Skip to main content
Dipl.ing.Mileva Marić
90
3
3
3 3 1
poljoprivreda
šumarstvo
vodoprivreda
stočarstvo i veterina
komunalna higijena
prehrambena industrija
•Zastita bilja je jedna od osnovnih
agrotehniekih mjera u povecanju prinosa
•Bez primjene pesticida savremena
proizvodnja hrane jos uvijek nije moguca
• Način i oblik primjene pesticida ima veliki
uticaj na otrovnost za pčele
U Evropi je od 1980.
godine aktivna
organizacija koja ima za
cilj utvrđivanje toksičnosti
pesticida prema pčelama.
Međunarodna komisija za
odnos između biljke i
pčele (ICPBR), radna
grupa zaštita pčela.
Ponekad se odgovornost za trovanje pčela prebacuje sa
pčelara na poljoprivredne proizvođače i obrnuto.
Neophodna je saradnja. Pčelar u svakom trenutku mora znati
i informisati se kada se obavlja prskanje, kojim sredstvima,
kao i njihovo dejstvo prema pčelama.
Veoma je važno praćenje leta pčelinjih zajednica da bi se
imao uvid u teritoriju koju posjećuju pčele i sadržaj
medonosnih biljaka na njima.
Idealna zaštita sastojala bi se u smanjenju
upotrebe pesticida. Da se spreči
neracionalno korišćenje hemijskih preparata
u poljoprivredi, te da se tako zaštite pčele.
Testiranje različitih supstanci koje bi se
dodavale preparatima za zaštitu bilja, da bi
nakon tretiranja, te supstance odbijale pčele
i tako sprečavale masovna trovanja.
Zaprašivanje ima negativniji uticaj prema
pčelama od primjene prskanjem.
Tretiranja tokom noći ili rano ujutru može
značajno da smanji opasnost primjene
pesticida i njihovog uticaja na pčele.
Noćno tretiranje ima prednost nad ranim
jutarnjim.
Primenjeno sredstvo se lako vetrom prenosi na
susjedne površine. To je skoro pravilo ako se vrši
zaprašivanje ili prskanje iz aviona, kada je brzina
vjetra veća od 2 m/sek., ili je visina leta aviona veća
od 5 m. Tretman se kod avioprskanja dozvoljava
samo pri brzini vjetra manjoj od 2 m/s, a kod
aviozaprašivanja 3 m/s.
Mora se voditi računa i o driftu. Dio pesticida može
da ode nenamjerno na susjednu kulturu pa da
izazove štete.
Pri padu temperature ili povećanoj vlažnosti vazduha
opasnost od trovanja istim preparatom je samim tim
produžena, pa se vreme izolacije produži, u odnosu na
planirano, za još 1-2 dana. To važi kod direktnog dejstva
otrova na pčele.
Ukoliko postoji rizik od trovanja pčela,
birati manje toksične pesticide.
Preseliti pčele prije primjene
insekticida u periodu precvjetavanja.
Ne primjenjivati insekticide u vrijeme
cvjetanja.
GRUPA 1 - Visoko toksični pesticidi
(Pčele jako stradaju ako se prskanje obavlja tokom njihovog
leta, ali do stradanja može doći i u narednih 5 dana po
tretmanu zbog visoke otrovnosti preparata
•GRUPA 2 - Umereno toksični pesticidi
(Ukoliko se pesticidi pravilno primjenjuju može da se
izbjegne direktna opasnost prema pčelama.
• paziti da se ne nanose direktno na pčele
GRUPA 3 - Relativno netoksični pesticidi
(Kada se koriste nedaleko od pčela mogu da daju minimalne
štete)
SELEKTIVNOST PESTICIDA
Postoje pesticidi selektivni na pčele, pa su neki od njih već iskorišćeni za
suzbijanje parazita pčela.
1) Insekticidi selektivni na pčelu i korisnu entomofaunu: diflubenzuron
(Dimilin), pirimikarb (Pirimor), amitraz (Mitac), Bacillus thuringiensis,
teflubenzuron (Nomolt) i propargit (Omite).
