Marie luise kreuter bio vrt

17,536 views

Published on

Marie luise kreuter bio vrt

  1. 1. 8 PredgovorPredgovorDanas je postalo " i n " pisati o pri­ sam mnogo truda kako bih vam na Posebno zahvaljujem nakladi BLVrodnim vrtovima i alternativnim jednom mjestu učinila dostupnim koja je u ovakvom opsegu omo­načinima života. Međutim, ova ono što je do sada bilo raspršeno gućila nastanak knjige o bio-vrtuknjiga ne počiva samo na trendu. u zasebnim prikazima: primjerice, te ju tako velikodušno opremila.Ona je nastala na dugo i postupno veliku tablicu biološkog suzbija­ "Moji suradnici" u nakladi svojimgrađenim temeljima. S problemi­ nja nametnika, pregled najvažnijih su stručnim znanjem, nepokole­ma biološkog uzgoja bavim se u bioloških preparata, stručan prikaz bljivom pouzdanošću i uvijek sr­mislima, ali i u praksi svog vrtla- različitih prirodnih načina gnojenja dačnom atmosferom punom među­renja. već dugi niz godina. Jedan te brojne savjete o mješovitim kul­ sobnog razumijevanja umnogomedio svojih iskustava pretočila sam turama. pridonijeli da rukopis bude pra­u knjige i napise, te u televizijske vovremeno dovršen kako bi se u Preporuke o sortama 1 u poglavljui radio emisije. Kao jeka, do mene ovom trenutku našao pred vama. 0 povrtnjaku i voćnjaku odabranedopiru brojna pitanja o temeljnim su s prirodnih gledišta. Provjerene Zahvaliti želim i svojim "dobrimproblemima i praktičnim detaljima. 1 otporne vrste te nove sorte koje su duhovima" koji su na svoj načinS vremenom je postalo sve očitije otporne na bolesti, dobile su pred­ mnogo pomogli: gospođi Riti Abelsda nezaustavljivo raste broj vrtla- nost pred senzacionalnim noviteti- koja je na svom brzom stroju preni­ra-amatera koji su spremni i imaju ma kojima je cilj uzgoj "golemih, jela rukopis u čist oblik, čitljiv i zasnažnu želju uzgajati prema pravi­ raskošnih primjeraka". ostale, te je usprkos velikom priti­lima prirode. Sada se više ne radi sku zbog rokova uvijek bila vjernosamo o izoliranoj grupici ljudi. Že­ U cvijetnjacima se posebice prepo­ uz mene. Diplomirana knjižničarkalja da se zdrav uzgoj ostvari barem ručuje uzgoj onog grmlja koje se Ingeborg Raue-Winkelmann preu­u vlastitom vrtu, toliko se proširila pokazalo dobrim tijekom testiranja zela je rad na stručnom sastavljanjud a j e za realizaciju bio-vrta postalo od strane Radne grupe "Grmlje 7 u kazala. Njen brižan rad i srčano su­prijeko potrebno opsežno i pouzda­ oglednom vrtu VVeihenstephan". Pri dioništvo u Bio-vrtu umnogome suno "uputstvo za rad", jer više jed­ procjeni kakvoće biljaka značajnu pridonijeli zaokruživanju ovog dje­nostavno nije dovoljno samo davati su ulogu imala mjerila kao što su la. Nadam se da ćete i Vi, čitateljirecepte o kompostištima i tekućem otpornost, bogatstvo cvata, dobar ove knjige, postati uspješni bio-vr­gnojivu dobivenom od koprive. oblik i jasne boje. Ukazivanje na su­ tlari - tada se naš trud isplatio. sjedna prirodna staništa i izvanred­Ova je knjiga nastala iz napora da se ne uzgojne uspjehe velikog vrtlarana sva važna pitanja u vezi s prirod­ Karla Foerstera trebaju vam pomoćinim vrtom pruži utemeljen odgovor da i u cvijetnjaku napravite draže - U veljači, 1981. Marie-Luise Kreuter- od uzgoja povrća pa do cvijetnja- stan i upečatljiv odabir. Prilikomka. Bilo mi je važno što obuhvat- sastavljanja popisa cvjetnog grmljanije prikazati, ne samo probleme iz bila su, pored ljepote same njihove Predgovor uz 10. izdanjeprakse, već i prirodno-znanstvene pojave, izražena i pitanja ekologije.osnove koje su također od velikog Tako ćete pronaći brojne upute o gr­ (novo izdanje)značaja. Bio-vrtlari moraju ne samo mlju koje je pogodno i kao leglo za Prošlo je sedam godina otkako je uznati "kako se to radi", već prven­ ptice, te koje i drugim životinjama veljači 1981. izašao Bio-vrt. Mno­stveno prepoznati "zbog čega to i nudi hranu i životni prostor. Željela go se toga dogodilo u tom kratkomfunkcionira". Ova knjiga, stoga, po­ bih ovom prigodom iskreno zahva­ vremenu. Ova je knjiga stotinamačinje opisom osnova. Potrudite li se liti svima koji su svojim znanjem i tisuća vrtlara postala pratilac napročitati je, vidjet ćete da bio-vrtla­ iscrpnom pomoći bili uz mene pri putu u realizaciju zdravog vrta "bezri nisu neka "sekta", već se kreću u nastanku ove knjige: stručnjacima straha". Istovremeno su se metodeokvirima pokreta koji stara iskustva na mnogim satima informativnih prirodnog vrtlarstva razvile u va­i najmodernije znanstvene spoznaje razgovora, a privatnim bio-vrtlari- žan sastavni dio općeg nastojanjapretvara u odgovorno postupanje. ma na spremnosti kojom su meni i da se spasi naš okoliš i regeneriraU praktičnom dijelu knjige uložila čitateljima približili svoja iskustva. zemlja.
  2. 2. Novo izdanje Bio-vrta približava 18. izdanju. Svoju zahvalnost mo­ Sve je to potrebno kako bi se dobra svim vrtlarima najnovija saznanja: ram izreći vama, čitateljima, koji volja pretočila u ekološko postupa­ prirodna zaštita bilja nudi nove sa­ ste uvijek iznova, s puno povje­ nje, a prirodno vrtlarstvo u uspješ­ vjete, recepte i preparate, napre­ renja, posezali za ovom knjigom. nu vrtlarsku stvarnost. U ovoj ćete dovale su i metode kompostiranja, Zahvaljujem također i nakladi knjizi naći mnogo praktičnih savje­ malčiranja i uzgoja mješovitih kul­ BLV koja je ovo djelo popratila s ta i recepata, no moja glavna pre­ tura. Provjerene su i dopunjene sve toliko velikodušnog angažmana. poruka glasi: sve što u vašem vrtu preporuke o sortama biljaka u povrt- Već 15 godina moji su vjerni pra­ raste i živi, promatrajte s ljubav Iju njaku. voćnjaku i cvijetnjaku. Novo titelji Wilhelm Eisenreich. vodi­ i razumijevanjem. Sve što je živo veliko poglavlje trebalo bi pomoći telj lektorata " P r i r o d a " te izdavač jedna je jedinka, sva živa bića vole bio-vrtlarima da izradom umjetnog Ernst GroBkopf. Svojim su veli­ svoj život. Svi vole život, a boje sejezerca, biljkama penjačicama, div­ kim stručnim znanjem, nepokole­ smrti. To vrijedi kako za uš i kišnu ljim grmljem i travnjacima na kojima bljivo i uz mnogo humora, pružali glistu tako i za ljude. Tko nauči vo­ obitavaju leptiri, u svom vrtu stvore pomoć kod svih problema, a prije ljeti i poštovati sva živa bića, uvijekjoš više prirodnog okoliša. Mnoštvo svega prigodom uređenja svakog će ispravno postupati; njemu recep­ novih fotografija u boji čini čitanje novog vrta. ti više nisu potrebni. Ljudi koji takoknjige očitim zadovoljstvom. Od posljednje veće prerade ove misle i osjećaju pomažu našem pla­ Nadam se da će i novi Bio-vrt -svo­ knjige prošlo je osam godina. U tom netu da preživi. Za to je potrebanjim provjerenim osnovama i aktu­ se razdoblju mnogo toga dogodilo, svatko! I vi ste potrebni! Ostanite alnom praksom - postati vaš vjerni nažalost ne samo u pozitivnom smi­ hrabri, strpljivi i puni ljubavi. Svakiprijatelj koji na sva vaša pitanja ima slu. Okoliš je na našem planetu sve dan postupajte sa željom da spasitespreman, utemeljen i pouzdan od­ ugroženiji. Svi mi moramo pomo­ naš planet. Pomozite tu gdje jestegovor. ći da se spriječi još gora situacija, kako bi se iskoristile posljednje pri­ stoga počnimo od vlastite okoline. gode. Vaš Bio-vrt vam pritom želi Vaš je Bio-vrt ponovno aktualiziran pružiti podršku. Neka Bog čuvaU veljači. 