SlideShare a Scribd company logo
BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA
SMJERNICE RAZVOJA IKT
SEKTORA BRODSKO-POSAVSKE
ŽUPANIJE
2018. godina
VERZIJA 1
1
Verzija 1
Prosinac, 2018. godine
Za potrebe Brodsko-posavske županije dokument je pripremila udruga Connect IT za razvoj informacijsko-
komunikacijskih tehnologija, Slavonski Brod
Autorica: Gordana Prebeg struč. spec. oec.
2
SADRŽAJ
1. UVOD..................................................................................................................................3
2. PROCES IZRADE DOKUMENTA SMJERNICA .....................................................................5
3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA – IKT SEKTOR U BPŽ.....................................................10
3.1. STRATEŠKI DOKUMENTI ...................................................................................10
3.2. ANALIZA GOSPODARSTVA ................................................................................17
3.3. SEKTOR OBRAZOVANJA....................................................................................21
4. STRATEŠKI PRAVCI...........................................................................................................25
5. PODRŠKA RAZVOJU IKT SEKTORA...................................................................................26
5.1. VRSTE PODUZETNIČKIH POTPORNIH ORGANIZACIJA.........................................26
5.2. UTJECAJ INKUBATORA NA POSLOVANJE MALIH TVRTKI ....................................27
5.3. POVIJESNI RAZVOJ POTPORNIH INSTITUCIJA / INKUBATORA.............................28
5.4. FAZE PROCESA RAZVOJA...................................................................................29
6. IDENTIFIKACIJA MODELA IMPLEMENTACIJE .................................................................33
FAZE RAZVOJA POTPORE GOSPODARSTVU.....................................................................33
7. POSLOVNO INOVACIJSKI CENTAR...................................................................................39
8. SMANJENJE RIZIKA ..........................................................................................................45
9. MEĐUSEKTORSKA SURADNJA ........................................................................................48
10. SMJERNICE ZA RAZVOJ....................................................................................................49
11. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................52
3
1. UVOD
Izrada dokumenta Smjernice za razvoj IKT sektora u Brodsko-posavskoj županiji (u daljnjem
tekstu Smjernice) rezultat je procesa suradnje ključnih dionika za razvoj gospodarstva, odnosno
predstavnika javnog, gospodarskog i obrazovnog sektora. Proces izrade Smjernica dio je projekta
„Virtualni inkubator 1.0“ udruge Connect IT za razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija, koji
je financijski podržala Brodsko-posavska Županija (u daljnjem tekstu BPŽ), a kojem je cilj okupiti ključne
dionike i stvoriti okvire za unaprjeđenje suradnje među sektorima sa ciljem
jačanja gospodarstva.
Opći cilj: Uspostavom i formaliziranjem
međusektorske suradnje stvoriti preduvjete za daljnji
razvoj i unaprjeđenje usluga namijenjenih podršci i
razvoju IKT sektora i općenito gospodarstva u Brodsko
posavskoj županiji.
Proces izrade ovog dokumenta, u čiju izradu su uključeni dionici iz različitih sektora, je ujedno
i jedan od oblika uspostave konkretnijih oblika međusektorske suradnje. Drugi mogući oblici suradnje
detaljnije su objašnjeni u samom dokumentu.
Sektor informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) je izrazito dinamičan sektor, te je teško
predvidjeti pravce razvoja tehnologije u narednih pet godina, kao i načine na koje će se gospodarstvo
primjenjivati IKT u svom poslovanju. Stoga je ovaj dokument daje smjernice razvoja i može poslužiti
kao strateški dokument, ali i predviđa redovito praćenje promjena u globalnom i regionalnom
okruženju, te kontinuirano revidiranje stanja i akcija koje će se poduzimati sa ciljem jačanja i razvoja
gospodarstva. Sadržaj dokumenta se u budućim procesima treba mijenjati i prilagođavati potrebama
gospodarskog i obrazovnog sektora, kao i nadopunjavati novim saznanjima, aktivnostima,
preporukama i slično.
Za izradu sadržaja prve verzije dokumenta zadužena je udruga Connect IT, kao predstavnik
lokalnog IKT sektora, a metodologija izrade je obuhvatila provedbu istraživanja i potrebama IKT sektora
u BPŽ, prikupljanje podataka o inicijativama, projektima i aktivnostima ključnih dionika, pojedinačne i
skupne sastanke sa relevantnim dionicima iz sva tri sektora, te usklađivanje sa drugim strateškim
dokumentima. U dokument su uvršteni komentari, prijedlozi i sugestije dobiveni kroz individualne
razgovore, zajedničke sastanke i provedbu postojećih aktivnosti.
VIRTUALNI INKUBATOR 1.0
4
Proces izrade dokumenta podrazumijevao je održavanje individualnih sastanaka sa ključnim
dionicima koji su identificirani u ranoj fazi pripreme dokumenta, te održavanje zajedničkog sastanka u
Velikoj vijećnici Županije Brodsko-posavske 6. studenog 2018. godine. Na sastanku je pojašnjen
dosadašnji proces izrade dokumenta Smjernica te su postavljeni okviri za uspostavu trajnih oblika
suradnje na daljnjem razvoju samog dokumenta ali i drugih zajedničkih planova i projekata sa ciljem
razvoja IKT sektora i općenito gospodarstva BPŽ.
Svrha dokumenta je omogućiti dionicima koji su identificirani kao bitni za pokretanje razvoja
gospodarstva da dobiju jedinstvenu sliku o pravcima razvoja i mogućim modelima suradnje u provedbi
i realizaciji inicijativa i projekata koje pozitivno utječu na razvoj gospodarstva. Takav proces omogućava
participativnu ulogu svih dionika u kreiranju politika BPŽ, čime se ujedno osnažuju rezultati poduzetih
aktivnosti i potiče njihova daljnja implementacija. Izradom ovih smjernica se ne utječe na autonomna
prava relevantnih dionika za provedbom vlastitih inicijativa, nego se želi stvoriti čvršći partnerski odnos
u onim područjima koje BPŽ prepoznaje kao ključne za razvoj gospodarstva.
Jedan od ključnih strateških pravaca je osiguravanje uvjeta za razvoj inovacija kao temelja
razvoja gospodarstva te primjenu suvremenih tehnologija u poslovnom okruženju radi povećanja
konkurentnosti. Stoga je proces izrade ovog dokumenta i način uspostave suradnje podrazumijevao
korištenje inovativnih pristupa procesu planiranja (iterativni pristup planiranju) uz primjenu IKT
tehnologija (virtualni inkubator). Nadalje, nužno je bilo definirati ulogu BPŽ u procesu razvoja inovacija,
te osmisliti sadržaj poduzetničko inovacijskog centra (PIC) kao središnjeg projekta za realizaciju dijela
aktivnosti iz Smjernica razvoja.
Uspostavom virtualnog inkubatora stvoreni su preduvjeti za daljnju kvalitetnu suradnju na
kontinuiranom procesu izrade/revizije Smjernica, a isti je ujedno i 1. faza realizacije projekta
poduzetničko-inovacijskog centra.
• RADNA SKUPINA / DIONICI
Kroz osnivanje radne skupine uspostavit će se međusektorska
suradnja ključna za kvalitetno utvrđivanje potreba, te planiranje
razvoja IKT sektora u BPŽ
• IZRADA SMJERNICA
Dokument o mogućim modelima međusektorske suradnje i
budućih projekata koji za cilj imaju osnaživanje i potporu razvoju
gospodarstva, a uključivo i IKT sektora.
• IZRADA WEB – VIRTUALNOG INKUBATORA
Privremeni oblik djelovanja - pružanje usluga inkubatora putem
web aplikacije. Služi u svrhu razmjene informacija o uslugama koje
se korisnicima nude.
VIRTUALNI INKUBATOR 1.0
5
2. PROCES IZRADE DOKUMENTA SMJERNICA
Proces izrade dokumenta Smjernica započeo je na inicijativu BPŽ koja je s jedne strane
prepoznala potrebe društva i gospodarstva za digitalnom transformacijom i sa druge strane dionike
koji su kroz realizaciju raznih projekata iskazali interes za djelovanjem u području informacijsko-
komunikacijskih tehnologija i njihove primjene u različitim sektorima. Tako je udruga Connect IT
osmislila projekt „Virtualni inkubator“ kojim se na sustavan način okupljaju i umrežavaju ključni dionici
iz BPŽ, a BPŽ je osigurala financijska sredstva za provedbu projekta i participaciju relevantnih
predstavnika različitih sektora.
Jedan od osnovnih preduvjeta za razvoj gospodarstva i povećanje konkurentnosti je
umrežavanje. Umrežavanje podrazumijeva povezivanje među sektorima te povezivanje unutar
sektora, a može postići različitim modelima međusektorske suradnje, kroz različite potporne institucije
te sa ili bez podrške javnog sektora. Virtualni informatički inkubator privremeni je oblik dobrovoljne
suradnje nekoliko, obično neovisnih partnera (udruga, tvrtki, institucija, pojedinaca), koja sudionicima
omogućuje zajedničko djelovanje i ostvarivanje zajedničkih ciljeva bez formalnog osnivanja inkubatora.
Virtualni inkubator kao projekt imao je zadane aktivnosti i metodologiju provedbe istih, iako u
svojoj suštini ideja virtualnog inkubatora predviđa fleksibilno i samim time agilnije djelovanje bez
opterećenosti procesa hijerarhijom i kompleksnim procedurama. Virtualni inkubatori djeluju u
dinamičnom okruženju koje se svakodnevno transformira, što zahtjeva brzu prilagodljivost
novonastalim okolnostima, pa je osnovna pretpostavka djelovanja omogućiti međusobnu
komunikaciju i interakciju sudionika procesa, jednostavan proces donošenja odluka, ali sa jasnim
smjerovima djelovanja, kako bi se postigao sinergijski učinak. Aktivnosti na projektu podijeljene su u
četiri osnovne skupine.
1.1.Osnivanje i vođenje radne skupine za identificiranje potreba i plana razvoja IKT sektora.
Cilj osnivanja radne skupine je uspostava međusektorske suradnje ključne za kvalitetno
utvrđivanje potreba, te planiranje razvoja IKT sektora u BPŽ. Članovi radne skupine su predstavnici
privatnog, javnog i neprofitnog sektora, uključujući i obrazovni sektor, a koji su kao takvi relevantni
dionici za sudjelovanje u procesu razvoja IKT sektora i gospodarstva općenito. Osnovna svrha radne
skupine je utvrđivanje strateških smjernica daljnjeg razvoja IKT sektora, mogućnosti međusobne
suradnje, te definiranje aktivnosti koje će dionici provoditi pojedinačno i/ili kroz partnerstva i suradnju,
a radi ostvarenja zajedničkih ciljeva.
Članovi radne skupine ujedno su i članovi virtualnog inkubatora, koji je neformalna inicijativa,
ali pruža okvir za zajedničko djelovanje. Kao takav podrazumijeva dobrovoljnu participaciju članova te
kontinuirano uključivanje drugih dionika, a ovisno o potrebama procesa. U početnoj fazi izrade
dokumenta sa dionicima su provedeni individualni sastanci na kojima se razgovaralo o projektima i
inicijativama koje se već provode, planovima za buduće projekte, mogućnostima međusobne suradnje
i zajedničkog djelovanja, sadržaju samog dokumenta, potrebama koje su uočene i slično. Nakon što je
prikupljeno dovoljno relevantnih informacija i jasnije definirano područje i pravci djelovanja napravljen
je zajednički sastanak na kojem je predstavljen sadržaj dokumenta Smjernica, odnosno njegovih bitnih
sastavnica.
1.2.Provedba analize potreba IKT sektora na razini BPŽ
Analiza potreba IKT sektora u BPŽ provedena je sa ciljem prikupljanja podataka o potrebama
gospodarskih subjekata u IKT sektoru a kako bi se aktivnosti koje se planiraju provoditi odgovarale
6
potrebama gospodarstva. Prvenstveni cilj je bio utvrditi postoje li potrebe za ulaganjem u izgradnju
poslovno-inovacijskog centra i ako postoje, kakva su očekivanja poduzetnika od istog. Međutim, nakon
provedbe istraživanja utvrđeno je kako je IKT sektor u BPŽ previše disperziran na različite djelatnosti u
području IKT-a i nije konzistentan u primjeni tehnologija, pa je na temelju dobivenih podataka bilo
teško odrediti konkretne mjere i aktivnosti za unaprjeđenje gospodarstva. Stoga su sa predstavnicima
IT tvrtki obavljeni individualni neformalni razgovori na način da su prezentirane razne moguće
aktivnosti i mjere koje će biti dio Smjernica, a od poduzetnika su prikupljeni prijedlozi za unaprjeđenje
gospodarstva i mogućim područjima djelovanja.
1.3.Izrada dokumenta o mogućim modelima suradnje te razvoja i provedbe potpornih aktivnosti
za gospodarstvo
DokumentSmjernica okosnica je djelovanja mreže dionika okupljenihuvirtualnom inkubatoru.
Iako svojim sadržajem ima elemente strategije u nazivudokumenta izbjegnut je taj pojam zbog potrebe
da se i ovom segmentu naglasi odstupanje u djelovanju virtualnog inkubatora od klasičnih rigidnih
metoda planiranja, te proces djelovanja učini živim i dovoljno fleksibilnim.
Svojim sadržajem dokument je stavljen u kontekst bitnih strateških dokumenata na razini RH i
EU i kao takav predstavlja jasno opisanu politiku djelovanja BPŽ, odnosno relevantan je za planiranje
projekata, a dionici se prilikom izrade projekata na isti mogu referirati.
Dokument pruža opširnu sliku procesa planiranja, ideje i zaključke uključenih dionika, te neke
konkretne prijedloge aktivnosti, ali i buduće smjerove djelovanja i preporuke za daljnji rad. Svrha mu
je da što širem krugu dionika omogući uvide u planirane smjerove djelovanja, pruži dovoljnu količinu
informacija o zajedničkim ciljevima, omogući uključivanje drugih dionika koji mogu doprinijeti
zajedničkim ciljevima i bude koristan pri planiranju budućih projekata i njihovoj realizaciji.
1.4.Izrada IKT web aplikacije kao platforme za rad Virtualnog IKT inkubatora
U smislu infrastrukture virtualni inkubatori svoj rad upotpunjuje primjenom suvremene
informacijsko-komunikacijske tehnologije, odnosno korištenjem web aplikacije koja služi kao
platforma za rad virtualnog inkubatora. Na taj način korisnici inkubatora svoje usluge ostvaruju putem
interneta, a takav se oblik djelovanja može nastaviti i nakon što se osigura fizička infrastruktura za
pružanje potpornih usluga namijenjenih gospodarskom sektoru, te tada predstavlja dodatnu uslugu.
Virtualni inkubator služi i kao baza znanja u kojoj se objavljuju različite korisne informacije i
dokumenti, a u ovoj fazi realizacije te su informacije prije svega namijenjene dionicima koji će kroz
svoje projekte doprinijeti realizaciji ciljeva definiranih Smjernicama.
7
PROCES PLANIRANJA
Agilne metode planiranja temelje se na ciklusima koji se kontinuirano ponavljaju, a sastoje se
od četiri faze, generiranje ideja, rasprava, izrada rješenja i evaluacija.
Kako bi se započelo sa procesom generiranja ideja koji je ujedno i početak procesa društvene
promjene bilo je nužno od samog početka uključiti one dionike koji su prepoznati kao ključni. Svaka
društvena promjena temelji se na 7 stupova društva (obitelj, obrazovanje, gospodarstvo, vlast, religija,
mediji, umjetnost i zabava), te je radi uspjeha poduzetih akcija nužna identifikacija dionika iz svih
segmenata društva.
ANALIZA DIONIKA
Proces identifikacije ključnih dionika proveden je kroz analizu dionika u kojoj su identificirani
potencijalni dionici iz različitih sektora.
GENERIRANJE
IDEJA
RASPRAVA
IZRADA
RJEŠENJA
EVALUACIJA
IKT SEKTOR
BPŽ
GOSPODARSTVO
VLAST
OBRAZOVANJE
RAZVOJNE
AGENCIJE
UDRUGE
IZVORI
FINANCIRANJA
• Lokalne IKT tvrtke, Hrvatska
gospodarska komora i dr.
Županija, Grad,
ministarstva i državna
vlast, agencije i sl.
• Tehnička škola SB,
Industrijsko obrtnička
škola SB, Ekonomska i
elektrotehnička škola NG,
Indrustrijsko-obrtnička
škola NG, VUSB, Strojarski
fakultet, privatna učilišta i
dr.
• CTR – razvojna agencija BPŽ
• RaSB – gradska razvojna agencija
• Connect IT, Zajednica
tehničke kulture,
Volonterski centar i dr.
• EU fondovi, državni
proračun, privatni
fondovi i dr.
8
U ranoj fazi planiranja u proces su uključeni oni dionici sa kojima se već radilo na pripremama projekata
iz područja IKT-a i STEM-a, a koji su mogli dati odgovore na pitanja kojima se određivao glavni smjer
djelovanja.
Prilikom određivanja glavnih pravaca djelovanja u IKT sektoru BPŽ bilo je potrebno osigurati
uključenost onih dionika koji su već započeli sa provedbom nekih planova i projekata u IKT sektoru,
kako bi se utvrdilo što se od aktivnosti već provodi, te kako bi se izbjeglo dupliciranje aktivnosti gdje
nije potrebno. Pri tome se vodilo računa o uključivanju obrazovnog sektora, zbog potrebe usklađivanja
sa potrebama tržišta rada.
S obzirom da je BPŽ nositelj inicijative, u proces su bili uključeni oba dožupana, te pročelnice
upravnih odjela za gospodarstvo te za obrazovanje, šport i kulturu.
Iz obrazovnog sektora uključene su četiri srednje škole sa područja BPŽ koje provode
srednjoškolske programe obrazovanja za različita tehnička i industrijska zanimanja. To su Tehnička
škola Slavonski Brod koja je od 2018. odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta postala
Regionalni centar kompetencija, Elektrotehnička i ekonomska škola Nova gradiška, Industrijsko-
obrtnička škola Slavonski Brod koja planira provedbu projekta EDI centar i Industrijsko-obrtnička škola
Nova Gradiška.
Centar za tehnološki razvoj je razvojna agencija koja djeluje na području BPŽ, te je relevantna
kao dionik za suradnju sa gospodarstvom, ali i za planiranje, provedbu i praćenje projekata koji se
SMJERNICE RAZVOJA IKT SEKTORA
BPŽ
UO OBRAZOVANJE UO GOSPODARSTVO
TŠSB
EEŠ-NG
IOŠ-SB
IOŠ-NG
CONNECT IT
POSTOJEĆE TVRTKE
BUDUĆE TVRTKE
CTR
KOJI SU IZVORI
FINACIRANJA?
RaSB
ŠTO PLANIRAJU
PROVODITI ZA IKT?
RCK 5.0
EDI CENTAR
ŠTO PLANIRAJU
PROVODITI?
KOJE JE
PODRUČJE
DJELOVANJA?
PRIMARNI
BUDUĆI
KORISNICI?
IKT SEKTOR
PIC - INCUBOTIC
KOJE SU POTREBE I
DJELATNOSTI?
TREBA LI IKT SEKTORU PIC
I ŠTO OČEKUJU OD PIC-a?
ŠTO JE POTREBNO IKT
SEKTORU I
GOSPODARSTVU?
KOJA SU ZANIMANJA
POTREBNA
GOSPODARSTVU?
9
financiraju iz različitih izvora. Na taj se način osigurala usklađenost Smjernica za raznim strateškim
dokumentima na temelju kojih je moguće ostvariti financijsku podršku za provedbu planiranih
aktivnosti. Također, osigurava se i daljnje usklađivanje Smjernica ovisno o promjenama nacionalnih i
EU politika.
Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda relevantan je dionik jer je su kreator Strategije
razvoja urbanog područja Slavonski Brod čija će se realizacija financirati iz ITU mehanizma kroz
strukturne i kohezijske fondove EU. Navedenom strategijom predviđena je i provedba projekta
informatičkog inkubatora koji će biti usmjeren na pružanje podrške tvrtkama koje se bave razvojem
softvera i računalnim programiranjem.
Udruga Connect IT predstavnik je gospodarskog sektora s obzirom da okuplja tvrtke iz IKT
sektora sa područja Slavonskog Broda, te da je aktivan sudionik društvenih promjena kroz provedbe
projekata u partnerstvu sa ostalim dionicima, a koje su usmjerena na jačanje gospodarstva i
obrazovanje za tržište rada.
Na temelju podataka o potrebama gospodarstva, aktivnostima i projektima koji se već
provode, potrebama i mogućnostima obrazovnog sektora, izvorima financiranja koji su dostupni te
resursima koji su na raspolaganju definirano je područje djelovanja poslovno – inovacijskog centra
(radni naziv Incubotic).
10
3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA – IKT SEKTOR U BPŽ
Svrha opisa analize postojećeg stanja je dati uvid u stanje i kretanja gospodarstva RH i BPŽ u
odnosu na EU i općenite trendove razvoja globalne ekonomije i suvremenih tehnologija, a kako bi se,
što je više moguće, planovi razvoja gospodarstva BPŽ uskladili sa konkurentnijim gospodarstvima
drugih država, kao i sa strateškim planovima i dokumentima na razini EU i RH. Stoga je potrebno je
referirati se na strateške dokumente i politike razvoja gospodarstva u cjelini, kao i IKT sektora u odnosu
na gospodarstvo, te pružiti dovoljnu količinu informacija, pri tome uzimajući u obzir specifična obilježja
BPŽ-a.
IKT obuhvaćaju izrazito široko područje zbog velikog spektra gospodarskih djelatnosti u ovoj
grani gospodarstva, raznolikosti infrastrukture (po vrstama i vlasništvu) i primjeni IKT-a koja zahvaća
sve segmente društva. Stoga je razvoj IKT-a, odnosno primjene tehnologija potrebno promatrati
vertikalno, kao zaseban sektor i horizontalno kao sektor koji pruža podršku razvoju ostalih sektora.
Nadalje, IKT ima izrazit utjecaj na povećanje inovativnosti, a inovativnost značajno utječe na razinu
konkurentnosti nekog gospodarstva, pa je IKT tehnologije i njihovu primjenu potrebno promatrati kao
alat za povećanje inovativnosti u svim segmentima društva i sektorima gospodarstva.
Zbog naglašene potrebe za usklađivanjem obrazovnih programa sa potrebama tržišta rada
nužno je utvrditi stanje u IKT sektoru, stanje u obrazovnom sektoru te sa ključnim dionicima kreirati
zajedničke aktivnosti kako bi se ova dva sektora uskladila.
3.1. STRATEŠKI DOKUMENTI
U ovom poglavlju opisani su strateški dokumenti kojima se uređuju strateške politike na razini
RH i EU, a koji su relevantni za razvoj ovih smjernica. Smjernice su svojim sadržajem usklađene sa
brojnim strateškim dokumentima kao što je Europa 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i
uključiv rast, Digitalna agenda za Europu, Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.,
Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., Strategija obrazovanja, znanosti i
tehnologije, Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u RH u razdoblju od 2016. do 2020. i drugim
relevantnim dokumentima. Međutim, za potrebe izrade ovog dokumenta detaljnije su pojašnjeni
strateški dokumenti u kojima je naglasak stavljen na razvoj IKT-a.
Inicijativu za digitalizaciju europske industrije (DEI)
Europska komisija je 19.04.2016. godine pokrenula Inicijativu za digitalizaciju europske
industrije (DEI)1
koja je prva, na industriju usmjerena inicijativa, u okviru Strategije jedinstvenog
digitalnog tržišta EU, koja kao takva predstavlja jedinstvenu priliku da se tvrtke moderniziraju,
integriraju digitalne međusektorske inovacije i postanu vodeće u sljedećoj generaciji proizvoda, usluga,
procesa i modela poslovanja.
Mjere za digitalizaciju europske industrije pomoći će tvrtkama, istraživačima i javnim tijelima
da što bolje iskoriste suvremene tehnologije. Te će mjere povezivati nacionalne i regionalne inicijative
i potaknuti ulaganja kroz strateška partnerstva i mreže. Do 2017. godine 15 država članica kreiralo je
nacionalne politike za digitalizaciju industrije u sklopu inicijative DEI, a Republika Hrvatska nije među
njima.
1
https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/policies/digitising-european-industry
11
Inicijativa sadrži 3 osnove skupine aktivnosti:
1) Jačanje kapaciteta EU za digitalne inovacije u svim sektorima gospodarstva (poticanje
digitalnih inovacija u svim sektorima kroz osnivanje digitalnih središta diljem EU, te kroz
stvaranje partnerstva za upravljanje digitalnim sustavima i platformama za digitalizaciju)
2) Prilagodba regulatornog okvira posebice vezano za sigurnost podataka
3) Prekvalifikacije i edukacije radne snage za digitalnu transformaciju
Prioritetne norme za poticanje digitalnih inovacija
Jedinstveno digitalno tržište moralo bi omogućiti sigurnu i neometanu komunikaciju nebrojeno
mnogo povezanih uređaja, uključujući telefone, računala i senzore, neovisno o proizvođaču,
tehničkim pojedinostima ili državi podrijetla. Za tu je komunikaciju potreban zajednički jezik, tj.
zajedničke norme.
Stoga Komisija predlaže konkretne mjere za brže utvrđivanje normi:
 utvrđivanje pet prioritetnih područja na koja bi se industrija i tijela nadležna za normizaciju
trebala usmjeriti pri izradi normi: 5G, računalstvo u oblaku, internet stvari, podatkovne
tehnologije i kibernetička sigurnost
 sufinanciranje eksperimentiranja i testiranja tehnologija za bržu uspostavu normi, uključujući
u okviru relevantnih javno-privatnih partnerstava. Time će se osigurati pravodobno
donošenje normi za poticanje inovacija i rasta poslovnih subjekata.
Za mjerenje digitalizacije pojedine države članice osmišljena je metodologija pomoću koje se
izračunava međunarodni indeks digitalne ekonomije i društva (DESI – The International Digital
Economy and Sociesty Indeks)2
. DESI mjeri učinkovitost digitalnih ekonomija država članica EU 28 i EU
u cjelini u usporedbi sa 17 zemalja koje nisu članice EU-a koristeći metodologiju sličnu kao DESI-EU, na
način da je osmišljena metodologija koja obuhvaća praćenje preko 30 različitih pokazatelja koji su
razvrstani u 5 kategorija:
1. Povezanost: razvoj mreže širokopojasnog interneta i njegova kvaliteta
2. Digitalne vještine: vještine potrebne za korištenje prednosti digitalnih tehnologija
3. Upotreba interneta: koliko stanovništvo koristi Internet i za koje aktivnosti
4. Integracija tehnologije u poslovanje: upotreba digitalizacije za razvoj prodajnih kanala
5. Javne digitalne usluge; digitalizacija javnih usluga sa naglaskom na usluge države
Indeks DESI koji je izračunat ne temelju podataka koji su praćeni kroz period od 2013. do 2016.
godine prosjek EU28 je 58,9, a RH je ispodprosječna. Najveći DESI indeks imala je Danska (75,9). Podatci
su također komparirani i sa 17 država svijeta (izvan EU) a usporedba je pokazalo da je Sjeverna Koreja
imala je indeks (75,2), dok je Finska imala indeks (73,8). Republika Hrvatska među članicama EU 2016.
godine bila je na 23 mjestu (38,0) i ispod prosjeka EU, a 2017. godine bila je na 24. mjestu (41,0).
Pokazatelj koji je značajno doprinjeo ukupnom DESI indeksu za RH je podatak o broju stanovnika koji
upotrebljavaju Internet, po čemu je RH iznad prosjeka EU, dok je najlošiji i izrazito nizak pokazatelj
povezivost. U području povezivosti RH bilježi spor napredak. Povećana je pokrivenost brzim
širokopojasnim internetom, kao i broj pretplatnika, no vrijednost tih pokazatelja je i dalje ispod
prosjeka EU. Cijene fiksnog širokopojasnog pristupa internetu i dalju su izrazito visoke. Ostvaruje se
2
https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/international-digital-economy-and-society-index-2018
12
napredak u uvođenju pokretne širokopojasne mreže, ali ima prostora za poboljšanje pokrivenosti 4G
mrežom.
Strategija pametne specijalizacije RH 2016.-2020.3
Europska unija pokrenula je inicijativu izrade strategija pametne specijalizacije kao novi pristup
gospodarskom razvoju koji je baziran na ciljanoj podršci istraživačko razvojnim aktivnostima i
inovacijama. Države članice usredotočile su se na stvaranje novog modela gospodarskog rasta koji će
povećati ukupnu konkurentnost EU-a i smanjiti razlike u razvoju između gospodarstava svojih 28
članica. Zemlje članice samostalno identificiraju područja specijalizacije koja najbolje odgovaraju
njihovom inovacijskom potencijalu, a koja su temeljena na sredstvima i sposobnostima za korištenje
sredstava EU-a u području istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija. Strategija pametne
specijalizacije (u daljnjem tekstu: S3) temelji se na dostupnim resursima i potencijalu za njihovo
korištenje, identifikaciji konkurentnih prednosti, te tehnološkoj specijalizaciji kao temelju budućih
inovacija kako bi se potakle javne i privatne investicije u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije.
S3 sadrži 5 prioritetnih tematskih područja (TPP) i 13 pod područja (PTPP)
Zdravlje i kvaliteta života: farmaceutska proizvodnja i proizvodnja medicinske opreme i uređaja,
zdravstvene usluge i nove metode preventivne medicine i dijagnostike te nutricionizam
Energija i održivi okoliš: energetske tehnologije, sustavi i oprema i tehnologije i oprema u funkciji
zaštite okoliša (environment friendly)
Promet i mobilnost: proizvodnja cestovnih i željezničkih dijelova i sustava visoke dodane vrijednosti,
ekološki prihvatljiva prometna rješenja, inteligentni transportni sustavi i logistika
Sigurnost: kibernetička sigurnost, obrambene tehnologije i proizvodi dvojne namjene, program
protuminskog djelovanja
Hrana i bio-ekonomija: (1) održiva proizvodnja i prerada hrane; (2) održiva proizvodnja i prerada drva
U okviru tih područja nalaze se i gospodarski sektori koji imaju snažne komparativne prednosti poput
farmaceutske industrije, elektroindustrije, proizvodnje strojeva i uređaja, proizvodnje motornih
vozila, metalne industrije, prehrambene industrije i ICT industrije.
3
http://www.obzor2020.hr/userfiles/obzor2020/pdfs/Strategija_pametne_specijalizacije_RH_2016_2020.pdf
13
Horizontalne teme su :
1) KET – ključne razvojne tehnologije
2) IKT – informacijsko komunikacijske tehnologije
Sposobnosti poslovnog sektora za inovacije su pod utjecajem tzv. horizontalnih tema
relevantnih za gospodarski rast. Horizontalne teme su međusektorske tehnologije i procesi biti za
razvoj RH s obzirom da predstavljaju dodatni izvor inovacija u svim TPP-ima, na način da ih se
podupire dodanom vrijednosti. One neizravno dovode do inovacije proizvoda i procesa u
pojedinim industrijama, odnosno one se pretvaraju u tržište usluga i proizvoda u kontekstu
poslovnog potencijala. Posebna pozornost će se dati onim projektima u okviru definiranih PTPP-a
koji sadrže elemente KET i ICT, što znači da će tijekom odabira oni imati prednost odabira. IKT kao
horizontalna tema sastavni je dio svih 5 TPP, odnosno služi kao podrška realizaciji ciljeva u svim TPP.
Razlika u IKT vještinama između RH i EU ima negativan utjecaj na sudjelovanje u e-trgovini, e-
vladi i e-praksi u cjelini. Trenutna situacija zahtijeva usvajanje konkretnih, jasnih, formuliranih i
kvantitativnih mjera za razdoblje do 2020. godine. Nove strategije i promjene u nacionalnim politikama
su neophodne, posebice u odnosu na poticanje obrazovanja i razvoj pametnih vještina te financiranje
istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija i davanja potpore poslovnom sektoru.4
S3 obuhvaća širi pojam inovacija, ne samo ulaganja uistraživanje u okviru proizvodnog sektora,
već i jačanje konkurentnosti kroz društvene i uslužne inovacije, nove poslovne modele i inovacije
temeljene na praksi. Hrvatska S3 podrazumijeva proizvodne, uslužne, procesne, uslužne, marketinške
i organizacijske inovacije sukladno Oslo priručniku: (1) proizvodne inovacije – uvođenje na tržište nove
ili značajno poboljšane robe ili usluge u odnosu na njene sposobnosti, značaj za potrošača, dijelove ili
podsustave; (2) procesne inovacije – uvođenje novog ili značajno poboljšanog proizvodnog procesa,
metode distribucije ili aktivnosti podrške; (3) marketinške inovacije – značajne promjene u dizajnu,
pakiranju i promociji proizvoda; (4) organizacijske inovacije – nove ili poboljšane poslovne prakse u
organizaciji poslovanja, radnim zaduženjima i donošenju odluka, uslugama i vanjskim odnosima.
Kako bi proces pametne specijalizacije bio što učinkovitiji, nužno je potaknuti kulturu ulaganja
u istraživanja i razvoj (IRI) kako u istraživačkim organizacijama tako i u poslovnom sektoru. To će se
postići paralelno s mjerama potpore za ulaganja u IRI i instrumentima jačanja nacionalnog inovacijskog
sustava koji će potaknuti suradnju znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora u aktivnostima IRI.
Znanstveni sektor bit će također orijentiran i otvoren za razvoj novih niša dajući na taj način smjer
razvoja novim industrijama. Poslovni sektor će biti više orijentiran prema jačanju postojećih
prioritetnih niša s ciljem komercijalizacije inovacija i povećanja svog tržišnog udjela na međunarodnom
tržištu.
Kako je definirano kroz S3 gospodarski sektor treba bi usmjeriti na jačanje postojećih
industrija, te je stoga za primjenu S3 na području BPŽ, potrebno odrediti koji su to postojeći sektori
gospodarstva koje je potrebno razvijati primjenom IKT-a.
Industrijska strategija RH 2014.-2020.
Vlada je na sjednici 11. rujna 2014. godine donijela Industrijsku strategiju Republike Hrvatske
2014. – 2020. Osnovni cilj hrvatske industrije za razdoblje 2014. – 2020., definiran ovom strategijom je
4
S3, str. 3
14
repozicioniranje identificiranih strateških djelatnosti na globalnom lancu vrijednosti prema razvoju
aktivnosti koje stvaraju dodanu vrijednost. Pored osnovnog, definirani su i drugi ciljevi, a to su:
 Rast obujma industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85%
 Rast broja novozaposlenih za 85.619 do kraja 2020. godine, od čega minimalno 30%
visokoobrazovanih
 Rast produktivnosti radne snage za 68,9% u razdoblju 2014. – 2020.
 Povećanje izvoza u razdoblju 2014. – 2020. za 30% i promjena strukture izvoza u korist izvoza
proizvoda visoke dodane vrijednosti
U skladu s ciljevima strateškog razvoja utvrđena su četiri sljedeća ključna prioritetna
područja:
1. stvaranje stabilnog okruženja za ulaganja
2. njegovanje strateške suradnje između industrije i obrazovnog sustava
3. restrukturiranje javnog upravljanja i administracije
4. razvoj tržišta kapitala (alternativnih izvora financiranja).
Popis sektora koji su u Industrijskoj strategiji ocijenjeni snažnima dio je opširne analize
provedene radi utvrđivanja prioriteta strategije S3:
 proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka
 proizvodnja računala, elektroničkih i optičkih proizvoda
 proizvodnja gotovih metalnih proizvoda
 računalno programiranje, savjetovanje i povezane djelatnosti (ICT)
 proizvodnja električne opreme
 proizvodnja strojeva i uređaja d.n.
Dodatno, Industrijskom strategijom također se naglašava važna uloga sljedećih gospodarskih
djelatnosti:
 proizvodnja prehrambenih proizvoda
 proizvodnja namještaja.
Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020. prepoznala je ovu industriju kao
industrijsku djelatnost koja ima veliki potencijal rasta i zapošljavanja. Najveći potencijal rasta i
