SlideShare a Scribd company logo
1 of 13
1
“LICENCIATURA EN EDUCACION PRIMARIA
INTERCULTURAL BILINGÜE”
“TALLER DE DISEÑO DE PROPUESTAS
DIDÁCTICAS PARA CONTEXTOS DE DIVERSIDAD
CULTURAL Y LINGÜÍSTICA”
“HANJA DA NT´UTATE RA HÑAKI HÑAHÑU NGU
L2 HA RA MUN´TSI MUDI CICLO HA RA HNINI RA
DECA.”
PROFESOR:
ADÁN LORA QUEZADA
NOMBRE DEL ALUMNO:
JOSÉ FRANCISCO LÓPEZ PEÑA
SECRETARÍA DE EDUCACIÓN PÚBLICA DE HIDALGO
SUBSECRETARÍA DE EDUCACIÓN BÁSICA Y NORMAL
DIRECCIÓN GENERAL DE FORMACIÓN Y SUPERACIÓN
DOCENTE
ESCUELA NORMAL “VALLE DEL MEZQUITAL”
PROGRESO DE OBREGON., HGO.
CLAVE CT. 13DNL0003F
2
Ra huahna nxii
Ra Mudi………………………………………………………………. 3
Hanja di mä………………………………………………………….. 4
Ra hnini hobu di ña…………………………………………………. 5
Ra yu ra noya…………………………………………………………. 7
Ya be´efi……………………………………………………………….. 8
Ya nkohi hma………………………………………………………… 11
Mar´a ya noya……………………………………………………… 12
Ra hmuntsa thuhy to ofo ya mist´ofo………………………………. 13
3
Ra Mudi
Ra cultura hñahñu gea ra nan bi de gatho ya hnini ya hñahñu gea ra bai
lingüístico gea ri ñehe ma´ra ya m´ui ngu mazahua, n´e chichimeca, n´e pames ha
gätho ra ximai ma ya bu hñahñu b´i ja ra ya dänga m´untsi ngu ra cuicuilica
Teotihuacán, Cholulteca, Tolteca hi xiquiplica, geä habu ma ya bu bi mui ha ya
hnini hi mä ya bu gea b´i zogi hi bui ndunthi m´o. Ha ra ximai ra pay´a hña nuu
r´at´o m´o ya hñaki.
Ma nt´e bu n´a m´o r´et´a mä hñu m´o ya jäi hña mä ra ñaki gea hi mi t´udi nu
hä ra ñaki xa y´o ngu un ra tädi y´oni da t´udi nuha ra hñaki. Gea xa nzantho nu ya
bätsi ha ya hnini ko un hñaki n´a y´oho pa ha ngusadin ngetho t´udi ma n´a ñaki
gea ena poidi. Nuna ena ya y´ei dä bädi da y´et´i n´e da büdi mä r´a ya nfädi nge
t´ena ya hi nda ma ra ha ra ngusadi nduthi ya bätsi püdi m´etho gea habu da juat´i
hu y´oho ra nsädi. Nu ra ñaki hanja da biadi geä ra nfädi nu ya bätsi gea da badi
nu ra hñaki da yóde, da hñe´ti da ñä ne da y´ofo.
Ya nua da mefi gatho njabu da bädi nu ra y´oho ra ñaki ra ñamfo gea t´udi ha
ya däga ngusadi ha y t´ukä hnini ha bui thundi ya hnini petsi ya bst´ofo de ga t´udi
geu thopi da za hanja da b´adi ya bätsi dä mudi da b´adi rä mfädi ja ra mudi ñaki,
da bädi da heti ra hñaki jabu da bädi nu ya bätsi ja y´oho ya ñaki ho ndun di gea da
ha ra mudi mfädi da t´ut´i ya mfädi ha ya mfist´o da mätsi nu ya bätsi da ña nu ra
hñaki ne ra thundi ya munt´si étnico.
4
Hanja di mä
Ra mu´ui nu ra t´udi materna gea nu ya fädi ya petsi ndunthi ya jeya. Ya gea ra
n´a m´o ne r´eta na guto nthebe r´eta ma kuta ne hñu, na ra jäi hmi nu ra UNESCO
guea mhmi nxadi hänja da ñut´inu ra ñoho ra nt´idi gea bi tsudi ndunthi hanja da
ñut´a nu ra ñähñu da t´uti da bädi ya bätsi mestho gea da pädi hanja da ñä.
Jabu nu la ñä fädi gätho ya jäi ha ra hnini ha ra mengo da däma b´adi he ñä
ngetho hi hingi padi xa ño hanja da ñä.
Nua di mä nu UNICEF h´a m´a r´eta ma guto nthebe ne guto geä di nthe ko ra
UNESCO jä nthundi ya t´udi hanja da y´oni nua ma ya bätsi da bädi da heti mestho
ne da bädi ma ra ya y´eti xa ra mudi hñäki hñahñu. Gea da bädi nu ra yoho ya ñä
xa mestho gea pädi da heti metho n´a ra ñäki hingi pädi.
Ra UNESCO gea ma ha ya munts´i nu ra jeya n´a m´o r´eta ma guto ndebe ne
kuta ma hñu gea xa bi mä ge gätho da ants´i ge bi uni ra mfädi ge mä nu ya mfeni
ma metho ya mfats´i nu ya bist´ofo ge udi nu ra mudi ña.
Nua bia mä nu ra jeya yho m´o he hñu gea bi ñäni nuä hanja da hña ra mudi
hñäki ha mudi hñäki.
Gea xa nsatho nu ya bätsi da bädi hänja da ñä nu ra mudi hña hinda hemb´adi
ne da ho ne da hña ndunthi ya jeya nu r´ayo ñä gea da bädi xa hño ra ñä ko ma ra
ya nt´udi ya jeya. Dä ñudi gu hängu pä da ñut´i ya bätsi ha mfädi da heti ha ena
mä ra ya fudi nu ra mudi ñä, n´e da mudi ma n´a ra ñaki xa ño ne da probabilidad
de éxito ra mefa da huat´a ra mudi ngunsadi.
5
Ra hnini hobu di ña
Ha ra ngusadi gea jä ha ma hets´i ha ra hnini ha boxh, gea da tat´i ha ra hnini
gätho hänse jä n´a ra ñudi ñüy ha ra hnini.
Ha dehe ka chilcuautla Hgo. Gea xa conformado gea n´a m´o ya jäi ne ya
dung´a däk´ei, ya danga jäi, ya bäsja´i ne ya bätsi.
Nua r´a hora ha ra ngusadi nt´suga hñato xudi ne nzuga n´a nde ya bätsi gea
go di ña ya nzoki ha ra ngusadi ne ha ra salones gea da yut´i a ra ngusadi r´a ya
bätsi tsoho met´o nzuga ñat´o ma xudi.
Ra rä ngusadi educativa gea jot´i gätho xa thaki ko ya block geä xa hñets´i petsi
yoho metro ra hñets´i, gea ja n´a ra cancha di kupa gätho b´epate nu´ä hñeni ra
