Skip to main content
Klikni na strelicu
 Kada je pokazivač miša ovakav, možeš da klikneš. BUDI PAŽLJIV!
 Kada klikneš na Silvija on će ti pružiti neke dodatne ili zanimljive
informacije.
 Kada klikneš na ovu strelicu vraćaš se nazad.
 Kada klikneš na ovu strelicu ideš napred.
 Kada klikneš na Mozgića on će te odvesti do pitanje za razmišljanje.
Odgovor je tačan. Odgovor nije tačan.
Klikni na strelicu
 Ptice su, pored gmizavaca,
vodozemaca i sisara jedan od
četiri razreda koji čine klasu
kopnenih kičmenjaka
(tetrapoda).
 Nauka koja se bavi
proučavanjem ptica naziva se
ornitologija.
 Kao organe za kretanje imaju
krila.
 Kao telesni pokrivač imaju
perje koje podmazuju lojnom
trtičnom žlezdom.
 Menjanje telesnog pokrivača
zove se mitarenje.
 Polažu jaja.
Nastavi daljeVrati se nazad.
Kljun
Krila
Perje
Klikni na Silvija
KIVI
Novi
Zeland
NOJAfrika
EMUAustralija KAZUARAustralija
PINGVIN
Antarktik
Planerni let Propelerni let
Klikni na Silvija
VIDEO-Let kondora
 Rožna tvorevina kože
(keratin).
 Pokriva telo ptice.
 Imaju ga samo ptice.
 Postoje dva tipa perja :
1. paperje
2. konturno perje
 Uloge perja:
1. Pomaže pri letenju
2. Čuvanje stalne telesne
temperature
3. Pronalaženje partnera
4. Zaštitna obojenost
Konturno
pero
Paperje
Perna
zastavica
Perna
drška
(GRANA)
Isperci
(GRANČICE)
Kukice
 Ovakvo perje imaju npr. ptice grabljivi kojima je u lovu vrlo važno
da budu dobro sakrivene od plena.
 Koštana vilica sa
rožnim navlakama.
 Ptice nemaju zube.
 Oblik i veličina
kljuna zavisi od
načina ishrane.
 Kljun služi za
pribavljanje hrane,
pravljenje gnezda.
Razmisli... Kakvu građu kljuna ima flamingo ako
znaš da se on hrani filtrirajući čestice iz vode.
Klikni na sličicu iznad za koju smatraš da
prikazuje krađu kljuna flaminga.
mreža
slamka
cedka
koplje
Vrati se nazad i pokušaj ponovo.
mreža
slamka
cedka
koplje
Vrati se nazad i pokušaj ponovo.
mreža
slamka
cedka
koplje
Vrati se nazad i pokušaj ponovo.
mreža
slamka
cedka
koplje
Kljun flaminga poput cedke izdvaja (filtrira) sitne
organizme iz vode (plankton) koji mu služe kao
hrana.
mreža
slamka
cedka
koplje
Šta ptice jedu?
Insekti Žabe, ribe, zmije Kidanje mesa
? ? ?
Krupna semena i
plodovi
Sitna semena Nektar? ? ?
LOBANJA
KIČMENICA
KIČMENICA
KRILA
NOGE
RAMENSKI
POJAS
KARLIČNI
POJAS
REBRA
GRUDNA KOST
(KOBILICA)
VILICA
 Ptice imaju odličan vid, zato i mi često za onoga ko dobro vidi
da ima ‘oko sokolovo’.
 Ne samo orlovi, i druge ptice grabljivice imaju sjajan vid.
 Među njima u SOVE!
 Vid sove ušare je oko 35 puta oštriji od vida čoveka. Ova ptica
može noću da vidi miša u pokretu sa razdaljine od preko 1 km!
Video-sova okreće
glavu za skoro 360
USTA JEDNJAK
VOLJKA
PREDŽELUDAC
MIŠIĆNI ŽELUDAC (BUBAC)
CREVO
OTVOR KLOAKE
KLJUN
ŽDRELO
Klikni na Silvija
DUŠNIK
VAZDUŠNE
KESE
VAZDUŠNE
KESE
PLUĆA
NOSNI OTVORI
 Povećavaju zapreminu
pluća.
