2. SPOMENIK PRIRODE
 Spomenik prirode ili prirodna baština je element
prirode koji je nekim aktom drţave stavljen pod
zaštitu kako bi se očuvale njegove izvorne prirodne
vrijednosti.
 Često su to istovremeno i nacionalni parkovi, ali
moţe biti i jedan samostalni objekt, na primjer vrlo
staro stablo, ili manja površina jasno odvojena od
svoje okoline, s iznimnim geološkim svojstvima.
 Pojam "spomenik prirode" potječe od Humboldta iz
njegovog opisa putovanja po Americi "Relation
historique" gdje on koristi izraz "monumens de la
nature".

3.  Spomenik prirode
je pojedinačni neizmjenjeni dio ili skupina dijelova ţive ili
neţive prirode, koji ima ekološku,znanstvenu, estetsku ili
odgojno-obrazovnu vrijednost.
 Spomenik prirode moţe biti: geološki
(paleontološki, mineraloški, hidrogeološki, strukturno-
geološki i dr.), geomorfološki ( špilja, jama, soliterna
stijena i dr. ), hidrološki ( rijetki ili lokacijom značajni
primjerak biljnog svijeta i dr. ), botanički ( rijetki ili
lokacijom značajni primjerak biljnog svijeta i dr.
), prostorno mali botanički i zoološki lokalitet i drugo.
 Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini
koja čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopuštene
radnje koje ugroţavaju njegova obiljeţja i vrijednost.

4. ZAŠTIĆENA PODRUČJA - SPOMENIK PRIRODE -
BRUSNIK
 Otok Brusnik je zaštićen 1951. godine.
 To je mali pučinski otočić, oko 13 milja
udaljen od mjesta Komiţe na otoku Visu.
 Vulkanskog je podrijetla, što je rijetkost u
Dalmaciji, jer su i kopno i otoci isključivo
vapnenačke graĎe.
 Sastoji se od eruptivnih stijena.
 Ističe se jedinstvena prelijepa šljunčana
plaţa s tamnim oblucima.
 Mnogi od tih oblutaka su iznimno
veliki, što govori o ogromnoj snazi vjetra i
mora, koji ih valjaju.
 Posebna su zanimljivost antropogeno
nastali bazeni, „jastoţere“, koji su imali
funkciju čuvanja ţivih jastoga u
nekadašnjih ribara, ali su danas tu
funkciju izgubili.
 „Jastoţere“ se uklapaju u prirodni
ambijent i spomenik su nekadašnjeg
načina ţivota i suţivljenosti s prirodom
lokalnog stanovništva.
 Danas je Brusnik stanište morskih
ptica, kunića i posebne endemične forme
guštera.

5. MODRA ŠPILJA
 Modra špilja zaštićena je
1951. godine.
To je špilja s morskim
ulazom, a nalazi se na otoku
Biševu, nedaleko od grada
Komiţe, na otoku Visu.
 Predstavlja tipičnu kršku
formu. Geomorfološki je vrlo
zanimljiva, a osobitu joj ljepotu
i atraktivnost daju
nesvakidašnji specifični
svjetlosni efekti, koji nastaju
prelamanjem sunčeva svjetla.
 Turistički je vrlo atraktivna.

6. DIVLJA KRUŠKA
 Divlja kruška (Pirus
amygdaliformis)
 Proglašena je prirodnom rijetkošću
kao pojedinačno stablo 1961.
godine, a nalazi se na području
općine Selca na otoku Braču.
 Raste na nadmorskoj visini od cca
320 m.
 Visina stabla iznosi 5 m , a prsni
promjer 32 cm.
 Krošnja je kišobranasta, a promjer je
6m.
 Pretpostavlja se da je stara više od
100 godina.
 Ovo stablo kao sastavni element
naših sredozemnih i susjednih toplijih
područja predstavlja ostatak ranijih
bujnijih šuma potisnutih razornim
djelovanjem čovjeka.

7. ČEMPRES
 Čempres (Cupressus sempervirens)
 Nalazi se u dvorištu franjevačkog samostana u
Hvaru. Zaštićen je kao spomenik prirode 1961.
godine.
 Star je oko 500 godina, i jedno je od najstarijih
stabala ove vrste kod nas.
 Grane su zanimljivog eliptičnog presjeka.
 Donje grane su oslonjene na podupirače, zbog
opasnosti od loma uslijed vlastite teţine.
 Zbog svoje velike starosti i specifičnog izgleda, ovo
je stablo nesvakidašnji primjerak svoje vrste.