1988. Marie-Luise Kreuter na tom zadatku - od kompostiranja Vas, vaš vrt i život na našoj Zemlji. preko zaštite bilja, pa do preporuka kvalitetnih sorti i uputa o vrstamaPredgovor uz 18. izdanje biljaka. Posve nova oprema s foto­ U siječnju. 1996. Marie-Luise Kreuter grafijama i grafikonima treba vam(novo izdanje) pružiti ne samo vizualno zadovolj­Velikim me veseljem ispunjava či­ stvo, već na jednom mjestu i sve dodatne obavijesti.njenica da je Bio-vrt izašao već u
  3. 3. 10 UvodUvodVrt je zadnji zemaljski odbljesak vode, osjetljive kultivirane biljke, no vrijeme. Za seljaka, doduše, vri­izgubljenog raja koji obuhvaća slabiji prinos plodova i nove vrste jede ista načela prirodnog uzgoja,maleni mirni svijet šarenog cvije­ nametnika koje su jače i otpornije no prenošenje u praksu slijedi dru­ća i aromatičnih začina, povrtnih nego ikada prije. Stoga, sve se više ga gledišta. Pogled unazad u našugredica, grmlja i voćaka. Tu čovjek ljudi pita: Mogu li barem u svom "zelenu prošlost" jasno pokazujena ograničenom prostoru ostvaruje vlastitom, malom, zelenom carstvu kako je nastala današnja situacija isvoje snove o suživotu s Prirodom: stvoriti oazu mira i harmonije? Je kamo bi mogli voditi novi, alterna­iza zaštitne živice nalazi zaklon, li moguće zasaditi i uzgojiti cvije­ tivni putovi. Od plodova i životinjaodmor, te oslobađa svoju potrebu će, začinsko bilje, povrće i voće na na Zemlji živjeli su već i naši preciza igrom. Cvijeće i drveće gasi nje­ prirodan način, bez raznih otrova? u prijašnja vremena. No, lovci-no-govu žeđ za prirodnom ljepotom, Odgovor glasi: moguće j e ! Svaki madi sakupljali su samo divlje bilj­salatama i jabukama iz vlastitog uz­ prijatelj vrtlarstva koji je spreman ke, korijenje i bobice tamo gdje sugoja na svoj stol donosi zdrave po­ promijeniti način razmišljanja može ih u tom trenutku pronašli. Nakonslastice. U legendarnom vrtu Edenu uspješno obrađivati "biološki vrt". toga selili su se dalje. Njihov je za­u nepomućenom su skladu živjeli Kako to u teoriji i praksi zapravo hvat u prirodnu ravnotežu bio jedvačovjek, životinje i biljke. Nakon iz­ izgleda, prikazano je u ovoj knjizi. zamjetan. Ona se regenerirala samagona posvuda po zemlji pružali su od sebe. Ono stoje nomad "ubrao", Ovom prigodom htjela bih odmahse plameni jezici zlobe i neprijatelj­ ubrzo je ponovno izraslo. postaviti i granice. Biološke meto­stva. Iz prvotnog suživota nastalo je de mnogo je lakše pretvoriti u "ze­ Golema se revolucija dogodila tekgorko neprijateljstvo. leno djelo" u privatnom vrtu nego kad su divlji sakupljači postali sje- U našem je stoljeću postalo uvri­ u poljoprivredi jer vrtne su gredice dioci u ranom kamenom dobu teježeno da to neprijateljstvo preno­ pregledne. Tako se, primjerice, bez počeli obrađivati oranice i vrtove.simo sve do vrtova. Svakodnevni velikih teškoća mogu ručno ukloni­ O tim prvim pokušajima ne postojegovor pojašnjava što se zapravo li gusjenice i puževi. Vrtlar-amaler pisani zapisi. Vjerojatno su seljaci događa: biljke i životinje dijele se ne mora svoje postupke usklađivati ranog kamenog i brončanog doba na "korisne" i "štetne". Korov i uši s gospodarskim gledištima jer uz­ počeli s krčenjem pomoću požara, moraju se "suzbijati" i "iskorijeni­ gojem povrća i voća ne zarađuje onako kako je to kasnije bilo uo­ ti". Kupusni bijelac u povrtnjacima svoju plaću. Nije mu potrebna do­ bičajeno i kod mnogih primitivnih i tratinčica u travnjacima se "uni­ datna radna snaga te skoro nikakva naroda. Oni su iskorištavali oranice štava", gljivice radikalno "suzbi­ mehanizacija. Njemu je važno šare­ tako dugo dok nisu bile u potpuno­jaju". To se naziva zaštitom bilja. no cvijeće i zdravo voće i povrće, sti iscrpljene. Nakon toga su se jed­ No, to je zapravo golemi pokolj, koje iz vrta dolazi svježe na stol. nostavno selili dalje i krčili nova, mašinerija smrti bez premca, koja Budući da su hobi i rad u vrtu pove­ plodna područja. Sve dok je bilo jednakom mjerom pogađa namet­ zani, jedan sat rada više ili manje ne malo ljudi i dovoljno djevičanske nike i nevine. Međutim, milijarde predstavlja mu problem. Ručni rad zemlje, takvo rano poljodjelstvo žrtava insekticida, fungicida i her- i česta pogrbljenost ubrajaju se u bilo je moguće. Islužena su tla kod bicida većinom su toliko sićušne da "zdrav tjelesni trening" kojeg izvan takve metode ostajala prepušte­ nitko ne primjećuje njihovu smrtnu radnog vremena rado prakticira radi na Prirodi koja ih je na svoj način borbu - niti je mora osjetiti... Ta ravnoteže s često "sjedećim" zani­ dovodila u ravnotežu. U tu je svr­ uglavnom nevidljiva smrt bez gla­ manjem. Zbog svih se tih razloga hu imala na raspolaganju dovoljno sa vjerojatno je pridonijela tomu da pribojavam da nije jednostavno na vremena. No, to je bilo prije ot­je kemijsko suzbijanje nametnika cjelokupno poljodjelstvo prenijeti prilike 5000 godina. Već je u doba nekoliko desetljeća bilo provođeno mogućnosti i metode koje su pro­ Germana zabilježen prijelaz na tako uvjerljivo i mirne savjesti. U nađene i potvrđene u radu u biološ­ promišljenije iskorištavanje zemlje. međuvremenu, sve jasnije osjeća­ kom vrtu. Niti vi, čitatelji i budući Seljaci su uočili prednosti dvopolj- mo posljedice skrivene tragedije: bio-vrtlari, ne biste smjeli to učiniti. ne zemljoradnje pri kojoj su se iz­ uništeno tlo, onečišćene podzemne Poljoprivreda nije zabava u slobod­ mjenjivali uzgoj žitarica i ugar.
