kako_biti_dobar_nastavnik

Kako biti bolji nastavnik
Kako? Kako?

Anita Sem
Josip Kliˇ inovi´
c c

PMF-Matematiˇ ki odjel
c
Sveuˇ ilište u Zagrebu
c

Zagreb, lipanj 2008.

Anita Sem Josip Kliˇ inovi´ (PMF-MO)
c c Kako biti bolji nastavnik Zagreb, lipanj 2008. 1 / 51

Sadržaj

Uvod
Kako se odnositi sa djecom da bi bolje uˇ ila?
c
Kako iza´ i na kraj s osje´ ajima koji ometaju uˇ enje?
c c c
7 vještina koje potiˇ u djecu na suradnju
c
Pohvala koja ne uništava, kritika koja ne vrijeda
¯
Kako osloboditi dijete uloge koja mu je nametnuta?
Kako rješavati probleme?
Teorija izbora (William Glasser)
Restitucija
nekoliko crtica o feedback-u (povratnoj informaciji)
Rezime


Uvod


Kako se odnositi s djecom da bi bolje uˇ ila?
c

1. Kako se odnositi s djecom da bi bolje uˇ ila?
c
1.1 Kako iza´ i na kraj s osje´ ajima koji ometaju uˇ enje?
c c c

´
U ovom ce se dijelu govoriti o najˇ eš´ im pogreškama koje kao (budu´ i)
c c c
nastavnici radimo i koje bi trebali pokušati izbje´ i...
c

Ne radi se o negativnim ili namjernim stvarima, ali treba paziti kako
drugaˇ ije formulirati ono što želimo re´ i.
c c


Kako iza´ i na kraj s osje´ ajima koji ometaju uˇ enje? 1/9
c c c

...poricanje osje´ aja...
c
Nastavnik kaže: Ma zaboravi to! Uˇ enik misli: Nemoj mi govoriti kako bih
c
se trebao osje´ ati!
c
´ ˇ
Umjesto poricanja, pretvorite osjecaje u rijeci!


c c c


c c c

...savjet...
Nastavnik kaže: Ne smiješ dopustiti da te to obeshrabri!
Uˇ enik misli: Nikad ne´ eš razumjeti!
c c
Umjesto kritike, pitanja i savjeta prihvatite i reagirajte na djetetove
´
osjecaje i želje


c c c


c c c

...pitanja...
Nastavnik kaže: Zašto si izbaˇ en?
c
Uˇ enik misli: Zatakni si ta pitanja znaš kamo!
c
´
Umjesto zanemarivanja osjecaja, prekinite neprihvatljivo ponašanje,
ˇ ´
ali i prihvatite djecje osjecaje


c c c


c c c

...razlozi i objašnjenja...
Nastavnik kaže: Kako misliš biti bolja ako ne vježbaš?
Uˇ enik misli: Ja ništa ne valjam!
c
Umjesto razloga i objašnjenja, dajte mu u mašti što ne može u
stvarnosti


c c c


c c c
...ﬁlozofski odgovor...
Nastavnik kaže: Život nije uvijek pošten!
Uˇ enik misli: Nemoj mi govoriti što da radim!
c

...obrana druge osobe...
Nastavnik kaže: Pokušaj to sagledati sa nastavnikovog stajališta!
Uˇ enik misli: Uvijek staješ na tudu stranu!
c ¯

...sažaljenje...
Nastavnik kaže: Žao mi te je! Tako si se trudio...
Uˇ enik misli: Ja sam gubitnik!
c

...amaterska psihoanaliza...
Nastavnik kaže: Možda podsvjesno nisi želio biti u toj momˇ adi, pa...
c
Uˇ enik misli: Ovo je zadnji put da ti išta govorim!
c


c

c
1.2 7 vještina koje potiˇ u djecu na suradnju
c

´
U ovom ce se dijelu govoriti o najˇ eš´ im pogreškama koje kao (budu´ i)
c c c
nastavnici radimo i koje bi svakako MORALI izbjegavati...