 Dodatno smanjuju
težinu tela.
 Omogućavaju lakše
održavanje ptica na
visini.
 Ptice ispuštaju zvuke koji se stvaraju u
posebnom organu na dušniku.
 Posebno dobro razvijen kod pevačica.
 Razvijenije kod mužjaka.
SIRINKS
 Pevanje je način komunikacije tj.
sporazumevanja ptica.
 Ptice komuniciraju iz različitih razloga:
 da bi imresionirale i privukle partnera
suprotnog pola,
 označavanje teritorijalnih granica,
 prepoznavanje članova porodice,
 oglašavanje uzbune tj, prisustva
predatora (neprijatelja),
 prenošenje informacija o hrani.
Klikni na Silvija
 Najkrupnija i najčešća od naših senica, jedina koja ima crnu prugu sredinom
grudi i trbuha. Česta u svim tipovima šuma, po parkovima i voćnjacima.
Stanarica. 13-15 cm.
Klikni na zvučnik kako bi čuo
pesmu velike senice.
 Odozgo i grudi sivi, trbuh poprečno prugast.
Poznaje se po glasu (zvonko “ku-ku”), držanju i silueti na grani i u letu.
Nastanjuje šume, parkove, poljoprivredne predele sa grmljem i
drvećem, močvare. Selica. 32-36 cm
Klikni na zvučnik kako bi čuo
pesmu obične kukavice.
 Najčešći i verovatno najupadljiviji od naših detlića, sa jarkocrvenim
podrepkom i potiljkom. Šume na svim nadmorskim visinama, parkovi, stari
voćnjaci. Stanarica. 23-36 cm
Klikni na zvučnik kako bi čuo zvuk koji
proizvodi deliki detlić dok kucka u drvo
Česta crna ptica žutog kljuna, ženka smeđa. Sve šume i šibljaci na svim
nadmorskim visinama. Stanarica, 24-29 cm veličine.
Klikni na zvučnik kako bi
čuo pesmu kosa.
 Crveno lice i žuta pruga na krilu čini da ovu vrstu ne možete pomešati ni sa
kojom drugom. Ivice šuma, parkovi, voćnjaci, sela; u jesen se često hrani na
glavicama čička. Stanarica, tokom jeseni i zime u velikim jatima. 12-14 cm
Klikni na zvučnik kako bi
čuo pesmu štiglića.
Karakteristučna siva forma sa dve pruge na krilu i belim nadrepkom podseća na
pravog divljeg goluba, danas retku i ugroženu pticu klisura i planinskih litica.
Bez obzira na obojenost, golubovi naseljenih mesta predstavljaju mešance
divljih i raznih rasa domaćih golubova, i upravo to ukrštanje ugrožava pravog
divljeg goluba, čija je brojnost u osetnom padu. Stanarica. 30-35 cm.
Klikni na zvučnik kako bi
čuo pesmu goluba.
 Kada kažemo slavuj, mislimo na ovu neuglednu smeđu pticu koju,
mimo glasa, odaje izrazito riđi nadrepak .Rubovi listopadnih šuma i
šikara, parkovi sa dosta žbunja. Selica. 15-17 cm.
Klikni na zvučnik kako bi
čuo pesmu slavuja.
 Srce iz 4 dela (2 pretkomore-leva i desna, 2 komore-
leva i desna).
 Cirkulacija podeljena na dve polovine:
 Desna polovina-krv bogata ugljen-dioksidom
 Leva polovina-krv bogata kiseonikom
 Nema mešanja krvi.
 Održavanje stalne telesne temperature (40˚do
43˚C)
Krv bogata ugljen-dioksidom
Krv bogata kiseonikom
D.K. L.K.
D.P. L.P.
