
računa o interpunkcijskim znakovima ili razmacima, odnosno pravopisnim znakovima u užem
smislu koji služe za rastavljanje teksta na rečenice i njezine dijelove. U tom smislu potrebno
je pripaziti na slijedeće:
• ispred i iza svake se riječi nalazi jedan razmak (ne više njih ili nijedan!) te se tokom
pisanja rada na računaru preopručuje korištenje paragrafa (¶),
• pravopisni znakovi kao što su tačka (.), tačka-zarez (;), zarez (,), upitnik (?), uzvičnik
(!), dvotačka (:), tri tačke (...), zatvorene zagrade ()), zatvoreni navodnici (») i sl. pišu
se zajedno s riječju iza koje slijede (između tih znakova i riječi ne stavlja se razmak!),
• pravopisni znakovi kao što su otvorene zagrade ((), otvoreni navodnici – navodnici
na početku navoda («) i sl. pišu se zajedno s riječju iza koje slijede (između tih
znakova i riječi ne stavlja se razmak!)
• spojnica se piše zajedno s riječima između kojih stoji ako se radi o složenici
(primjerice: tehničko-tehnološki), a odvojeno ako se koristi u neku drugu svrhu i tada
zapravo predstavlja crtu (–).
3.1. PRIMJERI NAVOĐENJA LITERATURE
KNJIGE
1. Perović, B., FIZIČKA METALURGIJA, Univerzitet ”Veljko Vlahović”, Titograd, 1984.
Kada autor djela nije jedna osoba nego članovi ustanove, naziv ustanove dolazi umjesto
imena autora. No, ako nije riječ ni o autoru niti o ustanovi, tada navod djela počinje naslovom
knjige.
Primjer:
Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2002.
ČLANCI
Najprije se piše autor članka. Zatim u navodnicima stoji naslov članka. Nakon toga, navodi se
časopis u kojem je članak objavljen, mjesto u kojemu je izdan, godište časopisa, broj časopisa,
godina izdanja navedenoga broja, te stranice na kojima je članak štampan .
Primjer:
Williams, D.F, “Deformation Twinning in Metals and Alloys”, Met. Rev, 18 (1973) 43
INTERNETSKE STRANICE
Primjeri:
1. Web stranice World Steel Association na adresi www.steeluniversity.org (mjesec/godina)
2. Advanced Structural Steels: Part Four, www.keytometals.com (mjesec/godina)
3.2. OZNAKE IZVORA PODATAKA
Oznake izvora podataka (bilješke ili fusnote) mogu se pisati kao fusnote – bilješke na donjem
rubu stranice ili kao endnote na kraju rada, a označavaju se brojevima u eksponentu od 1
4. nadalje (1). Bilješke se koriste kao dokumentacija za svako cjelovito navođenje tuđih riječi u
tekstu (citiranje). Također, navode se u slučajevima kada se duži tekst oblikuje vlastitim
riječima, pri čemu se mora navesti izvor iz kojega potječe. Isto tako bilješkama se označavaju
svi podaci koji uopšteno nisu poznati, ali se zna njihov autor.
Bilješke se moraju koristiti za svaki, u upravnom ili neupravnom govoru iznesen tuđi dio
teksta, kao i za interpretaciju nečijeg rada, pri čemu se uvijek mora navesti izvor. Dijelovi
tuđih radova (knjiga, članaka, publikacija, istraživanja i sl.) koji nisu korektno citirani,
smatraju se plagijatom, odnosno nezakonitim prisvajanjem tuđeg naučnog ili stručnoga
rada!
Pri pisanju rada na računaru, u programu Microsoft Word postoje posebne naredbe za
automatsko uređenje bilješki (Insert – Reference – Footnote ili Endnote). Bilješke se navode
na sličan način kao i literatura, no potrebno je još na kraju navoda dodati broj stranice (ili
stranica) na kojoj se citat ili navedena činjenica nalaze. Ukoliko računar automatski ne odredi,
bilješke se pišu veličinom slova 10 pt. Koriste li se članci ili neki drugi podaci s Interneta,
također ih je potrebno navesti. Ako podaci u radu nisu dio članka objavljenoga na Internetu,
već se nalaze na nekoj Internet stranici (na primjer, nekog preduzeća, ustanove, organizacije i
sl.), potrebno je navesti naziv i adresu Internet stranice koja je korištena u radu.
Primjeri:
(1) Gilman, J.J. and Johnston, W.G., DISLOCATIONS AND MECHANICAL
PROPERTIES OF CRYSTALS, Wiley, New York (1957) 116
(2) U ovoj knjizi se koncentracija legirajućih elemenata u atomskim procetnima označava
sa at%, a u masenim samo %.