8. VRANJAČA
Špilja nastala u rudistnim vapnencima pored sela Kotlenice na
sjevernim padinama Mosora. Otkrivena je 1903. godine, a
zaštićena 1963. godine. Vjerojatno je najljepša špilja u srednjoj
Dalmaciji i karakteristična je za dalmatinski krš.
Sastoji se od dvije glavne dvorane i hodnika koji ih povezuju.
Špilja je bogata s vrijednim špiljskim ukrasima – stalagmitima i
stalaktitima, osobito druga veća dvorana, pa djeluje vrlo
impresivno. Osim toga značajno je nalkazište neolitske kulture i
diluvijalne faune.
Ulaz u špilju se nalazi na 450 m nadmorske visine, duţina joj je
oko 300 m, a dubina oko 65 m. U špilji postoji rasvjeta još od
1929.godine, ulaz je zatvoren, a utreĎena je i pješačka
staza, duga oko 300 m.
Zbog atraktivne unutrašnjosti i okoliša, te blizine ceste i
parkirališta, špilja je lako dostupna i turistički vrlo atraktivna.

9. GRAPČEVA ŠPILJA
 Špilja na otoku Hvaru, istočno od sela
Gromin dolac u središnjem dijelu otoka
(općina Jelsa), zaštićena je 1964. godine.
 U prvom redu je arheološki značajna zbog
neolitske kulture, bez značajnijih
prirodoslovnih vrijednosti.
 Špilja se nalazi na razmjerno teško
pristupačnom mjestu.

10. CRVENO JEZERO
 Crveno jezero je zaštićeno 1964. godine.
 Nalazi se oko 1,5 km sjeverozapadno od Imotskog.
 Jedinstvena je prirodnoznanstvena pojava i primjer specifične
hidrografije i morfologije našeg krša.
 Karakteristično je po boji, obliku, dimenzijama, hidrološkim pojavama i
načinom postanka.
 Nastalo je urušavanjem stropova golemih podzemnih prostorija u
tektonskoj zoni.
 Duboko je 500 m, a od toga 320 m otpada na dubinu samog jezera. Dno
jezera je samo 19 m iznad razine mora.
 Dimenzije jezera su 120 x 150 m.
 Vapnenačke strane su gotovo sasvim okomite i djelomično crveno-
smeĎe boje, po čemu je jezero i dobilo ime.
 Jedno je od najdubljih stalno potopljenih speleoloških objekata-jama u
svijetu.

11. “KOLAČ”
 Stijena “Kolač”
 Zaštićena je 1986. kao geomorfološki spomenik prirode
 ¸To je naziv za desetak metara visok prirodni slavoluk na
otoku Braču. Nalazi se oko 2 km zapadno od mjesta
Nereţišća .
 Naziv je dobio po svom obliku koji podsjeća na pecivo
prstenasta oblika.
 Da slika bude ljepša, “Kolač” je obrastao bršljanom i
“izrastao” u vinogradima.
 Brački je “Kolač” prsten u dolomitima nastao erozijom.
Snaga vode i vjetra, promjene temperature i raslinje, čije
korijenje ima začuĎujuću snagu, oblikovali su uvalicu u
kojoj je ostao “Kolač” kao najotpornija stijena.

12. SPOMENIK PRIRODE "SKAKAVAC"
 Vodopad Skakavac je visine 98 m i smješten je u pejzaţu izuzetne ljepote.
 Na osnovu provedenih istraţivanja, te prikupljenog velikog broja informacija o prostornoj i
vremenskoj organizaciji biocenoza i ekosistema, veoma specifične orografije,geoloških i
hidroloških vrijednosti, visokog stepena biološke raznolikosti, endemičnosti i reliktnosti
vrsta biljaka, gljiva i ţivotinja, izraĎena su dva elaborata i to: "Valorizacija prirodnih
vrijednosti područja Skakavac",čiji je nosilac Centar za ekologiju i prirodne resurse
Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (februar 2001. godine) i "Separat
zaštite šireg prostornog obuhvata Skakavac", nosilac izrade je Kantonalni zavod za zaštitu
kulturnohistorijskog i prirodnog naslijeĎa, Sarajevo (juni 2001. godine).
 Pomenuti elaborati su bili osnova za donošenje Odluke o proglašenju šireg podrucja
vodopada «Skakavac», spomenikom prirode,odnosno njegovog uključenja u III kategoriju
zaštićenih područja, koje je uz uvaţavanje kriterija IUCN–a, kao i po kategorizaciji
zaštićenih područja utvrĎenih Zakonom o zaštiti prirode Federacije Bosne i Hercegovine
ustanovljeno u svrhu očuvanja specifičnih prirodnih obiljeţja.
 Odluka o proglašenju šireg područja vodopada "Skakavac" spomenikom prirode je
donesena na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, odrţanoj 25.4.2002. godine.
 Odlukom su definisane granice obuhvata, ukupna površina obuhvata (1430,70
ha), zoniranje prostora (zavisno od stepena zaštite utvrĎene su tri zaštitne zone), mjere
zaštite, kao i korištenje i upravljanje ovim prostorom.