zapošljavanja je prepoznat u računalnom programiranju, savjetovanju i s njima povezanim
djelatnostima. U skladu s tom činjenicom, računalno programiranje, savjetovanje i s njim povezane
djelatnosti su prema Industrijskoj strategiji Republike Hrvatske 2014.-2020., uzimajući u obzir
vještine zaposlenih, tehnološku razinu, dodanu vrijednost, učinkovitost poslovanja, izvoz i
potencijal rasta, prepoznati kao strateška industrijska djelatnost.
Strategija poticanja inovacija 2024.-2020.
Vlade Republike Hrvatske 17. prosinca 2014. godine donijela je Strategiju poticanja inovacija
Republike Hrvatske 2014. -2020.5
Strategijom se dugoročno usmjerava razvoj i sustavno poticanje
inovacija kao temeljne vrijednosti uspješnosti gospodarstva, ali i društva u cjelini.
5
http://www.europski-fondovi.eu/content/strategija-poticanja-inovacija-republike-hrvatske-2014-2020
15
U izradu Inovacijske strategije Republike Hrvatske krenulo se kako bi se izgradio učinkovit
inovacijski sustav koji će usmjeriti hrvatsko gospodarstvo prema aktivnostima koje su utemeljene na
znanju, ali i kako bi se iskoristio potencijal Hrvatske obzirom na teritorijalni položaj, resurse te tradiciju
u industrijskoj proizvodnji, ali i sposobnosti za inovativnost i kreativnost kao osnovne čimbenike
pokretanja gospodarstva.
Inovacijskom strategijom unaprijedit će se inovacijski sustav te zakonodavni i fiskalni okvir,
utvrditi način komunikacije i modeli suradnje između javnog, znanstveno-istraživačkog i poslovnog
sektora u cilju razvoja novih proizvoda, usluga, poslovnih procesa i tehnologije, te također način
primjene rezultata znanstveno-istraživačkog rada u gospodarstvu i društvu u cjelini.
Strategija poticanja inovacija jedna je od najvažnijih međusektorskih strategija koja se temelji
na četiri stupa, od kojih svaki ima nekoliko prioriteta:
1. tematski stup razvoj sustava inovacija, uključujući
regulatorni i financijski okvir
Prioriteti 1. tematskog stupa:
1. poboljšanje upravljanja sustavom inovacija
2. razvoj i nadogradnja lanca vrijednosti inovacija
3. uspostavljanje regulatornog okvira
4. uspostavljanje financijskog okvira
2. tematski stup jačanje potencijala inovacija u hrvatskom
gospodarstvu
Prioriteti 2. tematskog stupa:
1. potpora razvoju i rastu inovativnih MSP-ova
2. potpora ulaganju u istraživanje i razvoj te inovacije u
MSP-ovima
3. potpora ulaganju u istraživanje i razvoj te inovacije u
velikim poduzećima
4. olakšavanje pristupa financiranju
5. olakšavanje izravnih stranih ulaganja u sektore visoke
tehnologije i industrije u nastajanju
3. tematski stup promicanje suradnje transfera znanja
između poslovnog, javnog i istraživačkog sektora
Prioriteti 3. tematskog stupa:
1. potpora interakciji između industrije, znanosti i
organizacija koje se bave istraživanjem
2. doprinos rješavanju društvenih izazova putem inovacija
4. tematski stup razvoj ljudskih potencijala za inovaciju i
stvaranje privlačnog okruženja za vrhunske istraživače
Prioriteti 4. tematskog stupa:
1. razvoj novih vještina za istraživanje i razvoj te inovacije
2. pružanje poslovne potpore poduzetnicima u području
istraživanja i razvoja te inovacija
3. promicanje znanstvene izvrsnosti i internacionalizacije
Strateške smjernice ICT sektora 2013.-2020. ministarstvo gospodarstva
U okviru Hrvatskog klastera konkurentnosti ICT sektora definirano je 5 prioritetnih područja.
Infrastrukturni projekti koji se odnose na Industriju 4.0 u skladu su sa II. Prioritetnim područjem –
podupirati modernizaciju poduzeća i tehnoloških procesa.
Mjere kojima će se postići ostvarenje ovog cilja su:
 Unaprjeđenje tehnoloških procesa u svrhu povećanja dodane vrijednosti stavljajući naglasak
na razvoj robotike
 Bolja pokrivenost širokopojasnim Internetom i postepena zamjena bakrene žice optičkim
kablovima
16
 Uvođenje „high-tech” rješenja u tradicionalne industrijske sektore
 Poticanje društva u korištenju inovativnih rješenja – usmjeravanje na inovativnost
Strategija razvoja Brodsko-posavske županije do 2020. godine
Strategija razvoja BPŽ do 2020. godine (ŽRS) obuhvaća tri glavna cilja, razvoj ljudskih
potencijala i unaprjeđenje kvalitete života, jačanje i povećanje konkurentnosti gospodarstva i
učinkovitosti resursa te razvoj komunalne i prometne infrastrukture, uz održivi razvoj i zaštitu bio
raznolikosti. Ove Smjernice u potpunosti su usklađene sa prva dva cilja i povezanim prioritetima
strategije.
Prioritet 1.2. Povećanje dostupnosti, ulaganje u infrastrukturu i povezivanje s tržištem rada u
odgojno-obrazovnom sustavu, podrazumijeva aktivnu suradnju obrazovnog i gospodarskog sektora,
posebice kako je opisano pod 1.2.3. Usklađivanje nastavnih programa s potrebama tržišta rada u
strukovnim školama, visokom obrazovanju i ustanovama za obrazovanje odraslih, po načelima HKO-a.
Ovim Smjernicama definiraju se načini suradnje na usklađivanju potreba tržišta rada i obrazovnog
sektora, posebno u djelu koji se odnosi na IKT tehnologije.
Prioritet 1.3. Povećanje zaposlenosti i poticanje društvene uključenosti, odnosno 1.3.3. Razvoj
programa unapređenja poduzetničkih vještina, na koje će biti usmjerene aktivnosti definirane ovim
Smjernicama, odnosno kroz kasniju provedbu aktivnosti virtualnog inkubatora te poslovno-
inovacijskog centra.
Prioritet 1.5. Suradnja s organizacijama civilnog društva i podrška njihovim aktivnostima,
odnosno jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za sudjelovanje i pružanje usluga u lokalnoj
zajednici za društveno-ekonomski rast i demokratski razvoj, ekološku osviještenost, društveno koristan
rad i participaciju građana u svrhu doprinosa kvaliteti života. Suradnjom sa udrugom Connect IT koja
je ujedno i predstavnik gospodarstva u sektoru IKTa, ostvaruje se suradnja sa sva tri sektora. Također,
kroz ovakav se oblik suradnje ostvaruje prioritet 1.5.2. Razvoj i podržavanje partnerskih inicijativa
između javnih/privatnih organizacija i organizacija civilnog društva.
Prioritetu 2.1. Razvoj i unapređenje poduzetničke klime i infrastrukture i to 2.1.2. Jačanje
institucionalne podrške poduzetništvu doprinijet će se kroz uspostavu Virtualnog inkubatora, te 2.1.4.
Razvoj Poduzetničkih potpornih institucija (PPI) s ciljem podrške poduzetnicima, kroz izgradnju
poslovno-inovacijskog centra.
Prioritetu 2.2. Povećanje konkurentnosti poduzetnika i ulaganja u istraživanje i razvoj
doprinijet će se kroz otvaranje inovacijskog centra koji je kao takav jedan od 10 strateških projekata
BPŽ (pod radnim nazivom Incubotic). U sklopu ovog prioriteta posebno će se doprinositi pod prioritetu
2.2.4 Jačanje povezanosti poduzetnika kroz aktivnosti virtualnog inkubatora i suradnju sa
predstavnicima sva tri sektora koji doprinose umrežavanju poduzetnika.
Institucionalnim okvirom za provedbu ŽRS predviđeno je da je Upravni odjel za obrazovanje
nadležan za provođenje i praćenje mjera i aktivnosti vezanih za prioritet 1.5., dok je Upravni odjel za
gospodarstvo nadležan za provođenje i praćenje mjera i aktivnosti koje se odnose na prioritete 1.5.,
2.1. i 2.2. Iz tog razloga pročelnice ova dva odjela su uključene u proces izrade Smjernica, a kako bi se
osigurala što kvalitetnija povezanost sa ŽRS-om i kasnija implementacija.
17
3.2. ANALIZA GOSPODARSTVA
BPŽ čini 1,6% od ukupnog broja poduzetnika te zapošljava 1,9% od ukupnog broja zaposlenih
u Republici Hrvatskoj. Prema ukupnim prihodima BPŽ se u 2016. godini nalazila na 16. mjestu u
Republici Hrvatskoj, dok je prema neto dobiti i broju zaposlenih zauzimala 15. mjesto.6
Usporedba pokazatelja poduzetništva u RH i BPŽ u 2016. godini, s pripadajućim rangovima
Republika Hrvatska Brodsko-posavska
Broj/iznos Broj/iznos Rang
Broj poduzetnika7
114.483 1849 15.
Broj zaposlenih 853.110 16.253 15.
Ukupni prihod* 633.109.425 8.422.966 16.
Dobit razdoblja* 38.695.898 363.833 15.
Gubitak razdoblja* 14.660.642 222.138 13.
Neto dobit* 24.035.256 141.695 15
Prema podacima FINE preuzetih iz Registra godišnjih financijskih izvještaja poduzetnici u BPŽ
u 2016. godini zapošljavali su 16.253 radnika, dok je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 4.564
HRK8, što je 4,0% više od razine prosječne plaće kod poduzetnika u 2015. godini te još uvijek zaostaje
za prosjekom RH koji iznosi 5.140 i to za 11,2%. U odnosu na 2015. godinu, broj zaposlenih povećan je
za 7,0%, ukupni prihodi za 4,3% ukupni rashodi za 2,7%, dobit razdoblja za 9,7%, gubitak razdoblja
smanjen je za 21,8% te je ostvareno povećanje neto dobiti za 857,7%.
Osnovni pokazatelji poduzetništva u BPŽ u periodu od 2012.- 2016. godine
Godina 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Broj poduzetnika 1.427 1.570 1.618 1.660 1.849
Ukupni prihodi* 7.713.429 7.192.821 6.818.745 8.078.789 8.422.966
Ukupni rashodi* 7.788.039 7.293.523 6.787.636 8.013.418 8.225.860
Broj zaposlenih 15.336 14.721 14.317 15.183 16.253
Neto plaće u HRK 4.221 4.355 4.381 4.388 4.564
Dobit nakon oporezivanja* 266.677 289.030 262.814 331.562 363.833
Gubitak nakon
oporezivanja*
384.415 435.213 308.293 316.766 222.138
6
Strategija razvoja BPŽ do 2020. godine, Cjelovita analiza stanja, 2018. godine
7 Broj poduzetnika odnosi se na broj obveznika poreza na dobit prema godišnjim financijskim izvještajima Fina-e
8
Prema podacima FINA Registar godišnjih financijskih izvještaja za 2016. godinu
18
Od ukupnih 1.849 poduzetnika u 2016. godini, 1.600 je mikro, 221 ih je malih, 24 srednjih, a 4
velika poduzetnika. Od toga je najveći broj poduzetnika bio je u trgovini na veliko i malo (403), a zatim
slijede poduzetnici prerađivačke industrije (348), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (238) te
građevinarstva (232). Poduzetnici trgovine i prerađivačke industrije zajedno sudjeluju u ukupnim
prihodima BPŽ s 56,3%, a u ukupnim rashodima županije s udjelom od 56,1% tijekom 2016. godine.
Najznačajniju ulogu u strukturi Brodsko-posavske županije prema ostvarenim ukupnim
prihodima u 2016. godini imali su poduzetnici iz djelatnosti prerađivačke industrije s rezultatom od 3,5
milijardi kuna, što je smanjenje za 1,5 % u odnosu na prethodno razdoblje. U ukupnim prihodima
županije navedena djelatnost sudjeluje sa 41,4 %. Osim toga, poduzetnici prerađivačke industrije ističu
se s najvećim brojem zaposlenih (7.943) u 2016. godini.
Rang lista prvih deset poduzetnika BPŽ po ukupnom prihodu u 2016. godini
(iznosi u tisućama kuna)
R.
br.
Naziv Mjesto Ukupan prihod
1. ĐURO ĐAKOVIĆ Termoenergetska postrojenja d.o.o. Slavonski Brod 523.177
2. ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. Slavonski Brod 348.782
3. ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA d.o.o. Slavonski Brod 319.977
4. PROJEKTGRADNJA d.o.o. Gornja Vrba 303.805
5. SAINT JEAN INDUSTRIES d.o.o. Slavonski Brod 197.824
6. VINDON d.o.o. Slavonski Brod 176.678
7. ĐURO ĐAKOVIĆ SPECIJALNA VOZILA d.d. Slavonski Brod 162.901
8. SLAVONIJA SLAD d.o.o. Nova Gradiška 161.988
9. CHROMOS-SVJETLOST d.o.o. Lužani 158.588
10. PRVČA PZ Nova Gradiška 158.173
Kako je vidljivo iz rang liste, metaloprerađivačka industrija predstavlja značajnu komponentu
gospodarstva BPŽ, što je i očekivano s obzirom na tradicionalnu usmjerenost BPŽ na ovaj sektor. U
kontekstu IKT-a ovaj sektor ima izrazito velike potencijale za implementaciju IKT-a i modernizaciju
proizvodnih procesa.
Sektor hrane i pića ima značajan udio u gospodarstvu RH i slovi kao najsnažnija proizvođačka
djelatnost po ostvarenim prihodima i broju zaposlenih. Iako je udio izvoza u ukupnim prihodima puno
manji nego u drugim industrijskim djelatnostima, u usporedbi s drugim državama članicama Europske
unije udio prehrambeno-prerađivačke industrije u ukupnom izvozu roba je među najvišima. Dok je
takav ishod ponajviše rezultat raznolikosti u strukturi proizvodnje i strukturi izvoza, pored toga
potvrđuje vrlo značajnu ulogu ovog sektora za ukupnu izvoznu konkurentnost Hrvatske. Ovaj sektor
također karakterizira dominacija nekoliko velikih poduzeća s dugom tradicijom, dobrim proizvodnim
sredstvima i znanjem. Nedavna istraživanja su dodatno potvrdila strateški značaj navedenog sektora
obzirom na njegov multiplicirajući učinak na ukupan rezultat i smještaju ga na treće mjesto od svih
proizvodnih sektora. Navedeni sektor je snažno prisutan u regiji, najviše u Gradu Zagrebu te
Zagrebačkoj, Varaždinskoj i Osječko-baranjskoj županiji.
Drvno-prerađivačka industrija RH je djelatnost s visokim potencijalom rasta i visokim
potencijalom za izvoz. Obzirom na prirodne resurse, sektor proizvodnje i prerade drva u Hrvatskoj je
vrlo značajan: ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u Hrvatskoj iznosi 2.688.688 hektara i
obuhvaća 48% ukupne površine zemljišta. Sektor prerade drva u Hrvatskoj obuhvaća više od 300
poduzeća koja zapošljavaju više od 250.000 radnika te generiraju ukupne prihode od otprilike milijardu
EUR, dok izvoz generira oko 600 milijuna EUR. Izvozne brojke pokazuju da sektor prerade drva čini
19
gotovo 7% hrvatskog izvoza proizvodnje te je jedan od rijetkih sektora u kojima Hrvatska ostvaruje
suficit u trgovini robom. Ovaj sektor zaostaje u pogledu tehnologije i uporabe inovativnih rješenja i
rješenja više dodane vrijednosti u proizvodnji, te stoga zahtjeva daljnju potporu, uključujući i bolju
suradnju s javnim istraživačko-razvojnim sektorom.
Važan dio proizvodnog sektora RH je automobilska industrija koja se bazira na vrlo razlikom
asortimanu proizvoda te ima naslijeđenu stručnost i dugu tradiciju u različitim sektorima što daje
oslonac proizvodnji dijelova za automobile kao što su obrada metala i proizvodnja metalnih alata,
proizvodnja proizvoda od plastike, proizvodnja stakla i tekstila. Većina proizvodnje je smještena u
Istarskoj, Varaždinskoj, Brodsko-posavskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zagrebačkoj županiji. Doprinos
hrvatskoj automobilskoj industriji izražen je u broju poslovnih subjekata, broju zaposlenih, prometu i
dodanoj vrijednosti u području proizvodnje automobilskih dijelova. Ova pod djelatnost smatra se
rastućom te je prema Industrijskoj strategiji Republike Hrvatske 2014. - 2020. razvrstana u skupinu
“pokretača”. Procjenjuje se da automobilska industrija zapošljava 2.103 ljudi, zajedno s 7.000
zaposlenih u pratećim industrijama. U BPŽ sjedište ima tvrtka Saint Jean industries d.o.o., koja je u
prvih 10 poduzetnika BPŽ po ukupnom prihodu
Sektor informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) u RH predstavlja jedan od ključnih
čimbenika ekonomskog i socijalnog razvoja, te je glavni izvor produktivnosti u posljednjem desetljeću.
Potencijal ovog sektora je izuzetan obzirom na trendove potražnje na globalnoj razini i integraciju IKT-
a u druge gospodarske djelatnosti. Osobito, posljednjih 7 godina IKT sektor u Hrvatskoj je udvostručio
izvoz i zaposlenost. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020. prepoznala je ovu industriju
kao industrijsku djelatnost koja ima veliki potencijal rasta i zapošljavanja. Najveći potencijal rasta i
zapošljavanja je prepoznat u računalnom programiranju, savjetovanju i s njima povezanim
djelatnostima. U skladu s tom činjenicom, računalno programiranje, savjetovanje i s njim povezane
djelatnosti su prepoznati kao strateška industrijska djelatnost prema Industrijskoj strategiji Republike
Hrvatske 2014.-2020., a uzimajući u obzir vještine zaposlenih, tehnološku razinu, dodanu vrijednost,
učinkovitost poslovanja, izvoz i potencijal rasta.
Nije moguće predvidjeti daljnji razvoj tehnološkog napretka pojedinih industrijskih segmenata,
područja istraživanja i niša bez integracije IKT rješenja unutar njihovih aktivnosti. Posebnost sektora
IKT-a je i njegova neupitna integracija i korištenje u širokom rangu industrija. Evolucija koju je donijela
integracija IKT-a u industrijsku proizvodnju još uvijek predstavlja i izvor dramatičnih promjena u
poslovnim praksama i procesima i ostalih industrijskih aktivnosti. Sektor IKT-a karakteriziraju inovacije,
podrška dijelovima industrije visoke vrijednosti i značajna ovisnost o kontinuiranom tehnološkom
napretku. Zbog navedenih karakteristika i njegove uloge u daljnjem tehnološkom razvoju, IKT je
odabran kao međusektorska tema S3 s ciljem daljnjeg razvoja određenih područja primjene koje mogu
pružiti podršku razvoju svih pet prepoznatih tematskih prioritetnih područja.
Ulaganja u inovacije i istraživanje i razvoj
Sveobuhvatna analiza “odozgo prema dolje” vezano uz učinke inovacija u RH i u EU, kao i
globalna perspektiva osigurana je izvješćem Europske unije o inovacijama (eng. Innovation Union
Scoreboard, IUS) te izvješćima o globalnim inovacijama i globalnoj konkurentnosti. Prema izvješću IUS
iz 2015. godine, RH je što se inovativnosti tiče okarakterizirana kao umjereni inovator i nalazi se na 23.
mjestu od odnosu na ostale države članice te se po učinku inovacija nalazi u trećoj skupini od četiri,
zajedno s Ciprom, Češkom, Estonijom, Grčkom, Mađarskom, Italijom, Litvom, Maltom, Poljskom,
Portugalom, Slovačkom i Španjolskom.
20
Na temeljupodataka o patentnim prijave podnesenima Europskoj patentnoj organizaciji (EPO),
RH ima nižu razinu intenziteta patentiranja s otprilike 4.26 patenata na milijun stanovnika, u usporedbi
s prosjekom EU od 110 patenata. Broj patenata koje su prijavili hrvatski izumitelji i koje je odobrila EPO
ukazuje na novine u području inventivnosti i to u području biotehnologije, medicinske tehnologije i IKT-
a.
Najveći izdaci za istraživanje i razvoj u RH povezani su sa sljedećim sektorima: znanstvena
istraživanja i razvoj (33%); proizvodnja temeljnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka (18,4%);
telekomunikacije (14%) i motorna vozila (7%), hrana (6%), niskogradnja (5%) te financijske i ostale
usluge (4%). Podaci Državnog ureda za statistiku pokazuju da su znanstvena pod područja s
najintenzivnijim aktivnostima istraživanja i razvoja u privatnom sektoru kemijske znanosti,
elektrotehnika, kemijski inženjering i farmaceutska tehnologija. Nakon navedenih slijede računarstvo i
prehrambena tehnologija. Analiza Ministarstva financija - Porezne uprave pokazuju da su IKT i
farmaceutska tehnologija najzastupljenijitehnološkisektoriu pogledu ulaganja u istraživanjei razvoj
privatnog sektora te zajedno čine preko 80% svih izdataka na istraživanje i razvoj poslovnog sektora,
što jasno pokazuje koji tehnološki sektori u Hrvatskoj trenutačno pokazuju najveći potencijal. Nakon
navedenih slijede sektori elektronike i elektrotehnike te sektori strojarstva i brodogradnje.
Što se tiče ulaganja u istraživanje i razvoj, prema zbrojnim podacima za 1.660 poduzetnika BPŽ
iz GFI-a za 2015. godinu izdaci za razvoj u 2014. godini iznose 11.275.567 HRK, dok je u 2015. godini taj
iznos 11.155.759 HRK.9 Na razini Republike Hrvatske, prema zbrojnim podacima iz godišnjih
financijskih izvještaja poduzetnika RH, u 2015. godini izdaci za razvoj iznosili su 1.082.650.164 HRK, a u
2016. godini taj je iznos bio 869.298.838 HRK.10 Jedan od pokazatelja inovacijskog potencijala
određene županije je distribucija zaposlenih u djelatnosti istraživanja i razvoja, čiji se udio u BPŽ u
odnosu na Republiku Hrvatsku kreće između 0,1 – 1% za promatrano razdoblje, na temelju čega
možemo zaključiti da BPŽ posjeduje nizak inovacijski potencijal.
Zaposleni u istraživanju i razvoju (udio u RH)11
2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Kontinentalna Hrvatska 96,5% 95,4% 94,7% 85,1% 84,1%
Brodsko-posavska županija 1,0% 1,0% 0,7% 0,1% 1,0%
Izvor:
U izvještaju Europske komisije “Research and Innovation Performance in EU Member States and
Associated Countries: Innovation Union Progress at Country Level”12, za RH su istaknute sljedeće
relativne tehnološke snage u područjima:
 zdravstvene zaštite
 prerade hrane i poljoprivrede
 energetskih tehnologija
9 Izvor: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Brodsko-posavske županije u 2016. godini; Fina, 2017.
10 Izvor: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske po županijama u 2016. godini; Fina, 2017.
11
Analitička podloga za izradu Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske
12 Publikacija “Research and Innovation Performance in EU Member States and Associated Countries”, Innovation Union
Progress at Country Level, 2013, Europska komisija
21
 elektronike i naprednih materijala
 digitalnih tehnika.
Inovacijska infrastruktura
Inovacijska infrastruktura uključuje javne i privatne institucije koje su usmjerene na poticanje
komercijalizacije inovacija i primjene tehnologije u području gospodarstva. Kako bi se potaknuo razvoj
inovacija nužno je unaprjeđivati sustav istraživanja i razvoja. Inovacijska infrastruktura mora se
temeljiti na aktualnim potrebama gospodarstva, a području primjene IKT tehnologija u BPŽ nužno je
detektirati koji su to sektori koji su najviše zatupljeni u gospodarstvu BPŽ i koje su njihove potreba.
Inicijalni koraci prema tom cilju već su poduzeti kroz detektiranje naprednih industrijskih sektora u BPŽ
te kroz omogućavanje umrežavanja dionika kroz rad Virtualnog inkubatora. Uspostavom tematske web
platforme stvorit će se dio inovacijske infrastrukture potrebne za daljnji razvoj infrastrukturnih
projekta kojima će se osigurati povezivanje obrazovnog i gospodarskog sektora i pružanje podrške
razvoju inovacija, te istraživanju i razvoju. Na taj način osigurava se jačanje inovacijskog lanca
vrijednosti te se potiču inovacijski procesi u poslovnom sektoru i njegovu povezanost sa znanstvenim i
istraživačkim institucijama.
RH je od listopada 2010. članica Europskog strateškog foruma za istraživačku infrastrukturu
(ESFRI). U skladu s Planom razvoja istraživačke i inovacijske infrastrukture, prioritetna područja za
razvoj istraživačke infrastrukture u RH su sljedeća:
 biomedicina (neurološke znanosti, imunologija i mikrobiologija, biokemija, genetika i
molekularna biologija, javno zdravstvo)
 biotehničke znanosti (biotehnologija, šumarstvo i drvna tehnologija, održiva poljoprivreda,
ribarstvo i akvakultura)
 prirodoslovne znanosti (ekologija, fizika i astronomija, kemija)
 tehničke znanosti (ICT, znanosti o materijalima i proizvodnim tehnologijama, sigurna, čista i
učinkovita energetika)
U skladu s navedenim BPŽ planira ulaganje u poslovno-inovacijski centar koji za poticanje inovacija u
području IKT-a i metaloprerađivačkom sektoru, koji je jedan od najznačajnijih sektora u BPŽ.
3.3. SEKTOR OBRAZOVANJA
U BPŽ djeluje 12 srednjih škola koje provode gimnazijske programe, četverogodišnje strukovne
programe, trogodišnje strukovne programe, te umjetničke programe. U razdoblju 2012. – 2016. godine
broj upisanih učenika kontinuirano pada, a bilježi se porast interesa učenika za upis u srednje strukovne
škole. U 2016. godini na jednu srednju školu u BPŽ u prosjeku otpada 423 učenika dok u 2012. godini
taj omjer iznosi 483 učenika po školi. Srednjoškolske ustanove smještene su u Gradu Slavonskom Brodu
i Gradu Novoj Gradiški. 60 % učenika srednjih škola su putnici. Prijevoz učenika financira se iz Proračuna
Brodsko-posavske županije, temeljem Odluke o kriterijima i načinu financiranja troškova javnog
prijevoza redovitih učenika srednjih škola koju donosi Vlada Republike Hrvatske za svaku pedagošku
godinu. Izgradnja učeničkog doma podigla bi razinu kvalitete obrazovanja u BPŽ i smanjila broj učenika
putnika.
22
Na razini Republike Hrvatske, pa tako i BPŽ, postoji neusklađenost obrazovanja i tržišta rada.
Na tržištu rada postoji potreba za pojedinim zanimanjima, dok s druge strane ne postoji interes učenika
za upis u tražena zanimanja i ti se obrazovni programi ne provode. Vlada RH iz tog je razloga donijela
Uredbu o praćenju, analizi i predviđanju potreba na tržištu rada koja je na snazi od 2010. godine. Putem
dobivenih statističkih podataka, kojima se prati situacija na tržištu rada, Hrvatski zavod za zapošljavanje
svake godine izdaje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, publikaciju kojom
se daju podaci o tržišnoj potrebi za određena zanimanja.
Među glavne razvojne potrebe na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini obrazovanja mogu
se naznačiti potrebna ulaganja u zaposlene u obrazovanju, informatizacija prostora i opremanje
suvremenim nastavnim sredstvima i pomagalima, te ulaganje u energetsku učinkovitost objekata.13
Nedostatak kvalificiranog kadra za rad sa IKT tehnologijama
RCK 5.0 Tehnička škola Slavonski Brod
Tehnička škola Slavonski Brod djeluje od 1948. godine i provodi strukovno obrazovanje kroz 28
razrednih odjela. U školi se provode programi četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja za
zanimanja strojarski računalni tehničar, tehničar za elektroniku, strojarski računalni tehničar,
elektrotehničar, tehničar cestovnog prometa, arhitektonski tehničar i tehničar za logistiku i špediciju.
Tehnička škola Slavonski Brod odlukom Ministarstva znanosti i obrazovanja imenovana je Regionalnim
centrom kompetentnosti u sektoru strojarstva (RCK) u srpnju 2018. godine, pod nazivom RCK 5.0.
RCK je mjesto izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji će pridonijeti višoj
kvaliteti strukovnog obrazovanja, ali i gospodarskom rastu. Glavne aktivnosti koje će RCK provoditi su
provedba redovitih strukovnih obrazovnih programa, stručno osposobljavanje i usavršavanje te
cjeloživotno obrazovanje za potrebe gospodarskih subjekata i nezaposlenih osoba, stručno
usavršavanje nastavnika, suradnika u nastavi i mentora, prilagodba programa potrebama tržišta rada,
profesionalno povezivanje svih dionika RCK te priprema projekata s ciljem postizanja izvrsnosti. RCK
5.0 će pomoći u jačanju konkurentnosti regionalnog gospodarstva na način da će povezivati sve
relevantne dionike (gospodarske subjekte, visoka učilišta, strukovne škole i HZZ) iz regije, a kako bi se
utvrdile potrebe i potencijali razvoja te prema tome osigurali preduvjeti za učenje utemeljeno na radu,
obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje.
Regija koju pokriva RCK 5.0. obuhvaća 5 županija (Brodsko-posavska, Osječko-baranjska,
Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija) u kojima su sa 11 ustanova
za strukovno obrazovanje sklopljeni ugovori o suradnji14
. Sa područja BPŽ u RCK 5.0 uključene su i
Industrijsko obrtnička škola Slavonski Brod i Elektrotehnička i ekonomska škola Nova Gradiška. Od
visokih učilišta sa komplementarnim programima ugovori o suradnji sklopljeni su sa Strojarskim
fakultetom i Veleučilištem u Slavonskom Brodu.
Jedan od ciljeva RCK 5.0 je i jačanje djelatnosti istraživanja, razvoja i inovacija gospodarskog
sektora kroz stvaranje povoljnog inovacijskog okruženja, ponajviše kroz suradnje sa visokim učilištima
s kojima RCK već ima suradnju, te sa onima sa kojima će ti ugovori biti sklopljeni. RCK će omogućavati
i provedbu znanstvenih programa čime će ustanove za visoko obrazovanje dobiti mjesto za istraživanje
13
Strategija razvoja Brodsko-posavske županije do 2020. godine, srpanj 2018.
14
Razvojni plan za uspostavu Regionalnog centra kompetentnosti „RCK 5.0“, lipanj 2018.
23
i provedbu znanstvenih projekata. Tako će RCK predstavljati novu vrstu istraživačke infrastrukture
neophodne za razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i novim tehnologijama.
Tematska područja u koja će se ulagati pri uspostavi RCK:
1.0. CNC tehnologije/NC tehnologije /Strojna obrada/Tehnologije materijala/Zavarivanje
2.0. Elektromobilnost/ Automobilska tehnika/ Batery management system
3.0. Energetika i zaštita okoliša/ Obnovljivi izvori energije/ Energetska učinkovitost/
Projektiranje tehnoloških postupaka i procesa
4.0. Industrija 4.0/Industrijska automatizacija/ Internet of Things/ Industrijska
robotika/ Roboti manipulatori
5.0. 3D tehnologije/CAD-CAM tehnologije/ Hologrami
- praktikum industrijskog CNC stroja + 1 praktikum za 3d, CAD/CAM/CATIA tehnologije; Centar
za savjetovanje „Navigator“; Amfiteatar – video konferencijski (160 mjesta)
Dodatni sadržaji i usluge koje će RCK pružati korisnicima:
- Stručno usavršavanje nastavnika strukovnih predmeta, suradnika u nastavi, mentora kod
poslodavaca i drugih stručnjaka u obrazovanju
- Osiguravanja suradnje obrazovnih ustanova na svim razinama s gospodarskim subjektima s
ciljem prilagodbe obrazovnih programa potrebama na tržištu rada
- Kontinuirano promovirati strukovna zanimanja kroz organizaciju festivala, smotri,
konferencija i drugih skupova
- Profesionalno usmjeravanje vezano za učenje temeljeno na radu
- Provedba projekata vezanih za poboljšanje kvalitete strukovnog obrazovanja i njegove
prilagodbe gospodarskim potrebama
Postojeći kapaciteti:
14 specijaliziranih/klasičnih učionica, 3 praktikuma praktične nastave (strojarstvo – elektrotehnika –
mobilna robotika), 2 informatičke učionice, 1 server/komunikacijski kabinet, 2 laboratorija
(elektrotehnika), 1 Solarni demonstracijski centar – specijalizirani praktikum / učionica za solarne
sustave; Centar za nove tehnologije: 1 praktikum CNC tehnologije + 1
EDI centar Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod
EDI Centar (Edukacijsko demonstracijski inteligentni centar) Industrijsko-obrtničke škole u
Slavonskom brodu projekt u sklopu kojega se predviđa izgradnja centra novih tehnologija primijenjenih
u području edukacije na građevini koja koristi resurse Sunca i Zemlje (fotonaponska elektrana,
vjetroelektrana, solarno grijanje i hlađenje, geotermalno grijanje i hlađenje, korištenje kišnice za
sanitarne čvorove i dr.) Upravljanje i kontrola svih vrsta energije vršite će se preko pametnog
informacijsko – komunikacijskog sustava, a kako bi iskorištenje svih izvora bilo optimalno.
Namjena EDI Centra je edukacija učenika, studenata i polaznika obrazovanja odraslih koji pohađaju
Industrijsko – obrtničku školu Slavonski Brod, Tehničku školu Slavonski Brod i Veleučilište u Slavonskom
24
Brodu. U Centru će se moći održavati razne konferencije, seminari, radionice kako za potrebe škole
tako i za ostale članove društvene zajednice: tvrtke, fakulteti, udruge i ostali zainteresirani dionici.
EDI Centar biti će građevina vanjskih dimenzija 12,0m x 30,0 m, odnosno tlocrtne površine 360
m2. Predviđeno je da građevina bude katnosti: podrum, prizemlje i 1. kat, odnosno građevinske bruto
površine od 1.080,00 m2.
Na prizemlju građevine nalazit će se konferencijska dvorana, a oko nje izvedeni prolazi sa
vidljivim energetskim i pametnim instalacijama. Popratne prostorije uz dvoranu su sanitarni čvorovi te
horizontalne i vertikalne komunikacije.
Na 1. katu će se nalaziti laboratoriji i praktikumi:
- Fotonaponski praktikum
- solarni praktikum za zagrijavanje tople vode
- geotermalni praktikum
- vjetroenergetski praktikum
- praktikum optičkih tehnologija
- praktikum pametnih instalacija.
25
4. STRATEŠKI PRAVCI
Sektori u kojima se primjena IKT-a u BPŽ posebno treba razvijati, te kao takvi predstavljaju prioritet
su:
 Metaloprerađivački
 Drvoprerađivački
 Proizvodnja i prerada
 Poljoprivreda
 Automobilska industrija
 Zdravstvo
razvijati IKT sektor kao zasebnu granu gospodarstva
razvijati sektore kojima je IKT podrška, odnosno poticati primjenu IKT tehnologija
u drugim sektorima
primjenjivati IKT tehnologije u razvoju IKT sektora i drugih sektora
 Osnovni preduvjet je omogućiti
infrastrukturu za razvoj poduzetništva i
inovacija
 Uskladiti obrazovne programe sa BUDUĆIM
potrebama tržišta rada
 Omogućiti programe cjeloživotnog
obrazovanja za BUDUĆE potrebe
 Poduzetnicima iz različitih sektora
industrije pružiti podršku u
osuvremenjivanju proizvodnih procesa
primjenom IKT tehnologija
?
ŠTO MOŽEMO
UČINITI
26
5. PODRŠKA RAZVOJU IKT SEKTORA
Podrška razvoju IKT sektora i cjelokupnog gospodarstva zahtijeva interdisciplinarni pristup i
međusektorsku suradnju, odnosno nužno je osigurati sustavan pristup rješavanju problema uz
participaciju ključnih dionika iz sva tri sektora. Uloga ključnih dionika mijenja se ovisno o fazama
implementacije, raspoloživim kapacitetima, promjenama u politikama i strateškim dokumentima i
slično. Također, potrebno je odabrati koje su to konkretne mjere i aktivnosti koje će se poduzeti kako
bi se potaklo razvoj gospodarstva i kako ih prilagoditi specifičnim karakteristikama BPŽ, odnosno
odlučiti koje su to vrste aktivnosti koje su primjerene okruženju, a koje će donijeti najbolje učinke, te
u kojem trenutku je potrebno provoditi koju vrstu mjera ili aktivnosti.
Mogući modeli pružanja podrške IKT sektoru trebaju sadržavati:
- Infrastrukturu za razvoj poduzetništva i inovacija
- Usluge iz područja poslovanja i razvoja inovacija
- Edukacije u području poduzetništva i stručne edukacije u području IKT-a
- Radnu snagu koja ima potrebne kompetencije
5.1. VRSTE PODUZETNIČKIH POTPORNIH ORGANIZACIJA
Infrastruktura koja služi u svrhu razvoja poduzetništva i inovacija podrazumijeva različite
organizacije koje pružaju podršku u području poduzetništva i inovacija kao što su inkubatori, poslovno-
inovacijski centri, tehnoloških parkovi, industrijski parkovi, centri za razvoj novih proizvoda, centri za
ispitivanje kvalitete, centri za dizajn i ostale ustanove kojima je cilj razvijanje novih poduzetničkih ideja,
tvrtki, proizvoda, usluga, tehnologija, poslovnih procesa i dr.
Osnovni oblik pružanja infrastrukturne podrške su poslovni inkubatori koji se svojom
namjenom mogu značajno razlikovati. Neke od vrsta inkubatora su:
Predinkubatori su organizacije koje obično nude usluge povezan s fazom inkubacije, ali prije same