  4. 4. Uvod 11Ili su dulje vrijeme ostavljali da se u neumjerenosti kojom su predstav­ pate zbog takvog tretmana. Okolišugar zazeleni prije nego su nano­ nici prirodnih znanosti rigorozno je - ne samo uslijed poljoprivredevo obrađivali oranicu. Na taj način pokorili široka područja života. U - opasno doveden izvan svoje rav­Priroda može ponovno napuniti po­ razumnim granicama kemija i teh­ noteže. No. u usporedbi s ranijimtrošene hranidbene pričuve zemlje. nika zasigurno predstavljaju blago­ epohama mi nemamo niti vremenaDodatna gnojidba na našim srednjo­ slov za čovječanstvo. O tome mora niti prostora da regeneraciju prepu­europskim područjima pojavila se razmišljati i uvjereni bio-vrtlar. Što stimo Prirodi. Ovog je puta Prirodatek oko 800. godine nakon Krista. više stručnih razmjena mišljenja upućena na sve veće razumijeva­Kao i uvijek u ljudskoj povijesti, po­ postoji između ""biološkog" i "ke­ nje čovječanstva. Poljoprivreda će treba je potakla novi razvitak - sta­ mijskog" područja, to je bolje za morati pronaći nove ili obnovljene novništvo se povećalo. Ako čovjek zemlju i ljude! Neprijateljstvom i stare metode uzgoja koje će saču­ nije želio umrijeti od gladi, morao netolerancijom nikada se ne dolazi vati plodnost zemlje. To morajuje pronaći bolje i sigurnije metode do pozitivnih promjena. pokušati i vrtlari. Njima je to lakše proizvodnje hrane. Rezultat tih na­ jer s ispitivanjem prirodnih načina A promjene su potrebne na oba pora bila je tropoljna zemljoradnja. rada mogu početi odmah sutra. Već područja. Najvažnija sredstva po­ Nakon dvije godine obrađivanja sli­ postoje nebrojeni vrtovi obrađeni ljodjelstva uvijek su se prenosila jedi godina ugara. Osim toga, u to prema biološkim metodama koji na vrtlarstvo. U seoskim vrtovima su se vrijeme oranice počele gnojiti dokazuju koliko je korisna takva ranijih stoljeća koristila su se ista stajskim gnojem i gnojem od or­ promjena. Svatko može vrtlariti na gnojiva životinjskog porijekla koja ganskih otpadaka. To je povećalo biološki način i svatko može na taj su se odvozila i na oranice. U vrto­ prinose i obnovilo potrošene hra­ način na malom komadiću zemlje vima našeg stoljeća unazad posljed­ njive tvari. Od tog vremena zemlja, pridonijeti da se svijet u kojem ži­ njih 60-ak godina koriste se ista mi­ ljudi, biljke i kućne životinje čine vimo uredi na malo zdraviji i mi­ neralna gnojiva i kemijska sredstva zatvoreni krug. Skoro 1000 godina roljubiviji način. Vrtovi još uvijek za prskanje koja su razvijena za ve­ funkcionirao je taj sustav od koga predstavljaju komadić raja - mora­ like kulture u poljodjelstvu. Danas su mogli živjeti svi, bez značajni­ mo učiniti sve da tako i ostane. znamo da zemlja, biljke i životinje jeg opterećenja naseljenih životnih prostora. Iduća prekretnica nastu­ Svaki vrt može poslati mjesto miroljubivog suživota. pila je tek početkom industrijskog doba. Mineralna gnojiva istisnula su gnojiva životinjskog porijekla, a poljoprivredni strojevi plug. Od tro- poljne zemljoradnje prešlo se, prvo, na godišnju izmjenu uzgoja kultura, nakon toga slijedilo je obrađivanje oranice i goleme monokulture - jed­ nostrano korištenje koje se može održati isključivo velikim dodava­ njem sintetičkih gnojiva i nepre­ stanim suzbijanjem nametnika. No, koliko dugo? Nastupilo je vrijeme novog preokreta. Oduševljenje te­ kovinama modernog doba zamije­ nilo je otrežnjenje i bojazan, budući da su postali vidljivi nedostaci a po­ sljedice zamjetne širom svijeta. No, to ne znači - kao što neki smatraju - da su kemija i tehnika izumi Vra­ ga. Naprotiv, oboje predstavljaju veličanstvene dokaze mogućnosti ljudskog duha. Pogreška se skrivala
  5. 5. Biološko, kao reakcija na kemijske procese koji su uzeli maha. posebice u gno­ Samo se tako može prehraniti sve veći broj ljudi. Tko želi ubrati ve­organsko, jidbi i zaštiti bilja." like glavice zelja, mora "umjetno" Iz ovoga je već vidljivo da ne posto­ pohranjivati. Ono što Priroda pu­prirodno - ji samo jedna biološka metoda već sti da izraste divlje, nikada mu ne bi bilo dovoljno. U tom je smislušto to znači? različita biološka usmjerenja. Deta­ lji su različiti, no osnovni principi i vrtlar koji radi prema biološkim su svima koji vrtlare na biološki metodama "kultivirani" vrtlar. No.Biološko - ova je riječ postala kri­ način zajednički. Albert von Haller on se trudi svoje zahvate u prirodnulatica bez koje se više ne može za­ u svojoj ih knjizi Korijeni zdravog cjelinu tako izvesti da ne dođe domisliti rasprava o alternativama za svi/era opisuje ovako: "U biološ­ nikakvih poremećaja. On u umjet­zdraviji svijet. "Biološko" se koristi kom se vrtlarstvu moraju uzeti u nom svijetu svog vrta pokušavaza vrtove, živežne namirnice, sred­ obzir mnogostruki odnosi kultivi­ stvoriti novu ravnotežu - prema pri­stva za zaštitu bilja i svjetonazo­ ranih biljaka prema živim bićima u rodnim zakonima. Kažemo: u skla­re. Namjere su dobre, no radi se o tlu. prema zraku i vodi, prema klimi du s prirodom.izrazito višeznačnom pojmu. Stoga i mikroklimi, te se svaki postupakćemo odmah na početku pokuša­ kultiviranja mora ispitati glede nje­ govog učinka na cjelinu." Nadalje:ti strogo ga razgraničiti. Vrtlari su Ideja zajedništvauvijek s obje noge čvrsto na zemlji "U biološkom uzgoju ne radi se,te stoga moraju i riječi koje oni ko­ sloga, samo o korištenju organskih Bio-vrtlar ne postupa u svom vrluriste imati "glavu i rep". tvari već i o njihovoj kvaliteti. Gno­ kao gospodar: životinje i biljke nje­ jenje stajskim gnojem ne znači da gova su "braća". Nije to nikakvaBiologija je, prema novom izdanju se radi o biološkoj metodi. Kako romantika izvan stvarnosti. I našaBrockhausa. "znanost o živome". bi se postigla veća kvaliteta, u bi­ zapadna znanost polako počinjeU Novom velikom leksikonu o vr­ ološkom je vrtlarstvu od iznimnog shvaćati ono što su veliki filozofitlarsku autora Georga E. Siebe- značaja kompostiranje." Istoka i mnogi primitivni narodineichera pod pojmom "Biološkopoljodjelstvo" nalazimo sljedeću I o nazivu "prirodno" potrebno je već odavno intuitivno znali: svakidefiniciju: "Ukupnost prirodnih = reći nekoliko riječi. Vrtlarstvo pre­ život na zemlji međusobno je po­biološki utemeljenih postupaka u ma prirodnim metodama ne znači vezan na kompliciran način. Naj­poljodjelstvu i vrtlarstvu... Biološ­ pustiti Prirodu da jednostavno ide više razvijena bića stoga su ovisnako poljodjelstvo (nazvano i prirod­ svojim tijekom. Već tisućama go­ o funkcioniranju primitivnih oblikano, organsko, organsko-biološko dina ljudi u svojim vrtovima kul­ života. Kada nestaju sićušne bakte­poljodjelstvo ili poljodjelstvo pre­ tiviraju biljke i na različite načine rije u tlu, one najavljuju i nestanakma životnim zakonima) nastalo je pokušavaju postići veće prinose. biljaka, životinja i ljudi.
