3. Problem istraživanja
Financijska kriza koja je pogodila svjetsko
gospodarstvo, početkom u 2007. godini, je jedan od najznačajnijih
šokova posljednjih desetljeća
Europska središnja banka (ECB) je reagirala nizom mjera, od
kojih su se mnoge bitno razlikovale od uobičajenog korištenja
mogućnosti koje nudi operativni okvir kojim je Banka od svog
osnutka provodila monetarnu politiku
ECB ima razvijen spektar instrumenata koji joj omogućavaju da
održava signal kamatne stope kroz financijski sustav, prije svega
djelujući na likvidnost bankarskog sustava i cijenu te likvidnosti
ciljajući stopu na prekonoćnom tržištu novca.
4. Upravljanje prekonoćnim stopama je važno jer predstavlja sidro
za ročnu strukturu kamatnih stopa
U krizi je došlo do disfunkcionalnosti na financijskim tržištima, a
asimetrija informacija je uzrokovala slom prekonoćnog
međubankovnog tržišta.
Stabiliziranje kratkoročne stope nasuprot čistih
financijskih šokova je najbolji način kako izolirati realnu
ekonomiju od efekata tih šokova (Fahr et al, 2011).
Centralne banke, kako bi osigurale glatko funkcioniranje tržišta
novca moraju odgovoriti na poremećaje tržišta osiguravajući
adekvatnu likvidnost.
5. Visoka volatilnost prekonoćne stope može zbuniti sudionike
tržišta u vezi stava upravljačkog vijeća, te postoji i mogućnost
da se visoka volatilnost u prekonoćnom segmentu prenese
preko krivulje prinosa na dugoročnije kamatne stope i time
stvara poremećaje u odlukama za potrošnju i investiranje
(Nautz i Offermanns, 2006).
Iz tog razloga ECB je, kao i mnoge druge središnje banke u
svijetu, implementirala set mjera koje po svojoj prirodi nisu bile
uobičajene, pa su nazvane nestandardim.
Stoga, problem istraživanja se odnosi na pitanje kako ECB i na
koje ciljeve, kroz politiku likvidnosti i kamatne stope, regira na
poremećaje u financijskom sustavu i realnoj ekonomiji? Uz to je
potrebno naglasiti nestandardne mjere, i pritom ne izgubiti iz
vida opći cilj - stabilnost cijena u srednjem roku. Koje
instrumente koristi i kako ih primjenjuje?
6. Predmet istraživanja
Predmet istraživanja je logika promjene i primjene
instrumenata ECB-a u odgovoru na krizu 07/10 kao
njihova uspješnost te analiza utjecaja ECB-a na
prekonoćno tržište kao polaznu točku transmisijskog
mehanizma.
7. Financijska kriza – novčano
tržište i bankovni sustav
U najjednostavnijim terminima, financijska kriza je izvor imala u
američkom tržištu hipotekarnih kredita i s time povezanih vrijednosnica.
Taylor smatra da je rizik kontrapartije glavni razlog ovih poteškoća.
Većina trgovaca na pogođenim tržištima imalo utisak da je glavni problem
u likvidnosti(Taylor,
Altunbas et al (2009) smatraju da je problem likvidnosti nastao iz činjenice
da su kroz gore navedene procese banke postale manje ovisne o
financiranju kroz depozite te se više oslanjale na tzv wholesale, tržišne
izvore financiranja.
Gonzalez-Paramo (2009) potvrđuje ovaj stav te naglašava da su se banke
mogle financirati na interbank tržištu, kratkoročnim i dugoročnim
dugom, te kao posljednjom linijom obrane – prodajom utrživih
instrumenata.
8. Kriza je još jednom potvrdila kako isparavanje likvidnosti ima
ključnu ulogu u dinamici financijske nestabilnosti
Kriza likvidnosti je iznenadan i produžen nestanak tržišne kao i
likvidnosti za financiranje s potencijalno ozbiljnim posljedicama
za stabilnost financijskog sustava i realne ekonomije
Tržišna likvidnost je mogućnost trgovanja s
imovinom/financijskim instrumentom u kratkom roku s malo
utjecaja na cijenu imovine/instrumenta
Likvidnost za financiranje je mogućnost dolaska do gotovog
novca (ili ekvivalenata) prodajom imovine ili zaduživanjem
9. Karakteristike:
.Dinamika - nastankom krize, njena dinamika se
manifestira kao međusibno pojačavajuća veza tržišne
likvidnosti, likvidnosti financiranja i rizika kontrapartije
Rizik kontrapartije pojačava originalni poremećaj
Uzrokuje povlačenje iz transakcija
Obustavu kreditnih linija
Pojačava volatilnost varijabilnih marži
Povećava haircut-e
10. Pad likvidnosti financiranja ->
firesales ->gubitak tržišne
likvidnosti -> nedostatak likvidnosti
za financiranje
Ponekad prvo nestaje tržišna
likvidnost -> tržišta kao i posrednici
mogu biti pod navalom, procesi su
slični
Samoispunjujući efekti – agenti
strahuju da će zakasniti
pojačavajući rano povlačenje
Pad mogućnosti za financiranje
kao i nesigurnosti vezane uz rizike
kontrapartije dovode do
presušivanja sekundarnih tržišta i
generalnog umanjivanja pozicija
11. .Uzrok – krize su rezultat endogenog rezultata
nakupljanja iskiranja i prevelikog rastezanja bilanci kroz
duži period
Posljedica – put u krizu obilježava umjetna likvidnost
Samopojačavajući odnos likvidnosti i riskiranja
12. Iz situacije u kojoj ne razlikuju kontrapartije po riziku,
dolazi do nove procjene rizika koja mijenja odnose
13. Dinamika tržišta novca prema Heider et al (2009) –
formalizacija modela međubankovnog tržišta s rizikom
kontrapartije i gomilanjem likvidnosti
14. Središnja banka – opći mandat
i instrumenti
Ciljevi
Monetarna stabilnost – cijene
Output gap, puna zaposlenost
Financijska stabilnost
ECB – stabilnost cijena u srednjem roku
15.