2) Insekticidi relativno selektivni na pčelu:, neki piretroidi (svojom
repelentnošću), fosalon (Zolone Liquide). Poznato je dejstvo još jednog
insekticida na pčele. To je acetamiprid (Mospilan 20 SP), koji nije toliko
toksičan po odrasle pčele, ali je zato veoma opasan po sve stadijume
pčelinjeg otvorenog legla.
3)Fungicidi relativno selektivni Captan-nema uticaja na odrasle nego na
larve
4) Fungicidi relativno opasni za pčele (zahtevaju opreznost): neke
kombinacije metalaksil-a, dinokap (Karathane).
5) Herbicidi relativno opasni za pčele: 2,4-D na bazi dimetil-amino soli;
2,4-D + MCPA + MCPP; 2,4-D + MCPA; 2,4-D + MCPP; 2,4-D, dikamba +
mekoprop, dihlorprop + dikamba, dikvat, parakvat, difenzokvat, simazin +
amitror + MCPA.
Čitati uputstva.
Ukoliko se pčele nalaze na ugroženom području neophodno je
obezbjediti da pčele ne izlaze iz košnica u vremenu koje je
opasno zbog primjene pesticida. U košnici se oslobađa prostor
stavljaju se prazni ramovi, a moraju se staviti i ventilacione
mreže na otvore košnice. Potrebno je i dodavati svježu vodu.
U vrijeme toplih dana košnice stavljati u hladovinu.
Ovakvo čuvanje pčela je pogodno ukoliko se primjenjuju
pesticidi sa kraćim periodom trajanja.
Divlja kopriva, maslačak, djetelina i
druge medonosne biljke, sa puno
polena, koje su pravi mamac za
pčele. Česte su u voćnjacima.
Ukoliko zemlja nije obrađena i te
biljke nisu uništene, a krošnje iznad
njih se tretiraju pesticidima, pčele
će već pri prvom susretu sa
otrovnim supstancama da uginu.
Tretiranje zasada u periodu kada nije u cvjetanju
može da izazove takođe štete jer možemo da
imamo pored zasada biljke koje cvjetaju.
NAČIN TROVANJA
Trovanje pčela može nastati: dodirom, preko organa za varenje i preko
organa za disanje pčela. Kontaktni pesticidi deluju preko hitinskog
omotača.
Barice rastvora za tretiranje ispod voćaka ili na mestima gde se sredstvo
meša sa vodom, značajan su uzrok trovanja. Tako su pčele izletnice
prve na udaru. Ali, strada i leglo, gde je glavni uzrok trovanja polen, koji
pčele unesu u košnicu.
SIMPTOMI TROVANJA
Većina pesticida otrovnih za pčele, deluje na nervni sistem. Posle ekspozicije,
pre ili kasnije, dođe do paralize vitalnih organa pčela. Prvo stradaju pipci, noge i
krila, a zatim usni aparat i drugi delovi tela. Neki preparati izazivaju grčenje i
povijanje tela pčele. Otrovana pčela prvo postaje aktivnija, zatim se telo grči,
noge se pokreću nekoordinisano, prevrne se na leđa i brzo ugine. U travi, ispred
košnica, primećuju se pčele koje bauljaju sa naduvenim i povijenim zadkom, sa
raširenim krilima, koje su nesposobne da lete. Tek otrovane pčele su iznemogle,
sa neprirodno povijenim trbuhom i sporo se kreću. Otrovanoj pčeli nema pomoći.
Stražarice na letu sprečavaju izletnice da uđu u košnicu pri povratku sa paše.
Pčele iz košnica izbacuju veći broj mrtvih pčela ili slabo pokretnih i iznemoglih.
Agresivnost pčela na pčelinjaku je pojačana. Na cvjetovima, listovima i drugim
djelovima tretiranog bilja, kao i oko njega, nalaze se pčele sa navedenim
simptomima ili mrtve. Ispred košnica, na košnicama i u košnici može se naći veći
broj uginulih pčela. Društva naglo slabe i jedva pokrivaju leglo.
Da bi zaštitili pčele osnova je saradnja između
poljoprivrednih proizvođača koji primjenjuju
pesticide i pčelara.
Važnu ulogu u sprečavanju trovanja pčela
imaju i sredstva javnog informisanja koja
obavještavaju pčelare o primjeni pesticida u
poljoprivredi ili u komunalnoj higijeni.
SARADNJA !!!
HVALA NA PAŽNJI !!!