futbol ne r´a basquetbol jä r´a ya grada nu ha ra boxhyadi ja goho ya ya escalones,
n´e yoho y ngusadi ge di mpefi yoho ya nxädi jä, ne jä na ra anexo ge di kupä de
ga dirección ne ra ngunsadi geä computo geä ja hñato ya computadora ne gatho
xa hño, ne na ra multimedia, n´a r´a cañon, ne na ra baño h´a pa ra pithi ne ja
n´ambu gea ya nxut´si ne ya tsunt´u, ne jä ra dehe potable nu´ä jä nzuga r´eta mä
xudi hasta nzuga hñu o nzuga goho nde.
N´uua di hoki ya ntheni hoki gatho ma y´etho ha rä cancha ga ntheni futbol ha
ra hnini gea jä n´uua kut´a nthebe metro geä ra y´abu ra ngusadi. Nua ya tsaya,
juadi ya bätsi pa ya ngu da ñuni, ya xahnate pa b´itai t´e zi ha ya denda get´u nu
ha ra ngusadi hot´o te dä däi da zi.
Nu´a gätho ya m´iki la xahanate gea nzimxudi ha ya zanza, gea ra ya bätsi
händi ya computadora, nu´a r´a ya bätsi kohi a ya ngu da nzimxudi, nu ra ñeni ha
cancha nu ha r´a ngunsadi. Nu´ä dada di mpefi ha ya huähi, de pot´i ya verdura
n´e ya legumbre, geu ma de di mpefiu de gä hoka ngu r´a pa ha E.U.A ya ge juadi
bä pengi ha ya hai ngetho nu ya leyes de migración, geu bi pengi ne di mpefi ha
6
paxi de ra municipio geä ja ha ra hnini gea jä ha ma hña ha ra uua ra t´oho; un ma
r´a di mpefi ko n´a ra ingeniero geä mengu ha ra hnini gea zizi goho hmunt´si gea
n´ate ya mefi da mpefi hoki ya ngu, ne ya mfat´si rap a ha xa hnini. M´onda,
Veracruz, queretaro nubu hina ha ra nthezi n´ua ha get´u a hnini ha ma estado.
N´ua ya nana gatho bi mpefi ha ya ngu gea pet´si peni ha ra ngunsadi ya bätsi,
ra petsi ya mfats´i oportunidadesgeä pet´si pa n´a pa ra semana gea da ma ha ra
hnini chilcuahucla geä b´i hoki ra activación física, nuu hingi pa nubu hi do mä hñu
miki nubu hingi t´ubi gatho nu ha ra mfats´i na yoho di mpefi nu ya ku ma dä geu
pa ha ma r´a ya ngunsadi geu pa ha ra hnini chilcuahutla gea pa ha nxadi ra
secundaria ne ra preparatoria, gea ha ra hnini petsi ra prescolar gea ra CONAFE y
ra mudi ngunsadi multigrado, ndunthi ya bäsja´i zee juati ra mudi ngunsadi geä un
na hnini joho t´oho ya jäi xa juati ya hxadi, ra hnini petsi ra dehe potable ra drenaje,
ha ra nt´uthe gea uni ra othe nua ra r´eta ma kuta ma pa, nu ya njamfri católica,ne
na ra ngu ra záya geä jä ra yo nthebe theni ha ra ngunsadi nu ra drenaje ha geni
fudi ra drenaje geä fudi gea xa hñetsi ne pa ra y´e ra njot´a oni gea jä ha ra kut´i ra
hnini gea ja ra xido geä hats´i na t´uki ra dehe gea puni ha ra sur nu ra hnini habu
ja ra xido ra jäi xa y´oki kuta ya piscinas de ga uua geu zu ne pa de ga kilo.
Ya xahnate tsizi ya bätsi ha nadar ngu nu pa de ga festivos ngu nu y´a pa ya bätsi
nubu hina de gande ne gäxa pa ra semana da nada.
7
Ra yu ra noya
8
Ya be´efi
Nua da fudi ya b´efi dä mudi ko ra zuu rä best´e.
Da zengua ya bätsi gea da ñena kihats´i, kiaxäjua, di y´ouä. Geä dä futi da
y´anduabi t´e ma nt´oni xa hñadi ha ra hñahñu geä xa b´ädi y te daä pädi net´e ma
ra ne da bädi.
Nubi da mu futi ko nu ra ñaki ra hñamfo habu ma da y´anduabi te bi ho nu ra
película hi hanja.
Nua bi ma t´engu ra bäi nu ya nsini ha hena nu hemi, bu ya dängi ya nt´oni xa hño,
fat´i ne ya koi da ne da hñandi.
Nua da hñädi na ra b´efi n´a ngu ma n´a hanja b´i hñoki nu ra hemi gea xa hño
gea da ñut´i hanja da mä, n´e da yofo ya t´ofo ya zi t´uki nu ya noyage hoki ko ya
koi. Ne dänsi ko ya hemi nuu bi yofo, ne da ma ra ya noyo, ne da y´oki, ne xa t´axi
ne ya nsini gea hi da y´enduadi ra heti nu ya nit´ohni. Di nxädi ra hñä.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------
Nua da ädi da m´et´uabi hanja hi gä y´etho un ya hñäki mi hña ne hñathoho ha ra
hini, ho habu xa y´ode ngu m´a r´a.
Ko ra nfät´si ya dada, ya bätsi da ants´i t´e ra beä hña ho t´er mi hña gea da ñut´i
hanja da ñena ra ya noya gea xa nkoi ha ya munt´si
----------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ya bätsi dä xipi ra yanoya t´aho ya jäi hña gea di hña ha ya b´ede ha t´uka muntsi
gea da y´oki nu ya hmunts´i dä mä n´a ra zi b´ede ngu ra caperucita roja hehe ha
ra bist´ofo.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ka nkat´i
9
Gea da thogi ko ra matemáticas habu dä nxeni y´oho ya nt´eni da y´oki (nd´emi
nanxu) ne gea da guadi da ñet´i nu ra hem´i nu ha ra 153 a 155 159 a la 161 151 a
la 153.
----------------------------------------------------------------------------------------------------------
Nua da futi ra ya nsgi gätho ra ngunsadi. Nua da zengua ya bätsi dä hñena