16.
17. Općenito ECB na krizu može djelovati na dva načina
Kamatnom stopom
Operacijama likvidnosti
Način reagiranja na krizu ovisi o vrsti krize
Središnje banke postaju LOLR
LOLR predstavlja način spriječavanja i izbjegavanja financijskih
nestabilnosti pružanjem potpore u likvidnosti tržištima ili pojedinim
institucijama
Pretpostavka je da nedostaci likvidnosti – nemogućnosti institucija da
dođu do gotovine (ili ekvivalenata) uz nizak trošak mogu dovesti do pada
institucija koji se inače mogao spriječiti
Može doći do prelijevanja krize i efekata zaraze koji zahvaćaju financijski
sustav s implikacijama za realnu ekonomiju
23. Na operacije tijekom krize djelovalo je više faktora:
izričita promjena ekonomske situacije (veličina
makroekonomskog i financijskog šoka),
mandati centralne banke (promjene u ciljevima, razlike u
mogućnosti korištenja raznih instrumenata monetarne politike),
struktura financijskog tržišta (dominantnost banaka nasuprot
financijske intermedijacije i tržišta vrijednosnica) i
status quo ante (vrsta instrumenata i procedura koje su se
odvijale prije krize) (Pikkarainen, 2010).
24. Uglavnom su mjere obuhvaćale prošireni broj
kontrapartija, listu kolaterala, aktivniju proviziju likvidnosti,
produženje rokova dospijeća, dostupnost financiranja u
stranoj valuti te direktnu kupnju imovina na tržištu.
26. Instrument Implikacija Modifikacija Cilj
Glavne - povećana vjerojatnost Frontloading - stvaranje privremenog, a ne trajnog
velikog (agregatnog) šoka viška na tržištu
operacije povlačenja likvidnosti, kao i likvidnosti - Stabilizacija EONIE
vjerojatnost nastajanja - utječe na vjerojatnost banaka da su
idiosinkratskih šokova za prisiljene pribjeći nekoj od trajno
pojedine banke što je raspoloživih mogućnosti, te
ugrožavalo cijeli sustav izbjegavanjem rizika financiranja koji
- povećana volatilnost EONIA dolazi s nedostatkom kolaterala prema
kraju RMP-a.
Operacije fine - Povećana volatilnost - Povećana - Pomoći pri stabiliziranjeu EONIA oko
EONIE MBR
prilagodbe - EONIA -Pritisci naviše učestalost - Absorbcija viškova likvidnosti
- Potrebe djelovanja na korištenja, - Kratkoročno puštanje likvidnosti kao
kraju RMP-a zbog viška iz odgovor na trenutne nestabilnosti
frontloadinga - veći volumeni
- Idiosinkratski šokovi
prijete tržištima
- više stope u ponudama
za likvidnost kako bi, u
lice povećane
nesigurnosti financiranja,
osigurale likvidnost i
izbjegle racioniranje
Dugoročne - značajan operacijski rizik od Dodatno - povećati dostupnost dugoročnije
ponovnog refinanciranja svaki likvidnosti i time unijeti više povjerenja
operacije tjedan na MRO-u uvedene - Kako je totalna likvidnost koja je
- Volatilnost na financijskim Rok dospijeća: 3 puštena u sustav ostala ista, to je
tržištima utjecala je na rezultiralo bitnom promjenom u strukturi
preferencije banaka da i 6 mjeseci dospijeća. SLTRO operacije su
osiguraju potražnju za povećale udio dugoročne likvidnosti na
rezervama i u budućnosti što “štetu” MRO-a.
