Skip to main content
POJAM ENERGIJEPOJAM ENERGIJE
OBNOVLJIVI IOBNOVLJIVI I
NEOBNOLJIVINEOBNOLJIVI IZVORIIZVORI
ENERGIJEENERGIJE
POJAM ENERGIJE
• Koje vrste energije su ljudi prvo počeli da koriste?
• Koje vrste energije se danas koriste?
OBLICI ENERGIJE
U prirodi postoje različiti oblici energije.
U zavisnosti od toga da li ih ima dovoljno, tj. da li se
mogu obnavljati ili ne, dele se na:
• neobnovljive – ugalj, nafta, gas
• obnovljive - Sunčeva( solarna) energija, energija vode,
energija vetra
• alternativne - energija biomase, geotermalna energija,
energija talasa, plime i oseke.
Obnovljivi izvori energijeObnovljivi izvori energije
Obnovljivi (nepresušni) izvori energije su: sunce, voda, vetar isunce, voda, vetar i
biomasa.biomasa.
Korišćenjem sunca, vetra i vode se ne zagađuje priroda.ne zagađuje priroda.
Energija vode
•Voda je nepresušan izvor energije.
•Hidroelektrane se obično nalaze pored reka i one prerađuju vodu u
električnu energiju, biraju se vodotokovi sa velikim protokom vode
ili planinske reke sa manjim tokom, ali velikim padovima.
•Za rad hidroelektrana, mogu se koristiti samo brze i snažne
vode kojih ima tokom cele godine.
•Npr. Hidroelektrana Đerdap I, II, III i IV na Dunavu.
•Prva hidroelektrana u Srbiji je bila puštena 2. avgusta 1900.
godine i to sa Teslinim sistemom trofaznih struja. Zaustavljena
1970. , pa ponovo pokrenuta 2000. i radi i danas.
•Jedan kWh (kilovat)energije proizvaden u hidroelektrani je
značajno jeftiniji od onog u termoelektrani i ima manji negativni
uticaj na životnu okolinu.
•Obzirom da ne koristi gorivo, hidroelektrane imaju pozitivan
uticaj na prirodu.
Energija vetra
• Energiju vetra čovek upotrebljava od davnih vremena za pokretanje
vetrenjača i jedrenjaka.
• Vetrenjače su se nekada koristile za mlevenje žita.
• Danas zahvaljujući vetrenjačama dobijamo električnuelektričnu strju.strju.
• Dobra strana energije vetra jeste ta što prilikom njenog
korišćenja nema zagađivanja, ali se ona može koristi samo na
mestima na kojima duvaju jaki vetrovi i stalni vetrovi.
• ZANIMLJIVOST:
Prva vetrenjača u Srbiji, sagrađena
je oko 1820. godine.
Ona je sa dužim ili kraćim prekidima
radila sve do prve poplave reke
Tise, kad joj je voda poplavila
temelje i vetrenjača je pala.
Energija sunca
•Energiju sunca čovek koristi na razne načine.
•Sunce se koristi za zagrevanje solarne ploče na kojoj se nalazi
negativno i pozitivno nabijeni sloj koji obrazuje strujni krug, pri
čemu nastaje električna energija.
•Gradeći kuće, vodi se računa o tome da li su na osunčanim
mestima ili nisu, izrađuju planovi da u kući bude što je moguće više
svetla i toplote i koristiti materijale za izgradnju koji upijaju
sunčevu toplotu .
Solarno toplotni energetski sistem za zagrevanje
vode u kući.
Danas se koriste solarne ploče, kao i drugi tehnološki pronalasci
koji omogućavaju sakupljanje i pretvaranje sunčeve energije u
električnu energiju, a samim tim i njemu upotrebnu u
domaćinsvima.
Biomasa
Biomasa je organska materija životinjskog ili biljnog porekla koja se
pomoću različitih procesa pretvara u upotrebljivu energiju.
Energija biomase može se eksploatisati na razne načine.
Neobnovljivi izvori energije
Ne obnoljivi izvori energije su: nafta, ugalj i zemin (prirodni) gas.
Korišćenjem nafte, uglja i zemnog (prirodnog) gasa, zagađuje se
priroda.
Ugalj, nafta i prirodni gas su najvažniji energetski izvori na svijetu.
Skoro 90% energije koja se u svijetu
koristi dolazi od uglja, nafte i
prirodnog gasa.