kihats´i, kiaxajua gea da mudi n´esti juadi un ra t´udi ngunsadi.
Metho da thosi ya thuhu ya bätsi n´e da hñena di bukua di hukua, di y´oua.
Nubio da mädi ko ra matemáticas day´api ra tarea ne da hnani ngu te ra beä hi bi
bädi nu ya befi bi mefi.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Nua ra nkat´i
Gekua da mä ya thogi bu pädi h´anja da zu ra medio ambiente hi hánja ya mäi
h´an´e da y´andi ne da mä ya nkoi geä dä hña pa gatho, gea da y´oki n ra zi b´ede
pa gatho, nubia da y´oki xa y´o nu ra zi b´ede bi xuki gea da mä ngu ri hñehe nua
ra zi b´ede ge bi y´oki un ya zi munt´si.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Nua da futi ya b´efi ko ra activación física n´e ra m´efa da thogi ko ra exploración y
naturales ko nu da mpefi.
Da zengua ya bätsi ne da hñena kihats´i, kiaxäjua gea, da fudi ne ra m´efa ra
nt´udi.
Nuua da thogi ya thuhu ya bätsi gea dädädi di b´ukua, di hukua, di y´oua.
Nuua gekua ma y´oni nu ya bätsi hoki nuä ngu xa hño ngu na ra thogi, da y´adi ra
nfäts´i nu ya bätsi alumnos ge da y´oki ngu ya k´oi, ho ya noya ma ñoni habu ngu
te da iä ha ra hnini ha b´ui dä t´othe nu ra hemi ha da n´eki ha ra ngunsadi. Gea da
ja ra hemi da y´ofo ne ra k´oi ha da hñena ha nua gi hño. Hehe a ra b´istofo 105.
10
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Nubia k nuä bi y´oni da y´oki na ra hmunts´a noya ha da huni ra ya hemi ha na
tema.
Nua da b´oni ha ra cancha dä ja ra educación física habu ma da nsagi da ñeni.
Nua ma da ra´mbi ma da b´epi da y´oki hagu ya hátsi da za da y´oki ko na ra thai
de ga n´atsi r´a mä n´a he de ga yoho n´e dega hñu gea pet´si da y´oki nuu xa ñehi
gea nu da ma gatho. Xa ns´edi ho ra zi njant´e gea da nsagi ko ra uua ra ngäha ra
ma zi njäte da zagi ko ya uua ma y´et´o nepu xamantha ne da y´ofo hängu ya
n´atsi ja nepu da ja ha na ra buxa gätho un hña y´eni do ñäi n ara hemi n da n´atsi
xa mant´a gea da kot´si ra hemi nepu da y´opä ja.
Nua da ja na ra mb´ut´i nugua ma y´oni da xipi ra yä n´angu ma mihi r´a ñani ra
n´dahi no ma r´a da nxani da y´oki na ra tsant´i. Nubia na ra n´angu ge di hña ra
nthähi gea da ndoki ne da thets´i da gut´i ha ra häi nepu n´u ma r´a da n´atsi gea
hida duni ra nthädi n´i da mihi. Da za da that´i ha na ra tsan´i ha ra ñäni ra ntähi,
da ndunthl ne ra ma zi hia te da ja da thets´i gea nu hñet´si. Gea hindä dä b´ai
get´u nu ra n´angu da mfat´i ho da dägi.
11
Ya nkohi hma
Durante las dos semanas de práctica del 20 al 31 de mayo del 2013 en la
comunidad del Deca ubicado en el Municipio, de Chilcuautla, Hidalgo. En la
escuela primaria multigrado bilingüe “Lázaro cárdenas”.
No pude llevar total mente a cabo mi practica en torno a la matera de hñahñu
puesto que se interpusieron ciertos problemas como lo fue la inasistencia de los
alumnos, la proximidad de la prueba ENLACE y la falta de cooperación de la
profesora a cargo.
Al no poder llevar acabo mis actividades planeadas lleve
otras que se presentaron gracias a una actividad que se
presento el día martes 21 de mayo en el centro de
Chilcuautla en la cual se realizaron distintos talleres como:
Diversidad lingüística.
Uantakua (software multimedia)
Taller de matemáticas
Juegos
Con esta actividad pude realizar las demás que se llevaron a cabo como lo fueron
dibujos, juegos y la presentación de una película.
Conclusión final la lengua debería de revitalizarse pero esto no solo va a
depender solamente de los maestros sino también de los padres y de la
comunidad en si porque si no se perderá
12
Mar´a ya noya
Ya befi ya xänbate
Ya xämbate bi hñeni ra thots´a koi ga hñähñu
Ra bede ga koi de ga bamia boja
http://www.youtube.com/watch?v=8WJpR05hVZI&feature=youtu.be
http://www.youtube.com/watch?v=xc2JBRMn94A&feature=youtu.be
13
Ra hmuntsa thuhy to ofo ya mist´ofo
(Thomas & Collier, 1997). En otras palabras, los alumnos educados
durante más años en su lengua materna minoritaria
Libro hñahñu, primer y segundo grado, ejercicios.
Libro hñahñu primer ciclo. ejercicios.
"Ley general de derechos lingüísticos de los pueblos indígenas"
(UNICEF, 1999, p. 41)
"Enseñanza de la lengua indígena como lengua materna" Viviana
Galdámez, Aida Walqui, Brest Gustafson.
Parámetros curriculares de la asignatura de la lengua indígena,
educación básica primaria indígena. "Justificación”.
PROEIB Andes Línea de investigación: Enseñanza de lenguas
indígenas como segunda lengua.