  6. 6. Već 350. godine prije Krista taoi- Kinu, smatra da je u ovoj poetskoj način nisu sanjari izvan stvarnosti stički filozof Dshuang Dsi shvatio slici jasan osnovni stav: "spremnost već realisti koji svoje snove o vrtuje: "Sada je ovo što se svijetom na­ na vrtlarsku njegu cijelog životnog pretvaraju u stvarnost. Svi oni mo­ ziva jedinstvo svih stvorova." Više prostora, punu ljubavi i intenziv­ gli bi na vrata vrta napisati rečeni­ od 2000 godina kasnije antropolog nog rada koji vodi računa o svim cu velikog vrtlara Karla Foerstera: Claude Levi-Strauss mišljenja je da posljedicama." To može biti samo "Tko želi ostvariti snove, mora bitije krajnje vrijeme da kulture Zapa­ opis krajobraza u kojem postoje budniji i sanjati dublje od drugih."da "nauče daje čovjek, naposljetku, samo biološki obrađivani vrtovi! samo živo biće među svim drugi­ Od otvaranja Kine prema Zapadu i ma koje može dalje živjeti samo sve bržeg pretvaranja poljoprivred­ uz preduvjet da te druge poštuje." nog društva u industrijsko čini se daAlbert Schweitzer je to poštovanje je i ovdje ophođenje sa zemljom, Naša Zemlja nazvao "strahopoštovanjem pred koje nije bilo isključivo orijenti­životom". Prema toj misli moraju rano na dobit, doživjelo negativnupostupati svi koji vrtlare na biološki promjenu. Razorne su posljedice Zemlja je smeđi omotač koji obavi­ način. Zvuči staromodno, no, ona nastupile kasnije nego u zapadnom ja naš planet. To je ona više ili ma­je tako stara i lako mlada koliko i svijetu. No, posljedice bi, s obzi­ nje mrvičasta masa u kojoj uspije­sam život. Zakone života nije donio rom na gustoću pučanstva, mogle va korijenje biljaka. Formirano tločovjek. Ljudi mogu samo živjeti u biti još katastrofalnije nego u Euro­ može biti debelo nekoliko metaraskladu s tim zakonima. Ako postu­ pi ili Americi. Za kraj, još jednom ili tanko tek nekoliko centimetara. paju protiv njih, uvijek će biti samo pitanje: Što, dakle, znači vrtlariti No, samo se gornji sloj debljinegubitnici. Tako je nekada pustinja na biološki način? To znači, jedno­ 10-30 cm sastoji od plodnog humu­ Sahara bila žitnica Sjeverne Afrike. stavno rečeno: raditi s prirodom, a sa. Ta dva pedlja zemlje još i danas, Uništilo ju je loše rimsko gospoda­ ne protiv nje. To pretpostavlja da jezikom naših predaka, nazivamo renje. Indijanci Sjeverne Amerike vrtlar poznaje najvažnije zakone "majčica zemlja". A ona to doistaživjeli su tisućama godina u sugla­ prirode te da stalno sam, otvorenih i jeste: "majčica zemlja" koja hra­sju s netaknutom prirodom. Dvje­ očiju promatra što se događa u nje­ ni biljke, životinje i ljude. Ako bisto godina vladavine bijelaca bilo govom vrtu. Taj "povratak prirodi" našoj Zemlji jednog dana ponestaloje dovoljno da se široka područja ne smije nikada biti korak unatrag zemlje, tada bi naš mali svijet po­ kontinenta pretvore u neplodne ste­ u zastarjele tehnologije. Biološ­ novno postao mrtva zvijezda. pe. Neumjerenost i žudnja za dobiti ke su metode nastale na prastarim Naš planet ima promjer oko 12.600 utjecali su na ljude da zaborave da osnovama evolucije koje ukazuju km. Sloj humusa samo je vrlo tan­pričuve zemlje nisu neiscrpne. No, na budućnost te se služe znanstve­ ki pokrivač omotan oko te golemepostoji i prastari suprotan primjer: nim i tehničkim tekovinama našeg lopte. Na mnogo mjesta nalaze se Kina. Sir Albert Howard napisao je vremena. No, one to čine obazrivo. goleme rupe - tu se rasprostiru vo­ 1943. godine u svojoj Poljoprivred­ Stoga, vrtlari koji rade na biološki dena prostranstva mora, vječnognoj oporuci: "Mali posjed u Kini, leda, gole planine ili pustinje. Oko primjerice, daje još uvijek stalni Tanka je i vrijedna smeđa kora zemlje 3,2 milijarde hektara bilo bi teo­ prinos te se, usprkos gospodarenju koja prekriva samo neke dijelove planeta. rijski iskoristivo u poljoprivredne koje traje četiri tisuće godina, nije svrhe. Od toga se obrađuje samo smanjila plodnost tla." U kineskim polovica koja trenutno hrani čita­ vrtovima i domovima nema besmi­ vo čovječanstvo koje živi na ovom sleno odbačenih otpadaka. Sav se svijetu. Druga polovica mogla bi organski materijal prerađuje u kom- se kultivirati samo uz izuzetno ve­ post i gnoj. Za zapadno bi društvo like troškove. Golemi se ostatak4000-godišnja plodnost kineskog ne može koristiti u poljoprivredne tla morala biti barem razlogom svrhe. Svakom stanovniku Zemlje za razmišljanje. "Mi našu zemlju stajao je teorijski prije nekoliko de­ ukrašavamo vezom" - kažu još i setljeća na raspolaganju oko 1 hek­ danas kineski vrtlari. Roland Rai- tar zemlje. U 2000. godini to je već ner koji je 1973. godine proputovao bilo samo pola hektara.
  7. 7. Zemlja na oranicama i u vrtovimapredstavlja, dakle, dragocjenostposvuda na svijetu. Ona je, u pra­vom smislu riječi, osnova života.Taj životni materijal bogat raznoli­kim sadržajima nastajao je tijekommilijuna godina. Zemlja se sa svo­jim različitim slojevima sastoji iz mineralnih i organskih sastojaka. U nemjerljivim vremenskim raz­dobljima, dok se razvijao život na našem planetu, elementi su mljeliprastaro gorje u prah. Oluje i voda,vrućina i hladnoća usitnili su ga ti­jekom tisuća godina. Taj se kameniprah polagano taložio i stvarao slo­jeve. Još i danas možemo steći pre­dodžbu o tom golemom, strpljivom mlinu prirode u velikim riječnim dolinama - tamo, gdje još nisu re­gulirane branama. U Egiptu je Nil, primjerice, svake godine, sve dok nije sagrađena Asuanska brana, na­ nosio u nizine plodni mulj kojeg je isprao s planina Etiopije. Tamo gdje se mulj nataložio na obali, ostala su Milijuni godina bili su potrebni elementima da samelju stijene u prah. Od kamenog nakon povlačenja vode pognojena. brašna nastala je plodna zemlja, a ostali su neobični oblici stijena. plodna polja, jer je fini pijesak iz planina koji je nastao mehaničko- Svi su oni svojim proizvodima, koji proces pretvorbe počeo je s prvim fizikalnim djelovanjem, sadržavao su nastali procesom raspadanja, lišajevima i mahovinama koje su se mineralne tvari i mikro-elemente. stvorili osnove zemlje. Iz njih je nastanile u pukotinama stijena, na polagano, tijekom milijuna godina sićušnom komadiću raspadnutog Sastav tih važnih hranjiva različit je nastajalo tlo. Ono je bilo različito stijenja. Kad su odumrle, razgra­ posvuda u svijetu, ovisno iz kojeg kao i planine na kontinentima. Uz dile su se te polagano izgrađivale stijenja je tlo nastalo. Postoji tzv. lokalne slojeve nalazimo na nekim novi sloj zemlje. Savršen primjer prastijenje koje je nastalo iskon­ mjestima fini kameni prah koji, no­ tog prirodnog nastanka humusa je skim erupcijama vulkana. U njega šen vjetrom putuje tisućama kilo­ tlo mješovitih šuma. Ovdje priro­ se. između ostalog, ubrajaju gra­ metara oko zemaljske kugle - les, da, bez ikakvog utjecaja izvana, u nit, bazalt i porfir. Sedimentno se primjerice. Tamo gdje se on slegnuo zatvorenom krugu obnavlja zalihe stijenje sedimentiralo, tj. taložilo nastalo je izuzetno plodno, glinasto hranjiva u tlu. tijekom povijesti Zemlje. U njega se ubrajaju pješčenjak, šljunak i sti­ tlo. Primjeri za to su čuvena "žuta Između tih različitih vrsta "stvara­jenje iz naplavina. Metamorfiti su zemlja" u Kini. no također i Mag- nja zemlje" nalaze se milijuni go­ vrste stijena nastale pod golemim deburška ravnica u Njemačkoj. No, dina. Vrste tla koje su pritom nasta­ pritiskom uslijed pomicanja zemlji- nisu samo stijene stvorile zemlju. I le, vrlo su različite. Postoji smeđa, ne kore ili uslijed jakog utjecaja biljke i životinje koje su u kasnijim crna, crvena i žuta zemlja. Pored vrućine. Takvoj metamorfozi bili razdobljima nastanjivale naš svijet suhog pustinjskog pijeska nastala su izloženi, primjerice, škriljavac i pridonijele su tomu da se stvori je vlažna, plodna ilovača. Postoje gnajs. Najzad, postoje još i vapne- nova zemlja. Iz njihovih organskih kisela, tresetna močvarna, laka pje- načke stijene nastale većinom usli­ otpadaka nastao je i nanovo nastaje skovita i teška, nepropusna glinastajed taloženja praživotinja i biljaka. onaj dragocjeni najgornji sloj koji tla. Medu njima pronalazimo sve U njih se ubrajaju dolomit i jura. nazivamo humus. Taj čudnovati moguće mješovite odnose. Za selja-
