Linguistics

1. HRVATSKI PRAVOPIS
Institut za hrvatski jezik i
jezikoslovlje

2. Načela pri rješavanju spornih pitanja :
• Načelo sustavnosti
• Tradicijsko načelo
• Načelo ovjerenosti i potvrđenosti u uporabi
• Načelo jednostavnosti
• Načelo normativne hijerarhije
• Načelo otvorenosti prema korisnicima
• Načelo primjerenosti korisnicima
• Načelo ekonomičnosti

3. Dosadašnji pravopisi :
Babić – Finka – Moguš : Hrvatski pravopis
Anić – Silić : Pravopis hrvatskoga jezika
Hrvatski školski pravopis
Hrvatski pravopis Matice hrvatske

4. Novi pravopis :
• Pisan kao hipertekst – može se pretraživati,dostupan putem interneta
• Dodatna objašnjenja i jezični savjeti
• Preporučena i dopuštena rješenja ( malo dvostrukosti )
• Rezultat javne rasprave
• Velik broj primjera
• Donošenje brajice i znakovnoga pisma za gluhe i nagluhe osobe
• Slova i latinično pismo prilagođeni školskomu programu

5. Glas – j :
Ženska imena koja završavaju na -ia sklanjaju se tako da se u kosim
padežima između -i i padežnoga nastavka umeće međusamoglasničko j:
G Lucije, Mije, Croatije, DL Luciji,Miji, Croatiji, A Luciju, Miju, Croatiju,
V Lucijo, Mijo, Croatijo, I Lucijom, Mijom, Croatijom.
Ženska imena koja završavaju na -ea sklanjaju se tako da se u kosim
padežima između -e i padežnoga nastavka ne umeće
međusamoglasničko j: N Andrea, Matea, Tea, GAndree, Matee, Tee,
DL Andrei, Matei, Tei, A Andreu, Mateu, Teu, V Andrea, Matea, Tea,
I Andreom, Mateom, Teom.

6. Zadatatci ili zadaci ? Podatci ili podaci ?
GLASOVI T I D NE ISPADAJU :
• kutak – kutci, letak – letci, listak – listci, metak – metci, patak – patci, petak – petci, svetak– svetci,
• otkidak – otkidci, podbradak – podbradci, pregradak – pregradci, razgodak – razgodci,uradak – uradci
• dovratak – dovratci, nacrtak – nacrtci, nadomjestak– nadomjestci, naplatak – naplatci, naprstak –
naprstci, oblutak – oblutci, osnutak –osnutci, predmetak – predmetci, privitak – privitci, umetak –
umetci, zabatak – zabatci,zalistak – zalistci
• dohodak – dohodci, izvadak – izvadci, desetak – desetci, dobitak – dobitci, dodatak –dodatci, dovršetak –
dovršetci, gubitak – gubitci, imetak – imetci, izuzetak – izuzetci
• napitak – napitci, nedostatak – nedostatci, ostatak – ostatci, otpadak – otpadci, podatak–
podatci, probitak – probitci, svršetak – svršetci, trenutak – trenutci, užitak – užitci, zadatak –
zadatci, zgoditak – zgoditci, želudac – želudci
Kod iznimno čestih višesložnih riječi zbog tradicijskih je razloga i čestoće uporabe dopušteno i
izostavljanje t i d: deseci, dobici, dodaci, dohoci, dovršeci, gubici, imeci,izuzeci, izvaci, napici, nedostaci,
ostaci, otpaci, podaci, probici, svršeci, trenuci, užici,zadaci, zgodici te želuci. Isto se pravilo odnosi i na
izvedenice od tih riječi, npr.preostatak – preostaci, zaostatak – zaostaci.
Način na koji se riječ zapisuje ne utječe na izgovor riječi.
Oblike imenica predak, sudac i svetac dopušteno je pisati i: preci, suci, sveci.

7. Bitki ili bitci ? Pripovijetki ili pripovijetci ?
Često postoje dva oblika dativa i lokativa
imenica ženskoga roda na – tka :
bitci i bitki,pripovijetci i pripovijetki.
Prednost se daje nesibilariziranim
oblicima bitki i pripovijetki.

