Istrazivanje predskolsko obrazovanje Crna Gora (2014)

© 2014 Ipsos. All rights reserved. Contains Ipsos' Confidential and Proprietary information and
may not bedisclosed or reproduced without the prior written consent of Ipsos.
Decembar 2014
Znanje, stavovi i prakse roditelja iz sjevernih opština u
odnosu na predškolsko obrazovanje

METODOLOGIJA
 Lokacija: Crna Gora
 Trajanje prikupljanja podataka: 23. novembar – 23. decembar
 Uzorački univerzum: Roditelji djece od 3 do 6 godina koja nisu upisana u predškolsku
ustanovu a žive u opštinama na sjeveru zemlje: Pljevlja, Bijelo Polje, Mojkovac, Kolašin,
Plav, Andrijevica, Berane, Rožaje, Petnjica, Gusinje, Žabljak, Šavnik and Plužine.
 Uzorački okvir: Podaci o broju djece 3-6 (MONSTAT) i broj djece u vrtićima (Ministarstvo
obrazovanja) po opštini, podatak o pokrivenosti predškolskog obrazovanja u ruralnim i
urbanim oblastima iz MICS5 istraživanja
 Vrsta uzorka:
 Izbor uzoračkih jedinica (biračka mjesta) - Jednostepeni reprezentativni stratifikovani uzorak
 Izbor ispitanika u okviru uzoračkih jedinica: Prigodni uzorak
 Sample size: 600 ispitanika:
 265 roditelja djece koji žive urbanim naseljima
 335 roditelja djece koji žive u ruralnim naseljima
 Broj uzoračkih tačaka: 200 uzoračkih tačaka (3 intervjua po uzoračkoj tački)
 Metod prikupljanja podataka: Intervjui „lice u lice“ u domaćinstvima ispitanika
 Prosječno trajanje upitnika: 30 minuta
2

UZORAK
3
Tip naselja Tip naselja Tip porodice
Trenutni radni
status majke
Mjesečni prihod po članu
domaćinstva
Broj djece koja
su u godinama
u kojima mogu
ići u vrtić
Savrtićem
Bezvrtića
Urbano
Ruralno
Nuklearna
Multigeneracijska
Majkajezaposlena
Majkanije
zaposlena
Do50eur
Od51do100eur
Preko100eur
Odbijanje
Jednodijete
2ilivišedjece
51% 49% 44% 56% 65% 35% 15% 85% 43% 34% 18% 5% 85% 15%
Dijete je
pohađalo
vrtić ili jaslice
Majka ili otac
su pohađali
vrtić/ jaslice
Raspitivali su
se o uslovima
upisa djeteta
u vrtić
Glavni razlog zbog
koga djeca ne
pohađaju vrtić
Spremnost da
se uključe u
besplatni
tročasovni
predškolski
program
Nacionalnost
Da
Ne
Da
Ne
Da
Ne
Objektivne
prepreke
Finansijske
barijere
Ličnirazlozi
Da
Ne
Crnogorci
Srbi
Muslimani
Ostalo
18% 82% 15% 85% 53% 47% 29% 31% 40% 92% 8% 22% 23% 46% 9%
100% Roditelji djece koja su 2009., 2010. i 2011. godište a ne idu u vrtić

49% porodica u kojima deca ne idu u vrtić živi u ruralnim naseljima bez
predškolske ustanove, međutim dostupnost osnovnih škola je znatno veća
5
Vrsta naselja u kojem se nalazi
domaćinstvo:
Baza: Ukupna ciljna populacija
44
7
39
10
Gradsko naselje
Selo sa vrtićem i školom
Selo sa školom, ali bez vrtića
Izolovano selo (škola
udaljena više od 5 km)
Polovina živi u zbijenim, a druga
polovina u razbijenim selima
Baza: ruralna naselja (56% ciljne populacije)
Za 2/3, najbliža predškolska ustanova
je udaljena više od 4 km
Osnovna škola je znatno dostupnija od
vrtića i udaljena je manje od 4 km za
80% njih
Za 2/3 njih su najbliža ambulanta i
pošta udaljene više od 4 km
Za djecu iz ruralnih naselja koja ne
idu u vrtić karakteristično je da:

Vrtić je, u prosjeku, za djecu iz ruralnih područja koja ne idu u vrtić
najudaljenija institucija
6
Koliko je udaljena najbliža ustanova – u km?
Prosječne vrijednosti; Baza: ruralna naselja (56% ciljne populacije)
9.5
7.3
7.2
2.4
Vrtić ili druga
predškolska ustanova
Ambulanta
Pošta
Osnovna škola

Najbliža osnovna škola je udaljena manje od 4 km za 80% ovih porodica dok
je za polovinju njih najbliža škola udaljena manje od 1km
7
50
12
18
20
Udaljenost do 1 km
Udaljenost od 1 km do 2 km
Udaljenost od 2 km do 4 km
Udaljenost preko 4 km
Udaljenost najbliže osnovne škole:

Većina roditelja iz rurala, skoro 2/3 u urbano naselje odlazi rjeđe nego
jednom nedjeljno
8
Koliko često u toku jedne nedjelje idete u
gradsko naselje (mjesto)?
10
28
61
Svaki dan
Dva do tri puta
nedjeljno
Rjeđe od jednom
nedjeljno
Za 2/3 ovih ljudi učestalost posjeta
gradu ne zavisi od godišnjih doba
Najčešći razlog za odlazak u grad je u
svrhu kupovine osnovnih namirnica
(91%), posjete ljekaru (82%), kao i
obavljanje administrativnih obaveza.*
U grad najčešće (74%) dolaze
sopstvenim automobilom*
Njih 50% nema na raspolaganju nikakav
javni prevoz, a 14% ima neredovan
prevoz na raspolaganju
* Višestruki odgovori
*Višestruki odgovori

PODACI O NASELJU
 49% porodica u kojima djeca ne idu u vrtić živi u ruralnim naseljima bez predškolske
ustanove. Polovinu svih ruralnih naselja u kojima žive djeca koja ne idu u vrtić (50%)
čine sela čiji su stambeni objekti raštrkani.
 Za 1/3 (33%) ovih roditelja je najbliža predškolska ustanova udaljena više od 8 km, a za
njih 35% između 4 i 8 km. Osnovne škole su znatno dostupnije i one se nalaze, u 80%
slučajeva, na manje od 4 km udaljenosti od domova ovih porodica. Za 2/3 njih su najbliža
ambulanta (64%) i pošta (66%) udaljene više od 4 km.
 Najbliži vrtić je, u prosjeku, udaljen 9,5 km od domova ovih porodica u ruralnim
predjelima, dok su osnovne škole udaljene, u prosjeku, 2,4 km.
 Većina ovih roditelja (62%) u urbano naselje odlazi rjeđe nego jednom nedjeljno.
Njihove posete gradu uglavnom (66%) nisu uslovljene godišnjim dobima, a najčešći
razlog za odlazak u grad je u svrhu kupovine osnovnih namirnica (91%), posjete ljekaru
(82%), kao i obavljanje administrativnih obaveza (78%).
 Do grada ovi stanovnici ruralnih naselja najčešće dolaze sopstvenim automobilom (74%).
Lokalnim prevozom se kreće njih 25%.
 Preko ¾ nema na raspolaganju adekvatan javni prevoz: njih 50% nema na raspolaganju
nikakav javni prevoz, a 14% ima prevoz samo po potrebi. Autobus dolazi jednom dnevno
u 2% slučajeva, dva puta dnevno u 13% slučajeva, za 15% ovih stanovnika sela javni
prevoz dolazi 4 do 6 puta dnevno, dok se po polučasovnom intervalu lokalni autobusi
kreću u svega 6% slučajeva.
9

OSNOVNI PODACI O
DOMAĆINSTVU
10

Većinu porodica čine nuklearne porodice. Ipak, čak 2/3 porodica ima pet ili
više članova. Dva maloljetna djeteta ima 39% porodica, dok tri ima 32% njih.
11Baza: Ukupna ciljna populacija
61% 35% 4%
9
25
26
21
20
Do 3
4
5
6
7+
12
39
32
11
4
2
0
0
1
2
3
4
5
6
7
9
Ukupan broj članova domaćinstva :
Broj djece mlađe od 18 godina u domaćinstvu :
Tip domaćinstva
Uža porodica Višegeneracijska Samohrani roditelj

Informacije o broju mlađih od 18 godina i njihovom obrazovnom statusu
12
12% domaćinstava ima djecu srednjoškolskog uzrasta.
Skoro 2/3 domaćinstava ima djecu uzrasta osnovne škole.
U 32% domaćinstava žive djeca mlađa od 3 godine.
U prosjeku onih mlađih od 18 godina ima 2,6 po domaćinstvu.
Kada su u pitanju djeca od 18 do 3 godine, 72%
nikada nije pohađalo ni vrtić ni jaslice.
Baza: ako su djeca rođena između 1996 i 2008 (65% ciljne populacije)
89% djece osnovnoškolskog uzrasta pohađa osnovnu školu.
84% djece uzrsta srednje škole zaista i pohađa srednju školu.
Baza: ako su djeca u domaćinstvu rođena između 1996 i 2000 (14% ciljne populacije)
Baza: ako su djeca u domaćinstvu rođena između 2001 i 2008 (14% ciljne populacije)

Osim što navode da u njihovom domaćinstvu žive djeca i njihovi roditelji,
preko 1/3 navodi i nekog člana familije kao stanara svog domaćinstva
13
Ko sve živi u Vašem domaćinstvu?
Višestruki odgvori; Baza: Ukupna ciljna populacija
100
99
94
32
12
1
1
Dijete/djeca
Majka djece
Otac djece
Svekar, svekrva
Drugi članovi porodice, ko
Osobe koje nisu u srodstvu ali žive u istom
domaćinstvu
Tast, tašta
99% domaćinstava nema djecu sa
smetnjama u razvoju

Skoro 2/3 majki i skoro ¾ očeva ima završeno makar srednje obrazovanje.
14
U 85% slučajeva ni otac ni majka nisu pohađali vrtić.
3
22
10
57
9
Prva 4 razreda
osnovne škole
Završena osnovna
škola
Ima završen II ili III
stepen (zanat – dva ili
tri razreda srednje
škole)
Završena srednja
škola (IV stepen)
Završena viša škola
i/ili fakultet
1
16
11
62
11
Prva 4 razreda
osnovne škole
Završena osnovna
škola
Ima završen II ili III
stepen (zanat – dva
ili tri razreda srednje
škole)
Završena srednja
škola (IV stepen)
Završena viša škola
i/ili fakultet
Koja je posljednja završena škola majke djeteta/djece? Koja je posljednja završena škola oca djeteta/djece?
Više od pola majki je nezaposleno, 30% su
domaćice, a njih 10% je stalno zaposleno
1/3 očeva je nezaposlena, dok 39% njih ima stalno
zaposlenje