  8. 8. ka i vrtlara podjela na sljedeće vrste tu prije čovjeka - a pustinje su ga obrada bez muke. Kratak pogled utla od praktičnog je značaja: pjesko- slijedile." fizikalne i kemijske "lajne" prirodevito tlo, ilovasti pijesak, pjeskovita jasno pokazuje zašto pjeskovita tlailovača, ilovasta tla, glinasta ilova­ reagiraju na prethodno opisani na­ča i glina. N o . to nije stroga podje­ Zemlja na kojoj nastaje vrt čin. Zrnca pijeska imaju, fizikalnola. Različite su supstance od mjesta gledano, okaiglu strukturu. Iz tog sedo mjesta različito izmiješane. Osnovni materijal kojim vrtlar radi razloga ne mogu zbiti gusto jedno je zemlja. Gdje god netko zakupi ili uz drugo. Ona se rasipajti te se na tajZa nastanak tih vrsta tla prirodi je stekne u vlasništvo neki vrt, tu je način u pjeskovitim tlima stvara bez­bilo potrebno beskonačno mnogo priroda već stvorila osnovne predu­ broj međuprostora kroz koje voda.vremena. Taj proces traje i danas. vjete s kojima vrtlar od sada mora primjerice, oborine prolaze kao krozJoš uvijek se raspadaju stijene, iz živjeli i raditi. Svoj način obrade i cjedilo. Znanstvenici kažu da je pro­organskih otpadaka nastaje nova ze­ gnojenje mora organizirati ovisno o stor s porama veliki u ovom tipu tla.mlja. Humus, dakle, pripada onom tomu je li našao siromašni pijesak, Zraka s dušikom iz zraka i kisikom"podzemnom blagu" koje može ra­ masnu ilovaču ili kiselo, močvarno je, naprotiv, dovoljno. Gledano s ke­sti i regenerirati se. N o . to se događa tlo. Svaki prijatelj vrta mora biti mijskog gledišta pjeskovita tla imajusamo tamo gdje se poštuju prastara upoznat s najvažnijim svojstvima veliki udio kremenih zrnaca; nasu­pravila prirode. U suprotnom, po­ tla prije nego posegne za motikom i prot tome, nedostaju druge mineral­sve je moguće u kratkom vremenu vrećom s gnojem. U praksi to znači ne tvari koje su jako važne za ishra­pretvoriti plodnu zemlju u pustinju. razlikovati sljedeća obilježja: nu bilja. Kremen (kemijski: kremenaCesto nepovratno. Opadajuća razi­ kiselina) pridonosi zagrijavanju tlana podzemnih voda. nastanak stepa i igra važnu ulogu kod zdravog na­i erozija tla predstavljaju simptometakvog pustošenja koje nastaje ljud­ Pjeskovita tla stanka strukture biljaka. Pjeskovita se tla pojavljuju i kao čista pjesko­skim nemarom. Priroda bez pogo­ Ona su zrakopropusna i vodopropu- vita tla i u različitim mješavinama svora ispostavlja svoj račun kad se sna; brzo se zagrijavaju, no isto se većim ili manjim udjelom ilovače.ne poštuju njena pravila. Potrebno tako brzo i hlade. Sadržaj hranjiva u je mnogo obzira kako niti jedna ri­ takvim je tlima malen. Ona su uvi­ Karakteristike: Kad se zagrabiječ koju je kazao Chateaubriand ne jek u opasnosti da ih "odnese vihor". uzorak tla. pijesak sipi kroz prste.bi postala stvarnost: "Šume su bile No, njihova je prednost - mehanička Važno za vrtlara: Na ovakvom tlu važno je povećanje udjela humusaOpustošena zemlja, suha i raspucala, Njegovani humus je mrvičasl i vlažan. i organskih supstanci. Time ispr­bez zaštite je izložena vjetru i suncu. Nakon obrađivanja se zastire. va suviše propusna zemlja postaje kompaktnija. Kameno i glineno brašno, ilovasti kompost i stalno zastiranje tla spadaju u najvažnije mjere kultiviranja. Ilovasta tla To su humusna tla koja imaju do­ bru mogućnost akumuliranja topli­ ne, vode, zraka i hranjiva, a sadrže i kalcij. Fizikalno gledano, struktura ove dobre, plodne zemlje sastoji se iz pločica koje su više ili manje gusto međusobno zbijene. Slika slojevitih pločica jasno pokazuje da ta struktura ima mnogo manje pore nego ona kod pjeskovitih tla. U ilovastoj su zemlji vrlo povoljni preduvjeti za taloženje
  9. 9. hranjiva i za rad živih bića u tlu. I Karakteristike: Uzorak tla možeovdje postoji različito stupnjevanje se jednostavno stisnuti kao spužva,između teških glinastih, laganih pjc- te sadrži veliki udio treseta.skovitih i humusnih ilovastih tla. Važno za vrtlara: Isušenoj je tre-Karakteristike: Humusna ilovača setnoj zemlji za njeno poboljšanjese među prstima mrvi u mekane potreban pijesak, ilovača (kamenomrvice. One se drže zajedno, ali brašno), vapno i kompost. Uz dobrunisu slijepljene. njegu može se stvoriti rahlo. hranji­Važno za vrtlara: Na ovakvim do­ vima bogato vrtno tlo. Tresetna tlabrim vrtnim tlima uspješna je "nor­ u nizinama uz ravne vodene tokovemalna" biološka njega tla. Kompost, sadrže dovoljno kalcija; ona su ne­zastiranje tla i plodored sadrže i po­ utralna do blago alkalna.većavaju plodnost ilovaste zemlje. Glinasto je tlo teško i nepropusno; ono Humus - san svakog oblikuje žilave urumene tla.Glinasta tla vrtlaraGlinasta su tla po svojoj prirodi teš­ Bio-vrtlar svu pozornost i svu svojuka, nepropusna za zrak i vodu te se brigu u vrtu polaže najgornjem, okosporo zagrijavaju. Kod ove vrste tla 10-30 cm debelom sloju zemlje: tostruktura ilovače predstavlja nega­ je sloj humusa. On vrvi od života,tivan ekstrem. Fizikalni su slojevi stalno nastaje i stalno se razgrađuje,vrlo gusti. Glinasta tla naginju izra­ mijenja se nabolje ili na lošije. Tajzitom zbijanju u vrlo sušnim raz­ sloj crnice ima najintenzivniji utje­dobljima, nakon čega se razlazu u caj na rast i zdravlje biljaka. Tamoelemente slične opeki. Kod vlažnog gdje su ta dva pedlja humusa u do­se vremena glinasta zemlja lijepi. brom stanju, tamo je i vrt plodan!Glinasta tla imaju, doduše, svojstvo Vrtlar može svojim "biološkim"da pohranjuju hranjiva, no vrlo se kultiviranjem direktno utjecati nateško obrađuju i razrahljuju. sloj humusa. Može ga njegovati,Karakteristike: Glina se može hraniti i povećavati. On je u sre­rukom oblikovati u žilavi grumen dištu svih njegovih napora. Topao,sličan plastelinu. Iz nje se izrađuju rahli humus bogat hranjivima - to Lopata lako prodire u rahli humus; ze­ je cilj iz snova svakog vrtlara. U mlja je mrvičasta i rahla (gore).kiparski oblici! praktičnom dijelu knjige iscrpno je Pijesak je sipak i ne može zadržati niti Važno za vrtlara: Glinasta se tla vodu niti hranjiva (dolje). opisano kako se postiže ovo idealo moraju razrahliti pomoću pijeska te stanje vrtne zemlje. uz redovito dodavanje komposta. Zastiranje tla potiče stvaranje rahlo- No, kao prvo, potrebno je shvatiti sti. Zelena gnojidba s dubokim kori­ što ta čarobna riječ zapravo znači.jenjem razrahljuje podlogu. U teškim Kakav je to materijal iz kojeg jeje slučajevima potrebna drenaža. Gli­ napravljena plodna zemlja? Kao nasta su tla plodna ukoliko se uspije prvo: humus je više od zbroja svo­poboljšati njihova struktura. jih fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava. On je živi organizam - a time, kao i sva živa bića, u konač- nici i nepredvidljiv. To je jedan odTresetna tla razloga zbog kojeg dobar bio-vrtlarOna su napravljena iz organskih na­ ne treba samo izvjesnu dozu struč­plavina. Isušena je tresetna zemlja nosti, već i dobro srce i otvorenekisela, siromašna hranjivima i izra­ oči koje promatraju kako s ljubav­zito zadržava vodu. lju tako i s točnošću.