inkubacije. U takvim se organizacijama nude stručne usluge (trening, edukacija i individualno
savjetovanje) kako bi se potencijalnim poduzetnicima pomoglo u razvoju njihovih poslovnih ideja i
izradi poslovnog plana.
Akademski inkubatori povezani su sa ustanovama za visoko obrazovanje ili istraživačkim centrima i
pružaju podršku onim poslovnim idejama koje dolaze od studenata ili kao rezultat neke od aktivnosti
istraživanja i razvoja.
Inkubatori opće namijene svoje usluge pružaju u svim fazama razvoja, prije i poslije inkubacije. Usluge
podrške daju svima onima koji imaju provedivu ideju bez obzira na to kojom se granom gospodarstva
bave.
Sektorski inkubatori specijalizirana su vrsta inkubatora koja pružaju usluge u svim fazama razvoja, prije
i poslije inkubacije, ali samo onim subjektima čija je ideja ili djelatnost u određenom sektoru
gospodarstva koji je primarna svrha inkubatora ( IKT inkubator, poljoprivredni inkubator i sl.). Takvi
inkubatori zahtijevaju specifičnu infrastrukturu koja odgovara potrebama ciljanog sektora.
Poduzetnički hoteli naglasak stavljaju na pružanje prostorne infrastrukture i česti su u većim
gradovima gdje postoji problem sa prostorima za obavljanje gospodarske djelatnosti.
27
Inovacijski inkubatori namijenjeni su za razvoj inovacija, a kako inovacije prema definiciji mogu
razvijati i postojeće tvrtke, takvi su inkubatori namijenjeni svim poduzetnicima bez obzira na zrelost
poslovne ideje ili poduzeća. U takvim se inkubatorima stvara sinergijski učinak koji se povećava ukoliko
postoji povezanost sa obrazovnim sektorom. Također, postojeće tvrtke imaju postojeće tržište te
ukoliko se povežu sa novonastalim tvrtkama postoji mogućnost unaprjeđenja postojećih usluga
posebno u metalo-prerađivačkom i automobilskoj industriji.
5.2. UTJECAJ INKUBATORA NA POSLOVANJE MALIH TVRTKI
Unatoč različitim nastojanjima da se korištenjem kvazi-eksperimentalnih metodologija izmjeri
kvaliteta izvedbe rada inkubatora, niti jedna analiza još nije uspješno odgovorila na pitanje: "Je li
potpora inkubatora utjecala na značajnu razlika u uspješnosti tvrtke u usporedbi s rezultatima
usporedivih tvrtki koje su nastale izvan inkubatori ".
Prvenstveni razlog je zato što je informacije o tvrtkama koje su nastale i posluju izvan
inkubatora iznimno teško dobiti. Neki istraživači pokušali su konstruirati kontrolnu skupinu ne
inkubiranih tvrtki u kvazi eksperimentalnoj studiji dizajna kako bi se procijenili učinci inkubatora, ali su
morali napustiti taj pristup zbog poteškoća u prepoznavanju "netretiranih" tvrtki, odnosno
nemogućnosti kreiranja kvalitetnog uzorka. Drugi su znanstvenici primijenili alternativni pristup, te su
konstruirali usporedne grupe koje su uključivale tvrtke koje su se prijavile u inkubator a nisu postale
korisnici inkubatora jer nisu zadovoljile određene kriterije. Poteškoća s ovim pristupom je u tome što
nisu sve organizacije koje pružaju usluge inkubatora vršile praćenje onih tvrtki koji više nisu njihovi
korisnici, ili koje su odbijene.
Također, izuzetno je teško mjeriti izravne i neizravne učinke rada inkubatora, odnosno
razgraničiti koliki točno utjecaj na cjelokupno poslovanje kao i druge subjekte ima rad inkubatora.
Jedna od metoda koje su korištene u istraživanjima bazirala se na mjerenje učinka kroz otvaranje novih
radnih mjesta (npr. Chrisman 2003., Lewis, 2002., Markley i McNamara 1995., RESI 2001., Sherman i
Chappell 1998.). Takve su se studije usredotočile na ukupne učinke koje inkubator ima na jednu
konkretnu lokaciju kako bi mogli usporediti troškovnu isplativost inkubatora u odnosnu na troškove
drugih aktivnosti koje se provode na nekom ograničenom području. Međutim, podaci nisu bili
konzistentni s obzirom da su na urbanim područjima rezultati bili neusporedivi sa podatcima iz ruralnih
područja zbog brojnih neizravnih i induciranih učinaka koji se ostvaruju u urbanim područjima, čak i
kada se poduzimaju identične mjere unaprjeđenja gospodarstva.
Stoga se analiza relativnog doprinosa pokazala kao ključna, osobito u nerazvijenim
područjima, jer u takvim područjima inkubatori imaju veću relativnu ulogu na lokalno gospodarstvo od
onih u urbanim područjima gdje je utjecaj inkubatora manji.
U novije vrijeme koristi se metoda benchmarkinga (usporediti se sa najboljim) kao alternativna
metoda za procjenu uspješnosti poslovnih inkubatora (naputak Odjela za gospodarstvo Europske
komisije 2002.). Međutim i ova se metoda pokazala nedostatnom za manje razvijena područja. Naime,
„primjeri dobre prakse“ i usporedna analiza takvih inkubatora temelji se na pretpostavci da svaki
inkubator može dosegnuti razinu izvedbe kao što ima onaj inkubator koji predstavlja primjer dobre
prakse, čime se ignoriraju razlikovna obilježja određene regije. Još jedan od nedostataka
benchmarkinga je usredotočenost na pitanje “kako postojeće stvari raditi bolje”, umjesto “kako na
drugačiji način raditi na postizanju cilja”.
28
Kranji je zaključak kako je u uvjetima koji su nepovoljni za gospodarstvo svaka aktivnost
usmjerena na razvoj gospodarstva dobrodošla. Međutim, pri odabiru konkretnih mjera i donošenju
odluka o isplativosti ulaganja u inkubator potrebno je voditi računa o vremenu koje je potrebno za
postizanje rezultata, jer se učinkovitosti rada inkubatora vidi tek nakon dužeg vremenskog perioda,
odnosno nekoliko godina. Također, učinci koje ostvaruju inkubatori koji predstavljaju primjere dobre
prakse ne moraju se nužno postići u drugom okruženju, pa je potrebno izraditi vlastiti model, ili
modificirati model koji se eventualno želi preslikati tako da odgovara specifičnim obilježjima i
potrebama zajednice u kojoj se inkubator osniva.
5.3. POVIJESNI RAZVOJ POTPORNIH INSTITUCIJA / INKUBATORA
Prvu generaciju inkubatora karakterizira odnos stanodavac podstanar sa subvencioniram ili nižim
cijenama najma. Osnovna svrha takvih inkubatora je bila osigurati uredske prostore za pokretanje
poslovanja.
Usluge koje su se pružale u inkubatorima sadržavale su osnovne: zajedničke prostorije (sale za
sastanke), pristup telefonu i faksu, te podršku u upravljanju. Zajednički, ove se usluge nazivaju
reaktivna podrška.
Riječ je dakle o prostoru po pristupačnoj cijeni sa zajedničkim dodatnim sadržajima kojima su mogli
pristupati samo pomno odabrani poduzetnici. Kasnije su dodane usluge savjetovanja, razvoja
poduzetničkih vještina i usluge networkinga
Druga generacija slična je prvoj generaciji i odnosi se na sve ranije spomenute sadržaje uz poticanje
primjena IKT-a. Takvi se inkubatori nazivaju inovacijski centri, a cilj im je poticanje rasta i razvoja novih
tvrtki, prvenstveno tehnoloških (IT) tvrtki.
Ova generacija inkubatora nastaje kada se došlo do spoznaja kako su usluge podrške poslovanju bitnije
od prostora infrastrukture i administrativnih usluga. U trećoj se generaciji pružaju usluge IT-savvy
podrške kroz tehnološke labove, programi fokusirani na tehnološke tvrtke, savjetovanje u području
razvoja tehnologija i savjetovanje o razvoju ova grane gospodarstva. Treća generacija inkubatora
usmjerena je na pružanje širokog spektra usluga za razvoj tvrtki koje se temelje na znanju.
Drugim riječima u nekim velikim inkubatorima te vrste moguće je strancima otvoriti tvrtku i poslovati
na teritoriju države u kojoj se inkubator nalazi. Jedna od velikih prepreka na koje nailaze ovakvi
inkubatori je velik postotak tvrtki koje se gase.
1 generacija: objekti, zajednički sadržaji, reaktivna podrška, odnos stanodavac-podstanar
2. generacija: objekti, zajednički sadržaji, reaktivna podrška, odnos stanodavac-podstanar +
usluge savjetovanja, proaktivna podrška
3. generacija: objekti, zajednički sadržaji, reaktivna podrška, odnos stanodavac-podstanar, usluge
savjetovanja, proaktivna podrška + razvoj poslovanja, akcelerator i tehnološki laboratoriji
4. generacija inkubatora je promijenila temeljnu paradigmu od tradicionalne infrastrukture i
dodatnih usluga ka internacionalizaciji inkubatora (IBIs) i ko-inkubaciji
29
Kako je vidljivo fokus na inkubatorima, odnosno potpornim organizacijama, potrebno je staviti
prvenstveno na razvoj usluga koje se nude gospodarstvu, a paralelno sa time na infrastrukturu koja
će se razvijati.
5.4. FAZE PROCESA RAZVOJA
Imajući na umu raličite vrste i mogućnosti razvoja inkubatora i usluga za poduzetnika potrebno je bilo
definirati fokus djelovanja inkubatora
5.4.1. ODREDITI FOKUS U PODRUČJU IKT-A (koji dio IKT-a) I ITERATIVNO GA
MIJENJATI OVISNO O POTREBAMA
Kako bi se započeo proces planiranja područja djelovanja i aktivnosti koje će se provoditi unutar PIC-a
potrebno je definirati:
1) ključne ciljane skupine na koje će djelovanje PIC-a biti usmjereno i
2) potrebe ciljanih skupina
Kako je PIC primarno usmjeren na razvoj inovacija i poduzetništva primarni korisnici su postojeće tvrtke
i buduće tvrtke. Iz toga proizlazi kako su ciljane skupine postojeći i budući poduzetnici, te njihovi
zaposlenici. Također, postavlja se pitanje koje su to osobe koje će biti nositelji aktivnosti pokretanja
novih tvrtki, odnosno tko su budući poduzetnici i zaposlenici tvrtki koje će se otvarati? odgovor je
nezaposlene osobe, sadašnji učenici i studenti, te zaposlenici postojećih tvrtki.
Analiza potreba IKT sektora u BPŽ pokazala se nedostatnim izvorom informacija za odgovore
na pitanja i potrebama ciljanih skupina u sljedećih 5 godina, jer je istraživanje bilo usmjereno isključivo
na tvrtke koje su registrirane za neku od djelatnosti IKT sektora, te nisu obuhvaćala tvrtke koje
primjenjuju IKT u svom poslovanju. Nadalje, informacije o budućim planiranim poslovima kao temelju
za definiranje budućih potreba tržišta rada nisu bile dostupne s obzirom da se dugoročno planiranje u
IKT tvrtkama uglavnom temelji na trenutno dostupnoj radnoj snazi na tržištu rada, odnosno nema
komponentu razvoja i primjene novih tehnologija za koje još ne postoji adekvatan stručni kadar.
ŠTO UČE?
Koje kompetencije će im
nedostajati i koji su
mogući programi
obrazovanja odraslih
osoba kojima se taj
problem može riješiti?
ŠTO ĆE IM BITI
POTREBNO?
ŠTO PLANIRAJU?
Koji su to poslovi koje tvrtke planiraju
raditi za 3 do 5 godina, odnosno s
kojim tehnologijama ili u kojim
industrijama planiraju buduće
poslove?
Koja su to zanimanja za koja
se trenutno obrazuju, kako bi
znali kakva su predviđanja o
kompetencijama budućih
zaposlenika
NEZAPOSLENE
OSOBE
UČENICI I
STUDENTI
POSTOJEĆE
TVRTKE
30
Analizom obrazovnih programa koje pružaju obrazovne ustanove u BPŽ, kao i projekata koje
planiraju provoditi (opisano u poglavlju 4.), definirano je koje obrazovne programe pripadnici ciljanih
skupina trenutno pohađaju, ili su im na raspolaganju. U konzultacijama sa dionicima definirano je kako
bi aktivnosti koje će PIC provoditi trebale biti podrška programima koje provode obrazovne ustanove,
odnosno njihova nadogradnja, jer će se tako unaprijediti nadopuniti usluge obrazovnog sustava i
istovremeno postići sinergijski učinak djelovanja svih ključnih dionika.
Pri definiranju fokusa djelovanja PIC-a, potrebno je uzeti u obzir sve ranije opisane značajke
BPŽ, iskazanu potrebu za koherentnim djelovanjem sa ostalim dionicima i dvije vrlo bitne značajke
IKT sektora:
1) IKT sektor izrazito je dinamičan zbog intenzivnog napretka tehnologije
2) IKT sektor je podrška svim ostalim sektorima i granama gospodarstva
Stoga je u odabiru područja djelovanja potrebo u obzir uzeti obilježja gospodarstva BPŽ,
odnosno definirati koji su to sektori u kojima je moguće ostvariti značajan gospodarski rast primjenom
IKT tehnologija.
Za BPŽ definirani su sljedeći sektori u kojima je potrebno razvijati primjenu IKT-a i poticati na razvoj
inovacija:
Na temelju podataka o karakteristikama gospodarskog sektora BPŽ, odnosno definiranju
prioritetnih sektora koji imaju najveći potencijal za rast i razvoj, kao i suvremenim svjetskim
trendovima u području tehnologija Industrija 4.0 je definirana je kao temeljno područje djelovanja PIC-
a.
Odabir ovog područja djelovanja u skladu je sa Strategijom pametne specijalizacije RH 2016.-
2020. (u daljnjem tekstu S3) koji IKT sektor prepoznaje kao jednu od horizontalnih tema za realizaciju
aktivnosti u svim prioritetnim područjima. Prepoznati su potencijali robotike i automatizacije
(horizontalna tema 5.3.2.1.), zbog značajnog potencijala za razvoj IKT-a i industrije općenito, te ova
IKT
METALOPRERAĐIVAČKI
SEKTOR
DRVOPRERAĐIVAČKI
SEKTOR
OSTALI SEKTORI
AUTOMOBILSKA
INDUSTRIJA
ZDRAVSTVO
POLJOPROVREDA I
PREHRANA
31
grana IKT-a čini značajan element za unaprjeđenje trenutne razine tehnološkog razvoja hrvatskih
industrija.15
Također, uz Industriju 4.0 nerijetko se veže tehnologija Internet stvari - IoT ( eng. Internet
of Things), što je u skladu sa horizontalnom temom 5.3.2.2. Strategije pametne specijalizacije.
Što je Industrija 4.0.?
Pojam Industrija 4.0 se najčešće koristi kako bi se opisao razvoj i unaprjeđenje procesa
upravljanja proizvodnim lancem. Također, pojam se ujedno veže i uz četvrtu industrijsku revoluciju.
Pojam kao takav su privi upotrijebili članovi Radne skupine za povećanje konkurentnosti Njemačkog
gospodarstva 2011. godine.
Glavni cilj Industrije 4.0 je implementiranje visokih tehnologija u proizvodne procese, odnosno
stvaranje tzv. pametnih tvornica kroz primjenu robotike i digitalizaciju poslovnih i proizvodnih
procesa kako bi se povećala kvaliteta, smanjili troškovi proizvodnje i poslovanja i istovremeno
povećala fleksibilnost i učinkovitost. Industrija 4.0 usmjerena je na korištenje Internet tehnologija za
uspostavu komunikacije između sudionika proizvodnog procesa (ljudi, strojevi, proizvodi i poslovni
sustav). Industrija 4.0 se zbog velikih mogućnosti za široku primjenu i izrazitu fleksibilnost primjenjuje
i u sektorima koji nisu industrijski (zdravstvo, obrazovanje, okoliš i dr.)
15
Strategija pametne specijalizacije RH za razdoblje 2016. do 2020. godine i Akcijski plan za provedbu pametne
specijalizacije RH, str. 161.
32
U smislu modernizacije poslovnih i proizvodnih procesa Industrija 4.0 obuhvaća:
1. Industrijsku automatizacija
2. Internet of Things
3. Industrijsku robotika
4. Robote i manipulatore
Također, obuhvaća i 3D tehnologije, kao što su CAD/CAM tehnologije i hologrami.
33
6. IDENTIFIKACIJA MODELA IMPLEMENTACIJE
FAZE RAZVOJA POTPORE GOSPODARSTVU
Imajući na umu specifičnost izvora financiranja potrebno je osigurati održivost PIC-a na način
da tekuće investicije budu kvalitetno usmjerene u određenu fazu razvoja poduzetničkih usluga. Kako
je već ranije definirano, nova paradigma podrške poduzetništvu podrazumijeva fokus na pružanje
usluga poduzetnicima, pa se proces pokretanja usluga u gospodarstvu može provoditi u nekoliko
različitih faza, ovisno o dostupnim financijskim sredstvima i periodu potrebnom za implementaciju
pojedinog investicijskog projekta. Zbog nužnosti što skorije intervencije u gospodarskom sektoru BPŽ,
provedba nekih od aktivnosti može započeti čim se uspostavi jasan okvir suradnje.
Također, vrlo bitan parametar za određivanje budućih koraka implementacije odnosi se na
lokaciju. S obzirom da je krajnji cilj uspostaviti okvir za provedbu projekta poduzetničkog centra koji će
biti financiran kako sredstvima Županije Brodsko-posavske, tako i iz drugih izvora (EU fondovi, Razvojni
sporazum sa područje Slavonija, Baranja i Srijem), nužno je pri tome zadovoljiti kriterije lokacije (neki
fondovi ne dopuštaju ulaganje na području grada Slavonskog Broda/ITU), a kako bi se maksimalno
iskoristila sredstva koja su na raspolaganju.
U pogledu određivanja opreme u koju će se ulagati, nužno je osigurati podršku obrazovnom
sektoru, te koliko je moguće izbjeći ulaganje u iste vrste resursa. Jedan od ciljeva izrade ovog
dokumenta je usuglašavanje ključnih dionika koji su relevantni za razvoj gospodarstva oko planova i
projekata koji će se provoditi u smislu ulaganja u infrastrukturu.
Stoga se predlažu neka od mogućih rješenja, koja mogu biti ili faze u razvoju poduzetničkog
centra ili mogu poslužiti kao model provedbe postavljenih ciljeva.
Neke od faza razvoja usluga, pa samim time i mogućih aktivnosti koje se mogu provoditi su:
1) Ulaganje u izgradnju novih kapaciteta
Ulaganje u izgradnju novih kapaciteta omogućava najveću slobodu u kreiranju sadržaja i poslovnog
modela koji će se primjenjivati u radu poduzetničkog centra. Ovaj model provedbe podrazumijeva
podršku Brodsko-posavske Županije u osiguravanju lokacije, koja bi po mogućnosti trebala biti
smještena na području grada, te bi u idealnom slučaju omogućavala povezanost sa srednjoškolskim i
ustanovama za visoko obrazovanje, a kako bi se osiguralo poticanje razvoja inovacija.
Ovakav bi koncept omogućio:
5. Sudjelovanje učenika strukovnih škola i studenata visokih učilišta u procesima razvoja
inovacija, te razvoj vježbeničkih tvrtki, ili uključivanje učenika/studenata na tržište rada
6. Tvrtkama koje su u poduzetničkom centru omogućio bi relativno jednostavan pristup
učenicima/studentima koji su potencijalni kandidati za stručnu praksu ili pripravništvo u
tvrtkama koje su u poduzetničkom centru
7. Privukle bi se druge tvrtke, ili tvrtke iz drugih područja (uključujući i inozemne tvrtke) koje bi
prepoznale potencijal sudjelovanja u ovakvoj poslovnoj zajednici, kao i mogućnosti koje takav
oblik suradnje otvara u području istraživanja i razvoja
Nedostatak ovakvog pristupa je dug period do završne implementacije s obzirom da je za provedbu
potrebno odrediti prikladnu lokaciju, ishoditi potrebnu projektnu i drugu dokumentaciju, pribaviti
potrebna financijska sredstva te u konačnici provesti investicijske radove. Također, važno je naglasiti
34
kako je IKT sektor izrazito dinamičan, pa će biti potrebno izvršiti nove detaljne analize u opremu koja
će se instalirati u prostor po završetku izgradnje, kako tehnologija koja se primjenjuje ne bi bila
zastarjela.
2) Obnova i/ili ulaganje u postojeće prostore:
Obnova postojećih objekata podrazumijeva ulaganje u neke od objekata koji stoje na raspolaganju, ali
se ne koriste ili nemaju neku trajnu namjenu. Ulaganje se može vršiti na objektima u vlasništvu BPŽ ili
se može ugovoriti dugoročni najam. Postoje neki ograničavajući faktori poput veličine prostora i
općenito mogućnosti prenamjene prostora u funkcionalnom smislu. Ovisno o odabranom
prostoru/prostorima/lokacijama potrebno je utvrditi postojeće funkcionalnosti, procijeniti troškove
adaptacije na temelju postojećeg stanja i utvrditi ukupan trošak investicije. U nekim slučajevima
potrebno je vršiti dogradnju kako bi se osigurala puna funkcionalnost. Pretpostavka je da bi takav oblik
investicije u infrastrukturu bio nešto jeftiniji i brži nego izgradnja potpuno novog objekta.
Ovaj model podrazumijeva podršku BPŽ, osiguravanje sredstava za renoviranje i dalje nastavak
primjene temeljne funkcionalnosti.
Neke od prednosti ovakvog pristupa su:
8. Pojedini postojećih objekti tradicionalno već imaju sličnu namjenu, pa u tom slučaju u zajednici
već postoji navika korisnika o svrsi (npr. objekti koji su blizu ili u okviru neke industrijske ili
poslovne zone), te nije potrebno značajnije ulagati u privlačenje potencijalnih korisnika na
novu lokaciju.
9. Ukoliko su objekti smješteni u neposrednoj blizini drugih institucija ili tvrtki koje čine poslovnu
infrastrukturu tada takve lokacije čini dodanu vrijednost za korisnike i zanimljivije su od
dislociranih objekata ili objekata koji nisu u blizu drugih institucija koje su važne za poslovne
procese i druge aktivnosti koje se provode u ovakvom centru.
10. S obzirom na svrhu poslovno inovacijskog centra blizina ovakvog objekta često je zanimljiva
velikim tvrtkama jer na taj način mogu koristiti infrastrukturu samog objekta (npr. laboratoriji
za testiranje koncepta ili proizvoda), te također usluge drugih poduzetnika, koji su članovi ili
korisnici centra, a koji mogu svoje usluge pružati većim tvrtkama.
11. Na postojećim lokacijama koje su u nekom industrijskom ili poslovnom okruženju veća je
vjerojatnost osiguravanja kvalitetne internetske infrastrukture
Nedostatci mogu biti:
12. Nepredviđene situacije prilikom procesa adaptacije
13. Neriješeni imovinsko/pravni odnosi, posebice ukoliko je riječ o zakupu
14. Moguća promjena cijene najma
15. Nemogućnost dobivanja bespovratnih sredstava za adaptaciju u željenom iznosu (često je
iznos limitiran) ili u slučaju kada objekt nije u vlasništvu BPŽ
16. Moguća uzurpiranost pratećih sadržaja (poput parkinga)
3) Virtualni inkubator
Virtualni inkubator je poslovni model u kojem se usluge koje se nude gospodarstvu provode bez fizičke
infrastrukture. Većina usluga vrši se online, a pojedine usluge poput edukacija, sastanaka i konferencije
35
vrše se na za to prikladnim različitim lokacijama. Ova vrsta aktivnosti već je započela u BPŽ kroz
provedbu projekta „Virtualni inkubator 1.0“ u partnerstvu sa udrugom Connect IT. Idealno, nastavak
provedbe aktivnosti na ovaj način podrazumijevao bi uredske prostore i prostor za edukacije, kako bi
se korisnicima omogućilo sudjelovanje na edukacijama, ali i mentoriranje i pružanje druge vrste
podrške u poslovanju.
Model virtualnog inkubatora zahtjeva najmanje financijskih sredstava i najbrži je način provedbe
potpornih aktivnosti, jer nema ulaganja u objekte, ali je istovremeno najteže pratiti učinkovitost s
obzirom da su poduzetnici/korisnici dislocirani. On line korisnici mogu se nalaziti bio gdje i teško je
mjeriti broj korisnika kao i utjecaj aktivnosti na njihove rezultate. Voditelj inkubatora u tom slučaju
mora posjećivati korisnike prema nekom rasporedu i kroz formalne sastanke. U slučaju projekta
„Virtualni inkubator 1.0“ zajednica koju inkubator okuplja sastaje se svaka 2 tjedna, ali prisustvo nije
obvezno, pa se ne može reći da se redovito prati i analizira svaki pojedini korisnik. Međutim, zbog
članstva u udruzi Connect IT, većina članova međusobno surađuje, pa se u ovoj fazi projekta utjecaj
mjeri kroz sinergijske učinke, iako je realno teško kvantificirati koliko od postignutih učinaka je rezultat
svih ostalih aktivnosti koje udruga Connect IT provodi, a koliko je rezultat samog projekta.
Također, jedan od nedostataka ovakvog modela je manjak svakodnevne osobne komunikacije sa
korisnicima, pa je ponekada teško utvrditi sve potrebe koje korisnici imaju. Ukoliko bi sastanci održavali
bili formalnog tipa i prema zadanom rasporedu za sve korisnike, u tom bi se slučaju djelomično izgubila
neformalna interakcija sa korisnicima ili mogućnost ad hoc djelovanja u nekoj svakodnevnoj situaciji.
Usluge koje se mogu pružati u virtualnim inkubatorima su:
17. Izrada i priprema vrsta raznih planova
18. Pružanje podrške u pronalaženju izvora financiranja
19. Programi edukacije, seminari i konferencije
20. Pružanje podrške kroz mentorstvo i konzultacije raznih savjetnika kod korisnika ili u samom
uredu inkubatora
21. Izrada i tisak publikacija
22. Izrada web platforme za dijeljenje sadržaja
23. Provedba različitih vrsta istraživanja
24. Provedba različitih projekata u suradnji sa ključnim dionicima
4) Hibridni model
Model poslovno inovacijskog centra za IKT koji se predlaže kao provediv i održiv je hibridni model svih
ranije spomenutih modela i obuhvaća sastavnice koje će osigurati uspješnost provedbe, postizanje
ciljeva i održivost rezultata, te koji je u skladu s potrebama gospodarstva i specifičnim obilježjima BPŽ.
Poslovno inovacijski centar za IKT pružat će podršku gospodarstvu sa naglaskom na razvoj IKT sektora
i to u području Industrija 4.0.
Hibridni model podrazumijeva pružanje infrastrukture i usluga:
36
1) VIRTUALNI INKUBATOR - koristi će se kao privremeni oblik provedbe aktivnosti koje će se
pružati poduzetnicima, a u kasnijoj fazi, odnosno nakon osiguravanja objekata za rad poslovno-
inovacijskog centra koristi će se za provedbu aktivnosti pred-inkubacije.
2) POSLOVNI CENTAR:
Inkubator – uredske i druge prostore za tvrtke koje posluju do 3 godine
Coworking prostor- prostor otvorenog tipa za stolovima za uredski rad (minimalno 20 radnih stolova),
uključujući i jednu „tihu sobu“ sa 4 radna mjesta. Suvremeni coworking prostori svojim korisnicima
omogućavaju različite vrste korištenja uredskih i drugih sadržaja, kao npr. povremeno korištenje
radnog stola bez rezervacije svog prostora, rezervirani/vlastiti ured kroz ugovor o dugotrajnom
korištenju, poštanska adresa za dostavu službene dokumentacije ili kao adresa sjedišta tvrtke,
konferencijska dvorana za sastanke i sl.
Dijeljeni zajednički prostori:
25. 2 manje sale za sastanke (1 za do 10 ljudi 1 za 20 ljudi) opremljene uredskom i IKT opremom
26. Konferencijska dvorana za 100 ljudi opremljena audio-vizualnom opremom
3) CENTAR ZA EDUKACIJU
Učionice – minimalno 2 učionice za grupe do 20 ljudi opremljene suvremenim nastavnim pomagalima
i jedna informatička učionica sa 20 računala
4) INOVACIJSKI CENTAR:
 Laboratorij za robotiku
 Laboratorij za IoT
 Centar za testiranje inovacija
 Laboratorij za 3D tehnologije
 Inovacijski centar za ostale tehnologije (dronovi i sl.)
5) UREDI ZA UPRAVLJANJE CENTROM
Faze realizacije:
1) Rad virtualnog inkubatora „VIP- Virtualni inovacijsko-poduzetnički inkubator“
2) Zajednički projekti sa ključnim dionicima
3) Izgradnja novih i/ili adaptacija i dogradnja postojećih objekata
4) Objedinjavanje infrastrukture i usluga
5) Otvaranje područnih/virtualnih inkubatora na različitim lokacijama BPŽ
6) Internacionalizacija poslovanja
37
Modeli realizacije
Kako je ranije opisano različiti su modeli implementacije aktivnosti, a ovisno o odabranom
modelu uloga ključnih dionika u fazi realizacije može biti različita. Kako se PIC sastoji od dvaju
komponenti, infrastrukture i usluga (aktivnosti) koje se provode, tako se i uloge ključnih dionika u
pojedinim fazama provedbe, ili pri primjeni pojedinog modela mogu mijenjati. Smisao sistemskog
modularnog pristupa planiranju i implantaciji pojedinog projekta podrazumijeva osiguravanje
fleksibilnosti kako bi se provedba odvijala neovisno od vanjskih utjecaja, odnosno kako bi se
promjenama mogla lakše prilagoditi. Istovremeno, radi osiguravanja postizanja rezultata nužan je
uvjet determiniranost nekih varijabli, koje bi trebale ostati nepromijenjene. Dakle, u procesu
planiranja ovoga projekta nužno je bilo definirati uloge ključnih dionika, ciljeve koji se žele postići i
moguće različite načine zajedničkog postizanja zadanih ciljeva.
Osiguravanje infrastrukture
U smislu infrastrukture, bilo da se radi o izgradnji novih ili najmu, adaptaciji ili drugom obliku
upotrebe postojećih objekata, zbog velikih financijskih izdataka preporuka je da Županija Brodsko-
posavska bude nositelj investicijskih projekata, s obzirom da ostali dionici nemaju mogućnost provedbe
takvog projekta bez podrške BPŽ. Međutim, ukoliko postoji mogućnost dobivanja financijskih sredstava
iz različitih drugih izvora (EU fondovi, sredstva iz državnog proračuna i dr.) moguća je primjena
partnerstva između dionika na zajedničkoj provedbi ovog projekta. Također, projekt se može provesti
kroz različite oblike javno-privatnog partnerstva, ukoliko ono bude potrebno, no uputno je da
vlasništvo infrastrukture ostane u vlasništvu BPŽ. BPŽ je u 2019. godini osigurala sredstva za izradu
projektne dokumentacije PIC-a.
Drugi mogući oblik je osnivanje novog subjekta koji bi bio vlasnik infrastrukture. Ova opcija
može se primijeniti i u kasnijoj fazi na način da se osigura suvlasništvo BPŽ u novom subjektu, te se
vlasništvo nad infrastrukturom prenese na novoosnovani subjekt.
Provedba programa
Programi koji su predviđeni u PIC-u su vrlo širokog raspona, te se u njihovu provedbu mogu
uključiti razni dionici koji su sudjelovali u planiranju, ali i neki novi ukoliko se za to ukaže prilika.
Provedba programa ovisno o fazi implementacije može podrazumijevati različite pristupe partnerskoj
provedbi, te je preporuka u samu provedbu uključiti što veći broj dionika, posebice ako se na taj način
osigurava veći priljev sredstava kroz projekte koji se mogu financirati iz EU fondova i drugih izvora.
Provedba programa podrazumijeva nekoliko ključnih uloga, međutim dvije su osnovne skupine
aktivnosti za koje je potrebno odrediti načine provedbe:
1) Upravljanje infrastrukturom nakon što ona bude osigurana
Upravljanje infrastrukturom može se realizirati na nekoliko načina, te se tijekom implementacije može
mijenjati.
Moguće je osnovati novi poslovni subjekt (koji može ili ne mora biti vlasnik infrastrukture) za
koju je potrebno definirati vlasništvo. Takva organizacija u slučaju da je BPŽ vlasnik infrastrukture može
iznajmiti prostore ukoliko se za to osiguraju sredstva iz drugih izvora, ili može infrastrukturu dobiti na
korištenje. S obzirom da će usluge koje se pružaju korisnicima PIC-a djelomično biti komercijalne,
moguće je izraditi model samoodrživog financiranja na način da se iz prihoda ostvarenih gospodarskom
djelatnošću PIC-a osiguraju sredstva potrebna za upravljanje i održavanje infrastrukture.
38
Druga mogućnost je da aktivnosti vezane za upravljanje PIC-om budu obveza nekog od ključnih
dionika, kao što je npr. CTR-Razvojna agencija BPŽ. U tom slučaju također je moguće primijeniti različite
modele suradnje, koji se prema potrebi mogu prilagođavati, odnosno moguće je da BPŽ ustupi
infrastrukturu na korištenje, ugovori najam, ili na neki drugi način ugovorom uredi partnerski odnos.
Treća mogućnost je kombinacija više različitih ugovornih odnosa koji se mogu primjenjivati u
različitim fazama/vrstama implementacije. Kako PIC u svom idejnom smislu sadrži nekoliko različitih
funkcionalnosti (inkubator, coworking prostor, edukacijski centar, inovacijski centar sa laboratorijima
i dr.), nije nužno da se sve aktivnosti odvijaju na jednoj lokaciji, pa je moguće za pojedinu lokaciju
primijeniti različite modele upravljanja infrastrukturom.
2) Upravljanje aktivnostima koje PIC nudi svojim korisnicima
Aktivnosti koje će se provoditi u okviru PIC-a trenutno su odgovornost BPŽ koja je i pokrenula
inicijativu za provedbu. Po uzoru na projekt „Virtualni inkubator 1.0“ za koji su sredstva za 2018. godinu
osigurana iz proračuna BPŽ, a kojih je nositelj udruga Connect IT, moguće je osigurati daljnju provedbu
aktivnosti na način da ih provode relevantni dionici. Ovakav pristup omogućava uključivanje svih
dionika urazličitim fazama provedbe i na različite načine. Također, na ovaj se način osigurava korištenje
postojećih resursa koje pojedini dionici već imaju, sve dok se ne osigura potrebna infrastruktura i
samostalnost PIC-a u upravljanju projektnim aktivnostima. Provedba nekih aktivnosti može se i trajno
prepustiti dionicima, ili se provoditi partnerski kroz različite projekte.
Preporuka je za svaku godinu sa ključnim dionicima izraditi plan aktivnosti, definirati uloge
dionika u provedbi aktivnosti i pripremiti financijski plan. Takav plan aktivnosti ujedno će služiti i kao
temelj za izradu projektnih prijedloga koji će se prijavljivati na natječaje iz različitih iz izvora (EU
fondovi, državni proračun, privatni donatori dr.) Međutim, kako će opseg aktivnosti većim dijelom,
zbog ovisnosti o vanjskim izvorima sredstava, biti teško predvidjeti, potrebno je osigurati dovoljno
fleksibilnosti u implementaciji, kako bi se sadržaj aktivnosti mogao kontinuirano prilagođavati dinamici
raspisivanja natječaja i ciljevima pojedinog natječaja. Stoga je važno u planu aktivnosti predvidjeti
moguće potrebne projekte u pojedinoj godini, ali i ostaviti otvorenu mogućnost dionicima da tijekom
godine predlažu nove projekte koji su u skladu sa strateškim ciljevima PIC-a.
Uloga dionika je aktivno sudjelovanje u izradi plana aktivnosti, ali i praćenje faza procesa
implementacije, kako bi na vrijeme mogli prepoznati potencijalne prilike za realizaciju zajedničkih
ciljeva i aktivnosti.
39
7. POSLOVNO INOVACIJSKI CENTAR
Poslovno inovacijski centar – PIC je mjesto na kojem se osiguravaju uvjeti za razvoj
gospodarstva BPŽ, pruža podrška u poslovanju poduzetnika, te potiče inovacije, istraživanje i razvoj
kroz povezivanje gospodarskog i obrazovnog sektora i suradnju sa ostalim ključnim dionicima.
Poslovno inovacijski centar namijenjen je prije svega poduzetnicima za razvoj i implementaciju
ideja, te kao podrška u poslovanju. Usluge PIC-a namijenjene su različitim vrstama poduzetnika bez
obzira na fazu razvoja, odnosno zrelosti (od faze ideje do tvrtki s višegodišnjim poslovanjem) ili veličinu
tvrtke.
Nova paradigma djelovanja potpornih organizacija, poput ove, stavlja naglasak na pružanje
usluga te fokusiranost i specijalizaciju za određeno područje djelovanja. PIC BPŽ je usmjeren na razvoj
i korištenje Industrije 4.0, a u svom djelovanju sadrži dvije komponente, usluge i infrastrukturu.
U smislu djelovanja usmjeren je u dva osnovna pravca:
1. podrška poslovanju
2. razvoj inovacija sa ciljem poticanja rasta i razvoja poduzetništva
PODUZETNIČKI
CENTAR
INOVACIJSKI
CENTAR
EDUKACIJSKI
CENTAR
UPRAVA PIC-A
Smjernice za razvoj IKT BPŽ 2018
Smjernice za razvoj IKT BPŽ 2018
Smjernice za razvoj IKT BPŽ 2018
Smjernice za razvoj IKT BPŽ 2018
Smjernice za razvoj IKT BPŽ 2018
Smjernice za razvoj IKT BPŽ 2018
Smjernice za razvoj IKT BPŽ 2018
Smjernice za razvoj IKT BPŽ 2018
Smjernice za razvoj IKT BPŽ 2018
Smjernice za razvoj IKT BPŽ 2018
Smjernice za razvoj IKT BPŽ 2018
Smjernice za razvoj IKT BPŽ 2018
Smjernice za razvoj IKT BPŽ 2018
Smjernice za razvoj IKT BPŽ 2018

