Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

Kako promijeniti nepoželjna ponašanja

3,241 views

Published on

Na koje sve načine možete utjecati na neželjena ponašanja svoga djeteta?b

Published in: Education
  • Login to see the comments

  • Be the first to like this

Kako promijeniti nepoželjna ponašanja

  1. 1. Kako promijeniti nepoželjna ponašanja?
  2. 2. Što je učenje? • učenjem nazivamo relativno trajnu promjenu ponašanja koja je rezultat vježbe ili iskustva • to je puno širi pojam od onoga što se događa u učionici, jer uključuje svaku promjenu ponašanja koja se može opaziti • da bismo razumijeli dječji razvoj, moramo razumijeti različite vrste uvjetovanja i učenja koje djeluju na dijete • navest ćemo četiri takva oblika učenja
  3. 3. PRIVIKAVANJE • najjednostavniji oblik učenja koji uključuje respondentna ponašanja • događa se kada refleksni odgovor privremeno nestaje kao rezultat toga što ga je opetovano izazvao isti podražaj PRIMJER: ako pljesnemo glasno pokraj djetetova uha, ono će pokazati refleks trzanja tijela. ako nastavimo pljeskati u pravilnim intervalima, veličina refleksa trzanja stabilno će opadati, sve dok potpuno ne nestane
  4. 4. PRIVIKAVANJE • privikavanje igra samo malu ulogu u djetetovom razvoju • primjerice, djeca se vrlo brzo nauče spavati uz svakodnevne kućne zvukove (lupanja vrata, telefon...), ali mnogi roditelji nisu svjesni ovog procesa pa pokušavaju održati apsolutnu tišinu • odsutnost tipičnih kućnih zvukova može spriječiti proces privikavanja i povećati vjerojatnost djetetova buđenja na prvi zvuk koji se pojavi
  5. 5. RESPONDENTNO UVJETOVANJE • oblik učenja koji počinje bilo kojim refleksom koji se definira kao bezuvjetni podražaj (BP) koji uvijek izaziva bezuvjetnu reakciju (BR) • uparivanjem nekog neutralnog podražaja s bezuvjetnim podražajem, taj neutralni podražaj počne izazivati bezuvjetnu reakciju • budući da neutralni podražaj počinje izazivati reakciju, on se sad naziva uvjetovanim podražajem (UP) • sljedeća slika ilustrira upravo rečeno:
  6. 6. Što prikazuje slika? • primjer na slici prikazuje stvaranje privržanosti prema majci: • hrana kao BP, izaziva zadovoljenje djetetove osnovne biološke potrebe; potrebe za hranom zbog čega je dijete zadovoljno i sretno (što je BR) • budući da majka hrani dijete i uvijek je „uparena” s donošenjem hrane i zadovoljenjem potrebe, nakon nekog vremena majka će postati uvjetovani podražaj (UP) te će i njeno pojavljivanje bez hrane izazivati osjećaj zadovoljstva i sreće
  7. 7. Uvjetovanje straha • često su emocionalne reakcije (posebno strah) uvjetovane upravo na ovaj način OBJASNIMO! Reakciju straha prirodno u okolini izazivaju mnogi podražaji od kojih je najuobičajeniji bol. Kad dijete prvi put dolazi kod zubara, svi podražaji (zubar, ordinacija, instrumenti) su mu neutralni podražaji i ne izazivaju nikakvu emocionalnu reakciju. NO, ukoliko dijete tijekom posjeta zubaru doživi bol, povezati će to s ordinacijom, instrumentima, zubarom te će „naučiti” strah od zubara.
  8. 8. Generalizacija podražaja • budući da u okolini postoji puno sličnih podražaja, događa se da ne postaje uvjetovan samo jedan neutralni podražaj, nego i mnogi njemu slični • u našem primjeru, može se dogoditi da se dijete počne plašiti i drugih ljudi koji nose bijele kute, ili zvukova sličnih zvukovima zubarskih instrumenata • na isti način, djeca koja su imala loša iskustva u školi (bila osramoćena ili zlostvaljana) pokazuju generalizirani strah od pohađanja nastave koji se naziva školska fobija
  9. 9. Respondentno gašenje • jednako kao što se veza između neutralnog podražaja i reakcije naučila, ona se može i odučiti ili ugasiti • da bi veza održala, uvjetovani podražaj (zubar) i bezuvjetni podražaj (bol) se moraju barem povremeno javljati zajedno • ukoliko se uvjetovani podražaj javlja bez bezuvjetnog, izgubit će svoju moć u izazivanju reakcije i ponovo postati neutralan PRIMJER: ako dijete (nakon ranijeg neugodnog iskustva) odlazi zubaru a kod njega ne doživljava bol, uskoro će zubar prestati izazivati strah
  10. 10. OPERANTNO UVJETOVANJE • smatra se vrlo važnim za razumijevanje tipičnog dječjeg ponašanja • to su ponašanja koja su pod utjecajem posljedica koje nose, a mnoga svakodnevna dječja ponašanja pojavljuju se jednostavno zato što su u prošlosti rezultirala posljedicama koje su poželjne • svaka posljedica koja povećava vjerojatnost ponovnog pojavljivanja nekog ponašanja naziva se potkrepljenje