  10. 10. va. Tlo živi! Uzmi kako hoćeš: ono njegovim organskim i anorganskim se kreće, preslojava, mijenja svoju sastojcima." Svatko tko je u svom materiju, svojim žilama raspoređu­ životu radio s tlom ili, još bolje, je susjedne elemente - zrak i vodu, s njim surađivao, stekao je svo­ nudi mnoštvu živih bića egzistenci­ ja osobna iskustva. Ipak. osnovne ju, zaštitu i prehranu, i biljci kao i su misli na čudan način jednake. životinji - ono živi isto kao i biljka, Sir Albert Howard na pitanje "Što šuma, tvoje tijelo ili more! Uvijek je humus?" citira bakteriologa S. i posvuda, čak i tamo gdje čovjek Waksmana: nikada nije motikom dotaknuo tlo, "To je kompleksno mnoštvo sme­ ono čini živi, zatvoreni organizam, đih i tamnih, amorfnih tvari koje svijet s izraženim vlastitim živo­ tijekom raspadanja biljnih i živo­ tom. Ti, naravno, zamjećuješ samo tinjskih ostataka stvaraju sitna živa jedan jedini, posljednji efekt od bića pod aerobnim (bogatim zra­ svega toga: fenomen plodnosti kao kom) ili anaerobnim (siromašnim vidljivu uzajamnu djelatnost života zrakom) uvjetima, obično u tlu, u tlu i života biljaka." kompostištima, tresetištima i vodo- Posebna svojstva humusa Caspa­ spremnicima. ... Humus je prirodna ri opisuje ovako: " O n o što je hu­ tvorevina; on je, isto kao i biljna, mus u kemijskom pogledu, to mi životinjska i mikrobična supstanca, ne znamo. U odnosu izmjene tvari složena cjelina; on je. kemijski gle­ prema golemom broju životinjskih dano, čak još i kompleksniji budući i biljnih organizama, on čini osno­ da na njegov nastanak djeluju sve vu za prehrambeni niz tla, biljaka, te tvari. Humus posjeduje posebna, životinja i ljudi. Prisutnost i svoj­ fizikalna, kemijska i biološka svoj­ stva humusa određuju fizikalno stva koja ga razlikuju od drugih, stanje tla (stanje rahlosti). Biljka organskih tvari. Humus sam ili u iz velikog sadržaja ugljika u humu­ uzajamnom djelovanju s određe­ su uzima energiju i tvari za rast u nim anorganskim sastojcima tla obliku ugljikohidrata, bjelančevina čini kompleksan, koloidalan (kolo- ili dušičnih međuproizvoda. Tlo je id = fino raspoređene tvari) sustavSavršen primjer prirodnog nastanka hu­ radi humusa tamno te zbog toga čiji se različiti sastojci na okupumusa je mješovita šuma. U zatvorenom drže pomoću površinskih sila..." služi kao spremnik topline.krugu, priroda ovdje iz otpadaka biljaka Howard, nakon toga, dodaje svoji životinja obnavlja svoju zalihu plodne Humusna struktura tla izrazito upi­zemlje. zaključak: "Promatrano s gledišta ja hranjiva, zrak i vodu (apsorpci­ kemije i fizike, humus nije jedno­ ja). Ako ga usporedimo sa spužvom stavna tvar; njega Čini skupina vrloTisućama je godina beskrajan niz koja je srasla s tlom. ta humusna kompleksnih organskih spojevageneracija vrtlara i seljaka obra­ struktura kao živi pokrivač štiti koji ovise o prirodi ostataka koji gađivao i promatrao zemlju te svoja krajobraz planina i nizina od svake tvore, o uvjetima pod kojima dola­iskustva prenosio na djecu i djecu erozije uslijed djelovanja vode (za- zi do razgradnje, te o opsegu samesvoje djece. Taj se lanac proteže do muljivanje) i vjetra (zaprašivanje)." razgradnje. Humus, stoga, ne možeu naše doba. Stoga bih ovom prili­ Albert von Haller na vrlo jasan posvuda biti identična tvar.kom željela citirati neke od promi­ način karakterizira čudesno stanjenentnih "svjedoka"* koji su svoje humusnog sloja: "Što tom tankom Osim toga. on je živ i vrvi sitnimspoznaje o zemlji već prenijeli na sloju daje onu plodnost koja stva­ živim bićima koja veći dio svojebuduća pokoljenja. Dr. Fritz Caspa­ ra neiscrpno mnoštvo živih bića? prehrane dobivaju iz tog supstrata.ri o podzemnom životnom prostoru Plodnost se ne može definirati niti Humus u prirodnom stanju nije sta­piše sljedeće: "Tlo: to nije niti mr­ kemijski niti fizikalno, već je to tičan, već dinamičan."tva zemlja niti beživotna tama. a ka­ ekološka uzajamnost živih bića Humus je dinamičan! On živi i mi­moli samo spremnik biljnih hranji­ (čovjeka, biljke, životinje) i tla s jenja se. Stoga, vrtlar koji to prirod-
  11. 11. no bogatstvo želi "•stvorili" u svom Veličanstveni svijet kako je bogat i kompliciran život uvrtu ne smije postupati prema kru­ zemlji, taj će poslije toga brižljivije najsitnijih živih bićatim pravilima, već se mora prilago­ i s više poštovanja postupati s timditi svojoj situaciji u vrtu te iz toga Kad vrtlar sa svoje gredice zagrabi mikrokozmosom.pokušati dobiti najbolje. U tom slu­ šaku zemlje, u rukama drži jedan Kako bi se te veze bolje razumjele, čaju postupa po jednom od najstari­ svijet. Svojim očima ne vidi puno želimo "baciti" pogled na inače ne­jih zakona života: na Zemlji su pre­ toga - samo smeđe grudice i možda vidljivi svijet živih bića u tlu. Mi­ živjeli uvijek oni koji su se najbolje neku kišnu glistu ili stonogu. Ipak, lijarde sićušnih "patuljaka" žive i prilagodili! To ne znači u moralnom ta je šaka zemlje ispunjena živo­ rade u različitim slojevima. Sve je smislu prilagodba kao podložnost. tom. To je svijet sićušnih dimenzi­ izvrsno organizirano i međusobno U sukobu s prirodnim elementima ja. Vrtlar bi morao imati oči jačine usklađeno. Najgornji sloj je tako­ radi se o prilagođenoj reakciji. Vr­ elektronskog mikroskopa da bi ga zvani sloj razgradnje. On je u vr­ tlar promatra "prilike" na komadiću mogao vidjeti. Kad bi to bilo mogu­ tovima koji se obrađuju prema bio­ zemlje što točnije i iz toga izvlači će, ostao bi bez riječi zbog čuđenja loškim metodama uvijek vrlo bogatjasne zaključke potrebne za svoj na­ punog poštovanja. jer su sve gredice prekrivene slo­ čin rada. Primjerice, obogaćuje pje- jem malča (prema uzoru na šumsko U 1 d m 3 (= 1000 c m 3 = 1 1 ) zemlje skovitu zemlju glinenim brašnom tlo!). Pod tom zalihom organskog iz sloja livadnog tla debljine 15 koje akumulira vodu, a sunčane materijala koji polako truli nalazi cm živi, primjerice 1.551.000.000 obronke prekriva sagovima od bilja se područje života onih sitnih ži­ naljevnjaka. bučaša i trepet lj i kaša, vih bića koje rade "grube poslove". i malča. Tako se svojim postupcima 50.000 glistaca, 220 skokunaca, 14 Oni usitnjavaju sve "otpatke" koji prilagođava prirodnim preduvjeti­ stonoga, 5 puževa i 2 kišne gliste. dođu u tlo: lišće, vlati sijena, otkos ma. Kako se dobiva najbolji humus. Mnoštvo živih stvorova koje si čo­ trave, čak i karton i sve ostalo. Nji­ Priroda je pokazala vitlam u svojim vjek ne može ni predočiti. Švicar­ hov je posao prvi stupanj rastvara- listopadnim i mješovitim šumama. ski istraživač A. Stockli točno ih je nja organskog materijala. Gljivi­ Taj je primjer potrebno samo pro­ istražio i izbrojio. To mnoštvo još ce, bakterije i alge ovdje djeluju u matrati te ga na poseban način pre­ fantastičnije izgleda u istraživanju milijardama. Ta mini-bića naziva­ nijeti u vlastiti vrt. Prirodna šuma prof. Sauerlandta koji je odredio mo mikrobima. Medu njima ima i raste u "mješovitoj kulturi". Njeno broj živih bića na 1 m 2 oranice. Tu "velikih" koji mogu sažvakati čak i tlo pokriveno je travom, biljkama i se radilo o blago humoznom pje- drvo, rogovlje i hitin. Kraj njih se u niskim