More Related Content

Viewers also liked

AJW Express Service- Operations overview ppt
AJW Express Service- Operations overview pptAJW Express Service- Operations overview ppt
AJW Express Service- Operations overview pptSathish kesavan
 
Sketch 3 を使って、コンテンツの魅力を 最大限に活かしたUIを作ろう
Sketch 3 を使って、コンテンツの魅力を 最大限に活かしたUIを作ろうSketch 3 を使って、コンテンツの魅力を 最大限に活かしたUIを作ろう
Sketch 3 を使って、コンテンツの魅力を 最大限に活かしたUIを作ろうNaoki Masuda
 
Espondilitis anquilosante subir
Espondilitis anquilosante subirEspondilitis anquilosante subir
Espondilitis anquilosante subirNevenka Alegre
 
DeNAでのサービスの作り方
DeNAでのサービスの作り方DeNAでのサービスの作り方
DeNAでのサービスの作り方Naoki Masuda
 
Bank concurrent audit
Bank concurrent auditBank concurrent audit
Bank concurrent audityudhistra
 
Cuts of vegetables
Cuts of vegetablesCuts of vegetables
Cuts of vegetables2308singh
 
Head neck ppt
Head neck pptHead neck ppt
Head neck pptnnrao40
 

Viewers also liked (8)

AJW Express Service- Operations overview ppt
AJW Express Service- Operations overview pptAJW Express Service- Operations overview ppt
AJW Express Service- Operations overview ppt
 
Sketch 3 を使って、コンテンツの魅力を 最大限に活かしたUIを作ろう
Sketch 3 を使って、コンテンツの魅力を 最大限に活かしたUIを作ろうSketch 3 を使って、コンテンツの魅力を 最大限に活かしたUIを作ろう
Sketch 3 を使って、コンテンツの魅力を 最大限に活かしたUIを作ろう
 
Espondilitis anquilosante subir
Espondilitis anquilosante subirEspondilitis anquilosante subir
Espondilitis anquilosante subir
 
DISFUNCION DE LA TIROIDES
DISFUNCION DE LA TIROIDESDISFUNCION DE LA TIROIDES
DISFUNCION DE LA TIROIDES
 
DeNAでのサービスの作り方
DeNAでのサービスの作り方DeNAでのサービスの作り方
DeNAでのサービスの作り方
 
Bank concurrent audit
Bank concurrent auditBank concurrent audit
Bank concurrent audit
 
Cuts of vegetables
Cuts of vegetablesCuts of vegetables
Cuts of vegetables
 
Head neck ppt
Head neck pptHead neck ppt
Head neck ppt
 

Similar to Proyecto Traducido

Propuesta cerro blanco
Propuesta cerro blancoPropuesta cerro blanco
Propuesta cerro blancoAbi Muthe
 
Método Palau completo D.pptx
Método Palau completo D.pptxMétodo Palau completo D.pptx
Método Palau completo D.pptxvictor12213120
 
Dh en la actualidad
Dh en la actualidadDh en la actualidad
Dh en la actualidadKarla Tg
 
Dia del periodista suplemento
Dia del periodista suplementoDia del periodista suplemento
Dia del periodista suplementocodigojunin
 
GESTIÓN CURRICULAR
GESTIÓN CURRICULAR GESTIÓN CURRICULAR
GESTIÓN CURRICULAR ALFRE QUISPE
 
V 3 07 09 (Grupo Iii) Expo Pulmon
V 3 07 09 (Grupo Iii) Expo PulmonV 3 07 09 (Grupo Iii) Expo Pulmon
V 3 07 09 (Grupo Iii) Expo Pulmonmariajoseherrera
 
Serrano briseño maríaguadalupe_ m4s1_descrubriendo el significado
Serrano briseño maríaguadalupe_ m4s1_descrubriendo el significadoSerrano briseño maríaguadalupe_ m4s1_descrubriendo el significado
Serrano briseño maríaguadalupe_ m4s1_descrubriendo el significadoMaría Guadalupe Serrano Briseño
 
Procesos cognscitivos implicados en el aprendizaje escolar
Procesos cognscitivos implicados en el aprendizaje escolar Procesos cognscitivos implicados en el aprendizaje escolar
Procesos cognscitivos implicados en el aprendizaje escolar yiramilena
 
Propuesta cerro blanco
Propuesta cerro blancoPropuesta cerro blanco
Propuesta cerro blancoAbi Muthe
 