More Related Content

Similar to Smjernice za razvoj IKT BPŽ 2018

Izrada logičkog okvira i proračuna za EU projekte e-misija Virovitica 13.03.2...
Izrada logičkog okvira i proračuna za EU projekte e-misija Virovitica 13.03.2...Izrada logičkog okvira i proračuna za EU projekte e-misija Virovitica 13.03.2...
Izrada logičkog okvira i proračuna za EU projekte e-misija Virovitica 13.03.2...E-misija
 
10 kljucnih pitanja i odgovora o Digitalnoj transformaciji poslovanja-8SEP202...
10 kljucnih pitanja i odgovora o Digitalnoj transformaciji poslovanja-8SEP202...10 kljucnih pitanja i odgovora o Digitalnoj transformaciji poslovanja-8SEP202...
10 kljucnih pitanja i odgovora o Digitalnoj transformaciji poslovanja-8SEP202...
Vedran Antoljak
 
WeB – We Enforce Businesses
WeB – We Enforce BusinessesWeB – We Enforce Businesses
WeB – We Enforce Businesseskomorabl
 
Prezentacija IPA IV
Prezentacija IPA IVPrezentacija IPA IV
Prezentacija IPA IV
Aljosa Panovic
 
Mogućnosti (su)financiranja poduzetničkih projekata
Mogućnosti (su)financiranja poduzetničkih projekataMogućnosti (su)financiranja poduzetničkih projekata
Mogućnosti (su)financiranja poduzetničkih projekataEkonomski portal
 
Modeliranje poslovnih procesa: izvedbeni projekti
Modeliranje poslovnih procesa: izvedbeni projektiModeliranje poslovnih procesa: izvedbeni projekti
Modeliranje poslovnih procesa: izvedbeni projekti
Slaven Brumec
 
Goran Krmpotić_Digitalna transformacija_v1
Goran Krmpotić_Digitalna transformacija_v1Goran Krmpotić_Digitalna transformacija_v1
Goran Krmpotić_Digitalna transformacija_v1
Goran Krmpotić
 
Javni poziv za preduzetništvo
Javni poziv za preduzetništvoJavni poziv za preduzetništvo
Javni poziv za preduzetništvo
Dejan Majkic
 
Prioritetne liste čekanja kao inovacija - Priority waiting list as an innovation
Prioritetne liste čekanja kao inovacija - Priority waiting list as an innovationPrioritetne liste čekanja kao inovacija - Priority waiting list as an innovation
Prioritetne liste čekanja kao inovacija - Priority waiting list as an innovation
Miroslav Mađarić
 
001 egov4 u - dan_te 2011
001 egov4 u - dan_te 2011001 egov4 u - dan_te 2011
001 egov4 u - dan_te 2011Moja Rijeka
 
Kontni plan.pdf
Kontni plan.pdfKontni plan.pdf
Kontni plan.pdf
MajaMarusic
 
Radionica e-misija Grubisno Polje 10/07/2013-Priprema projekata za EU fondove...
Radionica e-misija Grubisno Polje 10/07/2013-Priprema projekata za EU fondove...Radionica e-misija Grubisno Polje 10/07/2013-Priprema projekata za EU fondove...
Radionica e-misija Grubisno Polje 10/07/2013-Priprema projekata za EU fondove...E-misija
 
IMPLEMENTACIJA QR KODOVA U BRODOSPLIT ZA NADZOR BRODOVA (Imaginaran projekt)....
IMPLEMENTACIJA QR KODOVA U BRODOSPLIT ZA NADZOR BRODOVA (Imaginaran projekt)....IMPLEMENTACIJA QR KODOVA U BRODOSPLIT ZA NADZOR BRODOVA (Imaginaran projekt)....
IMPLEMENTACIJA QR KODOVA U BRODOSPLIT ZA NADZOR BRODOVA (Imaginaran projekt)....
LucijaPetri
 
Slobodan Dragičević prezentacija
Slobodan Dragičević prezentacijaSlobodan Dragičević prezentacija
Slobodan Dragičević prezentacija
komorabl
 
Projekt eBjelovar - Digitalna transformacija Grada Bjelovara
Projekt eBjelovar - Digitalna transformacija Grada BjelovaraProjekt eBjelovar - Digitalna transformacija Grada Bjelovara
Projekt eBjelovar - Digitalna transformacija Grada Bjelovara
Grad Bjelovar
 
Enisa Kadić prezentacija
Enisa Kadić prezentacijaEnisa Kadić prezentacija
Enisa Kadić prezentacija
komorabl
 
EU project pipeline_FINAL_15122014
EU project pipeline_FINAL_15122014EU project pipeline_FINAL_15122014
EU project pipeline_FINAL_15122014
UNDPhr
 
EU fondovi i njihova struktura
EU fondovi i njihova strukturaEU fondovi i njihova struktura
EU fondovi i njihova struktura
Civilno društvo
 
SOCIJALNO-EKONOMSKI UTICAJ RAZVOJA ELEKTRONSKE UPRAVE
SOCIJALNO-EKONOMSKI UTICAJ RAZVOJA ELEKTRONSKE UPRAVE SOCIJALNO-EKONOMSKI UTICAJ RAZVOJA ELEKTRONSKE UPRAVE
SOCIJALNO-EKONOMSKI UTICAJ RAZVOJA ELEKTRONSKE UPRAVE
Darko Petrusic
 

Similar to Smjernice za razvoj IKT BPŽ 2018 (20)

Izrada logičkog okvira i proračuna za EU projekte e-misija Virovitica 13.03.2...
Izrada logičkog okvira i proračuna za EU projekte e-misija Virovitica 13.03.2...Izrada logičkog okvira i proračuna za EU projekte e-misija Virovitica 13.03.2...
Izrada logičkog okvira i proračuna za EU projekte e-misija Virovitica 13.03.2...
 