OSNOVNI PODACI O DOMAĆINSTVU
 Skoro 2/3 porodica (61%) su nuklearnog tipa. Ipak čak 2/3 porodica (67%) ima pet ili više
članova. Više od 7 članova ima 20% porodica. Dva maloljetna djeteta ima 39% porodica,
dok tri ima 32% njih. Jedno dijete ima 12% porodica.
 12% domaćinstava ima djecu srednjoškolskog uzarsta. Skoro 2/3 domaćinstava ima djecu
uzrasta za osnovnu školu. U 32% domaćinstava žive djeca koja su mlađa od 3 godine.
 U prosjeku onih mlađih od 18 godina ima 2,6 po domaćinstvu.
 Kada su u pitanju djeca od 3 do 18 godina, 72% nikada nije pohađalo ni vrtić ni jaslice.
 89% djece uzrsta osnovne škole zaista i pohađa osnovnu školu. 84% dece uzrasta
srednje škole pohađa srednju školu.
 Osim što navode da u njihovom domaćinstvu žive djeca i njihovi roditelji, njih 44% navodi
i nekog člana familije kao stanara svog domaćinstva
 99% domaćinstava nema djecu sa smetnjama u razvoju, a kada ih imaju najčešće je reč o
oštećenjima vida i sluha.
 U najvećem broju slučajeva porodica sa djecom koja ne idu u vrtić (85%) ni otac ni
majka nisu pohađali vrtić. Najveći broj majki i očeva ima osnovno i srednje obrazovanje.
Kada je zaposlenje u pitanju, više od pola majki je nezaposleno, 30% su domaćice, a 10%
je stalno zaposleno. 1/3 očeva je nezaposlena, dok 39% njih ima stalno zaposlenje
15

SOCIO – EKONOMSKI
STATUS
DOMAĆINSTVA
16

Većina porodica živi u stambenim objektima koji su u dobrom stanju i gotovo
svi posjeduju sve osnovne uslove za život (struju, tekuću vodu, osnovne
uređaje...)
17
Ocjena boravišta domaćinstva (na osnovu utiska anketara)
8
51
32
6
3
Stan u zgradi
Nova kuća u dobrom
stanju
Starija kuća u
relativno dobrom
stanju
Propala kuća
Drugo
99
99
99
97
96
95
93
72
63
52
26
3
Televizor
Mobilni telefon
Struju
Tekuću vodu za piće
Kupatilo (prostor za kupanje – tuš i…
WC u sklopu stana/kuće
Priključak na kanalizaciju ili…
Automobil
Računar
Priključak na internet
Fiksni telefon
Motor

Karakteristike stambenih objekata u kojima žive porodice sa djecom koja ne
idu u vrtić
2/3 domaćinstava (66%) ima više od tri prostorije u kući
2/3 porodica živi u kućama koje imaju površinu veću od 60 m²
(29% porodica živi u kućama većim od 90m²)
U 58% slučajeva djeca za svoj boravak imaju
odvojenu prostoriju od starijih članova domaćinstva

Finansijska situacija porodica sa djecom koja ne idu u vrtić
19
Bez prihoda je tokom oktobra 2014. bilo 8% porodica, dok je
više od polovine njih (54%) imalo ukupne prihode manje od 350 eura
Više od pola domaćinstava (58%) ima samo jednog člana sa
redovnim mjesečnim primanjima, dok njih 16% nema nikoga
ko ima redovna primanja
Socijalnu pomoć odnosno matrijalno obezbjeđenje porodice prima
27% porodica čija djeca ne idu u vrtić
Više od polovine pripadnika ciljane populacije (55%) smatra
da su im prihodi značajno manji od prosjeka u Crnoj Gori.
29% smatra da nisu u mogućnosti da plate za sve potrebe svog djeteta.
Nešto manje od polovine roditelja (46%) smatra da je u mogućnosti da
plati dok 27% ne može da da jednoznačnu procjenu

SOCIO – ECONOMSKI STATUS DOMAĆINSTVA
 Većina porodica (83%) živi u stambenim objektima koji su u dobrom stanju, bez obzira da
li su stari ili novi. U novim kućama koje su u dobrom stanju živi više od polovine porodica
(51%), u starijim ali dobro očuvanim kućama živi 32%, u stanovima koji su u stambenim
zgradama živi njih 8%, dok u propalim kućama živi njih 6%. Gotovo svi posjeduju sve
osnovne uslove za život (struju, tekuću vodu, kanalizaciju, kupatilo, toalet i osnovne
uređaje poput televizora i mobilnog telefona). Oko 2/3 njih posjeduje računar, a više od
polovine i internet konekciju. Automobil ima 72% ispitanika a motocikl 3%.
 2/3 porodica ima više od 3 prostorije u kući. Do 60 m² sambenog prostora na raspolaganju
ima njih 34%, od 61 do 90 m² ima njih 37%, dok njih 29% ima kuće sa preko 90m². U 58%
slučajeva djeca za svoj boravak imaju odvojenu prostoriju od starijih članova
domaćinstva
 Bez prihoda je tokom oktobra 2014. bilo 8% porodica, dok je više od polovine njih (54%)
imalo ukupne prihode manje od 350 eura. Više od pola domaćinstava (58%) ima samo
jednog člana sa redovnim mjesečnim primanjima, dok njih 16% nema nikoga ko ima
redovna primanja. Dva člana porodice redovno prihoduju u 20% slučajeva. Socijalnu
pomoć odnosno matrijalno obezbjeđenje porodice prima 27% porodica čija djeca ne idu
u vrtić.
 Više od polovine pripadnika ciljane populacije (55%) smatra da su im prihodi značajno
manji od prosjeka u Crnoj Gori, a 23% smatra da su im prihodi nešto ispod republičkog
prosjeka. 29% smatra da nisu u mogućnosti da plate za sve potrebe svog djeteta. Nešto
manje od polovine roditelja (46%) smatra da je u mogućnosti da plati dok 27% ne može da
da procjenu da li uspijevaju ili ne.
20

Više od 1/3 roditelja moralo je da ostavi dijete jednom ili više puta samo
duže od pola sata u toku prošle nedjelje. Rjeđe se događa da se djeca
ostavljaju sa braćom/sestrama mlađim od 10 godina.
22
Nekada odrasli ukućani moraju da odu van kuće tokom dana (na primjer: u kupovinu, po drva,... ili iz drugih razloga) i ostave malu
djecu.
61
9
9
4
1
9
2
6
0
1
2
3
4
5
6
7
89
3
2
1
0
1
0
5
0
1
2
3
4
5
6
7
Koliko dana ste tokom protekle nedjelje morali -
Da ostavite dijete samo duže od pola sata?
Koliko dana ste tokom protekle nedjelje morali -
Da ostavite dijete da ga čuva drugo dijete iz
domaćinstva mlađe od 10 godina duže od pola sata?

Osobe koje se navode kao najčešća ispomoć u ovakvim situacijama su na
prvom mjestu bake, pa supružnik
23
Kada morate da odete van kuće tokom dana na duže od sat vremena da li imate kome da ostavite svoje dijete na
čuvanje?
38
31
9
8
3
3
9
Da, svekrvi, baki
Da, suprugu/supruzi
Da, drugim članovima porodice
Da, starijoj djeci – braća, sestre
stariji od 10 godina
Komšnici, prijateljici, ili osobi
koja je plaćena koja čuva djete
Da, starijoj djeci – braća, sestre
mlađoj od 10 godina
Ne/ obično ne

Gotovo niko od roditelja čija djeca ne idu u vrtić ne plaća neku drugu osobu
da čuva dijete, a u 1/3 slučajeva ga čuva član porodice.
1
35
64
Da
Ne, djecu čuva neko od
članova porodice (svekrva,
itd)
Ne, nema potrebe za
čuvanjem djece,
majka/roditelji provodi
vreme sa njim
Da li plaćate nekoj osobi za čuvanje Vašeg djeteta/djece?

Ako neko čuva djecu, najčešće to čini 5 ili više časova dnevno i za to vrijeme se
dijete uglavnom igra sa igračkama, gleda crtane filmove, pjeva pjesmice i crta.
25
9
17
9
35
30
Manje od
jednog sata
1-3 sata
3-5 sata
Više od 5 sati
Niko osim
majke ne čuva
dijete
Koliko ta osoba provodi vremena sa djetetom
dnevno?
65
64
53
51
33
29
22
15
2
15
Igra se sa igračkama
Gleda TV/crtane filmove
Pjeva pjesmice
Crta, boji...
Uči slova
Uči da čita i piše
Igra igrice (tablet, računar,
telefon...)
Ništa, dijete se samo zanima sa
čime hoće, bitno je da starija…
Drugo
Niko osim majke ne čuva dijete
Šta dijete radi sa ovom osobom?
Višestruki odgovori

Majke izjavljuju da sa svojom djecom aktivno provode više od 5 sati dnevno i
za to vrieme se dijete gotovo uvijek igra sa igračkama, gleda crtane filmove,
crta i pjeva pjesmice
26
3
3
193
Manje od
jednog sata
1-3 sata
3-5 sati
Više od 5 sati
Koliko vremena majka aktivno provodi u
interakciji sa djetetom tokom jednog dana?
Šta radi sa majkom?
94
92
88
86
61
50
43
3
2
Igra se sa igračkama
Gleda TV/crtane
filmove
Crta, boji...
Pjeva pjesmice
Uči slova
Uči da čita i piše
Igra igrice (tablet,
računar, telefon...)
Drugo
Ništa, dijete se samo
zanima sa čime…

Lutke i lopte posjeduje najveći broj djece, dok ih najmanje ima
plastelin/glinu i knjige u kojima su naučne teme prilagođene djeci
27
53
24
20
20
17
9
3
29
38
42
46
37
14
73
16
33
28
31
38
49
23
3
5
10
4
9
29
2
Dječije knjige – naučne teme obrađene za djecu
Slikovnice sa pojmovima o svijetu (npr životinje,
priroda…)
Igračke za razvoj određenih funkcija – uklapanje oblika
npr.
Bojanke
Dječje knjige – bajke, priče…
Lutke – plastične, plišane, simulacija kuhinje,
ordinacije…
Lopte
Nijedan 1-3 4-10 Preko 10
Možete li mi reći koliko sledećih stvari imate u domaćinstvu za dijete od 3-5 godina?
Glinu/plastelin nema 61% djece, a 1 ili
dva komada ima njih 36%