Radi se o stvarima koje na uˇ enike djeluju jako loše. Dana su i neka
c
mogu´ a rješenja kako neke situacije možemo rješiti na drugaˇ iji naˇ in.
c c c


7 vještina kako djecu potaknuti na suradnju 1/12

...optužbe i okrivljavanja...
Nastavnik kaže: Opet si zaboravila olovku?
Uˇ enik misli: Osje´ am se poniženom! Uvijek sve krivo napravim!
c c

...vrijedanje...
¯
Nastavnik kaže: Samo se glupan zaboravi potpisati na kontrolni!
Uˇ enik misli: Uvijek zabrljam! Glup sam!
c

...prijetnje...
Nastavnik kaže: Ako te još jednom vidim, neopravdan sat!
Uˇ enik misli: Baš me briga! Ne vjerujem ti!
c


...naredivanje...
¯
Nastavnik kaže: Stani u red! Prestani priˇ ati!
c
Uˇ enik misli: Nisam ti ja rob! Kako se spasiti iz ovog kaveza?
c

...prodika i moraliziranje...
Nastavnik kaže: Nije lijepo od tebe što si slomio Janovu kemijsku! Kako bi
bilo tebi da netko slomi tvoju?
Uˇ enik misli: Ništa ne valjam! | Bla, bla, bla... | Ne slušam te!
c

...upozoravanje...
´
Nastavnik kaže: Oprezno s tim epruvetama! Razbit ce se!
Uˇ enik misli: Strah me je. Bolje da ništa ne radim.
c

...izigravanje muˇ enika...
c
Nastavnik kaže: Svaki dan imam glavobolju od vas! Vidite li ove sjede?
´
Uˇ enik misli: Kupit cu ti boju za kosu. Ne želim biti ovdje. Ne treba mi to
c
kukanje!


...usporedivanje...
¯
Nastavnik kaže: Tvoja sestra nikad nije kasnila sa lektirom!
Uˇ enik misli: Nikad ne´ u biti dobar kao moja sestra. Mrzim sestru!
c c

...sarkazam...
Nastavnik kaže: Nitko ne zna odgovor? Jedini naˇ in da povisimo
c
inteligenciju ovog razreda je da se svi popnu na stolce!
Uˇ enik misli: Glup sam, niˇ eg se ne sje´ am. Idi k vragu!
c c c

...poricanje...
Nastavnik kaže: S vašim radnim navikama se nikada ne´ ete zaposliti!
c
ˇ
Uˇ enik misli: Cemu trud? Zašto pokušavati? Odustajem...
c



Situacija: Mrlje od boje na podu.
1 Opišite problem...Vidim mrlje na podu.
2 Objasnite...Lakše je oˇ istiti sada nego kada se boja osuši.
c
3 Ponudite mogu´ nost izbora...Boju možete oˇ istiti mokrom krpom ili
c c
spužvom.
4 Izrazite se jednom rijeˇ ju ili kretnjom...Boja!
c
5 Opišite što vi osje´ ate (ne spominjite uˇ enikovu narav!)...Ne volim
c c
vidjeti pod zmazan bojom!
6 Pokušajte promjeniti naglasak ili ton...Zapjevajte opernim glasom quot;O
vidi boju na tom podu, oku ugodna nijeeeee!quot;
7 Pišite...POZOR SVIM SLIKARIMA! Molim vas da oˇ istite pod prije
c
nego napustite prostoriju. Hvala, Uprava.


c

c
1.3 Pohvala koja ne uništava, kritika koja na vrijeda
¯

Kako dati pohvalu kod ku´ e i u razredu i koja je alternativa kritici.
c


Pohvala koja ne uništava, kritika koja ne vrijeda 1/4
¯


¯


¯

Ideje:
Umjesto ocjenjivanja - Upišite što vidite ili osje´ ate!
c
Umjesto da upu´ ujete što je loše - opišite što je dobro i što je još
c
potrebno uˇ initi
c

Pohvala koja stvara ovisnost Pohvala koja u djetetu stvara svjesnost
ˇ
o necijem odobravanju o njegovim sposobnostima i postignucima ´
Savršena svjedodžba! Te su petice rezultat tvoje odluˇ nosti
c
Tako sam ponosna na tebe! i vremena koje si posvetio uˇ enju. Zacijelo si ponosan na sebe.
c
Pišeš zada´ u. Vidiš kako si dobra.
c Treba puno snage volje da se napiše zada´ a kad si umoran.
c
Ti si vrlo velikodušno dijete. Kad si vidio da je Emil zaboravio sendviˇ , c
dao si mu pola svojega.


c

c
1.4 Kako osloboditi dijete uloge koja mu je nametnuta?