(3) Mitchell, T.E., Progress Appl. Mat. Res., 6 (1964) 117
(4) Pema podacima sa web stranice World Steel Association na adresi www.steeluniversity.org
3.3. TABELE, CRTEŽI, SLIKE I DIJAGRAMI
Tabele, crteži, slike, dijagrami, razni prikazi i sl. predstavljaju, također, važan dio
seminarskog rada. Zadatak im je omogućiti jasno, sažeto i jednostavno predstavljanje
materijala u radu. Svaka tabela, crtež, slika i dijagram treba označiti odgovarajućim rednim
brojem. Njihov naslov mora ukratko sadržavati odgovor na pitanja što se njima želi pokazati
te se uz njih, neizostavno, mora naznačiti i izvor iz kojeg su preuzeti.
Primjeri:
Tabela 1: Obrasci razvoja materijala [1]
Tabela 1:
Obrasci razvoja materijala
Izvor: Filetin, T., PREGLED RAZVOJA I PRIMJENE SUVREMENIH MATERIJALA,
Hrvatsko društvo za materijale i tribologiju, Zagreb, 2000.
5. Slika 1. Shematski prikaz nastajanja
elastičnog talasa u kristalnoj rešetki
zbog vibracija atoma (Callister, W.
Jr., MATERIALS SCIENCE AND
ENGINEERING AN
INTRODUCTION, Fourth edition,
Wiley, SAD, 1997.)
Slika 1. Shematski prikaz
nastajanja elastičnog talasa u
kristalnoj rešetki zbog vibracija
atoma [1]
PRILOZI:
- Naslovna strana seminarskog rada
- Forma stranice sa sadržajem seminarskog rada
6. UNIVERZITET U ZENICI
FAKULTET ZA METALURGIJU I MATERIJALE
Predmet: Nauka o materijalima
Ak. g: 2011/2012
SEMINARSKI RAD
ZNAČAJ MATERIJALA U RAZVOJU LJUDSKOG DRUŠTVA
Student: Đananović Aldin Profesor: prof. dr Diana Ćubela
Zenica, septembar 2011.
7. SADRŽAJ
1. UVOD................................................................................................................................................... 1
1.1. Istorijske perspektive.................................................................................................................... 1
1.2. Uloga materijala u tehnološki razvijenim društvima.................................................................... 3
1.3. Inžinjerska profesija i materijali................................................................................................... 4
1.4. Osobine materijala i inžinjering ................................................................................................... 6
1.5. Profesionalizam i etika inžinjera .................................................................................................. 6
1.6. Klasifikacija materijala................................................................................................................. 9
1.7. Međusobna konkurentnost materijala......................................................................................... 14
1.8. Sadašnji trend u proizvodnji i korištenju materijala................................................................... 16
1.8.1. Razvoj metalnih materijala............................................................................................ 16
1.8.2. Razvoj polimernih materijala ........................................................................................ 17
1.8.3. Razvoj keramičkih materijala........................................................................................ 17
1.8.4. Razvoj kompozita.......................................................................................................... 18
1.8.5. Razvoj ostalih materijala ............................................................................................... 19
1.8.5.1. Pametni materijali .................................................................................................. 19
1.8.5.2. Funkcionalni materijali........................................................................................... 21
1.8.5.3. Biomimetički materijali.......................................................................................... 21
1.8.5.4. Fulereni .................................................................................................................. 21
KRATKI SADRŽAJ POGLAVLJA.............................................................................................................. 22
POJMOVI I DEFINICIJE.......................................................................................................................... 23
PITANJA I ZADACI................................................................................................................................... 24
LITERATURA ............................................................................................................................................ 25
2. STRUKTURA GRAĐA MATERIJALA........................................................................................ 27
2.1. Atomska struktura ...................................................................................................................... 27
2.2. Međuatomske veze..................................................................................................................... 28
2.2.1. Primarne veze................................................................................................................ 28
2.2.2. Sekundarne veze............................................................................................................ 28
2.2.3. Miješane veze................................................................................................................ 29
2.3. Kristalna i amorfna struktura...................................................................................................... 29
2.3.1. Idealna kristalna struktura ............................................................................................. 30
2.3.2. Realne kristalne strukture.............................................................................................. 31
2.3.3. Anizotropija, kvaziizotropija, tekstura .......................................................................... 34
2.3.4. Difuzija.......................................................................................................................... 35
2.3.4.1. Mehanizmi difuzije ................................................................................................ 35
2.3.4.2. Stacionarna difuzija................................................................................................ 36
2.3.4.3. Nestacionarna difuzija............................................................................................ 37
2.3.4.4. Faktori koji utiču na difuziju.................................................................................. 38
2.3.4.5. Industrijska primjena difuzionog procesa............................................................... 40
KRATKI SADRŽAJ POGLAVLJA.............................................................................................................. 41
POJMOVI I DEFINICIJE.......................................................................................................................... 42
PITANJA I ZADACI................................................................................................................................... 43
LITERATURA ............................................................................................................................................ 44