U prosjeku, u domaćnstvima je najveći broj lutaka i igračaka za igranje uloga, poput
kuhinje, doktorskog kompleta. Najmanji je broj knjiga u kojima su naučne teme
adaptirane za djecu, ali i lopti koje posjeduje skoro svako domaćinstvo ali ne u velikom
broju
28
Možete li mi reći koliko sledećih stvari imate u domaćinstvu za dijete od 3-5 godina?
10.9
5.6
5.1
3.8
3.7
2.8
1.9
Lutke – plastične, plišane, simulacija kuhinje,
ordinacije…
Igračke za razvoj određenih funkcija – uklapanje
oblika npr.
Dječije knjige – bajke, priče…
Slikovnice sa pojmovima o svijetu (npr životinje,
priroda…)
Bojanke
Lopte
Dječje knjige – naučne teme obrađene za djecu
PROSEČNE VREDNOSTI

NAČIN ČUVANJA DJECE
29
 Više od 1/3 roditelja moralo je da ostavi dijete jednom ili više puta samo duže od pola sata u
toku prošle nedjelje. Svakodnevno ostavlja dijete samo kod kuće 6% roditelja i to su značajno
češće od prosjeka oni roditelji koji žive u ruralnim sredinama i oni u čijim naseljima nema vrtića.
 Djecu ni jednom nije ostavljalo pod nadzorom siblinga koji ima manje od 10 godina čak 89%
roditelja, dok ih svaki dan na ovaj način ostavlja njih 5% i to su značajno češće od prosjeka oni
koji navode objektivne prepreke kao razlog zbog koga im dijete nije upisano u vrtić. Kada moraju
da ostave dijete kod kuće, obično ga ostavljaju pod nadzorom supružnika (31%) ili bake (38%).
 Gotovo niko od roditelja čija djeca ne idu u vrtić (99%) ne plaća neku drugu osobu da čuva
dijete, u 35% slučajeva to čini neki član porodice. Ako neko čuva djecu, u 35% slučajeva to čini
5 ili više časova dnevno. Dijete, dok je sa tom osobom uglavnom provodi vrijeme tako što se igra
sa igračkama (65%), gleda crtane filmove (64%), pjeva pjesmice (53%) i crta (51%). Dijete
značajno češće igra video igrice kod onih sa najvišim prihodima.
 Gotovo sve majke (93%) izjavljuju da sa svojom djecom aktivno provode više od 5 sati dnevno i
za to vrijeme se dijete gotovo uvijek igra sa igračkama (94%), gleda crtane filmove (92%), crta
(88%) i pjeva pjesmice (86%). Kod onih koji dijete ne šalju u vrtić iz ličnih razloga značajno češće
dijete igra video igrice provodeći vrijeme sa majkom.
 Lutke i lopte posjeduje najveći broj djece dok ih najmanje ima plastelin/glinu i knjige u kojima
su naučne teme prilagođene djeci. Slična je slika predmeta sa kojima se djeca od 3 do 5 godina
igraju i kad pogledamo prosječan broj ovih predmeta u domaćinstvu, s time što, iako gotovo svi
posjeduju lopte, nemaju ih u velikom broju.

ZNANJE O DJEČIJEM
RAZVOJU I
RODITELJSKE PRAKSE
UNAPREĐIVANJA
RAZVOJA
30

Roditelji djece koja ne idu u vrtić procjenjuju da se njihova djeca dobro
razvijaju prije svega na osnovu parametara fizičkog razvoja
31
Kako znate da se dijete ovog uzrasta dobro razvija - i fizički i mentalno?
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
95
81
78
76
75
70
70
68
62
61
52
Raste – dobija na visini i težini
Dijete lijepo jede
Dijete je fizički spretno (zna da šutne loptu, dobacuje se
loptom...)
Dijete se druži i igra sa drugom djecom
Dijete je radoznalo i prati šta se dešava u okolini
Dijete je u stanju da se izjasni o svojim potrebama
Dijete uči i usvaja nove stvari (boje, brojeve, slova, reči...)
Dijete je uvijek veselo i srećno sa drugim ljudima
Dijete se ne razbolijeva često
Dijete je mirno i poslušno
Dijete ne plače, ne kuka mnogo

Najveći broj roditelja je informacije o dječijem razvoju dobilo od medicinskih
radnika, a zatim od starijih žena u porodici
32
Gdje se informišete o dječijem razvoju, odnosno, kada bi dijete trebalo da počne nešto da radi, na primjer: kada bi trebalo da
samostalno sjedi, progovori, prohoda...?
67
49
33
24
7
8
Pedijatar, babica, patronažna sestra…
Stariji članovi domaćinstva – majka, svekrva…
Prijatelji, komšije, poznanici koji imaju djecu
Televizija (npr emisije ‘Vreme je za bebe’) i radio
Brošure iz porodilišta/od pedijatra, stručna litetatura
Drugo

... A savjetodavci koji nisu aktivni medicinski radnici su najčešće bile osobe
koje su po zanimanju domaćice
33
Šta su te osobe po zanimanju?
Višestruki odgovori; Baza: oni koji su saznali o dječijem razvoju o godinama kad bi dijete trebalo da počne nešto da radi od
starijih članova domaćinstva ili od prijatelja, poznanika koji imaju djecu (57% ciljne populacije)
63
36
22
20
12
12
10
5
4
4
3
3
3
2
2
3
Domaćica
Doktor
Nastavnik
Obučen radnik ( prodavac , medicinska sestra itd )
Intelektualac (inženjer, ekonomista, pravnik itd)
Radnik
Penzioner
Poljoprivrednik
Majstor, zanatlija, vlasnik prodavnice
Administrativni radnik, menadžer
Roditelji sa iskustvom
Psiholog/pedagog
Učenik srednje škole/ student
Vojska/policija
Drugo
Ne znam

Roditelji smatraju da se jednaka pažnja treba posvetiti djeci oba pola. 2/3 je
protiv fizičkog kažnjavanja djece. Ipak 1/3 roditelja koja bi fizički kaznila
dijete i od njih ¼ smatra da dječake treba više fizički kažnjavati.
1
3
95
1
Dječaci
Djevojčice
Oboje
Niko
8
2568
Dječaci
Djevojčice
Oboje
Niko
Kome roditelji treba da posvete više pažnje? Ko treba više da se fizički kažnjava (da se ćušne, klepi)?
Većina roditelja je protiv
fizičkog kažnjavanja djece

1
2
96
1
Dječaci
Djevojčice
Oboje
Niko
... Roditelji smatraju da djeca oba pola imaju jednake koristi od predškolskih
aktivnosti i od pohađanja škole.
35
1
3
96
1
Dječaci
Djevojčice
Oboje
Niko
Ko ima više koristi od toga da prije škole učestvuje
u grupnim aktivnostima gdje se uče razne stvari? Ko ima više koristi od pohađanja škole?

Većina roditelja se slaže da je djeci za pravilan razvoj potrebno što više
podsticaja iz sredine i što više podrške odraslih. Ipak, nije zanemarljiv
procenat roditelja koji smatraju da djeca treba da počnu da uče tek kad
krenu u školu, čak ¼ dijeli ovo mišljenje.
75
26
Djeca u ovom uzrastu se brzo razvijaju i uče i
zbog toga su im je potrebno što više podsticaja
iz sredine i podrške odraslih
Djeca se u ovom periodu prirodno razvijaju i
rastu, ne treba ih opterećivati učenjem i novim
sadržajima, učiće kada budu krenuli u školu

“...Treba što više sa njim da se priča, da se radi…”
MAJKA, ruralna sredina bez vrtića
37
“Roditelji su malo upućeni u dječiji razvoj. Mi sa mlađom grupom, vidjeli smo da djeca nisu upućena u
mnogo šta. Pažnju nemaju, nemaju navike lične higijene - to su djeca od 3 godine. Nemaju strpljenja ni
za šta, kao da su nervozni. “
VASPITAČICA, ruralna opština
Ovakve stavove potvrđuju i ilustruju podaci dobijeni putem individualnih
dubinskih intervjua sa roditeljima i vapitačima
„Vidim da je dobro sposoban, nije nespretan da pada, vidim da umije.
Čim je prohodao, znao je da se čuva da ne udari glavom. Vidim kako
dobro pamti, kako obraća pažnju na neke stvari. To može
da se zaključi po djetetu. Kod nas nema tuče,
pričom zna da mu se sve dokaže. Sve kroz priču...“
MAJKA, ruralna sredina sa vrtićem
“ [Savjetovali su] Majka,svekrva… Govorili da ne smije
da sjedi od 5 mjeseci, da se ne stavlja u dubak od 6 mjeseci..”
NEZAPOSLENA MAJKA, ruralna sredina sa vrtićem
“Najčesce pitam svekrvu, pitam majku mada i oni imaju neka
načela od ranije. Imam i 2 sestre starije koje imaju djecu,
drugarice mi imaju stariju djecu.”
NEZAPOSLENA MAJKA, ruralna sredina sa vrtićem

UNAPRJEĐENJE DJEČIJEG RAZVOJA
38
 Najčešće navođeni parametri na osnovu kojih roditelji djece koja ne idu u vrtić procjenjuju
da im se djeca dobro razvijaju su oni koji ukazuju na fizički razvoj, a zatim, po učestalosti,
slijede parametri koji ukazuju na socijalni razvoj.
 2/3 roditelja (67%) navodi medicinske radnike (ljekare, medicinske sestre…) kao izvore
informacija o dječijem razvoju. Za njima kao najčešći izvor informacija slijede stariji,
mahom ženski članovi domaćinstva. Ako isključimo medicinske radnike, medije i stručnu
literaturu kao sredstva informisanja, dolazimo do saznanja da su osobe koje najčešće daju
savjete o razvoju djece po zanimanju domaćice. U porodicama u kojima su majke
zaposlene kao i urbanim porodicama se stručna literatura i brošure značajno češće od
prosjeka koriste kao izvori informacija o razvoju djece.
 Gotovo svi roditelji smatraju da oba djeteta zaslužuju podjednaku roditeljsku pažnju.
2/3 je protiv fizičkog kažnjavanja djece. Ipak 1/3 roditelja koja bi fizički kaznila dijete i
od njih ¼ smatra da dječake treba više fizički kažnjavati. Gotovo svi se, takođe, slažu da
od vrtića i škole jednaku korist imaju djeca oba pola. Većina njih (68%) smatra da djecu ne
treba kažnjavati, dok 25% smatra da ih treba podjednako kažnjavati. Oni koji smatraju da
dječake treba u većoj mjeri kažnjavati (8%) značajno češće od prosjeka imaju najniža
primanja po članu domaćinstva, kao I oni koji kao razlog za neslanje djece u vrtić navode
fizičke barijere.
 Velika većina roditelja djece koja ne idu u vrtić (75%) se slaže da je dječiji razvoj nužno
podsticati u sredini u kojoj djeca odrastaju i da nije dovoljno samo pustiti da razvoj ide
svojim tokom. Ipak, nije neznačajan procenat roditelja koji smatraju da djeca treba da
počnu da uče tek kad krenu u školu, čak 1/4.