Kako osloboditi dijete uloge koja mu je nametnuta? 1/11

Oslobadanje uˇ enika okova nametnutih okova - KAKO?
¯ c
Pronadite naˇ in da date uˇ enicima novu sliku o njima samima.
¯ c c
Dovedite uˇ enike u u situaciju u kojoj mogu sebe vidjeti u novom
c
svjetlu.
ˇ
Recite nešto pozitivno o uˇ eniku i pri tome se potrudite da on to cuje
c
Primjerom pokažite kakvo ponašanje želite
Podsjetite uˇ enike na njihove uspjehe u prošlosti
c
Iznesite svoje osje´ aje i/ili oˇ ekivanja.
c c



2. Kako rješavati probleme?
2.1 Teorija izbora

I uz djelotvornog nastavnika i razredna pravila i postavljenu disciplinu,
´
pojavit ce se problemi. Kako im pristupiti i kako ih rješavati. Evo nekoliko
ideja.


Teorija izbora 1/2
Teoriju izbora je utemeljio poznati ameriˇ ki psihijatar William Glasser
c
1967. godine.
ˇ
Sastoji se od 10 aksioma koji cine temelj teorije izbora:
1 ˇ
Jedina osoba na cije ponašanje možemo utjecati jesmo mi sami.
2 Sve što od ljudi možemo dobiti ili dati jest informacija.
3 Svi dugoroˇ ni duševni problemi su problemi odnosa.
c
4 Problematiˇ na veza je uvijek dio našeg sadašnjeg života.
c
5 Sve što se dogodilo u prošlosti ima veze sa svime što smo danas, ali mi možemo zadovoljiti
svoje osnovne potrebe SADA i planirati kako ih zadovoljavati u budu´ nosti.
c
6 Pokre´ e nas pet genetiˇ kih potreba - preživljavanje, ljubav (pripadanja), mo´ , sloboda i zabava.
c c c
7 Te potrebe možemo zadovoljiti samo ako zadovoljimo sliku ili slike našeg Svijeta kvalitete.
8 Sve što od života do smrti možemo uˇ initi jest PONAŠATI SE. Svako je naše ponašanje
c
cjelokupno ponašanje, koje se sastoji od 4 nedjeljive komponente: aktivnosti, mišljenja,
osje´ anja i fiziologije.
c
9 Sva su cjelokupna ponašanja definirana glagolima, najˇ eš´ e infinitivnom ili glagolskom
c c
imenicom.
10 Sva su cjelokupna ponašanja izabrana, no neposrednu kontrolu imamo samo nad
komponentom aktivnosti i mišljenja.


Teorija izbora 2/2

Što je to Kvalitetna škola (škola bez prisile)?
ˇ
Na cemu se Kvalitetna škola temelji?
ˇ
Svaki covjek (uˇ enik, uˇ itelj, roditelj ...) motiviran iznutra
c c
ˇ
Svaki covjek (uˇ enik, uˇ itelj, roditelj ...) izabire svoja ponašanja
c c
ˇ
Svaki covjek (uˇ enik, uˇ itelj, roditelj ...) odgovoran za svoje ponašanje
c c
ˇ
Svaki covjek (uˇ enik, uˇ itelj, roditelj ...) ima u svom repertoaru
c c
ponašanja i druga mogu´ a ponašanja
c



2.2 Restitucija

Konkretni prijedlog kako rješiti problem koji je nastao proizlazi iz teorije
izbora. Restitucija i korištenje JA-govora je kljuˇ da se problem ne ponovi.
c


Restitucija i JA-govor 1/2

Restitucija proizlazi iz teorije izbora
ˇ
Podrazumjeva da mladi ljudi (uˇ enici) cine pogreške
c
Usmjeravanje na na uoˇ avanje pogreške i njeno ispravljanje, umjesto
c
kažnjavanja, razvija umije´ e rješavanja problema
c
Koncepcija restitucije može poslužiti za restrukturiranje škola bez
tradicionalnih metoda discipline
Restitucija omogu´ uje nastavniku da osobu preusmjeri, ali se time ne
c
žrtvuje uˇ enikovo poštovanje spram nastavnika
c
Krajnji cilj restitucije jest da uˇ enici na probleme poˇ nu gledati kao
c c
izazov kako razviti sebe, a ujedno ne narušiti disciplinu u razredu
Težište nije na krivnji, niti na odgovornosti, ve´ na popravljanju stvari
c
Restitucija je najuˇ inkovitija koriste´ i JA-govor
c c