raslinjem. Nigdje ne posto­ skovitom tlu, a istraživani je sloj bio sloju razgradnje nalaze i male živo­ ji gola zemlja. Otpalo lišće, uvele debljine 20 cm. Prenijeto na vrtnu tinjice koje vrtlar može raspoznati biljke i suhe grane stalno tvore rahli gredicu, bio bi to komadić zemlje golim okom: kišne gliste, babure, sloj tla koji polagano truli. U tome na kojem bi mogle rasti otprilike tri stonoge, žičnjaci i mnogi drugi. i životinjski "otpaci" predstavljaju glavice kupusnjača. "Pod njihovim važan sastojak. Iz raspadajuće or­ Kako bi se proces razgradnje mogao nogama" u prosječnom tlu živi: ganske supstance, pomoću malih odvijati harmonično, živa bića u gor­ životinja u tlu i mikroorganizama, 4 bilijuna bakterija i gljivica njem sloju trebaju zrak, toplinu i vla­ ponovno nastaje nova zemlja. Ta 1 milijun glistaca (nematoda) gu. Zbog toga se razgradnja naziva i je šumska zemlja najbolji, mirisni 500.000 naljevnjaka aerobnim (pod utjecajem zraka) pro­ humus. On akumulira oborinske cesom. Ukoliko uvjeti ne odgovara­ 200.000 rastoča vode i stalno obnavlja rezerve hra­ ju, situacija se pretava u anaeroban njiva. Razgradnja i stvaranje u tom 100.000 skokunaca (Collembole) (siromašan zrakom) proces. To znači: su sustavu u ravnoteži. Šumu nije 80.000 kolutićavca (Enchvtraeide) hladnoća, vlaga i trulež. Posljedica nikada potrebno gnojiti iako hrani 80 kišnih glisti toga su "masni" slojevi zemlje koji mnoštvo biljaka. Međutim, u priro­ sadrže tvari štetne za biljke. Takve se U kompostu gdje su mikroorga­ di nema nikakvog razbacivanja. Sve nizmi posebno aktivni, najveće je situacije nikako ne bi smjele dogodi­ se koristi i nalazi korisnu primjenu. mnoštvo sićušnih živih bića. Kad ti u biološkom vrtu. Sloj razgradnje Tako se čuvaju rezerve, tako nastaje vrtlar posegne za šakom komposta, dubok je otprilike 5cm. ravnoteža između bolesti i zdravlja, u ruci drži više živih bića nego što Ispod njega počinje stvarni sloj između života i smrti. To je tajna ima ljudi na Zemlji! Tko tijekom humusa. On može biti, ovisno o prirodne plodnosti i zdravog tla. mirnog boravka u vrtu želi shvatili položaju, debljine 10-30 cm. U
  12. 12. sloj zemlje (lišće, malč) sloj truljenja sloj razgradnje (bakterije. gljivice, male životinje, primjerice sloj stvaranja skokunci) sloj humusa stvaranje (mikro­ humusa organizmi, dušične bakterije, alge, glavno korijenske područje gljivice) korijenja prolazi kišnih glista kroz sve slojeve sloj minerala oslobađanje (raspadnuto slijenje. hranjiva iz tla spremnik vode) spremnik hranjiva ovisno o podlozi: kamenje fosfor, kalij, (neraspacliuilo magnezij kamenje, sraslo stijenje)Sloj humusa ispunjen je životom koji tom području razgranata je većina izumrlim bakterijama koje su ži­vrvi. Svaki "kat" ima svoje visokospe- korijenja. Ovdje se ne odvija raz­ vjele " k a t " iznad. U tom drugomcijalizirane stanovnike. Uvećanja poka­ gradnja, već proces stvaranja. U podzemnom životnom prostoruzuju sićušne izvatke iz log nevjerojatnorazličitog svijeta. Prolazi kišnih glista sloju humusa aktivni su drugi mi­ postoji usko uzajamno djelovanjeprovlače se u živom tlu kroz više slo­ kroorganizmu. Oni "prožvakane" između života u tlu i korijenja bilja­jeva. Korijenje drveća seže do dubokih supstance sloja razgradnje pretva­ ka. Jedni žive od proizvoda izmjenekamenih područja. raju u spojeve koje biljke mogu tvari onih drugih. Ono što se pritom apsorbirati. Pritom se i oni hrane zbiva u kemijskim procesima, izra-
  13. 13. žito je komplicirano. Zato ćemo pretvara jednu od postojanih tvarinavesti samo rezultate koji su važni zemlje, dušik, u spojeve koji moguza vrtlara: mikroorganizmi u sloju služiti za neposredan rast tijela bilj­humusa proizvode hranjive otopi­ ke." Finski nobelovac prof. dr. h.c.ne. Tako nastaju ugljične kiseline Artturi Virtanen čak je u to i uvje­i dušik. Modrozelene alge i Azoto- ren: "Biološko vezivanje dušika je,bacter-bakterije mogu, primjerice, pored asimilacije ugljičnog dioksi­u maloj količini vezati dušik u tlu. da, proces od temeljnog značaja zaSićušna tijela drugih bakterija tako­ cjelokupni život na zemlji."đer sadrže kalij i fosfornu kiselinu. Treći glavni glumac u velikomKad odumru, ta hranjiva u malim igrokazu "podzemnog svijeta" po­količinama prelaze u humus. sebno je važan za vrtlara: kišna glista. Među vidljivim živim bići­ ma ona igra izrazito važnu ulogu.Stručnjaci na djelu Ona radi na razgradnji, no njeni dugački hodnici vode kroz sve slo­Pobliže ćemo se upoznati s dva Leguminoze zajedno s bakterijama tla jeve u dubinu. Oni pridonose kakoglavna glumca ovog golemog pod­ na svom korijenju razvijaju kvržice. prozračivanju tla tako i raspodjelizemnog igrokaza. Važnu ulogu u svoju korist. Dio dušika prelazi i vode. Njene izlučevine su najčišćisloju humusa igraju gljivice i bak­ nakon odumiranja graška, graha ili super-humus. Izmeti kišne glisteterije koje skupljaju dušik, a koje s djeteline u tlo te tako pridonosi pri­ sadrže sedam puta toliko dušika, trikorijenjem biljaka tvore usku zajed­ rodnom dušičnom gnojenju. Kako puta toliko kalija, dva puta tolikonicu (simbiozu). Sir Albert Howard to iskorištavanje dušika iz zraka ni kalcija i šest puta toliko magnezijaopisao je značenje mikorize (život­ u kojem slučaju nije samo po sebi koliko i normalna vrtna zemlja. Ona zajednica između biljnog korije­ razumljivo, već skoro graniči s ču­ toj marljivoj maloj ispomoći u bio-nja i gljivica; grčki: rhiza = korijen, dom, pojašnjava dr. Fritz Caspari: vrtu više će riječi biti u poglavljumykes - gljivica): "Srodnički od­ " O n o što je tehnika tek prije 40 go­ "Životinje kao pomagači".nosi omogućavaju gljivicama koježive u humusnom tlu da prodru u dina (Haber-Bosch, 1915.) dobilažive stanice korijenja kao i usposta­ u golemim strojevima uz izuzetnevu suživota s biljkama... Kad se pod napore, visoke pritiske i tempera­ Male grudice - veliki učinakmikroskopom promatra prikladan ture, s time se biljka oduvijek bavi Oba gornja sloja tla ne razlikujupreparat takvog korijenja, mogu se kao "sporednom djelatnošću". Ona se samo svojim različitim stanov­vidjeti svi stupnjevi u probavi mi- nicima i njihovim načinom rada. Icelija gljivice. Na kraju zajednič­ Timski rad" u tlu: gljivice i korijenje bi­ humus koji nastaje u ta dva sloja,kog suživota korijen razara gljivicu ljaka čine životnu zajednicu (mikoriza). različite je vrste. U gornjem slojui na taj način apsorbira ugljikohi- razgradnje nastaje ona plodna ze­ drate i bjelančevine koje je gljivi­ mlja koja se uvijek obnavlja. No, ca djelomično otopila iz humusa u ona relativno brzo nestaje. Njenotlu. Mikoriza tvori živi most koji stanje nazivamo i "mikrobična ra- neposredno povezuje plodonosno hlost". Humus se ovdje sastoji od humusno tlo i biljke koje na njemu velikih, rahlih grudica koje kiša rastu, te kojim se gotova hranjiva, može sabiti a vrućina ili hladnoća prikladna za trenutačnu upotrebu, skrutiti. Pod nepovoljnim uvjetima prenose s tla na biljku." taj se humus ponovno raslojava. Sličan čudesan "timski rad" obav­ U dubljem sloju pravog humusa ljaju i kvržišne bakterije na korije­ nastaje, nasuprot tomu, takozvani nju mahunarki (leguminoza). One trajni humus. To stanje nazivamo i su u stanju u suradnji s određenim makromolekularna rahlost. Grudice bakterijama, vezati dušik iz zra­ tla su tu manje, međusobno inten­ ka. Iz toga biljke domaćini izvlače zivnije prožete i postojanije. Vežu