Većini porodica su najbliži državni vrtići. 19% ipak navodi da
nema u blizini vrtić koji bi dijete moglo da pohađa.
40
Koji su vam vrtići u blizini dovoljnoj da bi Vaše dijete moglo da ga pohađa?
80
7
2
1
19
Državno obdanište
Privatno obdanište
Obdaniste pod pokroviteljstvom neke nevladine
organizacije
Vjersko obdanište
Nemamo vrtić u blizini
U 51% slučajeva se najbliži
državni vrtić nalazi u istom
mjestu u kome porodica živi

Vrtić je teritorijalno pristupačan za otprilike polovinu porodica – 56%
roditelja navodi da im je potrebno do 15 minuta da stignu do njega
34
28
23
15
Do 1 km
1.1 - 4
km
4.1-10
km
Preko
10 km
Koliko je, otprilike, u kilometrima, udaljen
taj najbliži vrtić od Vas?
19
37
35
10
Do 5
min.
6-15
min.
16-45
min.
Preko
45 min.
Koliko vremena bi Vam bilo potrebno da
odvedete dijete u taj vrtić? - Minuta

Za porodice koje žive u selima bez vrtića, najčešće je jedini način da se dođe
do vrtića privatnim automobilom. Lokalni transport navodi se u svega 22%
slučajeva.
42
Koji su načini prevoza dostupni djeci u Vašem mjestu da dođu do tog vrtića (odnosno, Vama da odvedete dijete)?
Višestruki odgovori; Baza: Porodice koje žive u naseljima bez vrtića
84
17
22
4
1
3
Privatnim automobilom
Pješke
Lokalnim prevozom
Motorom ili mopodeom
Organizovan prevoz do
obdaništa
Drugo

Više od pola roditelja ne zna da li ima slobodnih mjesta u obližnjem vrtiću,
dok 1/3 zna da ima slobodnih mjesta. Većina roditelja ima informaciju o
tome koliko vremena tokom dana djeca provode u najbližem vrtiću
35
9
57
Ima mjesta
Ne, nema mjesta
NZ
18
11
41
30
3-4h, (od 8-12h prije
podne), djeca ne
spavaju u vrtiću
6-8h, djeca spavaju
popodne u vrtiću
Postoje obje
mogućnosti u tom
vrtiću
NZ
Da li u tom vrtiću ima mjesta ili su
kapaciteti popunjeni?
Koliko dugo dnevno djeca
ostaju u tom vrtiću?

Roditelji djece koja ne idu u vrtić ipak smatraju da je uloga vrtića u razvoju
djece veoma bitna
44
Po vašem mišljenju - koliko je vrtić važan za razvoj djeteta?
62
24
12
2
1
Veoma je važan
Donekle je važan
Niti je važan niti
nevažan
Donekle nije važan
Uopšte nije važan
72% roditelja čije dijete nije upisano u
vrtić smatra da ono treba da završi
fakultet, a njih 13% da treba da završi
magistraturu i doktorat

78% roditelja važnost predškolskih ustanova se prije svega vidi u podsticanju
ranog razvoja i učenju vještina koje dijete ne bi naučilo kod kuće. Ipak 22%
roditelja smatra da je primarna uloga vrtića da pričuvaju djecu i pruže pomoć
zaposlenim roditeljima.
45
22
78
Prvenstvena uloga vrtića je da
omogući zaposlenim roditeljima
čuvanje djece dok roditelji rade.
Prvenstvena uloga vrtića je da
podstiču rani razvoj djeteta, da
dijete u njima nauči vještine
potrebne za dati uzrast koje ne
bi razvilo kod kuće.
67% roditelja smatra da predškolske
ustanove imaju program po kome se
tačno zna šta djeca treba da nauče u
vrtiću

Od vrtića očekuju da djecu pre svega nauči socijalnim vještinama i
samostalnosti (u obavljanju higijene, odijevanju…)
46
Šta sve djeca treba da nauče u vrtiću?
80
69
59
56
54
53
53
50
50
47
45
42
41
40
39
36
33
8
0
Da se uklopi u grupu vršnjaka, da se druži
Da uči pjesmice
Lijepo ponašanje – da ljubazno traži nešto, kaže „hvala“, „molim“,…
Da nauči neke pojmove – npr. boje, broj, godišnja doba,...itd.
Da bude samostalno – da zna da se obuče, spremi za spavanje, da…
Da bude samostalno – da se razdvoji, tj ne bude previše vezano za…
Da nauči slova i brojeve
Disciplinu – da nauči da završava zadatke koje mu zadaje…
Higijenu – kada dijete mora da pere zube, ruke (prije i poslije jela…
Da uvećava broj riječi koje zna
Da bude sigurno u sebe – da stekne samopouzdanje
Da ne bude sebično, da dijeli stvari sa drugom djecom
Da nauči da piše i čita
Da ne bude razmaženo i izbirljivo (npr. da jede ono što ima za…
Da razvija finu motoriku – preciznost u bojenju, crtanju figura,…
Konstantnost – da se zna kada dijete doručkuje, kada se igra,…
Da razvija grubu motoriku – čvrsto stoji, šutira loptu, trči, kolut…
Dijete u vrtiću treba samo da se druži, još uvek je malo za bilo…
NZ

15
23
19
16
27
Veoma mnogo sam
informisan/a
Donekle sam informisan/a
Niti sam informisan/a niti
nisam
Donekle sam informisan/a
Veoma malo sam informisan/a
Samo 1/3 roditelja čija djeca ne idu u vrtiće smatra da je informisano o radu
predškolskih ustanova
47
U kojoj mjeri smatrate da ste informisani o radu predškolskih ustanova, tj. o tome šta djeca rade u vrtićima?

…A te informacije najčešće dobijaju od prijatelja, rodbine i poznanika čija
djeca pohađaju vrtić
48
92
46
42
42
33
30
14
8
54
58
58
67
70
86
Kroz priče od prijatelja, rođaka, poznanika
Preko medija (TV, novine, radio, Internet)
Otišao/la sam u najbliži vrtić da se raspitam o upisu svoje
djece
Kroz priče iz škole, od učitelja i nastavnika
Iskustvo sa sopstvenim djetetom koje je išlo u vrtić
U lokalnim domovima zdravlja i bolnicama
Sam roditelj djeteta (jedan ili oba) je išao u vrtić
Da
Ne
Baza: oni koji dobijaju informacije o vrtićima iz nekoliko izvora (70% ciljne populacije)
Kako se sve informišete o vrtićima?
70% roditelja se o radu vrtića
informiše iz više izvora

49
dubinskih intervjua sa roditeljima i vaspitačima
„Razmišljam posle Nove godine da je pošaljem u vrtić.
Treba dijete da se druži sa drugarima i da se stvara neki imunitet.
Dijete je drugačije kad ide u vrtić. Stiče neku naviku.
Ako dijete odjednom pošaljete u skolu problem je”
MAJKA, mjesto sa vrtićem
„Pa ja mislim da se djeca iz vrtića razlikuju... Mislim da su
više pripremljeni i psihički. Taj kolektivni život i navike,
mislim da će im početak škole lakše pasti.“
NEZAPOSLENA MAJKA, mjesto bez vrtića
„Mislim da je vrtić prava stvar za dijete
u tom uzrastu. Čisto eto, oko tog razvoja djeteta,
psihičkog razvoja i tih priprema i učenja.“
NEZAPOSLENA MAJKA, mjesto sa vrtićem
“Djeca iz vrtića su slobodnija, po ponašanju, ne stide se drugih. Bilo šta da imaju potrebu, traže.
Djeca koja idu upućena su u mnogo šta. Mi tamo radimo sve i za obrazovni rad. Upoznamo djecu
sa godišnjim dobima, sa domaćim, šumskim životinjama. U matematičkim stvarima govorimo o
brojevima, učimo ih da se orjentišu u prostoru. Ko je boravio u vrtiću lakše mu je u prvom razredu.“
VASPITAČICA, ruralna sredina
“Za predškolsko znam od te male od kumice,
uče pjesmice. Crtaju, prave neke voćkice,
vezano za jesen nešto. Mislim da im za taj
uzrast to treba.”
NEZAPOSLENA MAJKA, mjesto sa vrtićem

ZNANJE O VRTIĆIMA
50
 Najvećem broju porodica su najdostupniji državni vrtići (80%) i oni se u više od polovine
slučajeva nalaze u mjestu stanovanja tih porodica. 19% porodica nema vrtić u svom
okruženju i to su značajno češće od prosjeka oni koji su najnižih primanja, oni koji žive
u ruralnim područjima, oni koji se izjašnjavaju kao Muslimani kao i oni koji kao razlog
za neupisivanje djece u vrtić navode objektivne prepreke.
 Vrtić je teritorijalno pristupačan za otprilike polovinu porodica – 56% roditelja navodi
da im je potrebno do 15 minuta da stignu do njega. Očekivano, onima koji žive u
ruralnim područjima je vrtić udaljen značajno češće od prosjeka više od 4 km.
 Za porodice koje žive u selima bez vrtića, najčešće je jedini način da se dođe do vrtića
privatnim automobilom. Lokalni transport navodi se u svega 22% slučajeva.
 Više od pola roditelja čija djeca ne pohađaju vrtić nema informaciju o tome da li ima
slobodnih mjesta u obližnjem vrtiću. Sa druge strane, većina ima informacije o tome
koliko vremena u prosjeku djeca provode u vrtiću tokom dana. Oni koji ove informacije
nemaju su češće od prosjeka oni koji imaju najniže prihode, koji žive u ruralnim
područjima i koji navode finansijske razloge kao relevantne za to što djecu nisu upisali u
vrtić.
 Roditelji djece koja ne pohađaju vrtić u najvećem broju slučajeva (72%) smatra da ta
djeca treba da završe fakultet, a njih 13% da treba da završi magistraturu i doktorat. Oni
koji ističu finansijske barijere kao razlog tome što im dijete nije upisalo vrtić značajno
češće navode srednju školu kao stepen obrazovanja koji smatraju da njihovo dijete
treba da postigne.