KAPILARI
PLUĆA
KAPILARI
DRUGIH
ORGANA
Klikni na Silvija
 Prosečan broj otkucaja srca u minutu u mirovanju kod:
 Domaće kokoši je 245
 Vrane 345
 Vrapca 460
 Kolibrija (rubinastogrli) 615!
 Poređenja radi, naše ljudsko srce otkuca 60-80 puta u
minuti!
 Ptice imaju proces unutrašnjeg oplođenja tj. oplođenje se dešava unutar
tela.
 Ptice imaju amniotsko jaje-stvaraju ga polni organi ženke (jajnik i jajovod)
nakon unutrašnjeg oplođenja (unutar tela).
 Ovo jaje ima čvrstu krečnjačku ljusku.
 Ptica greje jaje toplotom svog tela kako bi se u jajetu razvilo mladunče.
Klikni na Silvija
 Nikada ne biste ni pomislili da je najmanja ptica na svetu u srodstvu sa
najvećom pticom.
 Najmanja ptica na svetu je pčelinji kolibri sa Kube, veličine svega 5 cm,
i jajetom veličine graška.
 Najveća ptica na svetu je Noj iz Afrike, visine 2,74m, sa jejetom težine
1,5 kg.
AMNION
ŽUMANCE
EMBRION
LJUSKA
Ugljen-dioksid
kiseonik
Klikni na Silvija
Embrion pileta
Embrion čoveka
Verovali ili ne,
izgledaju gotovo
identično!
Gnezdo
Gnezda
Pilići
(TRKUŠE)
Goluždravci
(ČUČAVCI)
Rađaju se bez perja
Roditelji ih hrane
Rađaju se sa perjem
Mogu sami da se
hrane
ŽENKAMUŽJAK
Klikni na Silvija
Video-ples mužjaka
rajske ptice
 Ptice žive na svim kontinentima.
 Mnoge žive u velikim grupama-
JATA.
 Zavisno od načina života delimo ih
na: stanarice, skitnice i selice.
 Selidba ptica najpre zavisi od
ponude hrane na području
gnežđenja.
 Većina evropskih ptica zimuje u
Africi, a manji deo na jugu Azije.
 Za pronalaženje puta značajni su:
Sunce, druge zvezde, Zemljin
magnetizam, smer vetrova,
Mesec, reljef (položaj reka i
planina)…
Klikni na Silvija
ĆUK
GALEB
FAZAN
GRLICA
VELIKA
SENICA
SVRAKA
PLAVA
SENICA
ČAVKA
VRABAC
SIVA
VRANA
DIVLJA
PATKA
VELIKI
DETLIĆ
CRVENDAĆ
ORAO
MIŠAR
SEOSKA
LASTA
BELA
RODA
CRVENOKLJUN
I LABUD
SLAVUJ
KUKAVICA
KOS
ČIOPA
ČVORAK
GRADSKA
LASTA
 Najduži put migracije prevale arktičke čigre koje na putu
do zimovališta i nazad prelete i do 34.000km.
Područje gnežđenja (crveno)
područje zimovanja (plavo)
migracijske rute (zeleno)
Mnoge ptice hrane se insketima ili njihovim
larvama.
Ptice oprašuju cveće ili raznose semena i plodove
biljaka.
Ptice grabljivice hrane se glodarima i na taj način
regulišu njihovu brojnost.
Ptice su hrana za druge životinje (npr. zmije,
lasice, lisice).
Lešinari su čistači prirode, jer se hrane leševima
uginulih životinja.
Jaja i meso ptica čovek koristi u ishrani.
Perje ptica koristi se za punjenje jorgana,
jastuka, jakni i sl.
Klikni na Silvija
Biljke.. Velike opasnice... 
Dosetile se kako da privuku
životinje i time obezbede sebi
opstanak.
Veliki broj biljaka proizvodi sladak
sok nektar, koji je izuzetno
ukusan, i životinje ne mogu da
mu odole.
Pa, tako ni ptice.
Mnoge ptice jedu nektar ili polen, a
kada dođu na cvet one ga i
oprašuju.