10 kljucnih pitanja i odgovora o Digitalnoj transformaciji poslovanja-8SEP202...
10 kljucnih pitanja i odgovora o Digitalnoj transformaciji poslovanja-8SEP202...10 kljucnih pitanja i odgovora o Digitalnoj transformaciji poslovanja-8SEP202...
10 kljucnih pitanja i odgovora o Digitalnoj transformaciji poslovanja-8SEP202...
 
WeB – We Enforce Businesses
WeB – We Enforce BusinessesWeB – We Enforce Businesses
WeB – We Enforce Businesses
 
Prezentacija IPA IV
Prezentacija IPA IVPrezentacija IPA IV
Prezentacija IPA IV
 
Mogućnosti (su)financiranja poduzetničkih projekata
Mogućnosti (su)financiranja poduzetničkih projekataMogućnosti (su)financiranja poduzetničkih projekata
Mogućnosti (su)financiranja poduzetničkih projekata
 
Modeliranje poslovnih procesa: izvedbeni projekti
Modeliranje poslovnih procesa: izvedbeni projektiModeliranje poslovnih procesa: izvedbeni projekti
Modeliranje poslovnih procesa: izvedbeni projekti
 
Goran Krmpotić_Digitalna transformacija_v1
Goran Krmpotić_Digitalna transformacija_v1Goran Krmpotić_Digitalna transformacija_v1
Goran Krmpotić_Digitalna transformacija_v1
 
Javni poziv za preduzetništvo
Javni poziv za preduzetništvoJavni poziv za preduzetništvo
Javni poziv za preduzetništvo
 
Prioritetne liste čekanja kao inovacija - Priority waiting list as an innovation
Prioritetne liste čekanja kao inovacija - Priority waiting list as an innovationPrioritetne liste čekanja kao inovacija - Priority waiting list as an innovation
Prioritetne liste čekanja kao inovacija - Priority waiting list as an innovation
 
001 egov4 u - dan_te 2011
001 egov4 u - dan_te 2011001 egov4 u - dan_te 2011
001 egov4 u - dan_te 2011
 
Ms pm 2011 02-14-1
Ms pm 2011 02-14-1Ms pm 2011 02-14-1
Ms pm 2011 02-14-1
 
Kontni plan.pdf
Kontni plan.pdfKontni plan.pdf
Kontni plan.pdf
 
Radionica e-misija Grubisno Polje 10/07/2013-Priprema projekata za EU fondove...
Radionica e-misija Grubisno Polje 10/07/2013-Priprema projekata za EU fondove...Radionica e-misija Grubisno Polje 10/07/2013-Priprema projekata za EU fondove...
Radionica e-misija Grubisno Polje 10/07/2013-Priprema projekata za EU fondove...
 
IMPLEMENTACIJA QR KODOVA U BRODOSPLIT ZA NADZOR BRODOVA (Imaginaran projekt)....
IMPLEMENTACIJA QR KODOVA U BRODOSPLIT ZA NADZOR BRODOVA (Imaginaran projekt)....IMPLEMENTACIJA QR KODOVA U BRODOSPLIT ZA NADZOR BRODOVA (Imaginaran projekt)....
IMPLEMENTACIJA QR KODOVA U BRODOSPLIT ZA NADZOR BRODOVA (Imaginaran projekt)....
 
Slobodan Dragičević prezentacija
Slobodan Dragičević prezentacijaSlobodan Dragičević prezentacija
Slobodan Dragičević prezentacija
 
Projekt eBjelovar - Digitalna transformacija Grada Bjelovara
Projekt eBjelovar - Digitalna transformacija Grada BjelovaraProjekt eBjelovar - Digitalna transformacija Grada Bjelovara
Projekt eBjelovar - Digitalna transformacija Grada Bjelovara
 
Enisa Kadić prezentacija
Enisa Kadić prezentacijaEnisa Kadić prezentacija
Enisa Kadić prezentacija
 
EU project pipeline_FINAL_15122014
EU project pipeline_FINAL_15122014EU project pipeline_FINAL_15122014
EU project pipeline_FINAL_15122014
 
EU fondovi i njihova struktura
EU fondovi i njihova strukturaEU fondovi i njihova struktura
EU fondovi i njihova struktura
 
SOCIJALNO-EKONOMSKI UTICAJ RAZVOJA ELEKTRONSKE UPRAVE
SOCIJALNO-EKONOMSKI UTICAJ RAZVOJA ELEKTRONSKE UPRAVE SOCIJALNO-EKONOMSKI UTICAJ RAZVOJA ELEKTRONSKE UPRAVE
SOCIJALNO-EKONOMSKI UTICAJ RAZVOJA ELEKTRONSKE UPRAVE
 

More from Brod Tech

BrodTech Conference 2022: Leo Tot (Reboot)
BrodTech Conference 2022: Leo Tot (Reboot)BrodTech Conference 2022: Leo Tot (Reboot)
BrodTech Conference 2022: Leo Tot (Reboot)
Brod Tech
 
BrodTech Conference 2022 - Tomislav Gojević (Fury Studios)
BrodTech Conference 2022 - Tomislav Gojević (Fury Studios)BrodTech Conference 2022 - Tomislav Gojević (Fury Studios)
BrodTech Conference 2022 - Tomislav Gojević (Fury Studios)
Brod Tech
 
BrodTech Conference 2022: Vedran Vukman (Revuto)
BrodTech Conference 2022: Vedran Vukman (Revuto)BrodTech Conference 2022: Vedran Vukman (Revuto)
BrodTech Conference 2022: Vedran Vukman (Revuto)
Brod Tech
 
BrodTech Conference 2022: Magda Milas
BrodTech Conference 2022: Magda MilasBrodTech Conference 2022: Magda Milas
BrodTech Conference 2022: Magda Milas
Brod Tech
 
BrodTech 2021: Blockchain | Način plaćanja? Kriptovaluta (PayCek)
BrodTech 2021: Blockchain | Način plaćanja? Kriptovaluta (PayCek)BrodTech 2021: Blockchain | Način plaćanja? Kriptovaluta (PayCek)
BrodTech 2021: Blockchain | Način plaćanja? Kriptovaluta (PayCek)
Brod Tech
 
BrodTech 2021: Blockchain | Mak Muftić (ChainSafe)
BrodTech 2021: Blockchain | Mak Muftić (ChainSafe)BrodTech 2021: Blockchain | Mak Muftić (ChainSafe)
BrodTech 2021: Blockchain | Mak Muftić (ChainSafe)
Brod Tech
 
BrodTech 2021: Gaming | How to 3D freelance za zabavnu industriju (Igor Puška...
BrodTech 2021: Gaming | How to 3D freelance za zabavnu industriju (Igor Puška...BrodTech 2021: Gaming | How to 3D freelance za zabavnu industriju (Igor Puška...
BrodTech 2021: Gaming | How to 3D freelance za zabavnu industriju (Igor Puška...
Brod Tech
 
BrodTech 2021: Gaming | Artisti u IT industriji (Nanobit)
BrodTech 2021: Gaming | Artisti u IT industriji (Nanobit)BrodTech 2021: Gaming | Artisti u IT industriji (Nanobit)
BrodTech 2021: Gaming | Artisti u IT industriji (Nanobit)
Brod Tech
 

More from Brod Tech (8)

BrodTech Conference 2022: Leo Tot (Reboot)
BrodTech Conference 2022: Leo Tot (Reboot)BrodTech Conference 2022: Leo Tot (Reboot)
BrodTech Conference 2022: Leo Tot (Reboot)
 
BrodTech Conference 2022 - Tomislav Gojević (Fury Studios)
BrodTech Conference 2022 - Tomislav Gojević (Fury Studios)BrodTech Conference 2022 - Tomislav Gojević (Fury Studios)
BrodTech Conference 2022 - Tomislav Gojević (Fury Studios)
 
BrodTech Conference 2022: Vedran Vukman (Revuto)
BrodTech Conference 2022: Vedran Vukman (Revuto)BrodTech Conference 2022: Vedran Vukman (Revuto)
BrodTech Conference 2022: Vedran Vukman (Revuto)
 
BrodTech Conference 2022: Magda Milas
BrodTech Conference 2022: Magda MilasBrodTech Conference 2022: Magda Milas
BrodTech Conference 2022: Magda Milas
 
BrodTech 2021: Blockchain | Način plaćanja? Kriptovaluta (PayCek)
BrodTech 2021: Blockchain | Način plaćanja? Kriptovaluta (PayCek)BrodTech 2021: Blockchain | Način plaćanja? Kriptovaluta (PayCek)
BrodTech 2021: Blockchain | Način plaćanja? Kriptovaluta (PayCek)
 
BrodTech 2021: Blockchain | Mak Muftić (ChainSafe)
BrodTech 2021: Blockchain | Mak Muftić (ChainSafe)BrodTech 2021: Blockchain | Mak Muftić (ChainSafe)
BrodTech 2021: Blockchain | Mak Muftić (ChainSafe)
 
BrodTech 2021: Gaming | How to 3D freelance za zabavnu industriju (Igor Puška...
BrodTech 2021: Gaming | How to 3D freelance za zabavnu industriju (Igor Puška...BrodTech 2021: Gaming | How to 3D freelance za zabavnu industriju (Igor Puška...
BrodTech 2021: Gaming | How to 3D freelance za zabavnu industriju (Igor Puška...
 
BrodTech 2021: Gaming | Artisti u IT industriji (Nanobit)
BrodTech 2021: Gaming | Artisti u IT industriji (Nanobit)BrodTech 2021: Gaming | Artisti u IT industriji (Nanobit)
BrodTech 2021: Gaming | Artisti u IT industriji (Nanobit)
 