ZNANJE O VRTIĆIMA
51
 Bez obzira na to što im djeca ne idu u vrtić, velika većina roditelja smatra da je ova
institucija bitna za razvoj djece (86%), a čak 62% smatra da je od izuzetnog značaja.
 78% roditelja važnost predškolskih ustanova prije svega vidi u podsticanju ranog
razvoja i učenju vještina koje dijete ne bi naučilo kod kuće. Ipak 22% roditelja smatra
da je primarna uloga vrtića da pričuvaju djecu i pruže pomoć zaposlenim roditeljima.
 Među onima koji smatraju da vrtići primarno služe tome da čuvaju djecu zaposlenim
roditeljima ima značajno više od prosjeka onih koji ne bi bili spremni da upišu dijete u
besplatni tročasovni predškolski program.
 O povjerenju u stručnost ovakvih institucija govori i činjenica da 2/3 roditelja smatra
da predškolske ustanove imaju program po kome se tačno zna šta djeca treba da
nauče u vrtiću
 Oni od vrtića očekuju da djecu prije svega nauči socijalnim veštinama i
osamostaljivanju
 38% roditelja čija djeca ne idu u vrtiće smatra da je informisano o radu predškolskih
ustanova i to su češće od prosjeka oni koji žive u gradovima, one porodice gdje su
majke zaposlene, oni sa najvišim primanjima po članu domaćinstva, oni koji su i sami
pohađali vrtić u djetinjstvu, kao i oni koji djecu ne upisuju u vrtić iz ličnih razloga. 43%
smatra da nije informisano.
 Informacije o radu predškolskih ustanova roditelji dobijaju iz različitih izvora ali su to
najčešće prijatelji, rodbina i poznanici čija djeca pohađaju vrtić.

Velika većina roditelja (80%) uglavnom smatraju da je djeci bolje da idu u
vrtić iako kod kuće postoji osoba koja može da ih čuva
53
Šta Vi mislite – uopšteno, ukoliko ima ko da čuva dijete kod kuće, da li je za djete bolje da ide u vrtić ili ne?
80
13
8
Da, bolje je da ide u vrtić u
svakom slučaju
Ne, bolje je da ne ide u vrtić ako
ima ko da ga čuva
NZ

A glavni razlozi za ovakav stav su vezani za bolju pripremljenost djece za
osnovnu školu, socijalizujuću ulogu vrtića, učenje pristojnom ponašanju kao i
za to što djeca u ovakvim institucijama uče da se osamostaljuju
54
Šta mislite, zašto bi dijete trebalo da ide u vrtić?
60
59
56
54
51
50
47
45
44
41
Da bi bilo spremnije za polazak u školu
Da se socijalizuje: da bi naučilo da se ponaša u grupi vršnjaka,
da se druži
Da nauči lijepo ponašanje – da ljubazno traži nešto, kaže
„hvala“, „molim“, itd.
Da se osamostali – da zna da se obuče, spremi za spavanje, da
samo sredi kutak za igranje za sobom, itd.
Da bi se podsticao razvoj: da uči pjesmice, igre...
Da bi se podsticao razvoj: da uči neke pojmove – npr. boje, šta
je broj, godišnja doba,...
Da usvoji disciplinu – da nauči da istraje i završava zadatke
koje mu zadaje vaspitač/ica
Da stekne samopouzdanje kroz odnos sa vršnjacima i starijima
(npr. nastupi u vrtiću pred roditeljima)
Da stekne poželjne osobine:npr. da dijeli stvari sa drugom
djecom, bude osjetljiv na tuđe potrebe, da razumije zabranu,…
Da stekne higijenske navike: kada dijete mora da skine obuću,
pere zube, ruke (npr: prije i poslije jela, odlazak u toalet),..

Osnovni razlog za nepohađanje vrtića jeste teritorijalna udaljenost bez
adekvatnog prevoza (55% roditelja). Sledeći razlog jeste subjektivne prirode,
stav da je djetetu bolje kod kuće što smatra 28% roditelja. 26% roditelja
smatra da se dijete često razbolijeva u vrtiću.
55
Šta mislite, zašto bi dijete trebalo da ostane kod kuće (da ne ide u vrtić)?
55
28
26
13
13
11
9
9
9
6
6
6
Ukoliko je vrtić jako udaljen i bez mogućnosti da se obezbijedi
prevoz i/ili nema ko da vodi dijete
Nema razloga za plaćanjem vrtića ako bilo ko od ukućana
može da čuva dijete
Dijete u vrtiću se često razbolijeva, na kraju je više bolesno
nego zdravo
U vrtiću ima razne djece – dijete može da se ne uklopi, usvoji
ružne navike ili riječi ili bude maltretirano
Za majku (ili druge članove porodice) je teško da ne budu uz
malo dijete
Majka ili otac. baka, deka i drugi članovi porodice koji vole
dijete će uvijek bolje paziti na dijete nego jedna vaspitačica…
Dijete 3-5 godina je malo za bilo kakvo učenje, ne treba ga
opterećivati učenjem
Dijete je spremno za grupu vršnjaka tek kasnije – od 4te ili 5te
godine, ne prije
Ne treba tjerati dijete da ustaje rano ujutru svaki dan
Dijete u vrtiću neće naučiti ništa što ne bi naučilo/dobilo kod
kuće
Drugo
NZ

2
6
47
29
11
7
Od prve godine
Od druge godine
Od treće godine
Od četvrte godine
Od pete godine
Od polaska u prvi razred
Gotovo polovina roditelja smatra da je najbolje za dijete da ono bude sa
svojom grupom vršnjaka od svoje treće godine. Svega 7% smatra da treba d a
bude sa grupom vršnjaka tek kad krene u školu.
56
Šta Vi mislite – od koje godine je za dijete dobro da bude sa svojom grupom vršnjaka?

Većina roditelja smatra da je za razvoj dječijih socijalnih vještina, osnovnih
pojmova, pripremu za buduće školovanje, pa čak i fizički imunitet bolje da
dijete pohađa vrtić
57
75
61
78
21
72
38
25
39
22
79
28
63
Djeca koja su išla u vrtić se bolje snalaze u grupi vršnjaka od one koja nisu išla u vrtić.
Djeca koja su išla u vrtić se ništa bolje ne snalaze u grupi vršnjaka od one koja nisu išla u vrtić.
Djeca koja nisu išla u vrtić imaju manje znanja (riječi, pjesmica, igara...) od djece koja su išla u vrtić.
Djeca koja su išla u vrtić nemaju više znanja (riječi, pjesmica, igara) od djece koja su nisu išla u
vrtić.
Djeca koja su išla u vrtić su spremnija za školu od djece koja nisu išla u vrtić.
Djeca koja su išla u vrtić nisu ništa spremnija za školu od djece koja nisu išla u vrtić.
Za dijete od 3 do 5 godina je bolje da bude sa majkom ili drugim članovima porodice.
Za dijete od 3 do 5 godina je bolje da provodi dio dana u kolektivu sa drugim vršnjacima.
Za podsticaj dječijeg razvoja je dobro da se njime bave, pored porodice i osobe koje su za to
stručne, tj. vaspitačice.
Normalnom djetetu nisu potrebni nikakvi stručnjaci - vaspitačice, sve može da dobije u porodici.
Dijete u vrtiću može da dobije razne zarazne bolesti zbog kojih je dijete stalno bolešljivo i slabijeg
imuniteta.
Iako dijete može da dobije neku zaraznu bolest od druge djece to nije opasna stvar i dijete će
kasnije biti otpornije i zdravije.

Postoji generalno povjerenje roditelja u instituciju vrtića i u stručnost osoblja
koje u njima radi, kao i vjerovanje da je za djecu dobro da provode vrijeme sa
svojim vršnjacima bez obzira na mogućnost drugih osoba da čuvaju dijete.
Ipak izražen je stav da je djetetu od 3 do 5 godina bolje sa majkom ako ona
ne radi.
81
80
78
59
48
44
30
14
9
9
9
6
2
4
4
16
23
33
46
45
66
71
71
74
Za dijete od 3 do 5 godina važno je da provodi vrijeme sa svojim vršnjacima.
Vrtići ne služe samo za čuvanje djece već podstiču njegov razvoj.
Dijete u vrtiću stiče disciplinu i navike – ustaljeno vrijeme ustajanja ujutru,
obroka, odlaska u krevet.
Vrtić nudi programe za razvoj djeteta sa stručnim vaspitačima/cama koje dijete
ne bi dobilo kod kuće.
Malo dijete će patiti ukoliko se majka zaposli i ne bude cijeli dan sa njim.
Ukoliko majka ne radi, za dijete od 3 do 5 godina je najbolje da bude kod kuće
uz nju.
Ukoliko u porodici postoje baka ili deka koji mogu da čuvaju dijete nema
potrebe slati ga u vrtić.
Vrtić nije potreban jer izlazak u park ili igranje sa djecom iz komšiluka
predstavlja sasvim dovoljno vremena provedenog sa vršnjacima.
Vaspitačice jesu završile potrebne škole, ali u vrtićima u našem mjestu ne rade
lijepo sa djecom.
U vrtić idu razna djeca i moje dijete može upasti u loše društvo, pokupiti ružne
osobine ili biti maltretirano.
Vrtić nije dovoljno dobar za moje dijete – čistoća i hrana su lošiji.
Vrtić nije dovoljno dobar za moje dijete – vaspitačice ne bi posvetile dovoljno
pažnje djetetu.
Ocene
(4+5)
Ocene
(1+2)