•Ako presuše ovi izvori energije, to bi bila katastrofa za većinu
zemalja na svetu. Tada ne bi mogli proizvesti toplotnu i električnu
energiju na koju smo navikli.
•Tada ne bi mogli voziti automobile, vozove i avione kao što to
danas radimo.
•Na drugi način moramo se orijentisati na neke druge energetske
izvore.
•Za to ima dva razloga:
•Kao prvo nema dovoljno ni uglja, nafte i prirodnog gasa za
buduću upotrebu. Zemlje u svetu troše sve više i više energije.
•Kao drugo stvara se velika količina CO2, pri sagorevanju uglja,
nafte i prirodnog gasa. CO2 utiče na promenu naše klime.
• Nafta je nastala pre mnogo godina.
• To se desilo kada bi biljke i životinje umirale i padale na dno
okeana. Godinama su bili prekrivani glinom, peskom i kalkom.
• Toplota i bakterije su potpomogli trulenju životinja i biljaka. Na
taj način je nastala debela crna tečna masa koju mi nazivamo
nafta.
• Dok je nastajala nafta uporedo se dolazilo i do gasa. To je onaj
prirodni gas koji mi danas dobijamo iz Zemljine utrobe.
Nafta
•Nafta je posle uglja najveći zagađivač.
•Nafta se nalazi pod vodom i pod zemljom. Sirova nafta se
prerađuje u rafinerijama.
•Kada se nafta preradi, od nje se dobijaju derivati: dizel, gorivo,
mazut i kerozin.
•Životinje i biljke koje su živele pre milion godina postala su
nafta i prirodni gas na dnu okeana.
•Avioni koriste kerozin,
•automobili koriste gorivo,
•brod koristi dizel i
•mazut koriste termoelektrane i hidroelektrane.
Zemni (prirodni) gas
• Zemni gas je prirodno gasovito fosilno gorivogasovito fosilno gorivo..
• Prirodni gas se javlja i u posebnim ležištima gde nema nafte.
• Tu je prisutan tzv. suvi (ili siromasni) zemni gas koji se pretežno
sastoji od metana i ne sadrži propan i butan.
•Upotreba prirodnog gasa se može podeliti na:
•njegovu upotrebu kao goriva (za grejanje u industriji i u
domacinstvima) i
•u hemijskoj industriji (za proizvodnju đubriva i hemijskih
jedinjenja).
•U poslednje vreme se sve više koristi za pokretanje vozila kao
alternativno gorivo (umesto gorivo).
Ugalj
•Ugalje je nastao od izumrlih biljaka koje se nalaze pod zemljom
mnogo miliona godina. Biljke su se tokom vremena presovale i
okamenile. To se zove smedji ugalj ili kameni ugalj.
•Znaš li da…je ugalj jeftin i da ga ima mnogo?
•Zato se ugalji koristi jako puno svuda u svetu. Na žalost ugalj je
onaj energetski izvor koji najviše ispušta dim sa otrovnim
gasovima, prašinom i drugim štetnim materijama.
Nije dovoljno samo!
• Nalazišta uglja, nafte i prirodnog gasa na Zemlji neće večno
trajati. Svi stručnjaci se u tome slažu.
• Naučnici računaju da je ostalo:
• prirodnog gasa za 70 godina potrošnje
• nafte za 30-50 godina potrošnje
• uglja za 200 -300 godina potrošnje
• Šta će se posle toga dešavati?
• Da, ako se želimo voziti našim automobilima i vozovima, grejati
stanove i putovati avionom, moramo naći druge izvore energije.
•Znaš li da…
•prirodni gas ispušta manje CO2 nego ugalj i nafta? Zato
neki misle da bi trebali koristiti više prirodnog gasa.
•Rusija je zemlja najbogatija prirodnim gasom.
• Oni ga prodaju zemljama Evope i transportuju ga
velikim cevima koji se zovu gasovodi.
Šta da uradimo da bi nam
vazduh bio čistiji?
1. Umesto što previše zagrevamo prostorije u kojima
boravimo, trebalo bi da se obučemo toplije.
2. Automobile bi trebalo da koristimo samo za duže
vožnje, i to ako se njima prevozi više ljudi. Umesto da
se vozimo automobilom, mogli bi smo da pešačimo,
vozimo bicikl ili da koristimo javni prevoz.
3. Možemo da zasadimo drvo!