13. ĐAVOLJA VAROŠ
 Spomenik prirode „Đavolja Varoš“ nalazi se na jugu Srbije, 27 km
jugoistočno od Kuršumlije, a 89 km jugozapadno od Niša. Od Beograda
je udaljen 288 km.
 Ovaj prirodni spomenik čine dva, u svetu retka, prirodna fenomena:
zemljane figure, kao specifični oblici reljefa koji u prostoru deluju vrlo
atraktivno, i dva izvora jako kisele vode sa visokom mineralizacijom.
 Ova dva u svetu retka prirodna fenomena posmatrana zajedno „Đavolju
Varoš“ čine pravim svetskim čudom prirode.
 Atraktivnost dva neviĎena čuda prirode dopunjuju okolni prirodni
ambijent koji oko zemljanih figura deluje surovo, skoro mistično, a u
širem okruţenju ţivopisno i pitomo, kao i ostaci naselja, stare
crkve, groblja i nekoliko zanimljivih rudarskih jama.
 Lokalitet „Đavolja Varoš“ je stavljen pod zaštitu države još 1959.
godine, a 1995. godine je Uredbom Vlade Republike Srbije proglašen
za prirodno dobro od izuzetnog značaja i stavljen u prvu kategoriju
zaštite - SPOMENIK PRIRODE.

14. VRELO BOSNE
 Prostor Vrela Bosne predstavlja izvorišni dio rijeke Bosne, smješten jugozapadno od grada
Sarajeva, ispod obronaka planina Igmana i Bjelašnice.
 Područje Vrela Bosne uvijek se razmatralo kao cjeloviti dio prostora Ilidţa - Vrelo Bosne -
Stojčevac, jer je svojim prirodnim i kulturnohistorijskim vrijednostima ovaj prostor
neodvojivo povezan.
 I prema stvorenim vrijednostima ovo područje predstavlja cjelinu, posebno sa aspekta
turizma, banjskog liječenja i rekreacije.
 Bogatstvo prirode ovog područja, koje privlači veliki broj korisnika, ogleda se u resursima
kvalitetne pitke vode, termalnim vodama, šumama, poljoprivrednim
potencijalima, atraktivnim lokacijama za turizam i rekreaciju, kao i brojnim dobrima
kulturnohistorijskog naslijeĎa.
 Skupština Kantona Sarajevo donijela je na sjednici odrţanoj 25.05.2006. Zakon o
proglašenju Spomenika prirode "Vrelo Bosne".
 Ovim zakonom se proglašava Spomenik prirode "Vrelo Bosne" i odreĎuju granice
obuhvata, kategorija zaštićenog područja, zoniranje prostora, razvojni ciljevi zaštite
područja, mjere zaštite, intervencije u zaštićenom području, kao i korištenje prirodnih
vrijednosti, upravljanje i financiranje, nadzor, kaznene, prijelazne i završne odredbe.
 Spomenik prirode nalazi se na području općine Ilidţa i obuhvata površinu od 603 ha.
 U skladu sa ovim Zakonom, pripremljen je Plan upravljanja Spomenikom prirode "Vrelo
Bosne" koji je usvojen u julu 2006 godine od strane Skupštine Kantona Sarajevo.

15. JABUKA
 Otok Jabuka (grad Komiža) zaštićen je 1958.
godine.
 Poput Brusnika, i Jabuka je vulkanske građe.
Izrazito je visoka i strma, zanimljivog
stožastog oblika, te osamljena na jadranskoj
pučini.
 Zbog oblika i strmine je jako otežano
pristajanje brodova i kretanje po samom
otoku.