Ovakav odnos u kome i biljka i
životinja imaju korist naziva se
simbioza.
Video-kolibri
oprašuje cvet
 Ptice su klasa kopnenih kičmenjaka (tetrapoda).
 Kao organe za kretanje imaju krila-izmenjene prednje
ekstremitete.
 Većina ptica može da leti, ali postoje i neke ptice neletačice
(kao što su na primer pingvin, noj, kivi, emu)
 Kao telesni pokrivač imaju perje.
 Perje je rožna tvorevina kože koja ima više uloga, a neke od njih
su i grejanje tela, privlačenje partnera, pomoć pri letenju ili
kamuflaža.
 U procesu koji se naziva mitarenje ptice menjaju perje.
 Ptice su jedine životinje koje imaju perje.
Vrati se na sadržaj
Nastavi dalje
 Ptice imaju kljun koji predstavlja koštanu vilicu sa
rožnim navlakama.
 Kljun služi za pribavljanje hrane, pravljenje gnezda i
može biti vrlo raznovrsnog oblika.
 S obzirom da ptice nemaju zube, u varenju im pomaže
voljka (deo jednjaka u kome se natapa hrana) i
želudac sa kamenčićima koji sitne hranu.
 Kosti ptica su šuplje, ispunjene vazduhom, što ptice
čini lakšima.
 U građi skeleta važna je i kost kobilica za koju se
vezuju mišići koji pokreću krila.
 Ptice imaju, kao i sisari, četvorodelno srce i stalnu
telesnu temperaturu.
 Ptice dišu uz pomoć pluća, koja imaju proširenja
(vazdušne kese) koja dodatno čine pticu lakšom.
 Za ptice je karakteristična njihova pesma, koja ima
brojne uloge, a između ostalog i da mužjak privuče
žensku, da se oglasi uzbuna itd.
 Ptice se razmnožavaju polno, mužjaci i ženke se
razlikuju, pri čemu su mužjaci uglavnom lepo obojeni i
imaju karakterističan ritual privlačenja ženke-pesma
i ples.
 Ptice polažu jaja, na kojima leže kako bi ih grejala.
 Kada dođe hladniji period godine, i kada hrana nije
dostupna, ptice selice se sele u druge krajeve da prezime,
a ptice stanarice ostaju na svom uobičajenom mestu
boravka.
 Ptice su veoma značajne u prirodi jer se hrane nekim
štetočinama, one su hrana za brojne životinje, oprašuju
biljke, čovek ih gaji iz različitih razloga i dr.
Klikni na Silvija
Vrati se na sadržaj
Vrati se na prethodnu
stranu
Oboji se od hrane
Vrati se na sadržaj Nastavi dalje
Vrati se na sadržaj
Rio
Kojot i trkačica
Pokahontas
Mala sirena
Knjiga o
džungli
Aladin
 Blu i Džuel
 Pedro
 Nico
 Rafael
 Najdžel
 Kolibrići su najmanje ptice na
svetu.
 Žive na Američkom kontinentu.
 Ova vrsta veličine je od 5-9 cm.
 Hrane se cvetnim nektarom.
 Jaje ove vrste veličine je oko 13
mm.
Klikni na zvučnik da
čuješ kako se ova
ptica oglašava
 Albatrosi su okeanske ptice.
 Najveći deo života provedu
jedreći nad hladnih subpolarnim
okeanima južne polu-
lopte.
 Celog života živi sa
istom ženkom.
 Lešinari su ptice iz grupe strvinara i osnovna
hrana ovih ptica je uginula životinja.
 Karakteristika većeg broja vrsta je ogoljena glava
i vrat, dok je ostatak tela pokriven perjem.
 Lešinari su veoma temeljni u svom poslu i u roku
od pola sata od uginule životinje ostane samo
skelet, a nekada čak ni to.
Vrati se na sadržaj
Ptice se
razmnožavaju
polno, i imaju
amniotsko jaje.
Noj. Visok
je preko
2.5 metra.