Todos somos cultura.pdf
Todos somos cultura.pdfTodos somos cultura.pdf
Todos somos cultura.pdfLuis45334
 
Trabajo final consolidado
Trabajo final consolidadoTrabajo final consolidado
Trabajo final consolidadoyvargasme
 
Metodo etnografico e investigacion accion 02
Metodo etnografico e investigacion accion 02Metodo etnografico e investigacion accion 02
Metodo etnografico e investigacion accion 02Elber Parraga
 
Metodo etnografico e investigacion accion
Metodo etnografico e investigacion accion Metodo etnografico e investigacion accion
Metodo etnografico e investigacion accion Elber Parraga
 

Similar to Proyecto Traducido (20)

Recetas de nidos de lengua
Recetas de nidos de lenguaRecetas de nidos de lengua
Recetas de nidos de lengua
 
Propuesta cerro blanco
Propuesta cerro blancoPropuesta cerro blanco
Propuesta cerro blanco
 
Método Palau completo D.pptx
Método Palau completo D.pptxMétodo Palau completo D.pptx
Método Palau completo D.pptx
 
Dh en la actualidad
Dh en la actualidadDh en la actualidad
Dh en la actualidad
 
Dia del periodista suplemento
Dia del periodista suplementoDia del periodista suplemento
Dia del periodista suplemento
 
GESTIÓN CURRICULAR
GESTIÓN CURRICULAR GESTIÓN CURRICULAR
GESTIÓN CURRICULAR
 
Mayo 24
Mayo 24Mayo 24
Mayo 24
 
vocabulario_odami.pdf
vocabulario_odami.pdfvocabulario_odami.pdf
vocabulario_odami.pdf
 
V 3 07 09 (Grupo Iii) Expo Pulmon
V 3 07 09 (Grupo Iii) Expo PulmonV 3 07 09 (Grupo Iii) Expo Pulmon
V 3 07 09 (Grupo Iii) Expo Pulmon
 
Trabajo final
Trabajo finalTrabajo final
Trabajo final
 
Netiquetas
NetiquetasNetiquetas
Netiquetas
 
enfermedades de transmision sexual
enfermedades de transmision sexualenfermedades de transmision sexual
enfermedades de transmision sexual
 
Serrano briseño maríaguadalupe_ m4s1_descrubriendo el significado
Serrano briseño maríaguadalupe_ m4s1_descrubriendo el significadoSerrano briseño maríaguadalupe_ m4s1_descrubriendo el significado
Serrano briseño maríaguadalupe_ m4s1_descrubriendo el significado
 
Procesos cognscitivos implicados en el aprendizaje escolar
Procesos cognscitivos implicados en el aprendizaje escolar Procesos cognscitivos implicados en el aprendizaje escolar
Procesos cognscitivos implicados en el aprendizaje escolar
 
Propuesta cerro blanco
Propuesta cerro blancoPropuesta cerro blanco
Propuesta cerro blanco
 
Todos somos cultura.pdf
Todos somos cultura.pdfTodos somos cultura.pdf
Todos somos cultura.pdf
 
Trabajo final consolidado
Trabajo final consolidadoTrabajo final consolidado
Trabajo final consolidado
 
Cwentoo Chee
Cwentoo CheeCwentoo Chee
Cwentoo Chee
 
Metodo etnografico e investigacion accion 02
Metodo etnografico e investigacion accion 02Metodo etnografico e investigacion accion 02
Metodo etnografico e investigacion accion 02
 
Metodo etnografico e investigacion accion
Metodo etnografico e investigacion accion Metodo etnografico e investigacion accion
Metodo etnografico e investigacion accion
 

More from Francisco López Peña (20)

valores
valoresvalores
valores
 
Valores
ValoresValores
Valores
 
Valores
Valores Valores
Valores
 
Valores
ValoresValores
Valores
 
Valores
ValoresValores
Valores
 
Valores
Valores Valores
Valores
 
valores
valoresvalores
valores
 
valores
valoresvalores
valores
 
valores
valoresvalores
valores
 
valores
valoresvalores
valores
 
valores
valoresvalores
valores
 
valores
valoresvalores
valores
 
valores
valoresvalores
valores
 
valores
valoresvalores
valores
 
valores
valoresvalores
valores
 
Valores comic
Valores comicValores comic
Valores comic
 
Comic en Valores
Comic en ValoresComic en Valores
Comic en Valores
 
Arturo
ArturoArturo
Arturo
 
4. (arturo y alan)
4.  (arturo y alan)4.  (arturo y alan)
4. (arturo y alan)
 
3. (jesus javier)
3.  (jesus javier)3.  (jesus javier)
3. (jesus javier)
 