8. Greška ili grješka ? Pogreška ili pogrješka ?
Smatramo da, osim u slučajevima u kojima se podjednako pojavljuju likovi
s e i s je (sprečavati i sprječavati, unapređivati i unaprjeđivati) ili u
slučajevima u kojima će katkad i većina zapisa biti
s je (bregovi i brjegovi, crepovi i crjepovi, grehovi i grjehovi) ili, točnije,
pokazivati namjeru da se u njima zabilježi refleks je (mislimo tu na čest, a
pogrešan zapis: brijegovi, crijepovi, grijehovi), prednost načelno daje
zapisu s e, a dvostruk je zapis moguć samo kod ponekih iznimaka – riječi iz
tvorbene porodice riječi krijepiti, strijela, vrijedan i grijeh.
grijeh: greška, pogreška
naprijed: napredak, naprednost, naprednjački, na
predovati
prijek: naprečac, opreka, prečica, prepreka, zapr
eka
privrijediti: privreda, privredni, privrednik
strijela: strelica, streljač, streljaštvo, streljivo
upotrijebiti: upotreba, upotrebljiv, upotrebljivost, zl
oupotreba
vrijediti: povreda, povređivati, uvreda, vredniji, vre
dnovan
Zbog potvrđenosti u uporabi dopušteno je
pisati
i je u nekim riječima koje pripadaju tvorbenim
porodicama
riječi krijepiti (krjepostan, krjepost),
strijela (strjelica)
i vrijedan(vrjedniji, vrjednovanje,
vrjednovati, vrjednovatelj) te u
riječima grješka,
pogrješka,pogrješan i pogrješno.

9. Neću ili ne ću ?
Uzimajući u obzir sva proučavana načela, odlučili smo se
da neću (i svi njegovi oblici) bude preporučena inačica, a ne
ću (i svi njegovi oblici) dopuštena inačica.

10. Hrvatski jezik ili hrvatski jezik ?
Nastavni kolegiji,školski i studijski predmeti pišu se velikim početnim slovom pr. Matematika,
Povijest, Tjelesna i zdravstvena kultura...
Malim se početnim slovom u općim kontekstima mogu pisati nazivi nastavnih koelgija,školskih i
studijskih predmeta pr. Sutra odgovaramo povijest. Imam pet iz hrvatskoga.
Hrvatski jezik –
nastavni predmet
hrvatski jezik – naziv
jezika

11. Kada pišemo crkva,a kada Crkva ?
Crkva – zajednica kršćanskih
vjernika : Katolička Crkva,
Evangelička Crkva, Ruska
pravoslavna Crkva ...
crkva – u nazivu bogomolje pr.
crkva svetoga Franje Asiškoga
( crkva posvećena svetomu
Franji Asiškomu )
sveta Terezija Avilska,
blaženi Alojzije
Stepinac – pridjevi i
imenice sveti i blaženi
uz vlastita imena pišu
se malim slovom

12. Sa spojnicom se pišu dvije sastavnice od kojih se prva ne sklanja , koje označuju jedan
pojam,a svaka ima svoj naglasak : Ivanić – Grad, Smail – aga, šoping – centar, tuš –
kabina, klima – uređaj, jazz – glazba, baka – servis ...
U administrativnoj praksi od devedesetih godina 20.st. uobičajilo pisati i : Ivanić
Grad....
Ivanić – Grad ili Ivanić Grad ?

13. Ostale zanimljivosti :
Riječi i sveze riječi iz stranih jezika pišu se ovisno o stupnju njihove prilagođenosti hrvatskomu
jeziku : izvorno i kosim slovima i prilagođeno
Ako se pojavi u hrvatskome tekstu,stranu riječ treba,kad god je to moguće,zamijeniti hrvatskom
riječju ili svezom pr. e-mail : e-pošta,attachment –privitak...
Glazbeni nazivi i strani izrazi – izvorni naziv pr.blues,rock,salto mortale,tabula rasa...
Neki se glazbeni izrazi mogu pisati i fonetizirano : džez,pank,rok,solfeđo.
Latinski nazivi živih bića pr. Homo sapiens...
Sveza kratice i imenice piše se sa spojnicom pr. Rh-faktor, ph – vrijednost, e- pošta...

14. Još malo zanimljivosti ....
Bjelina – prazno mjesto u tekstu koje se nalazi između riječi, iza točke, zareza,
sastavnica nadnevaka, kratica, između inicijala, ispred i iza crtice,ispred i iza
matematičkih znakova,između ounaka za mjernu jedinicu
pr. A. G. Matoš, pr. Kr. , 5 + 2 = 7....
Točka se ne piše : iza naslova ( Zlatarovo zlato ... ), iza potpisa na kraju pisma ili dopisa,
iza navoda u upravnome govoru na kraju rečenice ( Rekao je : “ Hvala. “ )
Zarez se ne piše kad se datum nalazi iza oznake mjesta u prijedložnome izra zu pr. U
Zadru, 13. prosinca 2013.

15. I još ....
Hvala na strpljenju i nadam se da će Vam
koristiti nešto od ovoga, a za više kupite
Pravopis i proučite ga.