Smjernice za razvoj IKT BPŽ 2018

  • 1. BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA SMJERNICE RAZVOJA IKT SEKTORA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE 2018. godina VERZIJA 1
  • 2. 1 Verzija 1 Prosinac, 2018. godine Za potrebe Brodsko-posavske županije dokument je pripremila udruga Connect IT za razvoj informacijsko- komunikacijskih tehnologija, Slavonski Brod Autorica: Gordana Prebeg struč. spec. oec.
  • 3. 2 SADRŽAJ 1. UVOD..................................................................................................................................3 2. PROCES IZRADE DOKUMENTA SMJERNICA .....................................................................5 3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA – IKT SEKTOR U BPŽ.....................................................10 3.1. STRATEŠKI DOKUMENTI ...................................................................................10 3.2. ANALIZA GOSPODARSTVA ................................................................................17 3.3. SEKTOR OBRAZOVANJA....................................................................................21 4. STRATEŠKI PRAVCI...........................................................................................................25 5. PODRŠKA RAZVOJU IKT SEKTORA...................................................................................26 5.1. VRSTE PODUZETNIČKIH POTPORNIH ORGANIZACIJA.........................................26 5.2. UTJECAJ INKUBATORA NA POSLOVANJE MALIH TVRTKI ....................................27 5.3. POVIJESNI RAZVOJ POTPORNIH INSTITUCIJA / INKUBATORA.............................28 5.4. FAZE PROCESA RAZVOJA...................................................................................29 6. IDENTIFIKACIJA MODELA IMPLEMENTACIJE .................................................................33 FAZE RAZVOJA POTPORE GOSPODARSTVU.....................................................................33 7. POSLOVNO INOVACIJSKI CENTAR...................................................................................39 8. SMANJENJE RIZIKA ..........................................................................................................45 9. MEĐUSEKTORSKA SURADNJA ........................................................................................48 10. SMJERNICE ZA RAZVOJ....................................................................................................49 11. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................52
  • 4. 3 1. UVOD Izrada dokumenta Smjernice za razvoj IKT sektora u Brodsko-posavskoj županiji (u daljnjem tekstu Smjernice) rezultat je procesa suradnje ključnih dionika za razvoj gospodarstva, odnosno predstavnika javnog, gospodarskog i obrazovnog sektora. Proces izrade Smjernica dio je projekta „Virtualni inkubator 1.0“ udruge Connect IT za razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija, koji je financijski podržala Brodsko-posavska Županija (u daljnjem tekstu BPŽ), a kojem je cilj okupiti ključne dionike i stvoriti okvire za unaprjeđenje suradnje među sektorima sa ciljem jačanja gospodarstva. Opći cilj: Uspostavom i formaliziranjem međusektorske suradnje stvoriti preduvjete za daljnji razvoj i unaprjeđenje usluga namijenjenih podršci i razvoju IKT sektora i općenito gospodarstva u Brodsko posavskoj županiji. Proces izrade ovog dokumenta, u čiju izradu su uključeni dionici iz različitih sektora, je ujedno i jedan od oblika uspostave konkretnijih oblika međusektorske suradnje. Drugi mogući oblici suradnje detaljnije su objašnjeni u samom dokumentu. Sektor informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) je izrazito dinamičan sektor, te je teško predvidjeti pravce razvoja tehnologije u narednih pet godina, kao i načine na koje će se gospodarstvo primjenjivati IKT u svom poslovanju. Stoga je ovaj dokument daje smjernice razvoja i može poslužiti kao strateški dokument, ali i predviđa redovito praćenje promjena u globalnom i regionalnom okruženju, te kontinuirano revidiranje stanja i akcija koje će se poduzimati sa ciljem jačanja i razvoja gospodarstva. Sadržaj dokumenta se u budućim procesima treba mijenjati i prilagođavati potrebama gospodarskog i obrazovnog sektora, kao i nadopunjavati novim saznanjima, aktivnostima, preporukama i slično. Za izradu sadržaja prve verzije dokumenta zadužena je udruga Connect IT, kao predstavnik lokalnog IKT sektora, a metodologija izrade je obuhvatila provedbu istraživanja i potrebama IKT sektora u BPŽ, prikupljanje podataka o inicijativama, projektima i aktivnostima ključnih dionika, pojedinačne i skupne sastanke sa relevantnim dionicima iz sva tri sektora, te usklađivanje sa drugim strateškim dokumentima. U dokument su uvršteni komentari, prijedlozi i sugestije dobiveni kroz individualne razgovore, zajedničke sastanke i provedbu postojećih aktivnosti. VIRTUALNI INKUBATOR 1.0
  • 5. 4 Proces izrade dokumenta podrazumijevao je održavanje individualnih sastanaka sa ključnim dionicima koji su identificirani u ranoj fazi pripreme dokumenta, te održavanje zajedničkog sastanka u Velikoj vijećnici Županije Brodsko-posavske 6. studenog 2018. godine. Na sastanku je pojašnjen dosadašnji proces izrade dokumenta Smjernica te su postavljeni okviri za uspostavu trajnih oblika suradnje na daljnjem razvoju samog dokumenta ali i drugih zajedničkih planova i projekata sa ciljem razvoja IKT sektora i općenito gospodarstva BPŽ. Svrha dokumenta je omogućiti dionicima koji su identificirani kao bitni za pokretanje razvoja gospodarstva da dobiju jedinstvenu sliku o pravcima razvoja i mogućim modelima suradnje u provedbi i realizaciji inicijativa i projekata koje pozitivno utječu na razvoj gospodarstva. Takav proces omogućava participativnu ulogu svih dionika u kreiranju politika BPŽ, čime se ujedno osnažuju rezultati poduzetih aktivnosti i potiče njihova daljnja implementacija. Izradom ovih smjernica se ne utječe na autonomna prava relevantnih dionika za provedbom vlastitih inicijativa, nego se želi stvoriti čvršći partnerski odnos u onim područjima koje BPŽ prepoznaje kao ključne za razvoj gospodarstva. Jedan od ključnih strateških pravaca je osiguravanje uvjeta za razvoj inovacija kao temelja razvoja gospodarstva te primjenu suvremenih tehnologija u poslovnom okruženju radi povećanja konkurentnosti. Stoga je proces izrade ovog dokumenta i način uspostave suradnje podrazumijevao korištenje inovativnih pristupa procesu planiranja (iterativni pristup planiranju) uz primjenu IKT tehnologija (virtualni inkubator). Nadalje, nužno je bilo definirati ulogu BPŽ u procesu razvoja inovacija, te osmisliti sadržaj poduzetničko inovacijskog centra (PIC) kao središnjeg projekta za realizaciju dijela aktivnosti iz Smjernica razvoja. Uspostavom virtualnog inkubatora stvoreni su preduvjeti za daljnju kvalitetnu suradnju na kontinuiranom procesu izrade/revizije Smjernica, a isti je ujedno i 1. faza realizacije projekta poduzetničko-inovacijskog centra. • RADNA SKUPINA / DIONICI Kroz osnivanje radne skupine uspostavit će se međusektorska suradnja ključna za kvalitetno utvrđivanje potreba, te planiranje razvoja IKT sektora u BPŽ • IZRADA SMJERNICA Dokument o mogućim modelima međusektorske suradnje i budućih projekata koji za cilj imaju osnaživanje i potporu razvoju gospodarstva, a uključivo i IKT sektora. • IZRADA WEB – VIRTUALNOG INKUBATORA Privremeni oblik djelovanja - pružanje usluga inkubatora putem web aplikacije. Služi u svrhu razmjene informacija o uslugama koje se korisnicima nude. VIRTUALNI INKUBATOR 1.0
  • 6. 5 2. PROCES IZRADE DOKUMENTA SMJERNICA Proces izrade dokumenta Smjernica započeo je na inicijativu BPŽ koja je s jedne strane prepoznala potrebe društva i gospodarstva za digitalnom transformacijom i sa druge strane dionike koji su kroz realizaciju raznih projekata iskazali interes za djelovanjem u području informacijsko- komunikacijskih tehnologija i njihove primjene u različitim sektorima. Tako je udruga Connect IT osmislila projekt „Virtualni inkubator“ kojim se na sustavan način okupljaju i umrežavaju ključni dionici iz BPŽ, a BPŽ je osigurala financijska sredstva za provedbu projekta i participaciju relevantnih predstavnika različitih sektora. Jedan od osnovnih preduvjeta za razvoj gospodarstva i povećanje konkurentnosti je umrežavanje. Umrežavanje podrazumijeva povezivanje među sektorima te povezivanje unutar sektora, a može postići različitim modelima međusektorske suradnje, kroz različite potporne institucije te sa ili bez podrške javnog sektora. Virtualni informatički inkubator privremeni je oblik dobrovoljne suradnje nekoliko, obično neovisnih partnera (udruga, tvrtki, institucija, pojedinaca), koja sudionicima omogućuje zajedničko djelovanje i ostvarivanje zajedničkih ciljeva bez formalnog osnivanja inkubatora. Virtualni inkubator kao projekt imao je zadane aktivnosti i metodologiju provedbe istih, iako u svojoj suštini ideja virtualnog inkubatora predviđa fleksibilno i samim time agilnije djelovanje bez opterećenosti procesa hijerarhijom i kompleksnim procedurama. Virtualni inkubatori djeluju u dinamičnom okruženju koje se svakodnevno transformira, što zahtjeva brzu prilagodljivost novonastalim okolnostima, pa je osnovna pretpostavka djelovanja omogućiti međusobnu komunikaciju i interakciju sudionika procesa, jednostavan proces donošenja odluka, ali sa jasnim smjerovima djelovanja, kako bi se postigao sinergijski učinak. Aktivnosti na projektu podijeljene su u četiri osnovne skupine. 1.1.Osnivanje i vođenje radne skupine za identificiranje potreba i plana razvoja IKT sektora. Cilj osnivanja radne skupine je uspostava međusektorske suradnje ključne za kvalitetno utvrđivanje potreba, te planiranje razvoja IKT sektora u BPŽ. Članovi radne skupine su predstavnici privatnog, javnog i neprofitnog sektora, uključujući i obrazovni sektor, a koji su kao takvi relevantni dionici za sudjelovanje u procesu razvoja IKT sektora i gospodarstva općenito. Osnovna svrha radne skupine je utvrđivanje strateških smjernica daljnjeg razvoja IKT sektora, mogućnosti međusobne suradnje, te definiranje aktivnosti koje će dionici provoditi pojedinačno i/ili kroz partnerstva i suradnju, a radi ostvarenja zajedničkih ciljeva. Članovi radne skupine ujedno su i članovi virtualnog inkubatora, koji je neformalna inicijativa, ali pruža okvir za zajedničko djelovanje. Kao takav podrazumijeva dobrovoljnu participaciju članova te kontinuirano uključivanje drugih dionika, a ovisno o potrebama procesa. U početnoj fazi izrade dokumenta sa dionicima su provedeni individualni sastanci na kojima se razgovaralo o projektima i inicijativama koje se već provode, planovima za buduće projekte, mogućnostima međusobne suradnje i zajedničkog djelovanja, sadržaju samog dokumenta, potrebama koje su uočene i slično. Nakon što je prikupljeno dovoljno relevantnih informacija i jasnije definirano područje i pravci djelovanja napravljen je zajednički sastanak na kojem je predstavljen sadržaj dokumenta Smjernica, odnosno njegovih bitnih sastavnica. 1.2.Provedba analize potreba IKT sektora na razini BPŽ Analiza potreba IKT sektora u BPŽ provedena je sa ciljem prikupljanja podataka o potrebama gospodarskih subjekata u IKT sektoru a kako bi se aktivnosti koje se planiraju provoditi odgovarale
  • 7. 6 potrebama gospodarstva. Prvenstveni cilj je bio utvrditi postoje li potrebe za ulaganjem u izgradnju poslovno-inovacijskog centra i ako postoje, kakva su očekivanja poduzetnika od istog. Međutim, nakon provedbe istraživanja utvrđeno je kako je IKT sektor u BPŽ previše disperziran na različite djelatnosti u području IKT-a i nije konzistentan u primjeni tehnologija, pa je na temelju dobivenih podataka bilo teško odrediti konkretne mjere i aktivnosti za unaprjeđenje gospodarstva. Stoga su sa predstavnicima IT tvrtki obavljeni individualni neformalni razgovori na način da su prezentirane razne moguće aktivnosti i mjere koje će biti dio Smjernica, a od poduzetnika su prikupljeni prijedlozi za unaprjeđenje gospodarstva i mogućim područjima djelovanja. 1.3.Izrada dokumenta o mogućim modelima suradnje te razvoja i provedbe potpornih aktivnosti za gospodarstvo DokumentSmjernica okosnica je djelovanja mreže dionika okupljenihuvirtualnom inkubatoru. Iako svojim sadržajem ima elemente strategije u nazivudokumenta izbjegnut je taj pojam zbog potrebe da se i ovom segmentu naglasi odstupanje u djelovanju virtualnog inkubatora od klasičnih rigidnih metoda planiranja, te proces djelovanja učini živim i dovoljno fleksibilnim. Svojim sadržajem dokument je stavljen u kontekst bitnih strateških dokumenata na razini RH i EU i kao takav predstavlja jasno opisanu politiku djelovanja BPŽ, odnosno relevantan je za planiranje projekata, a dionici se prilikom izrade projekata na isti mogu referirati. Dokument pruža opširnu sliku procesa planiranja, ideje i zaključke uključenih dionika, te neke konkretne prijedloge aktivnosti, ali i buduće smjerove djelovanja i preporuke za daljnji rad. Svrha mu je da što širem krugu dionika omogući uvide u planirane smjerove djelovanja, pruži dovoljnu količinu informacija o zajedničkim ciljevima, omogući uključivanje drugih dionika koji mogu doprinijeti zajedničkim ciljevima i bude koristan pri planiranju budućih projekata i njihovoj realizaciji. 1.4.Izrada IKT web aplikacije kao platforme za rad Virtualnog IKT inkubatora U smislu infrastrukture virtualni inkubatori svoj rad upotpunjuje primjenom suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije, odnosno korištenjem web aplikacije koja služi kao platforma za rad virtualnog inkubatora. Na taj način korisnici inkubatora svoje usluge ostvaruju putem interneta, a takav se oblik djelovanja može nastaviti i nakon što se osigura fizička infrastruktura za pružanje potpornih usluga namijenjenih gospodarskom sektoru, te tada predstavlja dodatnu uslugu. Virtualni inkubator služi i kao baza znanja u kojoj se objavljuju različite korisne informacije i dokumenti, a u ovoj fazi realizacije te su informacije prije svega namijenjene dionicima koji će kroz svoje projekte doprinijeti realizaciji ciljeva definiranih Smjernicama.
  • 8. 7 PROCES PLANIRANJA Agilne metode planiranja temelje se na ciklusima koji se kontinuirano ponavljaju, a sastoje se od četiri faze, generiranje ideja, rasprava, izrada rješenja i evaluacija. Kako bi se započelo sa procesom generiranja ideja koji je ujedno i početak procesa društvene promjene bilo je nužno od samog početka uključiti one dionike koji su prepoznati kao ključni. Svaka društvena promjena temelji se na 7 stupova društva (obitelj, obrazovanje, gospodarstvo, vlast, religija, mediji, umjetnost i zabava), te je radi uspjeha poduzetih akcija nužna identifikacija dionika iz svih segmenata društva. ANALIZA DIONIKA Proces identifikacije ključnih dionika proveden je kroz analizu dionika u kojoj su identificirani potencijalni dionici iz različitih sektora. GENERIRANJE IDEJA RASPRAVA IZRADA RJEŠENJA EVALUACIJA IKT SEKTOR BPŽ GOSPODARSTVO VLAST OBRAZOVANJE RAZVOJNE AGENCIJE UDRUGE IZVORI FINANCIRANJA • Lokalne IKT tvrtke, Hrvatska gospodarska komora i dr. Županija, Grad, ministarstva i državna vlast, agencije i sl. • Tehnička škola SB, Industrijsko obrtnička škola SB, Ekonomska i elektrotehnička škola NG, Indrustrijsko-obrtnička škola NG, VUSB, Strojarski fakultet, privatna učilišta i dr. • CTR – razvojna agencija BPŽ • RaSB – gradska razvojna agencija • Connect IT, Zajednica tehničke kulture, Volonterski centar i dr. • EU fondovi, državni proračun, privatni fondovi i dr.
  • 9. 8 U ranoj fazi planiranja u proces su uključeni oni dionici sa kojima se već radilo na pripremama projekata iz područja IKT-a i STEM-a, a koji su mogli dati odgovore na pitanja kojima se određivao glavni smjer djelovanja. Prilikom određivanja glavnih pravaca djelovanja u IKT sektoru BPŽ bilo je potrebno osigurati uključenost onih dionika koji su već započeli sa provedbom nekih planova i projekata u IKT sektoru, kako bi se utvrdilo što se od aktivnosti već provodi, te kako bi se izbjeglo dupliciranje aktivnosti gdje nije potrebno. Pri tome se vodilo računa o uključivanju obrazovnog sektora, zbog potrebe usklađivanja sa potrebama tržišta rada. S obzirom da je BPŽ nositelj inicijative, u proces su bili uključeni oba dožupana, te pročelnice upravnih odjela za gospodarstvo te za obrazovanje, šport i kulturu. Iz obrazovnog sektora uključene su četiri srednje škole sa područja BPŽ koje provode srednjoškolske programe obrazovanja za različita tehnička i industrijska zanimanja. To su Tehnička škola Slavonski Brod koja je od 2018. odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta postala Regionalni centar kompetencija, Elektrotehnička i ekonomska škola Nova gradiška, Industrijsko- obrtnička škola Slavonski Brod koja planira provedbu projekta EDI centar i Industrijsko-obrtnička škola Nova Gradiška. Centar za tehnološki razvoj je razvojna agencija koja djeluje na području BPŽ, te je relevantna kao dionik za suradnju sa gospodarstvom, ali i za planiranje, provedbu i praćenje projekata koji se SMJERNICE RAZVOJA IKT SEKTORA BPŽ UO OBRAZOVANJE UO GOSPODARSTVO TŠSB EEŠ-NG IOŠ-SB IOŠ-NG CONNECT IT POSTOJEĆE TVRTKE BUDUĆE TVRTKE CTR KOJI SU IZVORI FINACIRANJA? RaSB ŠTO PLANIRAJU PROVODITI ZA IKT? RCK 5.0 EDI CENTAR ŠTO PLANIRAJU PROVODITI? KOJE JE PODRUČJE DJELOVANJA? PRIMARNI BUDUĆI KORISNICI? IKT SEKTOR PIC - INCUBOTIC KOJE SU POTREBE I DJELATNOSTI? TREBA LI IKT SEKTORU PIC I ŠTO OČEKUJU OD PIC-a? ŠTO JE POTREBNO IKT SEKTORU I GOSPODARSTVU? KOJA SU ZANIMANJA POTREBNA GOSPODARSTVU?
  • 10. 9 financiraju iz različitih izvora. Na taj se način osigurala usklađenost Smjernica za raznim strateškim dokumentima na temelju kojih je moguće ostvariti financijsku podršku za provedbu planiranih aktivnosti. Također, osigurava se i daljnje usklađivanje Smjernica ovisno o promjenama nacionalnih i EU politika. Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda relevantan je dionik jer je su kreator Strategije razvoja urbanog područja Slavonski Brod čija će se realizacija financirati iz ITU mehanizma kroz strukturne i kohezijske fondove EU. Navedenom strategijom predviđena je i provedba projekta informatičkog inkubatora koji će biti usmjeren na pružanje podrške tvrtkama koje se bave razvojem softvera i računalnim programiranjem. Udruga Connect IT predstavnik je gospodarskog sektora s obzirom da okuplja tvrtke iz IKT sektora sa područja Slavonskog Broda, te da je aktivan sudionik društvenih promjena kroz provedbe projekata u partnerstvu sa ostalim dionicima, a koje su usmjerena na jačanje gospodarstva i obrazovanje za tržište rada. Na temelju podataka o potrebama gospodarstva, aktivnostima i projektima koji se već provode, potrebama i mogućnostima obrazovnog sektora, izvorima financiranja koji su dostupni te resursima koji su na raspolaganju definirano je područje djelovanja poslovno – inovacijskog centra (radni naziv Incubotic).
  • 11. 10 3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA – IKT SEKTOR U BPŽ Svrha opisa analize postojećeg stanja je dati uvid u stanje i kretanja gospodarstva RH i BPŽ u odnosu na EU i općenite trendove razvoja globalne ekonomije i suvremenih tehnologija, a kako bi se, što je više moguće, planovi razvoja gospodarstva BPŽ uskladili sa konkurentnijim gospodarstvima drugih država, kao i sa strateškim planovima i dokumentima na razini EU i RH. Stoga je potrebno je referirati se na strateške dokumente i politike razvoja gospodarstva u cjelini, kao i IKT sektora u odnosu na gospodarstvo, te pružiti dovoljnu količinu informacija, pri tome uzimajući u obzir specifična obilježja BPŽ-a. IKT obuhvaćaju izrazito široko područje zbog velikog spektra gospodarskih djelatnosti u ovoj grani gospodarstva, raznolikosti infrastrukture (po vrstama i vlasništvu) i primjeni IKT-a koja zahvaća sve segmente društva. Stoga je razvoj IKT-a, odnosno primjene tehnologija potrebno promatrati vertikalno, kao zaseban sektor i horizontalno kao sektor koji pruža podršku razvoju ostalih sektora. Nadalje, IKT ima izrazit utjecaj na povećanje inovativnosti, a inovativnost značajno utječe na razinu konkurentnosti nekog gospodarstva, pa je IKT tehnologije i njihovu primjenu potrebno promatrati kao alat za povećanje inovativnosti u svim segmentima društva i sektorima gospodarstva. Zbog naglašene potrebe za usklađivanjem obrazovnih programa sa potrebama tržišta rada nužno je utvrditi stanje u IKT sektoru, stanje u obrazovnom sektoru te sa ključnim dionicima kreirati zajedničke aktivnosti kako bi se ova dva sektora uskladila. 3.1. STRATEŠKI DOKUMENTI U ovom poglavlju opisani su strateški dokumenti kojima se uređuju strateške politike na razini RH i EU, a koji su relevantni za razvoj ovih smjernica. Smjernice su svojim sadržajem usklađene sa brojnim strateškim dokumentima kao što je Europa 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast, Digitalna agenda za Europu, Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u RH u razdoblju od 2016. do 2020. i drugim relevantnim dokumentima. Međutim, za potrebe izrade ovog dokumenta detaljnije su pojašnjeni strateški dokumenti u kojima je naglasak stavljen na razvoj IKT-a. Inicijativu za digitalizaciju europske industrije (DEI) Europska komisija je 19.04.2016. godine pokrenula Inicijativu za digitalizaciju europske industrije (DEI)1 koja je prva, na industriju usmjerena inicijativa, u okviru Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta EU, koja kao takva predstavlja jedinstvenu priliku da se tvrtke moderniziraju, integriraju digitalne međusektorske inovacije i postanu vodeće u sljedećoj generaciji proizvoda, usluga, procesa i modela poslovanja. Mjere za digitalizaciju europske industrije pomoći će tvrtkama, istraživačima i javnim tijelima da što bolje iskoriste suvremene tehnologije. Te će mjere povezivati nacionalne i regionalne inicijative i potaknuti ulaganja kroz strateška partnerstva i mreže. Do 2017. godine 15 država članica kreiralo je nacionalne politike za digitalizaciju industrije u sklopu inicijative DEI, a Republika Hrvatska nije među njima. 1 https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/policies/digitising-european-industry
  • 12. 11 Inicijativa sadrži 3 osnove skupine aktivnosti: 1) Jačanje kapaciteta EU za digitalne inovacije u svim sektorima gospodarstva (poticanje digitalnih inovacija u svim sektorima kroz osnivanje digitalnih središta diljem EU, te kroz stvaranje partnerstva za upravljanje digitalnim sustavima i platformama za digitalizaciju) 2) Prilagodba regulatornog okvira posebice vezano za sigurnost podataka 3) Prekvalifikacije i edukacije radne snage za digitalnu transformaciju Prioritetne norme za poticanje digitalnih inovacija Jedinstveno digitalno tržište moralo bi omogućiti sigurnu i neometanu komunikaciju nebrojeno mnogo povezanih uređaja, uključujući telefone, računala i senzore, neovisno o proizvođaču, tehničkim pojedinostima ili državi podrijetla. Za tu je komunikaciju potreban zajednički jezik, tj. zajedničke norme. Stoga Komisija predlaže konkretne mjere za brže utvrđivanje normi:  utvrđivanje pet prioritetnih područja na koja bi se industrija i tijela nadležna za normizaciju trebala usmjeriti pri izradi normi: 5G, računalstvo u oblaku, internet stvari, podatkovne tehnologije i kibernetička sigurnost  sufinanciranje eksperimentiranja i testiranja tehnologija za bržu uspostavu normi, uključujući u okviru relevantnih javno-privatnih partnerstava. Time će se osigurati pravodobno donošenje normi za poticanje inovacija i rasta poslovnih subjekata. Za mjerenje digitalizacije pojedine države članice osmišljena je metodologija pomoću koje se izračunava međunarodni indeks digitalne ekonomije i društva (DESI – The International Digital Economy and Sociesty Indeks)2 . DESI mjeri učinkovitost digitalnih ekonomija država članica EU 28 i EU u cjelini u usporedbi sa 17 zemalja koje nisu članice EU-a koristeći metodologiju sličnu kao DESI-EU, na način da je osmišljena metodologija koja obuhvaća praćenje preko 30 različitih pokazatelja koji su razvrstani u 5 kategorija: 1. Povezanost: razvoj mreže širokopojasnog interneta i njegova kvaliteta 2. Digitalne vještine: vještine potrebne za korištenje prednosti digitalnih tehnologija 3. Upotreba interneta: koliko stanovništvo koristi Internet i za koje aktivnosti 4. Integracija tehnologije u poslovanje: upotreba digitalizacije za razvoj prodajnih kanala 5. Javne digitalne usluge; digitalizacija javnih usluga sa naglaskom na usluge države Indeks DESI koji je izračunat ne temelju podataka koji su praćeni kroz period od 2013. do 2016. godine prosjek EU28 je 58,9, a RH je ispodprosječna. Najveći DESI indeks imala je Danska (75,9). Podatci su također komparirani i sa 17 država svijeta (izvan EU) a usporedba je pokazalo da je Sjeverna Koreja imala je indeks (75,2), dok je Finska imala indeks (73,8). Republika Hrvatska među članicama EU 2016. godine bila je na 23 mjestu (38,0) i ispod prosjeka EU, a 2017. godine bila je na 24. mjestu (41,0). Pokazatelj koji je značajno doprinjeo ukupnom DESI indeksu za RH je podatak o broju stanovnika koji upotrebljavaju Internet, po čemu je RH iznad prosjeka EU, dok je najlošiji i izrazito nizak pokazatelj povezivost. U području povezivosti RH bilježi spor napredak. Povećana je pokrivenost brzim širokopojasnim internetom, kao i broj pretplatnika, no vrijednost tih pokazatelja je i dalje ispod prosjeka EU. Cijene fiksnog širokopojasnog pristupa internetu i dalju su izrazito visoke. Ostvaruje se 2 https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/international-digital-economy-and-society-index-2018
  • 13. 12 napredak u uvođenju pokretne širokopojasne mreže, ali ima prostora za poboljšanje pokrivenosti 4G mrežom. Strategija pametne specijalizacije RH 2016.-2020.3 Europska unija pokrenula je inicijativu izrade strategija pametne specijalizacije kao novi pristup gospodarskom razvoju koji je baziran na ciljanoj podršci istraživačko razvojnim aktivnostima i inovacijama. Države članice usredotočile su se na stvaranje novog modela gospodarskog rasta koji će povećati ukupnu konkurentnost EU-a i smanjiti razlike u razvoju između gospodarstava svojih 28 članica. Zemlje članice samostalno identificiraju područja specijalizacije koja najbolje odgovaraju njihovom inovacijskom potencijalu, a koja su temeljena na sredstvima i sposobnostima za korištenje sredstava EU-a u području istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija. Strategija pametne specijalizacije (u daljnjem tekstu: S3) temelji se na dostupnim resursima i potencijalu za njihovo korištenje, identifikaciji konkurentnih prednosti, te tehnološkoj specijalizaciji kao temelju budućih inovacija kako bi se potakle javne i privatne investicije u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije. S3 sadrži 5 prioritetnih tematskih područja (TPP) i 13 pod područja (PTPP) Zdravlje i kvaliteta života: farmaceutska proizvodnja i proizvodnja medicinske opreme i uređaja, zdravstvene usluge i nove metode preventivne medicine i dijagnostike te nutricionizam Energija i održivi okoliš: energetske tehnologije, sustavi i oprema i tehnologije i oprema u funkciji zaštite okoliša (environment friendly) Promet i mobilnost: proizvodnja cestovnih i željezničkih dijelova i sustava visoke dodane vrijednosti, ekološki prihvatljiva prometna rješenja, inteligentni transportni sustavi i logistika Sigurnost: kibernetička sigurnost, obrambene tehnologije i proizvodi dvojne namjene, program protuminskog djelovanja Hrana i bio-ekonomija: (1) održiva proizvodnja i prerada hrane; (2) održiva proizvodnja i prerada drva U okviru tih područja nalaze se i gospodarski sektori koji imaju snažne komparativne prednosti poput farmaceutske industrije, elektroindustrije, proizvodnje strojeva i uređaja, proizvodnje motornih vozila, metalne industrije, prehrambene industrije i ICT industrije. 3 http://www.obzor2020.hr/userfiles/obzor2020/pdfs/Strategija_pametne_specijalizacije_RH_2016_2020.pdf
  • 14. 13 Horizontalne teme su : 1) KET – ključne razvojne tehnologije 2) IKT – informacijsko komunikacijske tehnologije Sposobnosti poslovnog sektora za inovacije su pod utjecajem tzv. horizontalnih tema relevantnih za gospodarski rast. Horizontalne teme su međusektorske tehnologije i procesi biti za razvoj RH s obzirom da predstavljaju dodatni izvor inovacija u svim TPP-ima, na način da ih se podupire dodanom vrijednosti. One neizravno dovode do inovacije proizvoda i procesa u pojedinim industrijama, odnosno one se pretvaraju u tržište usluga i proizvoda u kontekstu poslovnog potencijala. Posebna pozornost će se dati onim projektima u okviru definiranih PTPP-a koji sadrže elemente KET i ICT, što znači da će tijekom odabira oni imati prednost odabira. IKT kao horizontalna tema sastavni je dio svih 5 TPP, odnosno služi kao podrška realizaciji ciljeva u svim TPP. Razlika u IKT vještinama između RH i EU ima negativan utjecaj na sudjelovanje u e-trgovini, e- vladi i e-praksi u cjelini. Trenutna situacija zahtijeva usvajanje konkretnih, jasnih, formuliranih i kvantitativnih mjera za razdoblje do 2020. godine. Nove strategije i promjene u nacionalnim politikama su neophodne, posebice u odnosu na poticanje obrazovanja i razvoj pametnih vještina te financiranje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija i davanja potpore poslovnom sektoru.4 S3 obuhvaća širi pojam inovacija, ne samo ulaganja uistraživanje u okviru proizvodnog sektora, već i jačanje konkurentnosti kroz društvene i uslužne inovacije, nove poslovne modele i inovacije temeljene na praksi. Hrvatska S3 podrazumijeva proizvodne, uslužne, procesne, uslužne, marketinške i organizacijske inovacije sukladno Oslo priručniku: (1) proizvodne inovacije – uvođenje na tržište nove ili značajno poboljšane robe ili usluge u odnosu na njene sposobnosti, značaj za potrošača, dijelove ili podsustave; (2) procesne inovacije – uvođenje novog ili značajno poboljšanog proizvodnog procesa, metode distribucije ili aktivnosti podrške; (3) marketinške inovacije – značajne promjene u dizajnu, pakiranju i promociji proizvoda; (4) organizacijske inovacije – nove ili poboljšane poslovne prakse u organizaciji poslovanja, radnim zaduženjima i donošenju odluka, uslugama i vanjskim odnosima. Kako bi proces pametne specijalizacije bio što učinkovitiji, nužno je potaknuti kulturu ulaganja u istraživanja i razvoj (IRI) kako u istraživačkim organizacijama tako i u poslovnom sektoru. To će se postići paralelno s mjerama potpore za ulaganja u IRI i instrumentima jačanja nacionalnog inovacijskog sustava koji će potaknuti suradnju znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora u aktivnostima IRI. Znanstveni sektor bit će također orijentiran i otvoren za razvoj novih niša dajući na taj način smjer razvoja novim industrijama. Poslovni sektor će biti više orijentiran prema jačanju postojećih prioritetnih niša s ciljem komercijalizacije inovacija i povećanja svog tržišnog udjela na međunarodnom tržištu. Kako je definirano kroz S3 gospodarski sektor treba bi usmjeriti na jačanje postojećih industrija, te je stoga za primjenu S3 na području BPŽ, potrebno odrediti koji su to postojeći sektori gospodarstva koje je potrebno razvijati primjenom IKT-a. Industrijska strategija RH 2014.-2020. Vlada je na sjednici 11. rujna 2014. godine donijela Industrijsku strategiju Republike Hrvatske 2014. – 2020. Osnovni cilj hrvatske industrije za razdoblje 2014. – 2020., definiran ovom strategijom je 4 S3, str. 3
  • 15. 14 repozicioniranje identificiranih strateških djelatnosti na globalnom lancu vrijednosti prema razvoju aktivnosti koje stvaraju dodanu vrijednost. Pored osnovnog, definirani su i drugi ciljevi, a to su:  Rast obujma industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85%  Rast broja novozaposlenih za 85.619 do kraja 2020. godine, od čega minimalno 30% visokoobrazovanih  Rast produktivnosti radne snage za 68,9% u razdoblju 2014. – 2020.  Povećanje izvoza u razdoblju 2014. – 2020. za 30% i promjena strukture izvoza u korist izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti U skladu s ciljevima strateškog razvoja utvrđena su četiri sljedeća ključna prioritetna područja: 1. stvaranje stabilnog okruženja za ulaganja 2. njegovanje strateške suradnje između industrije i obrazovnog sustava 3. restrukturiranje javnog upravljanja i administracije 4. razvoj tržišta kapitala (alternativnih izvora financiranja). Popis sektora koji su u Industrijskoj strategiji ocijenjeni snažnima dio je opširne analize provedene radi utvrđivanja prioriteta strategije S3:  proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka  proizvodnja računala, elektroničkih i optičkih proizvoda  proizvodnja gotovih metalnih proizvoda  računalno programiranje, savjetovanje i povezane djelatnosti (ICT)  proizvodnja električne opreme  proizvodnja strojeva i uređaja d.n. Dodatno, Industrijskom strategijom također se naglašava važna uloga sljedećih gospodarskih djelatnosti:  proizvodnja prehrambenih proizvoda  proizvodnja namještaja. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020. prepoznala je ovu industriju kao industrijsku djelatnost koja ima veliki potencijal rasta i zapošljavanja. Najveći potencijal rasta i zapošljavanja je prepoznat u računalnom programiranju, savjetovanju i s njima povezanim djelatnostima. U skladu s tom činjenicom, računalno programiranje, savjetovanje i s njim povezane djelatnosti su prema Industrijskoj strategiji Republike Hrvatske 2014.-2020., uzimajući u obzir vještine zaposlenih, tehnološku razinu, dodanu vrijednost, učinkovitost poslovanja, izvoz i potencijal rasta, prepoznati kao strateška industrijska djelatnost. Strategija poticanja inovacija 2024.-2020. Vlade Republike Hrvatske 17. prosinca 2014. godine donijela je Strategiju poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. -2020.5 Strategijom se dugoročno usmjerava razvoj i sustavno poticanje inovacija kao temeljne vrijednosti uspješnosti gospodarstva, ali i društva u cjelini. 5 http://www.europski-fondovi.eu/content/strategija-poticanja-inovacija-republike-hrvatske-2014-2020