Proyecto Traducido

  • 1. 1 “LICENCIATURA EN EDUCACION PRIMARIA INTERCULTURAL BILINGÜE” “TALLER DE DISEÑO DE PROPUESTAS DIDÁCTICAS PARA CONTEXTOS DE DIVERSIDAD CULTURAL Y LINGÜÍSTICA” “HANJA DA NT´UTATE RA HÑAKI HÑAHÑU NGU L2 HA RA MUN´TSI MUDI CICLO HA RA HNINI RA DECA.” PROFESOR: ADÁN LORA QUEZADA NOMBRE DEL ALUMNO: JOSÉ FRANCISCO LÓPEZ PEÑA SECRETARÍA DE EDUCACIÓN PÚBLICA DE HIDALGO SUBSECRETARÍA DE EDUCACIÓN BÁSICA Y NORMAL DIRECCIÓN GENERAL DE FORMACIÓN Y SUPERACIÓN DOCENTE ESCUELA NORMAL “VALLE DEL MEZQUITAL” PROGRESO DE OBREGON., HGO. CLAVE CT. 13DNL0003F
  • 2. 2 Ra huahna nxii Ra Mudi………………………………………………………………. 3 Hanja di mä………………………………………………………….. 4 Ra hnini hobu di ña…………………………………………………. 5 Ra yu ra noya…………………………………………………………. 7 Ya be´efi……………………………………………………………….. 8 Ya nkohi hma………………………………………………………… 11 Mar´a ya noya……………………………………………………… 12 Ra hmuntsa thuhy to ofo ya mist´ofo………………………………. 13
  • 3. 3 Ra Mudi Ra cultura hñahñu gea ra nan bi de gatho ya hnini ya hñahñu gea ra bai lingüístico gea ri ñehe ma´ra ya m´ui ngu mazahua, n´e chichimeca, n´e pames ha gätho ra ximai ma ya bu hñahñu b´i ja ra ya dänga m´untsi ngu ra cuicuilica Teotihuacán, Cholulteca, Tolteca hi xiquiplica, geä habu ma ya bu bi mui ha ya hnini hi mä ya bu gea b´i zogi hi bui ndunthi m´o. Ha ra ximai ra pay´a hña nuu r´at´o m´o ya hñaki. Ma nt´e bu n´a m´o r´et´a mä hñu m´o ya jäi hña mä ra ñaki gea hi mi t´udi nu hä ra ñaki xa y´o ngu un ra tädi y´oni da t´udi nuha ra hñaki. Gea xa nzantho nu ya bätsi ha ya hnini ko un hñaki n´a y´oho pa ha ngusadin ngetho t´udi ma n´a ñaki gea ena poidi. Nuna ena ya y´ei dä bädi da y´et´i n´e da büdi mä r´a ya nfädi nge t´ena ya hi nda ma ra ha ra ngusadi nduthi ya bätsi püdi m´etho gea habu da juat´i hu y´oho ra nsädi. Nu ra ñaki hanja da biadi geä ra nfädi nu ya bätsi gea da badi nu ra hñaki da yóde, da hñe´ti da ñä ne da y´ofo. Ya nua da mefi gatho njabu da bädi nu ra y´oho ra ñaki ra ñamfo gea t´udi ha ya däga ngusadi ha y t´ukä hnini ha bui thundi ya hnini petsi ya bst´ofo de ga t´udi geu thopi da za hanja da b´adi ya bätsi dä mudi da b´adi rä mfädi ja ra mudi ñaki, da bädi da heti ra hñaki jabu da bädi nu ya bätsi ja y´oho ya ñaki ho ndun di gea da ha ra mudi mfädi da t´ut´i ya mfädi ha ya mfist´o da mätsi nu ya bätsi da ña nu ra hñaki ne ra thundi ya munt´si étnico.
  • 4. 4 Hanja di mä Ra mu´ui nu ra t´udi materna gea nu ya fädi ya petsi ndunthi ya jeya. Ya gea ra n´a m´o ne r´eta na guto nthebe r´eta ma kuta ne hñu, na ra jäi hmi nu ra UNESCO guea mhmi nxadi hänja da ñut´inu ra ñoho ra nt´idi gea bi tsudi ndunthi hanja da ñut´a nu ra ñähñu da t´uti da bädi ya bätsi mestho gea da pädi hanja da ñä. Jabu nu la ñä fädi gätho ya jäi ha ra hnini ha ra mengo da däma b´adi he ñä ngetho hi hingi padi xa ño hanja da ñä. Nua di mä nu UNICEF h´a m´a r´eta ma guto nthebe ne guto geä di nthe ko ra UNESCO jä nthundi ya t´udi hanja da y´oni nua ma ya bätsi da bädi da heti mestho ne da bädi ma ra ya y´eti xa ra mudi hñäki hñahñu. Gea da bädi nu ra yoho ya ñä xa mestho gea pädi da heti metho n´a ra ñäki hingi pädi. Ra UNESCO gea ma ha ya munts´i nu ra jeya n´a m´o r´eta ma guto ndebe ne kuta ma hñu gea xa bi mä ge gätho da ants´i ge bi uni ra mfädi ge mä nu ya mfeni ma metho ya mfats´i nu ya bist´ofo ge udi nu ra mudi ña. Nua bia mä nu ra jeya yho m´o he hñu gea bi ñäni nuä hanja da hña ra mudi hñäki ha mudi hñäki. Gea xa nsatho nu ya bätsi da bädi hänja da ñä nu ra mudi hña hinda hemb´adi ne da ho ne da hña ndunthi ya jeya nu r´ayo ñä gea da bädi xa hño ra ñä ko ma ra ya nt´udi ya jeya. Dä ñudi gu hängu pä da ñut´i ya bätsi ha mfädi da heti ha ena mä ra ya fudi nu ra mudi ñä, n´e da mudi ma n´a ra ñaki xa ño ne da probabilidad de éxito ra mefa da huat´a ra mudi ngunsadi.
  • 5. 