Od djece se očekuje da prije polaska u školu znaju osnove lijepog ponašanja,
kako da se ponašaju u učionici, kako da se predstave i izraze svoje mišljenje,
kao i da posjeduju osnovna znanja o svom okruženju i prirodi.
59
Po vašem mišljenju, šta bi od navedenog dijete trebalo da zna pred polazak u školu?
99
98
98
98
89
64
34
1
2
2
2
11
36
66
Osnove lepog ponašanja: pozdravljanje učiteljice, da kaže
’molim’, ’hvala’, ’izvoli’, itd.
Da zna kako da se ponaša u učionici – slušanje drugih,
poštovanje reda
Da ume da se predstavi, da se izrazi svoje mišljenje
Da zna neke osnovne pojmove – boje, oblike, broj…
Da ima neko znanje od svom okruženju i prirodi
Da zna slova
Da zna da čita
Da
Ne

STAVOVI PREMA VRTIĆIMA
60
 Iako svoju djecu ne šalju u vrtić, većina ovih roditelja (80%) smatra da je za djecu bolje da idu
u vrtić, iako postoji neko ko može da ih čuva kod kuće. Među onima koji smatraju da je za
dijete bolje da u ovakvoj situaciji ostane kod kuće (13%) ima značajno više od prosjeka onih koji
navode lične razloge kao osnovu toga što njihovo dijete nije upisano u neku predškolsku
ustanovu, kao i onih koji nisu spremni da učestvuju u besplatnom tročasovnom predškolskom
programu.
 Kao osnovu za preovlađujući stav o tome da djeca teba da pohađaju vrtić vide to što se djeca
u njima pripreme za osnovnu školu, što se uče socijalnim vještinama, učenje pristojnom
ponašanju i osamostaljivanju od roditeljske njege u većoj mjeri nego kad bi ostali kod kuće.
Ovakav stav, kada su u pitanju učenje osnovnih pojmova, osamostaljivanje u higijeni, razvijanje
fine motorike, učenje o perspektivi drugih učesnika u interakciji, stimulisanje opšteg razvoja i
jačanje imunog sistema imaju značajno češće od prosjeka oni roditelji koji su se raspitivali o
uslovima pohađanja vrtića. Oni koji nisu spremni da upišu djecu u besplatne tročasovne
predškolske programe, kao i oni koji navode lične razloge za neupisivanje djece u vrtić značajno
češće ističu pohađanje vrtića kao opciju isključivo ako djecu nema ko da čuva kod kuće.
 Osnovni razlog za nepohađanje vrtića jeste teritorijalna udaljenost bez adekvatnog prevoza
(55% roditelja). Sledeći razlog jeste subjektivne prirode, stav da je djetetu bolje kod kuće što
smatra 28% roditelja. 26% roditelja smatra da se dijete često razbolijeva u vrtiću. Među onima
koji navode uglavnom negativne strane pohađanja vrtića (mogućnost da djeca nauče loše stvari
od druge djece, da se lakše razbolijevaju, da djeca ne uče ništa što ne bi već naučila kod kuće, da
djeca od 3 do 5 godina mogu vrlo malo novih znanja da usvoje, da nema razloga plaćati vrtić ako
već postoji osoba kod kuće koja bi brinula o djetetu...) je značajno više onih koji iz ličnih razloga
ne upisuju dijete u vrtić. Oni koji ne bi pristali na besplatni tročasovni predškolski program
značajno češće smatraju da nema potrebe plaćati za ovakvu uslugu ukoliko neko može da
čuva dijete kod kuće, da članovi porodice mogu da pruže bolju njegu nego vaspitači i da je

STAVOVI PREMA VRTIĆIMA
61
 Najveći procenat roditelja (47%) se slaže da je za dijete najbolja godina za upisivanje u vrtić ili
provođenje vremena sa grupom vršnjaka treća godina života. Ovakav stav češće od prosjeka
imaju oni koji navode objektivne prepreke za to što im dijete nije upisano u vrtić. Svega 7%
smatra da treba da bude sa grupom vršnjaka tek kad krene u školu.
 Većina roditelja smatra da je za razvoj dječjih socijalnih vještina, osnovnih pojmova,kao i
pripremu za buduće školovanje bolje da dijete pohađa vrtić nego da bude kod kuće. Većina
roditelja (63%) smatra da će dijete, iako se u vrtiću može zaraziti raznim bolestima, zbog
kontakta sa drugom djecom kasnije biti otpornije na bolesti. Sa ovim stavovima se značajno
češće od prosjeka ne slažu oni koji navode lične razloge za to što njihovo dijete ne ide u vrtić,
kao i oni koji nisu spremni da učestvuju u besplatnom tročasovnom predškolskom programu.
 Postoji generalno povjerenje roditelja u instituciju vrtića i u stručnost osoblja koje u njima
radi, kao i vjerovanje da je za djecu dobro da provode vrijeme sa svojim vršnjacima bez obzira
na mogućnost roditelja da ih čuvaju. Ipak izražen je stav da je djetetu od 3 do 5 godina bolje
sa majkom ako ona ne radi. Oni koji ne šalju decu u vrtić iz ličnih razloga češće od drugih
navode da nema potrebe slati dijete u vrtić ako neko može o njemu da brine kod kuće, da je
igranje sa djecom iz komšiluka dovoljno, da uslovi u vrtiću nisu dovoljno dobri za njihovo dijete
(pažnja vaspitača, čistoća,hrana), kao i da tamo mogu usvojiti loša ponašanja od druge djece.
 Od djece se očekuje da prije polaska u školu prije svega znaju osnove lijepog ponašanja, kako
da se ponašaju u učionici, kako da se predstave i izraze svoje mišljenje, kao i da posjeduju
osnovna znanja o svom okruženju i prirodi.

1
16
2
82
Da, išlo je u jasle
Da išlo je u vrtić
Da, išlo je i u vrtić i u
jasle
Ne, nije išlo ni u jasle
ni u vrtić
Velika većina roditelja čije dijete ne pohađa vrtić nikada nije slala dijete u
ovakvu vrstu ustanove, ali je više od pola njih razmatralo tu opciju
63
Da li je Vaše dijete/djeca nekada išlo u jasle ili vrtić?
55% onih roditelja čije dijete
nikada nije pohađalo vrtić* je
razmatralo upis svog djeteta u
ovakvu ustanovu
*Baza: ako dijete nije išlo u vrtić (83% ciljne populacije)

Kod gotovo polovine onih koji imaju iskustva sa vrtićima je dijete pri upisu
imalo 3 godine, a kod ¼ je imalo 4 godine. Oko 2/3 roditelja je svoje dijete
ispisalo iz predškolske ustanove posle manje od godinu dana.
64Baza: ako je dijete išlo u jasle ili vrtić (19% ciljne populacije)
4
15
46
25
9
1
123456
30
34
22
14 Do 2 mjeseca
2.1 mjeseca - 1
godine
1.1 - 2 godine
Preko 2 godine
Sa koliko godina je krenulo u vrtić/jasle? Koliko dugo je išlo u jasle/vrtić?

54
47 Da
Ne
61
54
23
16
U vrtiću
Kod rođaka, prijatelja, poznanika,
komšije
Kod dječijeg ljekara/u ambulanti
U školi/kod učitelja, nastavnika
Informacije o uslovima upisa svog djeteta u vrtić je tražilo više od pola
roditelja, a izvor informacija su najčešće bile same predškolske ustanove, a
zatim članovi porodice, prijatelji, komšije...
65
Da li ste se raspitivali kod nekoga o uslovima
za upis Vašeg djeteta/djece u vrtić?
Gdje ste se raspitivali o uslovim za upis
Vašeg djeteta/djece u vrtić?
Višestruki odgovori; Baza: oni koji su se raspitivali o uslovim za upis djeteta/djece u
vrtić (54% ciljne populacije)

Odluku o upisu djeteta u jaslice ili vrtić donose roditelji, a velika većina njih
nije bila ni savjetovana od strane nekog drugog ni da upiše ni da ne upiše
svoje dijete u takvu ustanovu
66
Ko u Vašem domaćinstvu donosi odluke o tome da li će dijete ići u jaslice, vrtić...?
62
59
38
1
Majka
Otac
Zajednička odluka
članova porodice
Baka, deka
97% roditelja ni od koga nije dobilo
savjet da NE UPISUJE dijete u vrtić
77% roditelja ni od koga nije bilo
savjetovano da UPIŠE dijete u vrtić,
dok je njih 22% takav savjet dobilo
od prijatelja i komšija

Najveći broj roditelja čija djeca ne idu u vrtić navodi da postoji neko kod kuće
ko brine o djetetu, a mnogi od njih ne mogu da priušte vrtić ili im je on
daleko i ne mogu da obezbijede transport do njega.
67
59
47
46
43
28
27
23
19
14
12
11
5
5
4
4
4
42
53
54
57
72
73
77
81
86
88
89
95
96
97
97
97
98
99
99
100
1
2
1
Ima ko da brine o djetetu u kući
Ne možemo da platimo troškove koji su vezani za pohađanje vrtića
Najbliži vrtić je jako udaljen
Ne može da se obezbijedi prevoz za dijete do vrtića
Djeca se u vrtiću često razboljevaju, više su bolesna nego zdrava
Nema ko da vodi dijete u vrtić
Dijete je vezano za majku/drugog člana porodice i ne želi u vrtić
Bilo bi mi jako teško da ne budem uz svoje dijete tokom dana kada je tako
malo
Djeca imaju društvo i bez vrtića – u obližnjem parku, kod rođaka, komšija, itd.
Dijete je premalo za vršnjački kolektiv
Dijete neće naučiti važne stvari u vrtiću koje ne bi naučilo kod kuće
Samo ako je dijete bilo neko vrijeme u jaslama/vrtiću: Dijete nije uspjelo da
se adaptira, da se navikne na vrtić
Usluga u vrtiću je loša, tamo ne brinu dobro o djeci
Radno vrijeme vrtića ne odgovara roditelju
Nema mjesta u vrtiću
Djeca nemaju sadržaje u vrtiću osim jela i spavanja
Jezička barijera, dijete slabo govori crnogorski
Dijete ima smetnje u razvoju
Odbijanje - vrtić nije hteo da upiše dijete uprkos ispunjenim uslovima
Ne znamo gdje da prijavimo dijete za vrtić
Da
Ne
Da li se odnosi na Vaše dijete?