16. ZLATNI RAT
 Područje od Pakline do rta Borak i ceste za Murvicu
proglašeno je zaštićenim kao geomorfološki spomenik
prirode 1965. godine, a nalazi se kod mjesta Bola na
otoku Braču.
 Ovaj rt, građen od šljunka koji su bujice donijele s Vidove
gore, jedinstven je fenomen.
 Zlatni rat je jedna od najljepših plaža.
 Rt ima izgled „jezika“, duboko isturenog u more (oko 400
m).
 Vrh mu stalno mijenja oblik, ovisno o morskim strujama.
 Ukupan dojam upotpunjuju okolne male plaže i borova
šuma.

17. MEDVIDINA ŠPILJA
 Medvidina špilja na otoku Biševu, nedaleko od Komiže, zaštićena
je 1967. godine.
 Ulaz na površini mora relativno je velikih dimenzija i premašuje
visinu od 20 m, a širok je 14 m, te se postupno sužava i snižava
prema unutrašnjosti.
 Pri samom dnu špilja je vrlo uska i niska, a njezina ukupna duljina
iznosi 160 m i završava se malim žalom do kojeg mogu samo
manji čamci.
 Osim ovih geomorfoloških osobina, značajna je i kao nekadašnje
stanište jednog od najugroženijih sisavaca na svijetu –
sredozemne medvjedice (Monachus monachus), vrlo rijetke vrste
tuljana, koja je kao sasvim prorijeđena vrsta zakonom zaštićena.
 Po ovom sisavcu špilja je i dobila ime.

18. STINIVA
 Uvala Stiniva je zaštićena 1967.godine.
Smještena je na juţnoj strani otoka Visa, atraktivnog
je i neobičnog izgleda.
 Ulaz s morske strane je relativno uzak, a zatim se
uvala širi i završava lijepim ţalom.
 Vjerojatno je u geološkoj prošlosti uvala nastala
urušavanjem stropa špilje.
 Do same uvale ne postoji cesta za automobile, te je
stoga očuvana prirodna ljepota.

19. ŠPILJA NA OTOKU RAVNIKU
 Špilja na otoku Ravniku je zaštićena 1967. godine.
 Smještena je jugoistočno od otoka Visa, i kao
geomorfološki fenomen karakteristična je za juţne
ekspozicije naših pučinskih otoka.
 To su abrazijske špilje. Njihovo stvaranje uvjetuje
struktura vapnenačkih slojeva i slobodan udar valova.
 Špilja na Ravniku reprezentativan je primjerak takove
špilje i jedna je od najvećih i najljepših špilja ove vrste na
našoj obali.
 Odlikuje se svojim znatnim dimenzijama i dva velika
ulaza, koji su lako pristupačni.
Predstavlja prvorazrednu znanstvenu i turističku
vrijednost.

20. STARA STRAŽA
 Lokalitet Stara Straţa zaštićen je 1961. godine i obuhvaća površinu od
1,17 ha.
 Nalazi se nekoliko kilometara od Knina na cesti prema Gračacu.
 Lokalitet je posebno zanimljiv zbog lijepo vidljivih bora širine oko 15 m i
visine oko 5 m, koje predstavljaju valovito svijene slojeve Zemljine kore.
 Slojevi se svijaju (boraju) pod utjecajem bočnog tlaka uslijed pomaka
stijenske mase.
 Razvijeni su slojevi jurske i kredne starosti, a sastoje se od izmjene
vapnenaca i dolomita u sklopu kojih se javljaju zone sivih tankopločastih
laporovitih vapnenaca i roţnjaka.
 U malmskim slojevima stijena vrlo dobro se vidi koralj Cladocoropsis.
 Ovaj lokalitet je vaţan po karakterističnim profilima, i to
paleontološkim, mineraloškim, petrografskim i sedimentološkim.
 Profil je jako zanimljiv kao poligon za učenje geoloških
pojmova, odnosno osnovnih strukturnih elemenata u stijenama kao što
su slojevitost, bora i rasjedi.

21. GOTOVŢ
 Ponor Gotovž je zaštićeni geomorfološki spomenik
prirode od 1969. godine.
 Nalazi se 1 km istočno od centra Klane s ulaznim
otvorom na 560 m nadmorske visine.
 U ovaj ponor ponire bujični tok klanjska Ričina, a
njegova Izmjerena dubina iznosi 320 m .
 Gotovž je stepeničasta jama s mnogo manjih i tri
veće vertikale, a istražen je samo glavni kanal, dok je
više bočnih kanala ostalo neistraženo.
 Poznat je i u biospeleologiji zbog životinje «locus
typicus», podzemnog kornjaša Typhlotrechus bilimeki
clanensis, koji je tu pronađen i opisan.