5 Ra hnini hobu di ña Ha ra ngusadi gea jä ha ma hets´i ha ra hnini ha boxh, gea da tat´i ha ra hnini gätho hänse jä n´a ra ñudi ñüy ha ra hnini. Ha dehe ka chilcuautla Hgo. Gea xa conformado gea n´a m´o ya jäi ne ya dung´a däk´ei, ya danga jäi, ya bäsja´i ne ya bätsi. Nua r´a hora ha ra ngusadi nt´suga hñato xudi ne nzuga n´a nde ya bätsi gea go di ña ya nzoki ha ra ngusadi ne ha ra salones gea da yut´i a ra ngusadi r´a ya bätsi tsoho met´o nzuga ñat´o ma xudi. Ra rä ngusadi educativa gea jot´i gätho xa thaki ko ya block geä xa hñets´i petsi yoho metro ra hñets´i, gea ja n´a ra cancha di kupa gätho b´epate nu´ä hñeni ra futbol ne r´a basquetbol jä r´a ya grada nu ha ra boxhyadi ja goho ya ya escalones, n´e yoho y ngusadi ge di mpefi yoho ya nxädi jä, ne jä na ra anexo ge di kupä de ga dirección ne ra ngunsadi geä computo geä ja hñato ya computadora ne gatho xa hño, ne na ra multimedia, n´a r´a cañon, ne na ra baño h´a pa ra pithi ne ja n´ambu gea ya nxut´si ne ya tsunt´u, ne jä ra dehe potable nu´ä jä nzuga r´eta mä xudi hasta nzuga hñu o nzuga goho nde. N´uua di hoki ya ntheni hoki gatho ma y´etho ha rä cancha ga ntheni futbol ha ra hnini gea jä n´uua kut´a nthebe metro geä ra y´abu ra ngusadi. Nua ya tsaya, juadi ya bätsi pa ya ngu da ñuni, ya xahnate pa b´itai t´e zi ha ya denda get´u nu ha ra ngusadi hot´o te dä däi da zi. Nu´a gätho ya m´iki la xahanate gea nzimxudi ha ya zanza, gea ra ya bätsi händi ya computadora, nu´a r´a ya bätsi kohi a ya ngu da nzimxudi, nu ra ñeni ha cancha nu ha r´a ngunsadi. Nu´ä dada di mpefi ha ya huähi, de pot´i ya verdura n´e ya legumbre, geu ma de di mpefiu de gä hoka ngu r´a pa ha E.U.A ya ge juadi bä pengi ha ya hai ngetho nu ya leyes de migración, geu bi pengi ne di mpefi ha
  • 6. 6 paxi de ra municipio geä ja ha ra hnini gea jä ha ma hña ha ra uua ra t´oho; un ma r´a di mpefi ko n´a ra ingeniero geä mengu ha ra hnini gea zizi goho hmunt´si gea n´ate ya mefi da mpefi hoki ya ngu, ne ya mfat´si rap a ha xa hnini. M´onda, Veracruz, queretaro nubu hina ha ra nthezi n´ua ha get´u a hnini ha ma estado. N´ua ya nana gatho bi mpefi ha ya ngu gea pet´si peni ha ra ngunsadi ya bätsi, ra petsi ya mfats´i oportunidadesgeä pet´si pa n´a pa ra semana gea da ma ha ra hnini chilcuahucla geä b´i hoki ra activación física, nuu hingi pa nubu hi do mä hñu miki nubu hingi t´ubi gatho nu ha ra mfats´i na yoho di mpefi nu ya ku ma dä geu pa ha ma r´a ya ngunsadi geu pa ha ra hnini chilcuahutla gea pa ha nxadi ra secundaria ne ra preparatoria, gea ha ra hnini petsi ra prescolar gea ra CONAFE y ra mudi ngunsadi multigrado, ndunthi ya bäsja´i zee juati ra mudi ngunsadi geä un na hnini joho t´oho ya jäi xa juati ya hxadi, ra hnini petsi ra dehe potable ra drenaje, ha ra nt´uthe gea uni ra othe nua ra r´eta ma kuta ma pa, nu ya njamfri católica,ne na ra ngu ra záya geä jä ra yo nthebe theni ha ra ngunsadi nu ra drenaje ha geni fudi ra drenaje geä fudi gea xa hñetsi ne pa ra y´e ra njot´a oni gea jä ha ra kut´i ra hnini gea ja ra xido geä hats´i na t´uki ra dehe gea puni ha ra sur nu ra hnini habu ja ra xido ra jäi xa y´oki kuta ya piscinas de ga uua geu zu ne pa de ga kilo. Ya xahnate tsizi ya bätsi ha nadar ngu nu pa de ga festivos ngu nu y´a pa ya bätsi nubu hina de gande ne gäxa pa ra semana da nada.
  • 7. 7 Ra yu ra noya
  • 8. 8 Ya be´efi Nua da fudi ya b´efi dä mudi ko ra zuu rä best´e. Da zengua ya bätsi gea da ñena kihats´i, kiaxäjua, di y´ouä. Geä dä futi da y´anduabi t´e ma nt´oni xa hñadi ha ra hñahñu geä xa b´ädi y te daä pädi net´e ma ra ne da bädi. Nubi da mu futi ko nu ra ñaki ra hñamfo habu ma da y´anduabi te bi ho nu ra película hi hanja. Nua bi ma t´engu ra bäi nu ya nsini ha hena nu hemi, bu ya dängi ya nt´oni xa hño, fat´i ne ya koi da ne da hñandi. Nua da hñädi na ra b´efi n´a ngu ma n´a hanja b´i hñoki nu ra hemi gea xa hño gea da ñut´i hanja da mä, n´e da yofo ya t´ofo ya zi t´uki nu ya noyage hoki ko ya koi. Ne dänsi ko ya hemi nuu bi yofo, ne da ma ra ya noyo, ne da y´oki, ne xa t´axi ne ya nsini gea hi da y´enduadi ra heti nu ya nit´ohni. Di nxädi ra hñä. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------- Nua da ädi da m´et´uabi hanja hi gä y´etho un ya hñäki mi hña ne hñathoho ha ra hini, ho habu xa y´ode ngu m´a r´a. Ko ra nfät´si ya dada, ya bätsi da ants´i t´e ra beä hña ho t´er mi hña gea da ñut´i hanja da ñena ra ya noya gea xa nkoi ha ya munt´si ---------------------------------------------------------------------------------------------------------- Ya bätsi dä xipi ra yanoya t´aho ya jäi hña gea di hña ha ya b´ede ha t´uka muntsi gea da y´oki nu ya hmunts´i dä mä n´a ra zi b´ede ngu ra caperucita roja hehe ha ra bist´ofo. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------ Ka nkat´i