je utjecalo na dodatne tenzije
na tržištima
27. Instrument Implikacija Modifikacija Cilj
Devizni - banke suočile s tržišnim Novo uvedeno - dostupnost od USD sredstava
troškom dolarskog bankarskom sektoru Eurozone
Swapovi s financiranja koji je bio viši Swap linije - Izbjegnut funding crunch u
drugim NCB- nego što je sugerirao dolarski Operacije su provedene po dolarskoj likvidnosti
LIBOR fixed-rate natječaju, po stopi
ima - europske banke nisu imale sličnoj onoj od FED-ovih
obilne depozite u dolarima natječaja
MBR Značajni inflatorni kamatna stopa nije pravi
instrument djelovanja na
stabilnost cijena
pritisci probleme likvidnosti iz
sljedećih razloga:
1) ona ne može djelovati s
tom svrhom,
2) korištenje u tu svrhu može
biti nekonzistentno sa
stabilnosti cijena i
usidravanjem inflacijskih
očekivanja, te
3) može biti izvor moralnog
hazarda (Bordes i Clerc,
2010)
30. Crisis
Instrument Implikacija Modifikacija Cilj
Sve operacije lošiji uvjeti likvidnosti i FIXED RATE FULL - U situaciji prestanka tržišne
nesigurnost vezana za iste intermedijacije osigurati
refinanciranja uvjete (vezana za pitanje ALOTMENT adekvatnu likvidnost
dodijeljenog volumena na bankovnom sustavu
natječajima) pritišću EONIA - umanjiti tenzije na
spread prema MBR-u naviše. prekonoćnom tržištu kako bi
Zaključili su da ECB može ono profunkcioniralo
smanjiti spread ako politika - Preuzimanje alociranja
likvidnosti omogući likvidnost likvidnosti od tržišta
veću nego potrebnu na kraju
perioda održavanja rezerve
Deposit facility Banke likvidnost nisu Nema Sužen Povećano korištenje posljedica
spremne plasirati na tržište FRFA, suženog koridora i opće
pa je deponiraju na DF koridor povećao situacije na tržištu
atraktivnost)
Trajno - Preuzimanje Sužavanje s 100 olakšati dostupnost jeftinog
intermedijacijske uloge na financiranja bankama
raspoložive tržištu b.p. na 50 b.p. oko - Efikasnija zamjena nekih
mogućnosti – - Alokacija likvidnosti MBR-a. funkcija tržišta
koridor
kamatne stope
31. Instrument Implikacija Modifikacija Cilj
Devizni - povećani problemi i na FRFA - Ispunjenje zahtjeva i za
regularnim dolarskim i drugim likvidnosti u drugim valutama
swapovi valutnim tržištima Povećana lista - dodijeljeno dolarske vrijednosti
- Ogromna potražnja država više nego što je iznos u
rezervama Eurosistema
MBR - Pad potražnje i cijena na MBR je u roku od - Podržavanje kreditne
commodity tržištima aktivnosti
- Pad kreditne aktivnosti nekoliko mjeseci - Jeftinije financiranje
snižen sa 4,25% na
1% u svibnju 2009.
godine
Kolateral - Prijetnja da bi nedostatak
kolaterala mogao biti
Značajno proširena Olakšati dostupnost likvidnosti
ECB-a
problem kod financiranja u lista, za sve snižen
situaciji kada je to jedina min. Rating (osim
zapreka do likvidnosti CB-
a ABS-ova)
32. Instrument Implikacija Modifikacija Cilj
Kontrapartije Likvidnost ne stiže do svih Povećan broj Likvidnost CB-a doseže veći broj
iinstitucija kojima je potreba intermedijara
kontrapartija s Povećava povjerenje
pravom pristupa
LTRO - Banke i dalje osjećaju Posebni - Dodatno pozitivno utjecati na
nesigurnost sigurnost kontrapartija po
- Potrebno dugoročnije jednogodišnji LTRO pitanju likvidnosti i financiranja
financiranje u iznosu od 450
mlrd EUR
Covered Bonds - Zamrlo ovo važno tržište Direktna kupnja s - Ponovno pokrenuti aktivnost
koje je izvorfinanciranja za na tržištu ovih instrumenata
Purchase europske banke tržišta (uk. 60 mlrd - Bankama povećati dostupnost
Programme EUR) dugoročnog tržišnog
financiranja
33.
34. Cassola et al (2009 -karakteristike operativnog okvira imale
ulogu automatskih stabilizatora i to preko
1) velikog broja kontrapartija Eurosistema koje imaju pristup
prekonoćnim kreditima, trajno raspoloživim mogućnostima i
operacijama na otvorenom tržištu;
2) karakteristika MR-a (veličina, renumeracija, uprosječnivanje);
3) lista kolaterala (veliki broj instrumenata koji uključuje i
neutržive vrijednosnice);
4) marginal lending facility-a koja omogućava posuđivanje bez
stigme za kontrapartiju te
5) velikog volumena operacija refinanciranja.