Ipak kada se pogleda samo glavni razlog zbog koga roditelji ne upisuju djecu
u vrtić navodi se nedostatak novca. Sledeći po redu je to što kod kuće postoji
neko ko brine o djetetu i kao treći najbitniji navodi se velika udaljenost
najbližeg vrtića.
68
31
21
16
5
4
7
5
3
1
1
Ne možemo da platimo troškove koji su vezani za pohađanje vrtića
Ima ko da brine o djetetu u kući
Najbliži vrtić je jako udaljen
Ne može da se obezbijedi prevoz za dijete do vrtića
Djeca se u vrtiću često razbolijevaju, više su bolesna nego zdrava
Dijete je vezano za majku/drugog člana porodice i ne želi u vrtić
Nema ko da vodi dijete u vrtić
Samo ako je dijete bilo neko vrijeme u jaslama/vrtiću: Dijete nije
uspjelo da se adaptira, da se navikne na vrtić
Dijete je premalo za vršnjački kolektiv
Nema mjesta u vrtiću
Glavni razlog
Koji su razlozi zašto Vaše dijete/djeca starosti 3 do 5 godina na treba da idu u vrtić? Šta je glavni razlog?

Djecu najčešće ne upisuju u vrtić zbog subjektivnih razloga (smatraju da je
premalo za vrtić, da ima ko da brine o njemu i kod kuće, da je usluga u vrtiću
loša, da ništa novo tamo ne mogu da nauče...) a zatim slijede objektivne
prepreke (udaljenost vrtića, nedostatak prevoza, radno vrijeme...) i
finansijski razlozi
69
37
31
29
Lični razloziObjektivne preprekeFinansijske barijere

35
13
10
3
40
Do 20e
21-30e
31-40e
Preko 40e
Ne bih bio/la spreman/a
da plaćam vrtić
Njih 40% nije spremno da izdvoji ni jednu sumu novca za vrtić, dok je njih
48% spremno da izdvoji do 30 eura. Važno je istaći da se roditelji koji nisu
spremni da izdvoje ni jednu sumu novca za vrtić upravo oni sa najnižim
prihodima, što govori da je finansijska barijera zaista velika.
70
Koliku mjesečnu sumu biste bili spremni da izdvojite za plaćanje vrtića za Vaše dijete?

dubinskih intervjua sa roditeljima i vapitačima
71
„Nisam zaposlena, imam vremena da ih čuvam,
a dok sam bila u random odnosu muž je imao vremena pa ih je čuvao.
Kod nas je 40e da se plati vrtić. Ja mislim da je prava stvar za dijete,
ali kad nemate da platite, mnogo je.“
„Ja mislim da je bolje u vrtić da bi se dijete
družilo. Ali i tamo ima različito vaspitane djece.
I tamo može da nauči dosta pogrešnih stvari,
a u porodici ne može ako je porodica normalna.”
MAJKA, mjesto nema vrtić
„Nije bitan je li besplatan vrtić. Ali dobro je to da ima prevoz.
Da sam ja sigurna kao majka da mi dijete neće čekati prevoz
na ulici. Tako kad bi imao siguran prevoz od kuće –
vrtića to bi bilo u redu.“
„Ja sam njega prošle godine slala u vrtić,
imao je dvije godine. Ja sam drugačije to zamišljala.
Mislila sam kao što su rekli da će da se socijalizuje,
ja to ništa nisam vidjela, možda jer je bio mali.
Upale im crtani da gledaju…”

PRAKSE U VEZI SA VRTIĆIMA
72
 Velika većina roditelja čije dijete ne pohađa vrtić (80%) nikada nije slala dijete u vrtić ili
jaslice, ali je 55% njih razmatralo tu opciju – to su iznadprosječno često bili oni koji imaju
najviše prihode po članu domaćinstva.
 Među onima koji su slali svoje dijete u vrtić je iznadprosječno više onih koji žive u urbanim
sredinama, mjestima u kojima postoji vrtić, onih u čijim porodicama je majka zaposlena,
onih koji imaju prihode po članu domaćinstva iznad 100 eura, kod kojih je neko od roditelja
i sam išao u vrtić, kao i kod onih koji navode lične razloge zbog kojih njihovo dijete ne
pohađa predškolsku ustanovu. Njihovo dijete je u najvećem broju slučajeva (71%) u tom
trenutku imalo 3 ili 4 godine i u vrtiću je u 2/3 slučajeva ostajalo do godinu dana.
 Više od polovine roditelja (54%) se raspitivalo o uslovima pohađanja vrtića i to je činilo u
samom vrtiću ili tražeći informacije od prijatelja i rođaka. Ove informacije su najčešće
tražili oni sa najvišim prihodima po članu domaćinstva, oni koji su i sami išli u vrtić, kao i oni
koji navode lične razloge kao osnovu toga što njihovo dijete nije upisano u vrtić. Odluku su
zajedno sa ostalim članovima porodice donijeli oni roditelji koji navode objektivne
prepreke za neupisivanje djece u vrtić.
 Odluku o upisu djeteta u jaslice ili vrtić najčešće donose roditelji. Kada su u pitanju
mogući uticaji na proces donošenja ove odluke, gotovo svi (97%) navode da nisu bili
savjetovani ni od koga da ne upisuju djecu u vrtić, a veoma veliki broj njih (77%) nije bio
savjetovan ni od koga ni da upiše dijete u vrtić (njih 22% je ovakav savjet dobilo od
prijatelja i članova porodice).

PRAKSE U VEZI SA VRTIĆIMA
73
 Upitani za razloge zbog kojih dijete ne ide u vrtić, najveći broj roditelja (59%) čija djeca
ne idu u vrtić navodi da postoji neko kod kuće ko brine o djetetu. Mnogi od njih (preko
40%) ne mogu da priušte vrtić ili im je on daleko i ne mogu da obezbijede transport do
njega. Razlozi za to što svoju djecu ne upisuju u vrtić gotovo uopšte nisu vezani za
karakteristike samog vrtića kao što su radno vrijeme i popunjenost kapaciteta ili za to
što djeca imaju posebne potrebe, odnosno što roditelji nemaju informacije o najbližim
predškolskim ustanovama.
 Ipak kada se pogleda samo glavni razlog zbog koga roditelji ne upisuju djecu u vrtić
navodi se nedostatak novca (31% roditelja). Sledeći po redu je to što kod kuće postoji
neko ko brine o djetetu (21%) i kao treći najbitniji navodi se velika udaljenost najbližeg
vrtića (16%).
 Finansijske razloge koje roditelji navode ilustruje i činjenica da njih 40% nije spremno
da na mjesečnom nivou izdvoji ni jednu sumu novca za vrtić, dok je 48% roditelja
spremno da izdvoji do 30 eura. Važno je istaći da se roditelji koji nisu spremni da izdvoje
ni jednu sumu novca za vrtić upravo oni sa najnižim prihodima, što govori da je
finansijska barijera zaista velika.

SPREMNOST ZA
POHAĐANJE
BESPLATNOG 3-
SATNOG
PREDŠKOLSKOG
PROGRAMA
74

Preko 90% roditelja djece koja ne idu u vrtić su spremna da upišu dijete u
besplatni tročasovni predškolski program
75
Trenutno se razmišlja o uvođenju besplatnog tročasovnog predškolskog programa za svu
djecu uzrasta 3-5 godina u predškolskim ustanovama u Crnoj Gori kako bi se djeci
omogućilo da borave sa svojim vršnjacima i učestvuju u raznim obrazovnim i razvojnim
aktivnostima koje su prilagođene njihovom uzrastu. Zamislite da ovakav program postoji
u Vašoj blizini – da li biste bili spremni da date svoje dijete da pohađa ovaj program?
93
8
Da
Ne
81% roditelja misli da nema nikakvih
razloga da njihovo dijete ne uđe u
ovakav program ili makar ne znaju
koje razloge bi naveli

Kao najveće prednosti ovog programa se navode to što bi bio besplatan, to što bi
omogućio da se njihova djeca druže sa ostalom djecom, kao i to što bi omogućio
razvoj djece i njihovu pripremu za školu. Velika većina roditelja ne nalazi zamjerke
ovakvom programu
76
Šta Vam se čini kao prednost ovakvih interaktivnih servisa?
28
25
18
13
12
6
5
4
4
4
2
1
4
4
6
Zato što je besplatno
Druženje sa djecom
Obrazovanje / razvoj djeteta
Priprema za školu
Bilo bi dobro za dijete / dobra ideja, programa
Vrtić su u blizini
Dijete postaje nezavisno
Vrijeme provedeno tamo
Organizovan prevoz
Uzgoj, ponašanje, navike
Prilika da sva djeca idu u obdanište
Bezbjednost / briga o djeci
Drugo
Nema prednosti
NZ

Većina roditelja ne nalazi mane ovakvom projektu ili ne zna koje bi mogle da budu
njegove mane
77
A šta bi bila mana ovakvih servisa?
6
2
2
1
1
1
1
1
0
0
0
0
74
13
Kratki boravak
Program je nepoznat / ono što nudi
Uslovi (higijena, hrana)
To je gužva / mali prostor
To zavisi od blizine
Preopširan program za malu djecu
Način komunikacije / vrijeme da nastavnik posvećuje…
Da li će biti organizovan prevoz
Bez obzira da li ima dovoljno kapaciteta i sredstava za…
Ako će to stvarno biti besplatno
Nepovjerenje / Ja ne vidim poentu
Drugo
Nema nedostataka
NZ

333232
6
Pre podne, od 9h
do 12h
Međusmjena, od
12h do 15h
Popodne, od 16h
do 19h
Nijedna smjena
mi ne bi
odgovarala
Sve smjene bi odgovarale gotovo podjednakom broju roditelja. Gotovo 2/3
roditelja bi mogli da pošalju dijete u popodnevnu smenu.
Koje smjene bi vam odgovarale: prije podne od 9 do 12h,
međusmjena od 12h do 15h ili popodnevna od 16h do 19h?
63% roditelja* bi bilo u
mogućnosti da pošalje
dijete u ovakav program
ukoliko bi se on održavao
popodne, nakon 16 časova
Višestruki odgovori:
*Jedan odgovor

SPREMNOST ZA POHAĐANJE BESPLATNOG 3-SATNOG PREDŠKOLSKOG
PROGRAMA
79
 Roditelji djece koja ne idu u vrtić su spremni da upišu dijete u besplatni tročasovni
predškolski program (93%).
 Kao najveće prednosti ovog programa se navode to što bi bio besplatan (28%), to što bi
omogućio da se njihova djeca druže sa ostalom djecom (25%), kao i to što bi omogućio
razvoj djece (18%) i njihovu pripremu za školu (13%).
 Velika većina roditelja ne nalazi zamjerke ovakvom programu (81%)
 Sve smjene bi odgovarale gotovo podjednakom broju roditelja. Jutarnja smjena bi
češće od prosjeka odgovarala onima koji žive u ruralnim područjima i onima u čijem
naselju nema vrtića.
 Gotovo 2/3 roditelja (63%) bi mogli da pošalju dijete u popodnevnu smjenu od 16h. I to
bi značajno češće od prosjeka bili oni koji su se raspitivali za uslove pod kojima se upisuje
u vrtić.