  • 9. 9 Gea da thogi ko ra matemáticas habu dä nxeni y´oho ya nt´eni da y´oki (nd´emi nanxu) ne gea da guadi da ñet´i nu ra hem´i nu ha ra 153 a 155 159 a la 161 151 a la 153. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------- Nua da futi ra ya nsgi gätho ra ngunsadi. Nua da zengua ya bätsi dä hñena kihats´i, kiaxajua gea da mudi n´esti juadi un ra t´udi ngunsadi. Metho da thosi ya thuhu ya bätsi n´e da hñena di bukua di hukua, di y´oua. Nubio da mädi ko ra matemáticas day´api ra tarea ne da hnani ngu te ra beä hi bi bädi nu ya befi bi mefi. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Nua ra nkat´i Gekua da mä ya thogi bu pädi h´anja da zu ra medio ambiente hi hánja ya mäi h´an´e da y´andi ne da mä ya nkoi geä dä hña pa gatho, gea da y´oki n ra zi b´ede pa gatho, nubia da y´oki xa y´o nu ra zi b´ede bi xuki gea da mä ngu ri hñehe nua ra zi b´ede ge bi y´oki un ya zi munt´si. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Nua da futi ya b´efi ko ra activación física n´e ra m´efa da thogi ko ra exploración y naturales ko nu da mpefi. Da zengua ya bätsi ne da hñena kihats´i, kiaxäjua gea, da fudi ne ra m´efa ra nt´udi. Nuua da thogi ya thuhu ya bätsi gea dädädi di b´ukua, di hukua, di y´oua. Nuua gekua ma y´oni nu ya bätsi hoki nuä ngu xa hño ngu na ra thogi, da y´adi ra nfäts´i nu ya bätsi alumnos ge da y´oki ngu ya k´oi, ho ya noya ma ñoni habu ngu te da iä ha ra hnini ha b´ui dä t´othe nu ra hemi ha da n´eki ha ra ngunsadi. Gea da ja ra hemi da y´ofo ne ra k´oi ha da hñena ha nua gi hño. Hehe a ra b´istofo 105.
  • 10. 10 ------------------------------------------------------------------------------------------------------------ Nubia k nuä bi y´oni da y´oki na ra hmunts´a noya ha da huni ra ya hemi ha na tema. Nua da b´oni ha ra cancha dä ja ra educación física habu ma da nsagi da ñeni. Nua ma da ra´mbi ma da b´epi da y´oki hagu ya hátsi da za da y´oki ko na ra thai de ga n´atsi r´a mä n´a he de ga yoho n´e dega hñu gea pet´si da y´oki nuu xa ñehi gea nu da ma gatho. Xa ns´edi ho ra zi njant´e gea da nsagi ko ra uua ra ngäha ra ma zi njäte da zagi ko ya uua ma y´et´o nepu xamantha ne da y´ofo hängu ya n´atsi ja nepu da ja ha na ra buxa gätho un hña y´eni do ñäi n ara hemi n da n´atsi xa mant´a gea da kot´si ra hemi nepu da y´opä ja. Nua da ja na ra mb´ut´i nugua ma y´oni da xipi ra yä n´angu ma mihi r´a ñani ra n´dahi no ma r´a da nxani da y´oki na ra tsant´i. Nubia na ra n´angu ge di hña ra nthähi gea da ndoki ne da thets´i da gut´i ha ra häi nepu n´u ma r´a da n´atsi gea hida duni ra nthädi n´i da mihi. Da za da that´i ha na ra tsan´i ha ra ñäni ra ntähi, da ndunthl ne ra ma zi hia te da ja da thets´i gea nu hñet´si. Gea hindä dä b´ai get´u nu ra n´angu da mfat´i ho da dägi.
  • 11. 11 Ya nkohi hma Durante las dos semanas de práctica del 20 al 31 de mayo del 2013 en la comunidad del Deca ubicado en el Municipio, de Chilcuautla, Hidalgo. En la escuela primaria multigrado bilingüe “Lázaro cárdenas”. No pude llevar total mente a cabo mi practica en torno a la matera de hñahñu puesto que se interpusieron ciertos problemas como lo fue la inasistencia de los alumnos, la proximidad de la prueba ENLACE y la falta de cooperación de la profesora a cargo. Al no poder llevar acabo mis actividades planeadas lleve otras que se presentaron gracias a una actividad que se presento el día martes 21 de mayo en el centro de Chilcuautla en la cual se realizaron distintos talleres como: Diversidad lingüística. Uantakua (software multimedia) Taller de matemáticas Juegos Con esta actividad pude realizar las demás que se llevaron a cabo como lo fueron dibujos, juegos y la presentación de una película. Conclusión final la lengua debería de revitalizarse pero esto no solo va a depender solamente de los maestros sino también de los padres y de la comunidad en si porque si no se perderá
  • 12. 12 Mar´a ya noya Ya befi ya xänbate Ya xämbate bi hñeni ra thots´a koi ga hñähñu Ra bede ga koi de ga bamia boja http://www.youtube.com/watch?v=8WJpR05hVZI&feature=youtu.be http://www.youtube.com/watch?v=xc2JBRMn94A&feature=youtu.be
  • 13. 13 Ra hmuntsa thuhy to ofo ya mist´ofo (Thomas & Collier, 1997). En otras palabras, los alumnos educados durante más años en su lengua materna minoritaria Libro hñahñu, primer y segundo grado, ejercicios. Libro hñahñu primer ciclo. ejercicios. "Ley general de derechos lingüísticos de los pueblos indígenas" (UNICEF, 1999, p. 41) "Enseñanza de la lengua indígena como lengua materna" Viviana Galdámez, Aida Walqui, Brest Gustafson. Parámetros curriculares de la asignatura de la lengua indígena, educación básica primaria indígena. "Justificación”. PROEIB Andes Línea de investigación: Enseñanza de lenguas indígenas como segunda lengua.