Restitucija i JA-govor 2/2
Razlika izmedu TI- i JA- govora
¯
Komunikacija treba polaziti iz 1. lica jednine tj. JA forme, što paralelno povlaˇ i tezu da reˇ enice
c c
treba zapoˇ injati s rjeˇ ju JA.
c c
Zašto?
Daje mogu´ nost izražavanja vlastitog dojma
c
ˇ
Daje mogu´ nost iznošenja cinjenica u kojem smjeru da se sugovornik promjeni da bismo
c
se opet osje´ ali ugodno u njegovu društvu
c
ˇ
Jasno se iznosi što mi želimo da bismo se osje´ ali bolje, cime se stavljamo u poziciju da
c
razjasnimo nesporazum do kojeg je došlo
ˇ
Preuzima se odgovornost za SVOJE osje´ aje, cime se izbjegavamo da povrijedimo
c
druge
ˇ ´ ´
Uporabom JA-govora covjek ce uvijek dobiti odgovaraju´ i feedback jer ce njime navesti
c
´
drugu osobu na razmišljanje i konstruktivan razgovor koji ce ih dovesti do zajedniˇ kog
c
rješenja
Kako?
1 Uvijek poˇ injati reˇ enice s rijeˇ ima: ja mislim, ja osje´ am i sl.
c c c c
2 ˇ ˇ
Covjek treba uvijek naglasiti s cime se ne slaže, što nije u skladu s njegovom osobnom
percepcijom na stvari
3 Ako se s neˇ im ne slaže i smatra da to isto treba biti promijenjeno, u komunikaciji treba
c
upotrijebiti rijeˇ i: zašto ne bi, bilo bi bolje, umjesto onog što si rekao/la
c
OPASNOST!!! - korištenjem JA-govora možemo povrijediti drugu osobu, ali to onda i nije
JA-govor ve´ neshva´ anje istog
c c



2.3 Nekoliko crtica o feedback-u (povratnoj informaciji)

Što je to feedback, koje vrste postoje i kada se primjenjuju?


Nekoliko crtica o feedbacku 1/1
Feedback = povratna informacija = nužno za razvijanje
4 vrste feedback-a:
1 Pozitivni
2 Negativni
3 Korektivni
4 Nema ga
pozitivni - koristimo ODMAH, pred svima, NA GLAS
negativni - treba ga izbjegavati, ali ako ga ve´ moramo koristiti onda
c
mora biti dan u 4 oka, nasamo i NIKAD se ne smije oslanjati na
osobnost osobe (uˇ enika) ve´ samo na rad
c c
korektivni - koristimo odmah, na naˇ in da prvo istaknemo ono što je
c
dobro napravljeno, a zatim istaknemo ono što nije dobro napravljeno
istodobno predlažu´ i rješenje
c
nema FBa - najgora vrsta - ovime osobi (uˇ eniku) ne dajemo
c
mogu´ nost da se razvija u željenom pravcu
c

Literatura

Wolfgang Mattes; Rutinski planirati - uˇ inkovito pouˇ avati, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.
c c
Diane Chelson Gossen; Restitucija - preobrazba školske discipline, Alinea, Zagreb, 1994.
Wiliam Glasser; Teorija izbora - nova psihologija osobne slobode, Alineja, Zagreb, 2000.
Adele Faber, Elaine Mazlish; Kako razgovarati s djecom da bi bolje uˇ ila, Mozaik knjiga,
c
Zagreb, 2000.
Anna Scher i Charles Verrall; 100 + ideja za dramu, Centar za dramski odgoj - Pili-poslovi
d.o.o., Zagreb, 2005.
Ana Ivanek, Kreativni razrednik/razrednica - 40 primjera pedagoških radionica, Proﬁl, Zagreb,
1996.
ˇ
Mira Cudina-Obradovi´ , Dubravka Težak; Mirotvorni razred, Znamen, Zagreb, 1995.
c
Ladislav Bognar, Maja Uzelac, Aida Bagi´ ; Budimo prijatelji, Slon, Zagreb, 1994.
c
ˇ
Jasminka Candrli´ ; Kreativni uˇ enici i nastavni procesi, Izdavaˇ ki centar Rijeka, Rijeka, 1988.
c c c
Ladislav Bognar, Milan Matijevi´ ; Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
c
Chris Kyriacou; Temeljna nastavna umije´ a, Educa, Zagreb, 2001.
c


kako_biti_dobar_nastavnik

Recommended

Recommended

More Related Content

Featured

Featured (20)

kako_biti_dobar_nastavnik