Oni koji žive u
naseljima bez vrtića:
SPREMNOST ZA
PHIVATANJE
ALTERNATIVNIH
PROGRAMA
80

Oni roditelji koji nemaju vrtić u blizini doma bi pristali na program koji bi imao
organizovani prevoz do vrtića i nazad (93%), s time što bi 2/3 njih preferiralo
da se taj program održava u nekim lokalnim prostorijama (npr. školi).
81Baza: oni koji žive na području bez vrtića (49% ciljne populacije)
93
7
Da
Ne
Ukoliko bi Vam bio dostupan organizovan prevoz djece do
vrtića – da autobus pokupi djecu i odveze ih u vrtić na
3 sata i posle ih vrati kući da li biste tada upisali dijete u
vrtić i koristili tu uslugu?
64
29
3
4
Program u lokalnoj školi
Program u vrtiću u školi
u gradu
Ne bih upisao svoje
dijete u neki od tih
programa
NZ
Ako bi mogao da bira između tri sata – programa
u lokalnoj školi u blizini u vašoj opštini ili isti
program u gradu sa organizovanim prevozom
do vrtića i nazad , šta bi ste izabrali?

Pokretni vrtići bi takođe bili prihvatljivo rješenje većini roditelja (82%) koji
žive u mjestima koja nemaju vrtić
82
Ukoliko bi postojala mogućnost da se naprave pokretni vrtići – velika, kvalitetna vozila
opremljena igračkama i sredstvima za djecu kao u svakom vrtiću koja bi preuzimala djecu od kuće
ili iz lokalnog parka/poljane na 3h i vraćala ih poslije nazad kući, da li biste koristili ovaj program?
Baza: oni koji žive na području bez vrtića (49% ciljne populacije)
82
18
Da
Ne

Svoje dijete bi u ovakav program upisali prije svega zbog socijalizacije sa
drugom djecom, zato što bi to djeci bilo zanimljivo i zbog dječijeg razvoja
83
Zašto biste dali svoje dijete u ovaj program?
26
18
15
10
8
5
5
3
3
1
1
1
0
Druženje sa djecom
Bilo bi dobro za dijete / dobra ideja , programa
Interesantnost programa / Bilo bi zanimljivo djeci
Organizovan prevoz
Bezbjednost / brigu o djeci
Zato što je besplatno
Priprema za školu
Važno je da dijete pohađa vrtić / bolje je
Uzgoj, ponašanje, navike
Vrtić su u blizini
Djeca postaju nezavisna
Vrijeme provedeno tamo

Najčešće nemaju jasno artikulisan razlog zbog kog ne bi upisali svoje dijete u
ovakav program. Najčešće navođen konkretan razlog je strah zbog sigurnosti
djeteta.
84
Zašto ne biste upisali dijete u taj program?
12
6
6
2
2
Strah / bezbjednosni problem
Nemam povjerenja / ja to ne volim / bolje je
da
Ako se plaća za / ako je to skupo
Dijete je malo / ako dijete ne prihvati / neko
već
To zavisi od uslova (hrana, higijena, prostor)

Većina roditelja koji u blizini nemaju vrtić nije čula za interaktivne servise i
mišljenja su podijeljena kada je u pitanju interesovanje za ovakvu vrstu
programa
85Baza: oni koji žive na području bez vrtića (49% ciljne populacije)
10
91
Da
Ne
Da li ste čuli za interaktivne servise koji obuhvataju
dolazak vaspitača jednom nedjeljno u lokalnu
školu/mjesnu zajednicu i rade sa djecom,
u kombinaciji sa posjetama porodicama?
1716
30
9
29
U potpunosti
smo
zainteresovani
Uglavnom smo
zainteresovani
Niti smo
zainteresovani
niti niesmo
Uglavnom
nismo
zainteresovani
Uopšte nismo
zainteresovani
Šta mislite o uvođenju takve mogućnosti,
da li biste bili zainteresovani da se vaše dijete uključi?

9
6
5
5
4
4
3
3
3
1
1
52
8
Posvećenost nastavnike djeci / bolju
komunikaciju sa
Dobra ideja / pozitivna za djecu
Druženje sa djecom / socijalizacija
Dijete bi trebalo da provode vreme sa
porodicom / blizu kuće
Priprema za školu
Slobodnije ponašanje / izgradnju
nezavisnost / razvoj komunikacije
Vrstu pomoći kad vrtić nije dostupan
Bolju bezbjednost djece
Ako to besplatno
Drugo
Ništa mi se nije dopalo
NZ
17
10
5
3
3
3
2
2
2
1
25
30
Jednom nedjeljno nije dovoljno
Nema potrebe za to / neko bdi nad
djetetom
Djeca provode dovoljno vremena sa
drugom djecom
Bolje je da dijete ide u vrtić
Vaspitačica dolazi u naš dom
Ne sviđa mi se ideja / ona ne
odgovara
Prisustvo roditelja / dijete ne troši
vrijeme sa drugima
Ne postoji niko na raspolaganju da
preuzme dijete / ona je daleko
Nismo dovoljno informisani
Drugo
Ništa
NZ
Većina roditelja ne vidi ni jasne prednosti ni jasne mane ovakvog projekta
86Višestruki odgovori; Baza: oni koji žive na području bez vrtića (49% ciljne populacije)
Šta Vam se čini kao prednost ovakvih interaktivnih
servisa?
A šta bi bila mana ovakvih servisa?

Oni koji žive u naseljima bez vrtića: SPREMNOST ZA PRIHVATANJE
ALTERNATIVNIH PROGRAMA
87
 Oni roditelji koji nemaju vrtić u blizini doma bi pristali na program koji bi imao
organizovani prevoz do vrtića i nazad (93%). Oko 2/3 roditelja (64%) bi preferiralo da
se taj program održava u lokalnoj školi, dok bi 29% njih više voljelo da se održava u
najbližem gradu i u ovu grupu češće od prosjeka spadaju oni koji su se već raspitivali o
uslovima za upis u vrtić kao i oni čija su djeca već pohađala vrtić ili jaslice.
 Pokretni vrtići bi takođe bili prihvatljivo rješenje većini roditelja koji žive u mjestima
koja nemaju vrtić (82%).
 Većina roditelja koji u blizini nemaju vrtić (91%) nije čula za interaktivne servise koji
obuhvataju jednonedjeljni dolazak vaspitača u lokalnu zajednicu i rad sa djecom.
Interesovanje za ovakvu vrstu programa je podijeljeno i najbolje ga ilustruje činjenica
da veliki broj onih roditelja ne vidi ni prednosti ni mane ovakvog projekta ili makar ne
zna da ih navede.

89
Istraživanje ukazuje na neophodnost informisanja roditelja o
vrtićima...
 Skoro svaki treći roditelj ne zna koliko djeca ostaju u vrtiću
(30%) kao ni da li vrtići imaju programe po kojima rade (29%).
Manje od polovine roditelja je zaista i bilo u vrtiću da se
raspita o njihovom radu i uslovima za upis djeteta (42%).
70% roditelja se informiše putem ličnog kontakta sa drugim
roditeljima.
 Među neinformisanim roditeljima postoji najviše barijera za
prihvatanje tročasovnog pripremnog programa čak i kada se
otklone finansijske prepreke – kada je on besplatan, i dalje više
od pola roditelja odbija da upiše dijete.
Informisanje je nužan preduslov za promjenu stavova:
kampanja bi trebalo da pruži roditeljima informacije o vrtićima,
kao priliku da se sa radom vrtića upoznaju u direktnom kontaktu
sa vrtićima i zaposlenima u njima, sa posebnim osvrtom na
najugroženiju grupu roditelja.
Roditelji posjeduju relativno malo informacija o vrtićima, a među njima su
najslabije informisani siromašniji roditelji iz seoskih područja kojima je vrtić
veoma udaljen:

90
Iako su stavovi o vrtićima pretežno pozitivni, osim objektivnih
prepreka, javljaju se i izvjesne subjektivne (psihološke)
 Ipak, u prosjeku, svaki četvrti roditelj smatra da će dijete u
vrtiću biti više bolesno nego zdravo, da je roditelj jako vezan
za malo dijete, te da će od strane ukućana dobiti bolji
tretman.
 Roditelji koji su se raspitivali za uslove u vrtiću i upis djeteta
u vrtić su značajno više svjesni o različitim vrstama prednosti
(izuzev druženja i čuvanja) u odnosu na roditelje koji nisu
tražili informacije o vrtićima.
 Značaj separacije roditelj – dete, podržavanje
samostalnosti, boravak u vršnjačkoj grupi, kao i strah od
razboljevanja na dječijem uzrastu su psihološke barijere na
koje treba najviše obratiti pažnju.
Većina roditelja uviđa prednosti vrtića koje prevazilaze samo čuvanje djeteta i
druženje.
Najčešći objektivni razlozi koje roditelji navode su udaljenost, odnosno,
nemogućnost prevoza i finansijski razlozi.

91
Kada je reč o objektivnim preprekama za pohađanje vrtića -
lokacija osnovnih škola predstavlja potencijal...
 Dvije trećine roditelja do najbližeg vrtića mora da pređe
barem 4 kilometra ili više.
 Prosječna udaljenost vrtića posmatrajući seoska naselja na
sjeveru Crne Gore iznosti 9.5 kilometara.
 Osnovne škole su najpristupačniji objekti za ove porodice:
čak 80% njih do najbliže škole ima da pređe manje od 4
kilometra.
 Lokacija osnovnih škola predstavlja potencijalno rješenje za
porodice u seoskim područjima kojima je udaljenost, odnosno,
nepostojanje vrtića objektivna prepreka.
Vrtići predstavljaju objektivno veoma udaljene objekte za roditelje i djecu iz
seoskih naselja.
Činjenica da bi tročasovni pripremni problem bio besplatan ga čini prihvatljivim
za veliku većinu roditelja.

Istrazivanje predskolsko obrazovanje Crna Gora (2014)

Recommended

Recommended

More Related Content

More from UNICEF Europe & Central Asia

More from UNICEF Europe & Central Asia (20)

Istrazivanje predskolsko obrazovanje Crna Gora (2014)