  • 16. 15 U izradu Inovacijske strategije Republike Hrvatske krenulo se kako bi se izgradio učinkovit inovacijski sustav koji će usmjeriti hrvatsko gospodarstvo prema aktivnostima koje su utemeljene na znanju, ali i kako bi se iskoristio potencijal Hrvatske obzirom na teritorijalni položaj, resurse te tradiciju u industrijskoj proizvodnji, ali i sposobnosti za inovativnost i kreativnost kao osnovne čimbenike pokretanja gospodarstva. Inovacijskom strategijom unaprijedit će se inovacijski sustav te zakonodavni i fiskalni okvir, utvrditi način komunikacije i modeli suradnje između javnog, znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora u cilju razvoja novih proizvoda, usluga, poslovnih procesa i tehnologije, te također način primjene rezultata znanstveno-istraživačkog rada u gospodarstvu i društvu u cjelini. Strategija poticanja inovacija jedna je od najvažnijih međusektorskih strategija koja se temelji na četiri stupa, od kojih svaki ima nekoliko prioriteta: 1. tematski stup razvoj sustava inovacija, uključujući regulatorni i financijski okvir Prioriteti 1. tematskog stupa: 1. poboljšanje upravljanja sustavom inovacija 2. razvoj i nadogradnja lanca vrijednosti inovacija 3. uspostavljanje regulatornog okvira 4. uspostavljanje financijskog okvira 2. tematski stup jačanje potencijala inovacija u hrvatskom gospodarstvu Prioriteti 2. tematskog stupa: 1. potpora razvoju i rastu inovativnih MSP-ova 2. potpora ulaganju u istraživanje i razvoj te inovacije u MSP-ovima 3. potpora ulaganju u istraživanje i razvoj te inovacije u velikim poduzećima 4. olakšavanje pristupa financiranju 5. olakšavanje izravnih stranih ulaganja u sektore visoke tehnologije i industrije u nastajanju 3. tematski stup promicanje suradnje transfera znanja između poslovnog, javnog i istraživačkog sektora Prioriteti 3. tematskog stupa: 1. potpora interakciji između industrije, znanosti i organizacija koje se bave istraživanjem 2. doprinos rješavanju društvenih izazova putem inovacija 4. tematski stup razvoj ljudskih potencijala za inovaciju i stvaranje privlačnog okruženja za vrhunske istraživače Prioriteti 4. tematskog stupa: 1. razvoj novih vještina za istraživanje i razvoj te inovacije 2. pružanje poslovne potpore poduzetnicima u području istraživanja i razvoja te inovacija 3. promicanje znanstvene izvrsnosti i internacionalizacije Strateške smjernice ICT sektora 2013.-2020. ministarstvo gospodarstva U okviru Hrvatskog klastera konkurentnosti ICT sektora definirano je 5 prioritetnih područja. Infrastrukturni projekti koji se odnose na Industriju 4.0 u skladu su sa II. Prioritetnim područjem – podupirati modernizaciju poduzeća i tehnoloških procesa. Mjere kojima će se postići ostvarenje ovog cilja su:  Unaprjeđenje tehnoloških procesa u svrhu povećanja dodane vrijednosti stavljajući naglasak na razvoj robotike  Bolja pokrivenost širokopojasnim Internetom i postepena zamjena bakrene žice optičkim kablovima
  • 17. 16  Uvođenje „high-tech” rješenja u tradicionalne industrijske sektore  Poticanje društva u korištenju inovativnih rješenja – usmjeravanje na inovativnost Strategija razvoja Brodsko-posavske županije do 2020. godine Strategija razvoja BPŽ do 2020. godine (ŽRS) obuhvaća tri glavna cilja, razvoj ljudskih potencijala i unaprjeđenje kvalitete života, jačanje i povećanje konkurentnosti gospodarstva i učinkovitosti resursa te razvoj komunalne i prometne infrastrukture, uz održivi razvoj i zaštitu bio raznolikosti. Ove Smjernice u potpunosti su usklađene sa prva dva cilja i povezanim prioritetima strategije. Prioritet 1.2. Povećanje dostupnosti, ulaganje u infrastrukturu i povezivanje s tržištem rada u odgojno-obrazovnom sustavu, podrazumijeva aktivnu suradnju obrazovnog i gospodarskog sektora, posebice kako je opisano pod 1.2.3. Usklađivanje nastavnih programa s potrebama tržišta rada u strukovnim školama, visokom obrazovanju i ustanovama za obrazovanje odraslih, po načelima HKO-a. Ovim Smjernicama definiraju se načini suradnje na usklađivanju potreba tržišta rada i obrazovnog sektora, posebno u djelu koji se odnosi na IKT tehnologije. Prioritet 1.3. Povećanje zaposlenosti i poticanje društvene uključenosti, odnosno 1.3.3. Razvoj programa unapređenja poduzetničkih vještina, na koje će biti usmjerene aktivnosti definirane ovim Smjernicama, odnosno kroz kasniju provedbu aktivnosti virtualnog inkubatora te poslovno- inovacijskog centra. Prioritet 1.5. Suradnja s organizacijama civilnog društva i podrška njihovim aktivnostima, odnosno jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za sudjelovanje i pružanje usluga u lokalnoj zajednici za društveno-ekonomski rast i demokratski razvoj, ekološku osviještenost, društveno koristan rad i participaciju građana u svrhu doprinosa kvaliteti života. Suradnjom sa udrugom Connect IT koja je ujedno i predstavnik gospodarstva u sektoru IKTa, ostvaruje se suradnja sa sva tri sektora. Također, kroz ovakav se oblik suradnje ostvaruje prioritet 1.5.2. Razvoj i podržavanje partnerskih inicijativa između javnih/privatnih organizacija i organizacija civilnog društva. Prioritetu 2.1. Razvoj i unapređenje poduzetničke klime i infrastrukture i to 2.1.2. Jačanje institucionalne podrške poduzetništvu doprinijet će se kroz uspostavu Virtualnog inkubatora, te 2.1.4. Razvoj Poduzetničkih potpornih institucija (PPI) s ciljem podrške poduzetnicima, kroz izgradnju poslovno-inovacijskog centra. Prioritetu 2.2. Povećanje konkurentnosti poduzetnika i ulaganja u istraživanje i razvoj doprinijet će se kroz otvaranje inovacijskog centra koji je kao takav jedan od 10 strateških projekata BPŽ (pod radnim nazivom Incubotic). U sklopu ovog prioriteta posebno će se doprinositi pod prioritetu 2.2.4 Jačanje povezanosti poduzetnika kroz aktivnosti virtualnog inkubatora i suradnju sa predstavnicima sva tri sektora koji doprinose umrežavanju poduzetnika. Institucionalnim okvirom za provedbu ŽRS predviđeno je da je Upravni odjel za obrazovanje nadležan za provođenje i praćenje mjera i aktivnosti vezanih za prioritet 1.5., dok je Upravni odjel za gospodarstvo nadležan za provođenje i praćenje mjera i aktivnosti koje se odnose na prioritete 1.5., 2.1. i 2.2. Iz tog razloga pročelnice ova dva odjela su uključene u proces izrade Smjernica, a kako bi se osigurala što kvalitetnija povezanost sa ŽRS-om i kasnija implementacija.
  • 18. 17 3.2. ANALIZA GOSPODARSTVA BPŽ čini 1,6% od ukupnog broja poduzetnika te zapošljava 1,9% od ukupnog broja zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Prema ukupnim prihodima BPŽ se u 2016. godini nalazila na 16. mjestu u Republici Hrvatskoj, dok je prema neto dobiti i broju zaposlenih zauzimala 15. mjesto.6 Usporedba pokazatelja poduzetništva u RH i BPŽ u 2016. godini, s pripadajućim rangovima Republika Hrvatska Brodsko-posavska Broj/iznos Broj/iznos Rang Broj poduzetnika7 114.483 1849 15. Broj zaposlenih 853.110 16.253 15. Ukupni prihod* 633.109.425 8.422.966 16. Dobit razdoblja* 38.695.898 363.833 15. Gubitak razdoblja* 14.660.642 222.138 13. Neto dobit* 24.035.256 141.695 15 Prema podacima FINE preuzetih iz Registra godišnjih financijskih izvještaja poduzetnici u BPŽ u 2016. godini zapošljavali su 16.253 radnika, dok je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 4.564 HRK8, što je 4,0% više od razine prosječne plaće kod poduzetnika u 2015. godini te još uvijek zaostaje za prosjekom RH koji iznosi 5.140 i to za 11,2%. U odnosu na 2015. godinu, broj zaposlenih povećan je za 7,0%, ukupni prihodi za 4,3% ukupni rashodi za 2,7%, dobit razdoblja za 9,7%, gubitak razdoblja smanjen je za 21,8% te je ostvareno povećanje neto dobiti za 857,7%. Osnovni pokazatelji poduzetništva u BPŽ u periodu od 2012.- 2016. godine Godina 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Broj poduzetnika 1.427 1.570 1.618 1.660 1.849 Ukupni prihodi* 7.713.429 7.192.821 6.818.745 8.078.789 8.422.966 Ukupni rashodi* 7.788.039 7.293.523 6.787.636 8.013.418 8.225.860 Broj zaposlenih 15.336 14.721 14.317 15.183 16.253 Neto plaće u HRK 4.221 4.355 4.381 4.388 4.564 Dobit nakon oporezivanja* 266.677 289.030 262.814 331.562 363.833 Gubitak nakon oporezivanja* 384.415 435.213 308.293 316.766 222.138 6 Strategija razvoja BPŽ do 2020. godine, Cjelovita analiza stanja, 2018. godine 7 Broj poduzetnika odnosi se na broj obveznika poreza na dobit prema godišnjim financijskim izvještajima Fina-e 8 Prema podacima FINA Registar godišnjih financijskih izvještaja za 2016. godinu
  • 19. 18 Od ukupnih 1.849 poduzetnika u 2016. godini, 1.600 je mikro, 221 ih je malih, 24 srednjih, a 4 velika poduzetnika. Od toga je najveći broj poduzetnika bio je u trgovini na veliko i malo (403), a zatim slijede poduzetnici prerađivačke industrije (348), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (238) te građevinarstva (232). Poduzetnici trgovine i prerađivačke industrije zajedno sudjeluju u ukupnim prihodima BPŽ s 56,3%, a u ukupnim rashodima županije s udjelom od 56,1% tijekom 2016. godine. Najznačajniju ulogu u strukturi Brodsko-posavske županije prema ostvarenim ukupnim prihodima u 2016. godini imali su poduzetnici iz djelatnosti prerađivačke industrije s rezultatom od 3,5 milijardi kuna, što je smanjenje za 1,5 % u odnosu na prethodno razdoblje. U ukupnim prihodima županije navedena djelatnost sudjeluje sa 41,4 %. Osim toga, poduzetnici prerađivačke industrije ističu se s najvećim brojem zaposlenih (7.943) u 2016. godini. Rang lista prvih deset poduzetnika BPŽ po ukupnom prihodu u 2016. godini (iznosi u tisućama kuna) R. br. Naziv Mjesto Ukupan prihod 1. ĐURO ĐAKOVIĆ Termoenergetska postrojenja d.o.o. Slavonski Brod 523.177 2. ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. Slavonski Brod 348.782 3. ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA d.o.o. Slavonski Brod 319.977 4. PROJEKTGRADNJA d.o.o. Gornja Vrba 303.805 5. SAINT JEAN INDUSTRIES d.o.o. Slavonski Brod 197.824 6. VINDON d.o.o. Slavonski Brod 176.678 7. ĐURO ĐAKOVIĆ SPECIJALNA VOZILA d.d. Slavonski Brod 162.901 8. SLAVONIJA SLAD d.o.o. Nova Gradiška 161.988 9. CHROMOS-SVJETLOST d.o.o. Lužani 158.588 10. PRVČA PZ Nova Gradiška 158.173 Kako je vidljivo iz rang liste, metaloprerađivačka industrija predstavlja značajnu komponentu gospodarstva BPŽ, što je i očekivano s obzirom na tradicionalnu usmjerenost BPŽ na ovaj sektor. U kontekstu IKT-a ovaj sektor ima izrazito velike potencijale za implementaciju IKT-a i modernizaciju proizvodnih procesa. Sektor hrane i pića ima značajan udio u gospodarstvu RH i slovi kao najsnažnija proizvođačka djelatnost po ostvarenim prihodima i broju zaposlenih. Iako je udio izvoza u ukupnim prihodima puno manji nego u drugim industrijskim djelatnostima, u usporedbi s drugim državama članicama Europske unije udio prehrambeno-prerađivačke industrije u ukupnom izvozu roba je među najvišima. Dok je takav ishod ponajviše rezultat raznolikosti u strukturi proizvodnje i strukturi izvoza, pored toga potvrđuje vrlo značajnu ulogu ovog sektora za ukupnu izvoznu konkurentnost Hrvatske. Ovaj sektor također karakterizira dominacija nekoliko velikih poduzeća s dugom tradicijom, dobrim proizvodnim sredstvima i znanjem. Nedavna istraživanja su dodatno potvrdila strateški značaj navedenog sektora obzirom na njegov multiplicirajući učinak na ukupan rezultat i smještaju ga na treće mjesto od svih proizvodnih sektora. Navedeni sektor je snažno prisutan u regiji, najviše u Gradu Zagrebu te Zagrebačkoj, Varaždinskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Drvno-prerađivačka industrija RH je djelatnost s visokim potencijalom rasta i visokim potencijalom za izvoz. Obzirom na prirodne resurse, sektor proizvodnje i prerade drva u Hrvatskoj je vrlo značajan: ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u Hrvatskoj iznosi 2.688.688 hektara i obuhvaća 48% ukupne površine zemljišta. Sektor prerade drva u Hrvatskoj obuhvaća više od 300 poduzeća koja zapošljavaju više od 250.000 radnika te generiraju ukupne prihode od otprilike milijardu EUR, dok izvoz generira oko 600 milijuna EUR. Izvozne brojke pokazuju da sektor prerade drva čini
  • 20. 19 gotovo 7% hrvatskog izvoza proizvodnje te je jedan od rijetkih sektora u kojima Hrvatska ostvaruje suficit u trgovini robom. Ovaj sektor zaostaje u pogledu tehnologije i uporabe inovativnih rješenja i rješenja više dodane vrijednosti u proizvodnji, te stoga zahtjeva daljnju potporu, uključujući i bolju suradnju s javnim istraživačko-razvojnim sektorom. Važan dio proizvodnog sektora RH je automobilska industrija koja se bazira na vrlo razlikom asortimanu proizvoda te ima naslijeđenu stručnost i dugu tradiciju u različitim sektorima što daje oslonac proizvodnji dijelova za automobile kao što su obrada metala i proizvodnja metalnih alata, proizvodnja proizvoda od plastike, proizvodnja stakla i tekstila. Većina proizvodnje je smještena u Istarskoj, Varaždinskoj, Brodsko-posavskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zagrebačkoj županiji. Doprinos hrvatskoj automobilskoj industriji izražen je u broju poslovnih subjekata, broju zaposlenih, prometu i dodanoj vrijednosti u području proizvodnje automobilskih dijelova. Ova pod djelatnost smatra se rastućom te je prema Industrijskoj strategiji Republike Hrvatske 2014. - 2020. razvrstana u skupinu “pokretača”. Procjenjuje se da automobilska industrija zapošljava 2.103 ljudi, zajedno s 7.000 zaposlenih u pratećim industrijama. U BPŽ sjedište ima tvrtka Saint Jean industries d.o.o., koja je u prvih 10 poduzetnika BPŽ po ukupnom prihodu Sektor informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) u RH predstavlja jedan od ključnih čimbenika ekonomskog i socijalnog razvoja, te je glavni izvor produktivnosti u posljednjem desetljeću. Potencijal ovog sektora je izuzetan obzirom na trendove potražnje na globalnoj razini i integraciju IKT- a u druge gospodarske djelatnosti. Osobito, posljednjih 7 godina IKT sektor u Hrvatskoj je udvostručio izvoz i zaposlenost. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020. prepoznala je ovu industriju kao industrijsku djelatnost koja ima veliki potencijal rasta i zapošljavanja. Najveći potencijal rasta i zapošljavanja je prepoznat u računalnom programiranju, savjetovanju i s njima povezanim djelatnostima. U skladu s tom činjenicom, računalno programiranje, savjetovanje i s njim povezane djelatnosti su prepoznati kao strateška industrijska djelatnost prema Industrijskoj strategiji Republike Hrvatske 2014.-2020., a uzimajući u obzir vještine zaposlenih, tehnološku razinu, dodanu vrijednost, učinkovitost poslovanja, izvoz i potencijal rasta. Nije moguće predvidjeti daljnji razvoj tehnološkog napretka pojedinih industrijskih segmenata, područja istraživanja i niša bez integracije IKT rješenja unutar njihovih aktivnosti. Posebnost sektora IKT-a je i njegova neupitna integracija i korištenje u širokom rangu industrija. Evolucija koju je donijela integracija IKT-a u industrijsku proizvodnju još uvijek predstavlja i izvor dramatičnih promjena u poslovnim praksama i procesima i ostalih industrijskih aktivnosti. Sektor IKT-a karakteriziraju inovacije, podrška dijelovima industrije visoke vrijednosti i značajna ovisnost o kontinuiranom tehnološkom napretku. Zbog navedenih karakteristika i njegove uloge u daljnjem tehnološkom razvoju, IKT je odabran kao međusektorska tema S3 s ciljem daljnjeg razvoja određenih područja primjene koje mogu pružiti podršku razvoju svih pet prepoznatih tematskih prioritetnih područja. Ulaganja u inovacije i istraživanje i razvoj Sveobuhvatna analiza “odozgo prema dolje” vezano uz učinke inovacija u RH i u EU, kao i globalna perspektiva osigurana je izvješćem Europske unije o inovacijama (eng. Innovation Union Scoreboard, IUS) te izvješćima o globalnim inovacijama i globalnoj konkurentnosti. Prema izvješću IUS iz 2015. godine, RH je što se inovativnosti tiče okarakterizirana kao umjereni inovator i nalazi se na 23. mjestu od odnosu na ostale države članice te se po učinku inovacija nalazi u trećoj skupini od četiri, zajedno s Ciprom, Češkom, Estonijom, Grčkom, Mađarskom, Italijom, Litvom, Maltom, Poljskom, Portugalom, Slovačkom i Španjolskom.
  • 21. 20 Na temeljupodataka o patentnim prijave podnesenima Europskoj patentnoj organizaciji (EPO), RH ima nižu razinu intenziteta patentiranja s otprilike 4.26 patenata na milijun stanovnika, u usporedbi s prosjekom EU od 110 patenata. Broj patenata koje su prijavili hrvatski izumitelji i koje je odobrila EPO ukazuje na novine u području inventivnosti i to u području biotehnologije, medicinske tehnologije i IKT- a. Najveći izdaci za istraživanje i razvoj u RH povezani su sa sljedećim sektorima: znanstvena istraživanja i razvoj (33%); proizvodnja temeljnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka (18,4%); telekomunikacije (14%) i motorna vozila (7%), hrana (6%), niskogradnja (5%) te financijske i ostale usluge (4%). Podaci Državnog ureda za statistiku pokazuju da su znanstvena pod područja s najintenzivnijim aktivnostima istraživanja i razvoja u privatnom sektoru kemijske znanosti, elektrotehnika, kemijski inženjering i farmaceutska tehnologija. Nakon navedenih slijede računarstvo i prehrambena tehnologija. Analiza Ministarstva financija - Porezne uprave pokazuju da su IKT i farmaceutska tehnologija najzastupljenijitehnološkisektoriu pogledu ulaganja u istraživanjei razvoj privatnog sektora te zajedno čine preko 80% svih izdataka na istraživanje i razvoj poslovnog sektora, što jasno pokazuje koji tehnološki sektori u Hrvatskoj trenutačno pokazuju najveći potencijal. Nakon navedenih slijede sektori elektronike i elektrotehnike te sektori strojarstva i brodogradnje. Što se tiče ulaganja u istraživanje i razvoj, prema zbrojnim podacima za 1.660 poduzetnika BPŽ iz GFI-a za 2015. godinu izdaci za razvoj u 2014. godini iznose 11.275.567 HRK, dok je u 2015. godini taj iznos 11.155.759 HRK.9 Na razini Republike Hrvatske, prema zbrojnim podacima iz godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika RH, u 2015. godini izdaci za razvoj iznosili su 1.082.650.164 HRK, a u 2016. godini taj je iznos bio 869.298.838 HRK.10 Jedan od pokazatelja inovacijskog potencijala određene županije je distribucija zaposlenih u djelatnosti istraživanja i razvoja, čiji se udio u BPŽ u odnosu na Republiku Hrvatsku kreće između 0,1 – 1% za promatrano razdoblje, na temelju čega možemo zaključiti da BPŽ posjeduje nizak inovacijski potencijal. Zaposleni u istraživanju i razvoju (udio u RH)11 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. Kontinentalna Hrvatska 96,5% 95,4% 94,7% 85,1% 84,1% Brodsko-posavska županija 1,0% 1,0% 0,7% 0,1% 1,0% Izvor: U izvještaju Europske komisije “Research and Innovation Performance in EU Member States and Associated Countries: Innovation Union Progress at Country Level”12, za RH su istaknute sljedeće relativne tehnološke snage u područjima:  zdravstvene zaštite  prerade hrane i poljoprivrede  energetskih tehnologija 9 Izvor: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Brodsko-posavske županije u 2016. godini; Fina, 2017. 10 Izvor: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske po županijama u 2016. godini; Fina, 2017. 11 Analitička podloga za izradu Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske 12 Publikacija “Research and Innovation Performance in EU Member States and Associated Countries”, Innovation Union Progress at Country Level, 2013, Europska komisija
  • 22. 21  elektronike i naprednih materijala  digitalnih tehnika. Inovacijska infrastruktura Inovacijska infrastruktura uključuje javne i privatne institucije koje su usmjerene na poticanje komercijalizacije inovacija i primjene tehnologije u području gospodarstva. Kako bi se potaknuo razvoj inovacija nužno je unaprjeđivati sustav istraživanja i razvoja. Inovacijska infrastruktura mora se temeljiti na aktualnim potrebama gospodarstva, a području primjene IKT tehnologija u BPŽ nužno je detektirati koji su to sektori koji su najviše zatupljeni u gospodarstvu BPŽ i koje su njihove potreba. Inicijalni koraci prema tom cilju već su poduzeti kroz detektiranje naprednih industrijskih sektora u BPŽ te kroz omogućavanje umrežavanja dionika kroz rad Virtualnog inkubatora. Uspostavom tematske web platforme stvorit će se dio inovacijske infrastrukture potrebne za daljnji razvoj infrastrukturnih projekta kojima će se osigurati povezivanje obrazovnog i gospodarskog sektora i pružanje podrške razvoju inovacija, te istraživanju i razvoju. Na taj način osigurava se jačanje inovacijskog lanca vrijednosti te se potiču inovacijski procesi u poslovnom sektoru i njegovu povezanost sa znanstvenim i istraživačkim institucijama. RH je od listopada 2010. članica Europskog strateškog foruma za istraživačku infrastrukturu (ESFRI). U skladu s Planom razvoja istraživačke i inovacijske infrastrukture, prioritetna područja za razvoj istraživačke infrastrukture u RH su sljedeća:  biomedicina (neurološke znanosti, imunologija i mikrobiologija, biokemija, genetika i molekularna biologija, javno zdravstvo)  biotehničke znanosti (biotehnologija, šumarstvo i drvna tehnologija, održiva poljoprivreda, ribarstvo i akvakultura)  prirodoslovne znanosti (ekologija, fizika i astronomija, kemija)  tehničke znanosti (ICT, znanosti o materijalima i proizvodnim tehnologijama, sigurna, čista i učinkovita energetika) U skladu s navedenim BPŽ planira ulaganje u poslovno-inovacijski centar koji za poticanje inovacija u području IKT-a i metaloprerađivačkom sektoru, koji je jedan od najznačajnijih sektora u BPŽ. 3.3. SEKTOR OBRAZOVANJA U BPŽ djeluje 12 srednjih škola koje provode gimnazijske programe, četverogodišnje strukovne programe, trogodišnje strukovne programe, te umjetničke programe. U razdoblju 2012. – 2016. godine broj upisanih učenika kontinuirano pada, a bilježi se porast interesa učenika za upis u srednje strukovne škole. U 2016. godini na jednu srednju školu u BPŽ u prosjeku otpada 423 učenika dok u 2012. godini taj omjer iznosi 483 učenika po školi. Srednjoškolske ustanove smještene su u Gradu Slavonskom Brodu i Gradu Novoj Gradiški. 60 % učenika srednjih škola su putnici. Prijevoz učenika financira se iz Proračuna Brodsko-posavske županije, temeljem Odluke o kriterijima i načinu financiranja troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola koju donosi Vlada Republike Hrvatske za svaku pedagošku godinu. Izgradnja učeničkog doma podigla bi razinu kvalitete obrazovanja u BPŽ i smanjila broj učenika putnika.
  • 23. 22 Na razini Republike Hrvatske, pa tako i BPŽ, postoji neusklađenost obrazovanja i tržišta rada. Na tržištu rada postoji potreba za pojedinim zanimanjima, dok s druge strane ne postoji interes učenika za upis u tražena zanimanja i ti se obrazovni programi ne provode. Vlada RH iz tog je razloga donijela Uredbu o praćenju, analizi i predviđanju potreba na tržištu rada koja je na snazi od 2010. godine. Putem dobivenih statističkih podataka, kojima se prati situacija na tržištu rada, Hrvatski zavod za zapošljavanje svake godine izdaje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, publikaciju kojom se daju podaci o tržišnoj potrebi za određena zanimanja. Među glavne razvojne potrebe na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini obrazovanja mogu se naznačiti potrebna ulaganja u zaposlene u obrazovanju, informatizacija prostora i opremanje suvremenim nastavnim sredstvima i pomagalima, te ulaganje u energetsku učinkovitost objekata.13 Nedostatak kvalificiranog kadra za rad sa IKT tehnologijama RCK 5.0 Tehnička škola Slavonski Brod Tehnička škola Slavonski Brod djeluje od 1948. godine i provodi strukovno obrazovanje kroz 28 razrednih odjela. U školi se provode programi četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja za zanimanja strojarski računalni tehničar, tehničar za elektroniku, strojarski računalni tehničar, elektrotehničar, tehničar cestovnog prometa, arhitektonski tehničar i tehničar za logistiku i špediciju. Tehnička škola Slavonski Brod odlukom Ministarstva znanosti i obrazovanja imenovana je Regionalnim centrom kompetentnosti u sektoru strojarstva (RCK) u srpnju 2018. godine, pod nazivom RCK 5.0. RCK je mjesto izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji će pridonijeti višoj kvaliteti strukovnog obrazovanja, ali i gospodarskom rastu. Glavne aktivnosti koje će RCK provoditi su provedba redovitih strukovnih obrazovnih programa, stručno osposobljavanje i usavršavanje te cjeloživotno obrazovanje za potrebe gospodarskih subjekata i nezaposlenih osoba, stručno usavršavanje nastavnika, suradnika u nastavi i mentora, prilagodba programa potrebama tržišta rada, profesionalno povezivanje svih dionika RCK te priprema projekata s ciljem postizanja izvrsnosti. RCK 5.0 će pomoći u jačanju konkurentnosti regionalnog gospodarstva na način da će povezivati sve relevantne dionike (gospodarske subjekte, visoka učilišta, strukovne škole i HZZ) iz regije, a kako bi se utvrdile potrebe i potencijali razvoja te prema tome osigurali preduvjeti za učenje utemeljeno na radu, obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje. Regija koju pokriva RCK 5.0. obuhvaća 5 županija (Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija) u kojima su sa 11 ustanova za strukovno obrazovanje sklopljeni ugovori o suradnji14 . Sa područja BPŽ u RCK 5.0 uključene su i Industrijsko obrtnička škola Slavonski Brod i Elektrotehnička i ekonomska škola Nova Gradiška. Od visokih učilišta sa komplementarnim programima ugovori o suradnji sklopljeni su sa Strojarskim fakultetom i Veleučilištem u Slavonskom Brodu. Jedan od ciljeva RCK 5.0 je i jačanje djelatnosti istraživanja, razvoja i inovacija gospodarskog sektora kroz stvaranje povoljnog inovacijskog okruženja, ponajviše kroz suradnje sa visokim učilištima s kojima RCK već ima suradnju, te sa onima sa kojima će ti ugovori biti sklopljeni. RCK će omogućavati i provedbu znanstvenih programa čime će ustanove za visoko obrazovanje dobiti mjesto za istraživanje 13 Strategija razvoja Brodsko-posavske županije do 2020. godine, srpanj 2018. 14 Razvojni plan za uspostavu Regionalnog centra kompetentnosti „RCK 5.0“, lipanj 2018.
  • 24. 23 i provedbu znanstvenih projekata. Tako će RCK predstavljati novu vrstu istraživačke infrastrukture neophodne za razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i novim tehnologijama. Tematska područja u koja će se ulagati pri uspostavi RCK: 1.0. CNC tehnologije/NC tehnologije /Strojna obrada/Tehnologije materijala/Zavarivanje 2.0. Elektromobilnost/ Automobilska tehnika/ Batery management system 3.0. Energetika i zaštita okoliša/ Obnovljivi izvori energije/ Energetska učinkovitost/ Projektiranje tehnoloških postupaka i procesa 4.0. Industrija 4.0/Industrijska automatizacija/ Internet of Things/ Industrijska robotika/ Roboti manipulatori 5.0. 3D tehnologije/CAD-CAM tehnologije/ Hologrami - praktikum industrijskog CNC stroja + 1 praktikum za 3d, CAD/CAM/CATIA tehnologije; Centar za savjetovanje „Navigator“; Amfiteatar – video konferencijski (160 mjesta) Dodatni sadržaji i usluge koje će RCK pružati korisnicima: - Stručno usavršavanje nastavnika strukovnih predmeta, suradnika u nastavi, mentora kod poslodavaca i drugih stručnjaka u obrazovanju - Osiguravanja suradnje obrazovnih ustanova na svim razinama s gospodarskim subjektima s ciljem prilagodbe obrazovnih programa potrebama na tržištu rada - Kontinuirano promovirati strukovna zanimanja kroz organizaciju festivala, smotri, konferencija i drugih skupova - Profesionalno usmjeravanje vezano za učenje temeljeno na radu - Provedba projekata vezanih za poboljšanje kvalitete strukovnog obrazovanja i njegove prilagodbe gospodarskim potrebama Postojeći kapaciteti: 14 specijaliziranih/klasičnih učionica, 3 praktikuma praktične nastave (strojarstvo – elektrotehnika – mobilna robotika), 2 informatičke učionice, 1 server/komunikacijski kabinet, 2 laboratorija (elektrotehnika), 1 Solarni demonstracijski centar – specijalizirani praktikum / učionica za solarne sustave; Centar za nove tehnologije: 1 praktikum CNC tehnologije + 1 EDI centar Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod EDI Centar (Edukacijsko demonstracijski inteligentni centar) Industrijsko-obrtničke škole u Slavonskom brodu projekt u sklopu kojega se predviđa izgradnja centra novih tehnologija primijenjenih u području edukacije na građevini koja koristi resurse Sunca i Zemlje (fotonaponska elektrana, vjetroelektrana, solarno grijanje i hlađenje, geotermalno grijanje i hlađenje, korištenje kišnice za sanitarne čvorove i dr.) Upravljanje i kontrola svih vrsta energije vršite će se preko pametnog informacijsko – komunikacijskog sustava, a kako bi iskorištenje svih izvora bilo optimalno. Namjena EDI Centra je edukacija učenika, studenata i polaznika obrazovanja odraslih koji pohađaju Industrijsko – obrtničku školu Slavonski Brod, Tehničku školu Slavonski Brod i Veleučilište u Slavonskom
  • 25. 24 Brodu. U Centru će se moći održavati razne konferencije, seminari, radionice kako za potrebe škole tako i za ostale članove društvene zajednice: tvrtke, fakulteti, udruge i ostali zainteresirani dionici. EDI Centar biti će građevina vanjskih dimenzija 12,0m x 30,0 m, odnosno tlocrtne površine 360 m2. Predviđeno je da građevina bude katnosti: podrum, prizemlje i 1. kat, odnosno građevinske bruto površine od 1.080,00 m2. Na prizemlju građevine nalazit će se konferencijska dvorana, a oko nje izvedeni prolazi sa vidljivim energetskim i pametnim instalacijama. Popratne prostorije uz dvoranu su sanitarni čvorovi te horizontalne i vertikalne komunikacije. Na 1. katu će se nalaziti laboratoriji i praktikumi: - Fotonaponski praktikum - solarni praktikum za zagrijavanje tople vode - geotermalni praktikum - vjetroenergetski praktikum - praktikum optičkih tehnologija - praktikum pametnih instalacija.
  • 26. 25 4. STRATEŠKI PRAVCI Sektori u kojima se primjena IKT-a u BPŽ posebno treba razvijati, te kao takvi predstavljaju prioritet su:  Metaloprerađivački  Drvoprerađivački  Proizvodnja i prerada  Poljoprivreda  Automobilska industrija  Zdravstvo razvijati IKT sektor kao zasebnu granu gospodarstva razvijati sektore kojima je IKT podrška, odnosno poticati primjenu IKT tehnologija u drugim sektorima primjenjivati IKT tehnologije u razvoju IKT sektora i drugih sektora  Osnovni preduvjet je omogućiti infrastrukturu za razvoj poduzetništva i inovacija  Uskladiti obrazovne programe sa BUDUĆIM potrebama tržišta rada  Omogućiti programe cjeloživotnog obrazovanja za BUDUĆE potrebe  Poduzetnicima iz različitih sektora industrije pružiti podršku u osuvremenjivanju proizvodnih procesa primjenom IKT tehnologija ? ŠTO MOŽEMO UČINITI
  • 27. 26 5. PODRŠKA RAZVOJU IKT SEKTORA Podrška razvoju IKT sektora i cjelokupnog gospodarstva zahtijeva interdisciplinarni pristup i međusektorsku suradnju, odnosno nužno je osigurati sustavan pristup rješavanju problema uz participaciju ključnih dionika iz sva tri sektora. Uloga ključnih dionika mijenja se ovisno o fazama implementacije, raspoloživim kapacitetima, promjenama u politikama i strateškim dokumentima i slično. Također, potrebno je odabrati koje su to konkretne mjere i aktivnosti koje će se poduzeti kako bi se potaklo razvoj gospodarstva i kako ih prilagoditi specifičnim karakteristikama BPŽ, odnosno odlučiti koje su to vrste aktivnosti koje su primjerene okruženju, a koje će donijeti najbolje učinke, te u kojem trenutku je potrebno provoditi koju vrstu mjera ili aktivnosti. Mogući modeli pružanja podrške IKT sektoru trebaju sadržavati: - Infrastrukturu za razvoj poduzetništva i inovacija - Usluge iz područja poslovanja i razvoja inovacija - Edukacije u području poduzetništva i stručne edukacije u području IKT-a - Radnu snagu koja ima potrebne kompetencije 5.1. VRSTE PODUZETNIČKIH POTPORNIH ORGANIZACIJA Infrastruktura koja služi u svrhu razvoja poduzetništva i inovacija podrazumijeva različite organizacije koje pružaju podršku u području poduzetništva i inovacija kao što su inkubatori, poslovno- inovacijski centri, tehnoloških parkovi, industrijski parkovi, centri za razvoj novih proizvoda, centri za ispitivanje kvalitete, centri za dizajn i ostale ustanove kojima je cilj razvijanje novih poduzetničkih ideja, tvrtki, proizvoda, usluga, tehnologija, poslovnih procesa i dr. Osnovni oblik pružanja infrastrukturne podrške su poslovni inkubatori koji se svojom namjenom mogu značajno razlikovati. Neke od vrsta inkubatora su: Predinkubatori su organizacije koje obično nude usluge povezan s fazom inkubacije, ali prije same inkubacije. U takvim se organizacijama nude stručne usluge (trening, edukacija i individualno savjetovanje) kako bi se potencijalnim poduzetnicima pomoglo u razvoju njihovih poslovnih ideja i izradi poslovnog plana. Akademski inkubatori povezani su sa ustanovama za visoko obrazovanje ili istraživačkim centrima i pružaju podršku onim poslovnim idejama koje dolaze od studenata ili kao rezultat neke od aktivnosti istraživanja i razvoja. Inkubatori opće namijene svoje usluge pružaju u svim fazama razvoja, prije i poslije inkubacije. Usluge podrške daju svima onima koji imaju provedivu ideju bez obzira na to kojom se granom gospodarstva bave. Sektorski inkubatori specijalizirana su vrsta inkubatora koja pružaju usluge u svim fazama razvoja, prije i poslije inkubacije, ali samo onim subjektima čija je ideja ili djelatnost u određenom sektoru gospodarstva koji je primarna svrha inkubatora ( IKT inkubator, poljoprivredni inkubator i sl.). Takvi inkubatori zahtijevaju specifičnu infrastrukturu koja odgovara potrebama ciljanog sektora. Poduzetnički hoteli naglasak stavljaju na pružanje prostorne infrastrukture i česti su u većim gradovima gdje postoji problem sa prostorima za obavljanje gospodarske djelatnosti.