  11. 11. Razmislimo o ovim ponašanjima: • dijete dijeli slatkiše s prijateljima jer je takvo ponašanje rezultiralo time da i druga djeca čine isto; dijele svoje slatkiše s tim djetetom • dijete histerizira i baca se po podu trgovine jer to rezultira time da mu majka najzad kupi igračku koju želi • dijete okreće i drma kvaku na vratima jer je to rezultiralo otvaranjem vrata • dijete se jako trudi na satima glume jer ga učitelj hvali kada dobro odglumi • dijete stavlja jastuk preko glave kada mlađi brat plače jer to smanjuje neugodan zvuk
  12. 12. Potkrepljenja • iz navedenog, jasno je da potkrepljenje može imati različite oblike • unatoč tome, sva potkrepljenja možemo svrstati u dvije kategorije: POZITIVNA – ona koja uključuju dobivanje nečeg dobrog (nagrade, igračke) NEGATIVNA – ona koja uključuju izbjegavanje nečeg lošeg (boli, neugode)
  13. 13. Kazne • nisu sve posljedice potkrepljujuće • posljedice koje su neugodne, smanjuju vjerojatnost ponovnog pojavljivanja ponašanja i zovu se kazne • kažnjavanje uključuje: POZITIVNE KAZNE – dobivanje nečeg lošeg (npr. negativne ocjene, ogrebanog koljena) NEGATIVNE KAZNE – gubitak nečega dobrog (npr. oduzimanje nove lopte, nemogućnost sjedenja pokraj najbljeg prijatelja, nemogućnost gledanja televizije)
  14. 14. • što će predstavljati kažnjavajuće i potkrepljujuće posljedice, može varirati od djeteta do djeteta • to je važno jer često roditelji vjeruju da kažnjavaju dijete, a ustvari posljedice imaju suprotan učinak (npr. grdite dijete pred ostatkom obitelji jer je učinilo nešto loše i smatrate da ga tako kažnjavate, a dijete zapravo želi pažnju koju na taj način i dobiva pa se njegovo loše ponašanje pojavljuje ponovno)
  15. 15. • VAŽNO JE pozitivno potkrepljivati poželjna ponašanja kada se ona pojave jer na taj način dajete djetetu do znanja kako se treba ponašati! • kada kažnjavamo nepoželjna ponašanja, djetetu dajemo poruku samo o tome kako se ne treba ponašati, ali postoji mogućnost da ono ne zna alternativu, da nije usvojilo obrazac ponašanja koji bi bio poželjan, pa mu zapravo kažnjavanjem nismo dali ništa jer ono i dalje nije u mogućnosti ponašati se onako kako priželjkujemo
  16. 16. DISKRIMINACIJSKO UČENJE • vrsta učenja u kojoj djeca prilagođavaju svoje ponašanje prema podražaju koji signalizira priliku za potkrepljenje ili opasnost od kažnjavanja • katkad isto ponašanje može dovesti do različitih posljedica (agresivno ponašanje na nogometnom igralištu može dovesti do pohvale, dok u razredu može dovesti do kazne) • dijete uči čitati okolinske podražaje koji mu signaliziraju kakva će biti posljedica njegovog ponašanja kroz: (a) opažanje posljedica tuđeg ponašanja u toj situaciji i (b) vlastite pokušaje i pogreške
  17. 17. UČENJE OPAŽANJEM • dječje ponašanje kroz godine sve je više utemeljeno na učenju opažanjem – obliku učenja kod kojeg se ponašanje opažača mijenja kao rezultat opažanja modela • u razvojnoj psihologiji, opažači su djeca, a modeli uključuju roditelje, učitelje, braću i sestre, heroje iz priča, slavne osobe, pa čak i likove iz crtanih filmova
  18. 18. Koji će modeli ujecati na djetetovo ponašanje? • dijete će najvjerojatnije oponašati model koji posjeduje karakteristike koje ono smatra poželjnima ili privlačnima • karakteristike mogu biti različite – poput talenta, inteligencije, snage, moći, dobrog izgleda, popularnosti • na ovo pitanje utječe i stupanj djetetovog razvoja te vrsta ponašanja koja se modelira
  19. 19. Pod kojim uvjetima će se pojaviti utjecaj na djetetovo ponašanje? • posljedice koje doživljava model mogu utjecati na ponašanje opažača • kada dijete vidi da model za svoje ponašanje dobiva potkrepljenje, i ono će primiti posredno potkrepljenje, te će postati sklonije imitiranju tog ponašanja • kada dijete vidi da model dobija kaznu za svoje ponašanje, i ono dobija posrednu kaznu te postaje manje sklono imitirati to ponašanje
  20. 20. • djeca ne pokazuju uvijek i odmah ponašanje naučeno od modela • dakle, sva ponašanja koja izvodi model koji je važan djeca mogu naučiti, ali će o drugim faktorima ovisiti hoće li ponašanje izvesti ili neće, ili će ga izvesti kasnije u nekoj drugoj situaciji • budući da su roditelji najvažnije figure u životu djeteta, te da dijete najčešće imitira ponašanje roditelja, važno je da roditelji paze na ono što pokazuju djetetu (Ukoliko ne želite da Vaše dijete psuje, nemojte psovati ni Vi!)
  21. 21. Hvala na pažnji!

×