  • 28. 27 Inovacijski inkubatori namijenjeni su za razvoj inovacija, a kako inovacije prema definiciji mogu razvijati i postojeće tvrtke, takvi su inkubatori namijenjeni svim poduzetnicima bez obzira na zrelost poslovne ideje ili poduzeća. U takvim se inkubatorima stvara sinergijski učinak koji se povećava ukoliko postoji povezanost sa obrazovnim sektorom. Također, postojeće tvrtke imaju postojeće tržište te ukoliko se povežu sa novonastalim tvrtkama postoji mogućnost unaprjeđenja postojećih usluga posebno u metalo-prerađivačkom i automobilskoj industriji. 5.2. UTJECAJ INKUBATORA NA POSLOVANJE MALIH TVRTKI Unatoč različitim nastojanjima da se korištenjem kvazi-eksperimentalnih metodologija izmjeri kvaliteta izvedbe rada inkubatora, niti jedna analiza još nije uspješno odgovorila na pitanje: "Je li potpora inkubatora utjecala na značajnu razlika u uspješnosti tvrtke u usporedbi s rezultatima usporedivih tvrtki koje su nastale izvan inkubatori ". Prvenstveni razlog je zato što je informacije o tvrtkama koje su nastale i posluju izvan inkubatora iznimno teško dobiti. Neki istraživači pokušali su konstruirati kontrolnu skupinu ne inkubiranih tvrtki u kvazi eksperimentalnoj studiji dizajna kako bi se procijenili učinci inkubatora, ali su morali napustiti taj pristup zbog poteškoća u prepoznavanju "netretiranih" tvrtki, odnosno nemogućnosti kreiranja kvalitetnog uzorka. Drugi su znanstvenici primijenili alternativni pristup, te su konstruirali usporedne grupe koje su uključivale tvrtke koje su se prijavile u inkubator a nisu postale korisnici inkubatora jer nisu zadovoljile određene kriterije. Poteškoća s ovim pristupom je u tome što nisu sve organizacije koje pružaju usluge inkubatora vršile praćenje onih tvrtki koji više nisu njihovi korisnici, ili koje su odbijene. Također, izuzetno je teško mjeriti izravne i neizravne učinke rada inkubatora, odnosno razgraničiti koliki točno utjecaj na cjelokupno poslovanje kao i druge subjekte ima rad inkubatora. Jedna od metoda koje su korištene u istraživanjima bazirala se na mjerenje učinka kroz otvaranje novih radnih mjesta (npr. Chrisman 2003., Lewis, 2002., Markley i McNamara 1995., RESI 2001., Sherman i Chappell 1998.). Takve su se studije usredotočile na ukupne učinke koje inkubator ima na jednu konkretnu lokaciju kako bi mogli usporediti troškovnu isplativost inkubatora u odnosnu na troškove drugih aktivnosti koje se provode na nekom ograničenom području. Međutim, podaci nisu bili konzistentni s obzirom da su na urbanim područjima rezultati bili neusporedivi sa podatcima iz ruralnih područja zbog brojnih neizravnih i induciranih učinaka koji se ostvaruju u urbanim područjima, čak i kada se poduzimaju identične mjere unaprjeđenja gospodarstva. Stoga se analiza relativnog doprinosa pokazala kao ključna, osobito u nerazvijenim područjima, jer u takvim područjima inkubatori imaju veću relativnu ulogu na lokalno gospodarstvo od onih u urbanim područjima gdje je utjecaj inkubatora manji. U novije vrijeme koristi se metoda benchmarkinga (usporediti se sa najboljim) kao alternativna metoda za procjenu uspješnosti poslovnih inkubatora (naputak Odjela za gospodarstvo Europske komisije 2002.). Međutim i ova se metoda pokazala nedostatnom za manje razvijena područja. Naime, „primjeri dobre prakse“ i usporedna analiza takvih inkubatora temelji se na pretpostavci da svaki inkubator može dosegnuti razinu izvedbe kao što ima onaj inkubator koji predstavlja primjer dobre prakse, čime se ignoriraju razlikovna obilježja određene regije. Još jedan od nedostataka benchmarkinga je usredotočenost na pitanje “kako postojeće stvari raditi bolje”, umjesto “kako na drugačiji način raditi na postizanju cilja”.
  • 29. 28 Kranji je zaključak kako je u uvjetima koji su nepovoljni za gospodarstvo svaka aktivnost usmjerena na razvoj gospodarstva dobrodošla. Međutim, pri odabiru konkretnih mjera i donošenju odluka o isplativosti ulaganja u inkubator potrebno je voditi računa o vremenu koje je potrebno za postizanje rezultata, jer se učinkovitosti rada inkubatora vidi tek nakon dužeg vremenskog perioda, odnosno nekoliko godina. Također, učinci koje ostvaruju inkubatori koji predstavljaju primjere dobre prakse ne moraju se nužno postići u drugom okruženju, pa je potrebno izraditi vlastiti model, ili modificirati model koji se eventualno želi preslikati tako da odgovara specifičnim obilježjima i potrebama zajednice u kojoj se inkubator osniva. 5.3. POVIJESNI RAZVOJ POTPORNIH INSTITUCIJA / INKUBATORA Prvu generaciju inkubatora karakterizira odnos stanodavac podstanar sa subvencioniram ili nižim cijenama najma. Osnovna svrha takvih inkubatora je bila osigurati uredske prostore za pokretanje poslovanja. Usluge koje su se pružale u inkubatorima sadržavale su osnovne: zajedničke prostorije (sale za sastanke), pristup telefonu i faksu, te podršku u upravljanju. Zajednički, ove se usluge nazivaju reaktivna podrška. Riječ je dakle o prostoru po pristupačnoj cijeni sa zajedničkim dodatnim sadržajima kojima su mogli pristupati samo pomno odabrani poduzetnici. Kasnije su dodane usluge savjetovanja, razvoja poduzetničkih vještina i usluge networkinga Druga generacija slična je prvoj generaciji i odnosi se na sve ranije spomenute sadržaje uz poticanje primjena IKT-a. Takvi se inkubatori nazivaju inovacijski centri, a cilj im je poticanje rasta i razvoja novih tvrtki, prvenstveno tehnoloških (IT) tvrtki. Ova generacija inkubatora nastaje kada se došlo do spoznaja kako su usluge podrške poslovanju bitnije od prostora infrastrukture i administrativnih usluga. U trećoj se generaciji pružaju usluge IT-savvy podrške kroz tehnološke labove, programi fokusirani na tehnološke tvrtke, savjetovanje u području razvoja tehnologija i savjetovanje o razvoju ova grane gospodarstva. Treća generacija inkubatora usmjerena je na pružanje širokog spektra usluga za razvoj tvrtki koje se temelje na znanju. Drugim riječima u nekim velikim inkubatorima te vrste moguće je strancima otvoriti tvrtku i poslovati na teritoriju države u kojoj se inkubator nalazi. Jedna od velikih prepreka na koje nailaze ovakvi inkubatori je velik postotak tvrtki koje se gase. 1 generacija: objekti, zajednički sadržaji, reaktivna podrška, odnos stanodavac-podstanar 2. generacija: objekti, zajednički sadržaji, reaktivna podrška, odnos stanodavac-podstanar + usluge savjetovanja, proaktivna podrška 3. generacija: objekti, zajednički sadržaji, reaktivna podrška, odnos stanodavac-podstanar, usluge savjetovanja, proaktivna podrška + razvoj poslovanja, akcelerator i tehnološki laboratoriji 4. generacija inkubatora je promijenila temeljnu paradigmu od tradicionalne infrastrukture i dodatnih usluga ka internacionalizaciji inkubatora (IBIs) i ko-inkubaciji
  • 30. 29 Kako je vidljivo fokus na inkubatorima, odnosno potpornim organizacijama, potrebno je staviti prvenstveno na razvoj usluga koje se nude gospodarstvu, a paralelno sa time na infrastrukturu koja će se razvijati. 5.4. FAZE PROCESA RAZVOJA Imajući na umu raličite vrste i mogućnosti razvoja inkubatora i usluga za poduzetnika potrebno je bilo definirati fokus djelovanja inkubatora 5.4.1. ODREDITI FOKUS U PODRUČJU IKT-A (koji dio IKT-a) I ITERATIVNO GA MIJENJATI OVISNO O POTREBAMA Kako bi se započeo proces planiranja područja djelovanja i aktivnosti koje će se provoditi unutar PIC-a potrebno je definirati: 1) ključne ciljane skupine na koje će djelovanje PIC-a biti usmjereno i 2) potrebe ciljanih skupina Kako je PIC primarno usmjeren na razvoj inovacija i poduzetništva primarni korisnici su postojeće tvrtke i buduće tvrtke. Iz toga proizlazi kako su ciljane skupine postojeći i budući poduzetnici, te njihovi zaposlenici. Također, postavlja se pitanje koje su to osobe koje će biti nositelji aktivnosti pokretanja novih tvrtki, odnosno tko su budući poduzetnici i zaposlenici tvrtki koje će se otvarati? odgovor je nezaposlene osobe, sadašnji učenici i studenti, te zaposlenici postojećih tvrtki. Analiza potreba IKT sektora u BPŽ pokazala se nedostatnim izvorom informacija za odgovore na pitanja i potrebama ciljanih skupina u sljedećih 5 godina, jer je istraživanje bilo usmjereno isključivo na tvrtke koje su registrirane za neku od djelatnosti IKT sektora, te nisu obuhvaćala tvrtke koje primjenjuju IKT u svom poslovanju. Nadalje, informacije o budućim planiranim poslovima kao temelju za definiranje budućih potreba tržišta rada nisu bile dostupne s obzirom da se dugoročno planiranje u IKT tvrtkama uglavnom temelji na trenutno dostupnoj radnoj snazi na tržištu rada, odnosno nema komponentu razvoja i primjene novih tehnologija za koje još ne postoji adekvatan stručni kadar. ŠTO UČE? Koje kompetencije će im nedostajati i koji su mogući programi obrazovanja odraslih osoba kojima se taj problem može riješiti? ŠTO ĆE IM BITI POTREBNO? ŠTO PLANIRAJU? Koji su to poslovi koje tvrtke planiraju raditi za 3 do 5 godina, odnosno s kojim tehnologijama ili u kojim industrijama planiraju buduće poslove? Koja su to zanimanja za koja se trenutno obrazuju, kako bi znali kakva su predviđanja o kompetencijama budućih zaposlenika NEZAPOSLENE OSOBE UČENICI I STUDENTI POSTOJEĆE TVRTKE
  • 31. 30 Analizom obrazovnih programa koje pružaju obrazovne ustanove u BPŽ, kao i projekata koje planiraju provoditi (opisano u poglavlju 4.), definirano je koje obrazovne programe pripadnici ciljanih skupina trenutno pohađaju, ili su im na raspolaganju. U konzultacijama sa dionicima definirano je kako bi aktivnosti koje će PIC provoditi trebale biti podrška programima koje provode obrazovne ustanove, odnosno njihova nadogradnja, jer će se tako unaprijediti nadopuniti usluge obrazovnog sustava i istovremeno postići sinergijski učinak djelovanja svih ključnih dionika. Pri definiranju fokusa djelovanja PIC-a, potrebno je uzeti u obzir sve ranije opisane značajke BPŽ, iskazanu potrebu za koherentnim djelovanjem sa ostalim dionicima i dvije vrlo bitne značajke IKT sektora: 1) IKT sektor izrazito je dinamičan zbog intenzivnog napretka tehnologije 2) IKT sektor je podrška svim ostalim sektorima i granama gospodarstva Stoga je u odabiru područja djelovanja potrebo u obzir uzeti obilježja gospodarstva BPŽ, odnosno definirati koji su to sektori u kojima je moguće ostvariti značajan gospodarski rast primjenom IKT tehnologija. Za BPŽ definirani su sljedeći sektori u kojima je potrebno razvijati primjenu IKT-a i poticati na razvoj inovacija: Na temelju podataka o karakteristikama gospodarskog sektora BPŽ, odnosno definiranju prioritetnih sektora koji imaju najveći potencijal za rast i razvoj, kao i suvremenim svjetskim trendovima u području tehnologija Industrija 4.0 je definirana je kao temeljno područje djelovanja PIC- a. Odabir ovog područja djelovanja u skladu je sa Strategijom pametne specijalizacije RH 2016.- 2020. (u daljnjem tekstu S3) koji IKT sektor prepoznaje kao jednu od horizontalnih tema za realizaciju aktivnosti u svim prioritetnim područjima. Prepoznati su potencijali robotike i automatizacije (horizontalna tema 5.3.2.1.), zbog značajnog potencijala za razvoj IKT-a i industrije općenito, te ova IKT METALOPRERAĐIVAČKI SEKTOR DRVOPRERAĐIVAČKI SEKTOR OSTALI SEKTORI AUTOMOBILSKA INDUSTRIJA ZDRAVSTVO POLJOPROVREDA I PREHRANA
  • 32. 31 grana IKT-a čini značajan element za unaprjeđenje trenutne razine tehnološkog razvoja hrvatskih industrija.15 Također, uz Industriju 4.0 nerijetko se veže tehnologija Internet stvari - IoT ( eng. Internet of Things), što je u skladu sa horizontalnom temom 5.3.2.2. Strategije pametne specijalizacije. Što je Industrija 4.0.? Pojam Industrija 4.0 se najčešće koristi kako bi se opisao razvoj i unaprjeđenje procesa upravljanja proizvodnim lancem. Također, pojam se ujedno veže i uz četvrtu industrijsku revoluciju. Pojam kao takav su privi upotrijebili članovi Radne skupine za povećanje konkurentnosti Njemačkog gospodarstva 2011. godine. Glavni cilj Industrije 4.0 je implementiranje visokih tehnologija u proizvodne procese, odnosno stvaranje tzv. pametnih tvornica kroz primjenu robotike i digitalizaciju poslovnih i proizvodnih procesa kako bi se povećala kvaliteta, smanjili troškovi proizvodnje i poslovanja i istovremeno povećala fleksibilnost i učinkovitost. Industrija 4.0 usmjerena je na korištenje Internet tehnologija za uspostavu komunikacije između sudionika proizvodnog procesa (ljudi, strojevi, proizvodi i poslovni sustav). Industrija 4.0 se zbog velikih mogućnosti za široku primjenu i izrazitu fleksibilnost primjenjuje i u sektorima koji nisu industrijski (zdravstvo, obrazovanje, okoliš i dr.) 15 Strategija pametne specijalizacije RH za razdoblje 2016. do 2020. godine i Akcijski plan za provedbu pametne specijalizacije RH, str. 161.
  • 33. 32 U smislu modernizacije poslovnih i proizvodnih procesa Industrija 4.0 obuhvaća: 1. Industrijsku automatizacija 2. Internet of Things 3. Industrijsku robotika 4. Robote i manipulatore Također, obuhvaća i 3D tehnologije, kao što su CAD/CAM tehnologije i hologrami.
  • 34. 33 6. IDENTIFIKACIJA MODELA IMPLEMENTACIJE FAZE RAZVOJA POTPORE GOSPODARSTVU Imajući na umu specifičnost izvora financiranja potrebno je osigurati održivost PIC-a na način da tekuće investicije budu kvalitetno usmjerene u određenu fazu razvoja poduzetničkih usluga. Kako je već ranije definirano, nova paradigma podrške poduzetništvu podrazumijeva fokus na pružanje usluga poduzetnicima, pa se proces pokretanja usluga u gospodarstvu može provoditi u nekoliko različitih faza, ovisno o dostupnim financijskim sredstvima i periodu potrebnom za implementaciju pojedinog investicijskog projekta. Zbog nužnosti što skorije intervencije u gospodarskom sektoru BPŽ, provedba nekih od aktivnosti može započeti čim se uspostavi jasan okvir suradnje. Također, vrlo bitan parametar za određivanje budućih koraka implementacije odnosi se na lokaciju. S obzirom da je krajnji cilj uspostaviti okvir za provedbu projekta poduzetničkog centra koji će biti financiran kako sredstvima Županije Brodsko-posavske, tako i iz drugih izvora (EU fondovi, Razvojni sporazum sa područje Slavonija, Baranja i Srijem), nužno je pri tome zadovoljiti kriterije lokacije (neki fondovi ne dopuštaju ulaganje na području grada Slavonskog Broda/ITU), a kako bi se maksimalno iskoristila sredstva koja su na raspolaganju. U pogledu određivanja opreme u koju će se ulagati, nužno je osigurati podršku obrazovnom sektoru, te koliko je moguće izbjeći ulaganje u iste vrste resursa. Jedan od ciljeva izrade ovog dokumenta je usuglašavanje ključnih dionika koji su relevantni za razvoj gospodarstva oko planova i projekata koji će se provoditi u smislu ulaganja u infrastrukturu. Stoga se predlažu neka od mogućih rješenja, koja mogu biti ili faze u razvoju poduzetničkog centra ili mogu poslužiti kao model provedbe postavljenih ciljeva. Neke od faza razvoja usluga, pa samim time i mogućih aktivnosti koje se mogu provoditi su: 1) Ulaganje u izgradnju novih kapaciteta Ulaganje u izgradnju novih kapaciteta omogućava najveću slobodu u kreiranju sadržaja i poslovnog modela koji će se primjenjivati u radu poduzetničkog centra. Ovaj model provedbe podrazumijeva podršku Brodsko-posavske Županije u osiguravanju lokacije, koja bi po mogućnosti trebala biti smještena na području grada, te bi u idealnom slučaju omogućavala povezanost sa srednjoškolskim i ustanovama za visoko obrazovanje, a kako bi se osiguralo poticanje razvoja inovacija. Ovakav bi koncept omogućio: 5. Sudjelovanje učenika strukovnih škola i studenata visokih učilišta u procesima razvoja inovacija, te razvoj vježbeničkih tvrtki, ili uključivanje učenika/studenata na tržište rada 6. Tvrtkama koje su u poduzetničkom centru omogućio bi relativno jednostavan pristup učenicima/studentima koji su potencijalni kandidati za stručnu praksu ili pripravništvo u tvrtkama koje su u poduzetničkom centru 7. Privukle bi se druge tvrtke, ili tvrtke iz drugih područja (uključujući i inozemne tvrtke) koje bi prepoznale potencijal sudjelovanja u ovakvoj poslovnoj zajednici, kao i mogućnosti koje takav oblik suradnje otvara u području istraživanja i razvoja Nedostatak ovakvog pristupa je dug period do završne implementacije s obzirom da je za provedbu potrebno odrediti prikladnu lokaciju, ishoditi potrebnu projektnu i drugu dokumentaciju, pribaviti potrebna financijska sredstva te u konačnici provesti investicijske radove. Također, važno je naglasiti
  • 35. 34 kako je IKT sektor izrazito dinamičan, pa će biti potrebno izvršiti nove detaljne analize u opremu koja će se instalirati u prostor po završetku izgradnje, kako tehnologija koja se primjenjuje ne bi bila zastarjela. 2) Obnova i/ili ulaganje u postojeće prostore: Obnova postojećih objekata podrazumijeva ulaganje u neke od objekata koji stoje na raspolaganju, ali se ne koriste ili nemaju neku trajnu namjenu. Ulaganje se može vršiti na objektima u vlasništvu BPŽ ili se može ugovoriti dugoročni najam. Postoje neki ograničavajući faktori poput veličine prostora i općenito mogućnosti prenamjene prostora u funkcionalnom smislu. Ovisno o odabranom prostoru/prostorima/lokacijama potrebno je utvrditi postojeće funkcionalnosti, procijeniti troškove adaptacije na temelju postojećeg stanja i utvrditi ukupan trošak investicije. U nekim slučajevima potrebno je vršiti dogradnju kako bi se osigurala puna funkcionalnost. Pretpostavka je da bi takav oblik investicije u infrastrukturu bio nešto jeftiniji i brži nego izgradnja potpuno novog objekta. Ovaj model podrazumijeva podršku BPŽ, osiguravanje sredstava za renoviranje i dalje nastavak primjene temeljne funkcionalnosti. Neke od prednosti ovakvog pristupa su: 8. Pojedini postojećih objekti tradicionalno već imaju sličnu namjenu, pa u tom slučaju u zajednici već postoji navika korisnika o svrsi (npr. objekti koji su blizu ili u okviru neke industrijske ili poslovne zone), te nije potrebno značajnije ulagati u privlačenje potencijalnih korisnika na novu lokaciju. 9. Ukoliko su objekti smješteni u neposrednoj blizini drugih institucija ili tvrtki koje čine poslovnu infrastrukturu tada takve lokacije čini dodanu vrijednost za korisnike i zanimljivije su od dislociranih objekata ili objekata koji nisu u blizu drugih institucija koje su važne za poslovne procese i druge aktivnosti koje se provode u ovakvom centru. 10. S obzirom na svrhu poslovno inovacijskog centra blizina ovakvog objekta često je zanimljiva velikim tvrtkama jer na taj način mogu koristiti infrastrukturu samog objekta (npr. laboratoriji za testiranje koncepta ili proizvoda), te također usluge drugih poduzetnika, koji su članovi ili korisnici centra, a koji mogu svoje usluge pružati većim tvrtkama. 11. Na postojećim lokacijama koje su u nekom industrijskom ili poslovnom okruženju veća je vjerojatnost osiguravanja kvalitetne internetske infrastrukture Nedostatci mogu biti: 12. Nepredviđene situacije prilikom procesa adaptacije 13. Neriješeni imovinsko/pravni odnosi, posebice ukoliko je riječ o zakupu 14. Moguća promjena cijene najma 15. Nemogućnost dobivanja bespovratnih sredstava za adaptaciju u željenom iznosu (često je iznos limitiran) ili u slučaju kada objekt nije u vlasništvu BPŽ 16. Moguća uzurpiranost pratećih sadržaja (poput parkinga) 3) Virtualni inkubator Virtualni inkubator je poslovni model u kojem se usluge koje se nude gospodarstvu provode bez fizičke infrastrukture. Većina usluga vrši se online, a pojedine usluge poput edukacija, sastanaka i konferencije
  • 36. 35 vrše se na za to prikladnim različitim lokacijama. Ova vrsta aktivnosti već je započela u BPŽ kroz provedbu projekta „Virtualni inkubator 1.0“ u partnerstvu sa udrugom Connect IT. Idealno, nastavak provedbe aktivnosti na ovaj način podrazumijevao bi uredske prostore i prostor za edukacije, kako bi se korisnicima omogućilo sudjelovanje na edukacijama, ali i mentoriranje i pružanje druge vrste podrške u poslovanju. Model virtualnog inkubatora zahtjeva najmanje financijskih sredstava i najbrži je način provedbe potpornih aktivnosti, jer nema ulaganja u objekte, ali je istovremeno najteže pratiti učinkovitost s obzirom da su poduzetnici/korisnici dislocirani. On line korisnici mogu se nalaziti bio gdje i teško je mjeriti broj korisnika kao i utjecaj aktivnosti na njihove rezultate. Voditelj inkubatora u tom slučaju mora posjećivati korisnike prema nekom rasporedu i kroz formalne sastanke. U slučaju projekta „Virtualni inkubator 1.0“ zajednica koju inkubator okuplja sastaje se svaka 2 tjedna, ali prisustvo nije obvezno, pa se ne može reći da se redovito prati i analizira svaki pojedini korisnik. Međutim, zbog članstva u udruzi Connect IT, većina članova međusobno surađuje, pa se u ovoj fazi projekta utjecaj mjeri kroz sinergijske učinke, iako je realno teško kvantificirati koliko od postignutih učinaka je rezultat svih ostalih aktivnosti koje udruga Connect IT provodi, a koliko je rezultat samog projekta. Također, jedan od nedostataka ovakvog modela je manjak svakodnevne osobne komunikacije sa korisnicima, pa je ponekada teško utvrditi sve potrebe koje korisnici imaju. Ukoliko bi sastanci održavali bili formalnog tipa i prema zadanom rasporedu za sve korisnike, u tom bi se slučaju djelomično izgubila neformalna interakcija sa korisnicima ili mogućnost ad hoc djelovanja u nekoj svakodnevnoj situaciji. Usluge koje se mogu pružati u virtualnim inkubatorima su: 17. Izrada i priprema vrsta raznih planova 18. Pružanje podrške u pronalaženju izvora financiranja 19. Programi edukacije, seminari i konferencije 20. Pružanje podrške kroz mentorstvo i konzultacije raznih savjetnika kod korisnika ili u samom uredu inkubatora 21. Izrada i tisak publikacija 22. Izrada web platforme za dijeljenje sadržaja 23. Provedba različitih vrsta istraživanja 24. Provedba različitih projekata u suradnji sa ključnim dionicima 4) Hibridni model Model poslovno inovacijskog centra za IKT koji se predlaže kao provediv i održiv je hibridni model svih ranije spomenutih modela i obuhvaća sastavnice koje će osigurati uspješnost provedbe, postizanje ciljeva i održivost rezultata, te koji je u skladu s potrebama gospodarstva i specifičnim obilježjima BPŽ. Poslovno inovacijski centar za IKT pružat će podršku gospodarstvu sa naglaskom na razvoj IKT sektora i to u području Industrija 4.0. Hibridni model podrazumijeva pružanje infrastrukture i usluga:
  • 37. 36 1) VIRTUALNI INKUBATOR - koristi će se kao privremeni oblik provedbe aktivnosti koje će se pružati poduzetnicima, a u kasnijoj fazi, odnosno nakon osiguravanja objekata za rad poslovno- inovacijskog centra koristi će se za provedbu aktivnosti pred-inkubacije. 2) POSLOVNI CENTAR: Inkubator – uredske i druge prostore za tvrtke koje posluju do 3 godine Coworking prostor- prostor otvorenog tipa za stolovima za uredski rad (minimalno 20 radnih stolova), uključujući i jednu „tihu sobu“ sa 4 radna mjesta. Suvremeni coworking prostori svojim korisnicima omogućavaju različite vrste korištenja uredskih i drugih sadržaja, kao npr. povremeno korištenje radnog stola bez rezervacije svog prostora, rezervirani/vlastiti ured kroz ugovor o dugotrajnom korištenju, poštanska adresa za dostavu službene dokumentacije ili kao adresa sjedišta tvrtke, konferencijska dvorana za sastanke i sl. Dijeljeni zajednički prostori: 25. 2 manje sale za sastanke (1 za do 10 ljudi 1 za 20 ljudi) opremljene uredskom i IKT opremom 26. Konferencijska dvorana za 100 ljudi opremljena audio-vizualnom opremom 3) CENTAR ZA EDUKACIJU Učionice – minimalno 2 učionice za grupe do 20 ljudi opremljene suvremenim nastavnim pomagalima i jedna informatička učionica sa 20 računala 4) INOVACIJSKI CENTAR:  Laboratorij za robotiku  Laboratorij za IoT  Centar za testiranje inovacija  Laboratorij za 3D tehnologije  Inovacijski centar za ostale tehnologije (dronovi i sl.) 5) UREDI ZA UPRAVLJANJE CENTROM Faze realizacije: 1) Rad virtualnog inkubatora „VIP- Virtualni inovacijsko-poduzetnički inkubator“ 2) Zajednički projekti sa ključnim dionicima 3) Izgradnja novih i/ili adaptacija i dogradnja postojećih objekata 4) Objedinjavanje infrastrukture i usluga 5) Otvaranje područnih/virtualnih inkubatora na različitim lokacijama BPŽ 6) Internacionalizacija poslovanja
  • 38. 37 Modeli realizacije Kako je ranije opisano različiti su modeli implementacije aktivnosti, a ovisno o odabranom modelu uloga ključnih dionika u fazi realizacije može biti različita. Kako se PIC sastoji od dvaju komponenti, infrastrukture i usluga (aktivnosti) koje se provode, tako se i uloge ključnih dionika u pojedinim fazama provedbe, ili pri primjeni pojedinog modela mogu mijenjati. Smisao sistemskog modularnog pristupa planiranju i implantaciji pojedinog projekta podrazumijeva osiguravanje fleksibilnosti kako bi se provedba odvijala neovisno od vanjskih utjecaja, odnosno kako bi se promjenama mogla lakše prilagoditi. Istovremeno, radi osiguravanja postizanja rezultata nužan je uvjet determiniranost nekih varijabli, koje bi trebale ostati nepromijenjene. Dakle, u procesu planiranja ovoga projekta nužno je bilo definirati uloge ključnih dionika, ciljeve koji se žele postići i moguće različite načine zajedničkog postizanja zadanih ciljeva. Osiguravanje infrastrukture U smislu infrastrukture, bilo da se radi o izgradnji novih ili najmu, adaptaciji ili drugom obliku upotrebe postojećih objekata, zbog velikih financijskih izdataka preporuka je da Županija Brodsko- posavska bude nositelj investicijskih projekata, s obzirom da ostali dionici nemaju mogućnost provedbe takvog projekta bez podrške BPŽ. Međutim, ukoliko postoji mogućnost dobivanja financijskih sredstava iz različitih drugih izvora (EU fondovi, sredstva iz državnog proračuna i dr.) moguća je primjena partnerstva između dionika na zajedničkoj provedbi ovog projekta. Također, projekt se može provesti kroz različite oblike javno-privatnog partnerstva, ukoliko ono bude potrebno, no uputno je da vlasništvo infrastrukture ostane u vlasništvu BPŽ. BPŽ je u 2019. godini osigurala sredstva za izradu projektne dokumentacije PIC-a. Drugi mogući oblik je osnivanje novog subjekta koji bi bio vlasnik infrastrukture. Ova opcija može se primijeniti i u kasnijoj fazi na način da se osigura suvlasništvo BPŽ u novom subjektu, te se vlasništvo nad infrastrukturom prenese na novoosnovani subjekt. Provedba programa Programi koji su predviđeni u PIC-u su vrlo širokog raspona, te se u njihovu provedbu mogu uključiti razni dionici koji su sudjelovali u planiranju, ali i neki novi ukoliko se za to ukaže prilika. Provedba programa ovisno o fazi implementacije može podrazumijevati različite pristupe partnerskoj provedbi, te je preporuka u samu provedbu uključiti što veći broj dionika, posebice ako se na taj način osigurava veći priljev sredstava kroz projekte koji se mogu financirati iz EU fondova i drugih izvora. Provedba programa podrazumijeva nekoliko ključnih uloga, međutim dvije su osnovne skupine aktivnosti za koje je potrebno odrediti načine provedbe: 1) Upravljanje infrastrukturom nakon što ona bude osigurana Upravljanje infrastrukturom može se realizirati na nekoliko načina, te se tijekom implementacije može mijenjati. Moguće je osnovati novi poslovni subjekt (koji može ili ne mora biti vlasnik infrastrukture) za koju je potrebno definirati vlasništvo. Takva organizacija u slučaju da je BPŽ vlasnik infrastrukture može iznajmiti prostore ukoliko se za to osiguraju sredstva iz drugih izvora, ili može infrastrukturu dobiti na korištenje. S obzirom da će usluge koje se pružaju korisnicima PIC-a djelomično biti komercijalne, moguće je izraditi model samoodrživog financiranja na način da se iz prihoda ostvarenih gospodarskom djelatnošću PIC-a osiguraju sredstva potrebna za upravljanje i održavanje infrastrukture.
  • 39. 38 Druga mogućnost je da aktivnosti vezane za upravljanje PIC-om budu obveza nekog od ključnih dionika, kao što je npr. CTR-Razvojna agencija BPŽ. U tom slučaju također je moguće primijeniti različite modele suradnje, koji se prema potrebi mogu prilagođavati, odnosno moguće je da BPŽ ustupi infrastrukturu na korištenje, ugovori najam, ili na neki drugi način ugovorom uredi partnerski odnos. Treća mogućnost je kombinacija više različitih ugovornih odnosa koji se mogu primjenjivati u različitim fazama/vrstama implementacije. Kako PIC u svom idejnom smislu sadrži nekoliko različitih funkcionalnosti (inkubator, coworking prostor, edukacijski centar, inovacijski centar sa laboratorijima i dr.), nije nužno da se sve aktivnosti odvijaju na jednoj lokaciji, pa je moguće za pojedinu lokaciju primijeniti različite modele upravljanja infrastrukturom. 2) Upravljanje aktivnostima koje PIC nudi svojim korisnicima Aktivnosti koje će se provoditi u okviru PIC-a trenutno su odgovornost BPŽ koja je i pokrenula inicijativu za provedbu. Po uzoru na projekt „Virtualni inkubator 1.0“ za koji su sredstva za 2018. godinu osigurana iz proračuna BPŽ, a kojih je nositelj udruga Connect IT, moguće je osigurati daljnju provedbu aktivnosti na način da ih provode relevantni dionici. Ovakav pristup omogućava uključivanje svih dionika urazličitim fazama provedbe i na različite načine. Također, na ovaj se način osigurava korištenje postojećih resursa koje pojedini dionici već imaju, sve dok se ne osigura potrebna infrastruktura i samostalnost PIC-a u upravljanju projektnim aktivnostima. Provedba nekih aktivnosti može se i trajno prepustiti dionicima, ili se provoditi partnerski kroz različite projekte. Preporuka je za svaku godinu sa ključnim dionicima izraditi plan aktivnosti, definirati uloge dionika u provedbi aktivnosti i pripremiti financijski plan. Takav plan aktivnosti ujedno će služiti i kao temelj za izradu projektnih prijedloga koji će se prijavljivati na natječaje iz različitih iz izvora (EU fondovi, državni proračun, privatni donatori dr.) Međutim, kako će opseg aktivnosti većim dijelom, zbog ovisnosti o vanjskim izvorima sredstava, biti teško predvidjeti, potrebno je osigurati dovoljno fleksibilnosti u implementaciji, kako bi se sadržaj aktivnosti mogao kontinuirano prilagođavati dinamici raspisivanja natječaja i ciljevima pojedinog natječaja. Stoga je važno u planu aktivnosti predvidjeti moguće potrebne projekte u pojedinoj godini, ali i ostaviti otvorenu mogućnost dionicima da tijekom godine predlažu nove projekte koji su u skladu sa strateškim ciljevima PIC-a. Uloga dionika je aktivno sudjelovanje u izradi plana aktivnosti, ali i praćenje faza procesa implementacije, kako bi na vrijeme mogli prepoznati potencijalne prilike za realizaciju zajedničkih ciljeva i aktivnosti.
  • 40. 39 7. POSLOVNO INOVACIJSKI CENTAR Poslovno inovacijski centar – PIC je mjesto na kojem se osiguravaju uvjeti za razvoj gospodarstva BPŽ, pruža podrška u poslovanju poduzetnika, te potiče inovacije, istraživanje i razvoj kroz povezivanje gospodarskog i obrazovnog sektora i suradnju sa ostalim ključnim dionicima. Poslovno inovacijski centar namijenjen je prije svega poduzetnicima za razvoj i implementaciju ideja, te kao podrška u poslovanju. Usluge PIC-a namijenjene su različitim vrstama poduzetnika bez obzira na fazu razvoja, odnosno zrelosti (od faze ideje do tvrtki s višegodišnjim poslovanjem) ili veličinu tvrtke. Nova paradigma djelovanja potpornih organizacija, poput ove, stavlja naglasak na pružanje usluga te fokusiranost i specijalizaciju za određeno područje djelovanja. PIC BPŽ je usmjeren na razvoj i korištenje Industrije 4.0, a u svom djelovanju sadrži dvije komponente, usluge i infrastrukturu. U smislu djelovanja usmjeren je u dva osnovna pravca: 1. podrška poslovanju 2. razvoj inovacija sa ciljem poticanja rasta i razvoja poduzetništva PODUZETNIČKI CENTAR INOVACIJSKI CENTAR EDUKACIJSKI CENTAR UPRAVA PIC-A