  14. 14. se s tvarima humina koja postoje u porijekla i znači: onaj koji se tiče - i u obliku ljudske radne snage i pritlu. Tako nastaju stabilni komplek­ tla). Bio-vrtlar vidi jednu od svojih industrijskoj proizvodnji.si gline i humusa. Važno svojstvo glavnih zadaća u tome da zaštiti i Bio-vrtlar se svjesno uvrštava u pri­tvari humina koje još nije dovoljno njeguje taj dobro organizirani svijet rodan tijek. Svim sredstvima potičeistraženo, njihov je sadržaj dušika. - za svoju vlastitu korist i za dobro­ i njeguje život u zemlji. Postaje muOn tvori, ukoliko ga ima u dovolj­ bit Zemlje. jasno da svaka gruba intervencija unom broju, spremnik dušika u tlu Svi ti fantastični, mnogostrani, živi ovaj dobro organizirani svijet možečije se prehrambene zalihe pola­ procesi o kojima je do sada bilo ri­ samo štetiti, a u najgorem slučaju igano mineraliziraju i prosljeđuju ječi odvijaju se u obje gornje zone oštetiti tlo. On, stoga, ne prihranjujebiljkama. Dakle, dobro podijeljeno tla, sloju razgradnje i humusnom biljke, on prihranjuje tlo. Kompost,gospodarstvo. sloju. Na to se, prema dolje, nastav­ zastiranje tla i zelena gnojidba su,Stvaranje grudica zemlje jedno je lja mineralni sloj. On se sastoji iz pritom, najvažnije točke na "jelov­od velikih čuda žive prirode. Ne­ raspadnutog stijenja. Djelatnost ži­ niku vrta". Jer, tamo gdje živa bićabrojena živa bića rade neumorno i vih bića u tlu ovdje, sa sve većom u tlu dobivaju dovoljno organskebez odmora kako bi nastao taj sme­ dubinom, sve više opada. No, i u mase, proizvode i dovoljno onihđi komadić zemlje. Isprepletenost ovom području mogu se iz posto­ tvari koje trebaju tlu i biljkama:gljivica i sluznih tvari bakterija odr­ jećih minerala osloboditi hranjiva dušik, kalij, fosfor, mikroelementežava živu konstrukciju od prašine i za biljke. Mineralni sloj, koji može i ugljičnu kiselinu. Mnogo je putamikroba. Znanstvenici taj proces imati debljinu do 2,50 m, također dokazana činjenica da u tlima koja nazivaju "živom zaštitnom ogra­ ima i funkciju spremnika vode. Is­ su sustavno obrađivana prema bi­dom". U toj jezičnoj konstrukciji pod njega počinje sloj neraspadnu- ološkim metodama uvijek postojejasno se vidi da je plodnost zemlje tog stijenja, to je sabila stijena koja dovoljne količine svih važnih hra­od koje svi mi živimo doslovno seže duboko u zemlju. njiva. One tu "nanovo rastu"!sazdana iz beskonačno mnogo sit­ Bio-vrtlar zatvara prirodni tijek nih bića. Ne moramo li pred tom tvari tako što zemlji vraća sve or­ skupinom malih tihih radnika imati Kružni ciklus tvari ganske otpatke. Ona mu zahvaljuje najveće poštovanje? "Brelim- za svojim zdravljem koje se prenosi biljke" Raoul R. France nazvao je Tamo gdje su različiti slojevi zemlje na sve biljke u vrtu - a najzad i na veliku zajednicu živih bića u tlu netaknuti, gdje milijarde "vojski" čovjeka koji se prehranjuje tim bilj­ edafonom (edaftčno je riječ grčkog rade ruku pod ruku, tamo nastaje kama. rahla zemlja, tj. onaj zreli humus o Sir Albert Howard koji je cijeli svoj kojem sanjaju svi vrtlari i seljaci. To život isprobavao biološke metode u je tlo u stanju akumulirati oborinsku vodu i hranjiva. Ono je bogato du­ Europi i Indiji, opisao je taj temeljKišne gliste igraju važnu ulogu u na­ prirodnog obrađivanja tla u svojojstanku humusne zemlje. šikom i ugljičnom kiselinom, rahlo je, porozno, toplo i prozračno. Kako Poljoprivrednoj oporuci. Ono što takvo tlo nastaje u praksi, opisuje se je rekao za tijek razgradnje i rasta u drugom dijelu knjige. Za budućeg u poljoprivredi, vrijedi jednako i za je bio-vrtlara važno da shvati da je svakog bio-vrtlara: razumijevanje života u tlu osnova "Plodnost tla je stanje koje proizla­ svih njegovih napora. Priroda mu zi iz rada i tijeka prirode. Uvijek nudi savršen sustav i milijarde be­ mora postojati potpuna izjednače- splatnih pomagača. Bio-vrtlar ih nost između procesa rasta i procesa mora samo pravilno iskoristiti. odumiranja. Posljedice tog stanja su aktivno tlo, bogati urod dobre U tom će slučaju uštedjeti mnogo kvalitete i stoka koja sja od zdrav­ nepotrebnog truda - kao što je pri­ lja. Ključ za plodno tlo i uspješnu mjerice prekopavanje svake godine. poljoprivredu je humus." Uštedjet će i mnogo novca - ako po­ tiče prirodnu proizvodnju hranjiva u zemlji, neće morati kupovati gno­ jiva. Konačno, uštedjet će i energiju
  15. 15. Životni elementibiljakaBiljke su bića koja žive na dva svi­jeta: svojim korijenjem sežu duboko u tamnu, vlažnu zemlju. Tamo tražečvrsto uporište o koje se zakače mi­ lijunima "petlji" i "kukica". Tamo. u dubini, upijaju vodu potrebnu zaživot, tamo nalaze hranjiva koja impripremaju mikroorganizmi. Njiho­ ve stabljike, listovi i cvjetovi rastu iznad zemlje - u pravcu neba s koje­ ga ih obasjava sunčeva svjetlost. Iz neba, iz visina atmosfere, također pada kiša koja znači život. A posvu­ da, od najnižeg lista pa do najviše Voda je neodvojivi element života biljaka, životinja i ljudi. Tekućice, podzemne vode krošnje drveta, nadzemni dio biljke i oborine održavaju zemlju vlažnom i plodnom. obavijen je zrakom. prehrambenog lanca, one predstav­ tekućeg elementa. Voda je biljkamaOba carstva - tamna zemlja i zrač­ ljaju najvažniju kariku. na raspolaganju "odozgo i odozdo".ni prostori okupani svjetlom - za Podzemne vode čine stalni spre­ I o tome bi vrtlar koji svakodnevnobiljku su od životnog značaja. Ona mnik vlage u zemlji. Opskrba dola­ radi s tim tihim stvorovima, moraomože (ne gledajući ekstremne izu­ zi s neba: kiša, snijeg i rosa padaju s vremena na vrijeme razmišlja­zetke) živjeti samo u uzajamnom kao oborine koje daruju život. ti. Kad bi nestale biljke, nestale bidjelovanju sila neba i sila zemlje. i životinje i ljudi. Zemlji bi u tom Ta voda iz atmosfere ne sastoji seTo su četiri elementa biljke: voda, slučaju - kao u nekom horor-filmu ni u kojem slučaju samo iz neu­zemlja, zrak i svjetlo. - s tijela bila strgnuta zelena haljina. tralne tekućine. Ona donosi dušikU potpunoj tišini, zeleno raslinje uzi­ Usahnula bi polja i vrtovi, šume bi u obliku amonijaka te čak i malema te elemente koje treba za život. se urušile. Raspalo bi se korijenje količine fosforne kiseline. MjerenjaBiljke su u stanju direktno iskoristiti koje obavija tlo kao golema pod­ su pokazala da u zapadnoj Europisunčevu energiju. One ugljični diok­ zemna mreža, a oluje i kiše imale godišnje padne prosječno 10-30 kgsid iz zraka mogu pretvarati u kori­ bi lak posao. Plodna zemlja bila bi dušika na 1 hektar tla. Sadržaj duši­sna hranjiva. Biljke su jedina bića na posvuda rastresena. Ostala bi opu­ ka u rosi je čak još i veći. Tlo kojesvijetu koja anorganske, mineralne stjela zvijezda. je u dobrom, rahlom stanju, upija tetvari iz zemlje mogu apsorbirati i količine vode s njenim sadržajempretvoriti u organske spojeve! No, Priroda još živi, još uvijek su kao spužva te ju dugo zadržava u nebrojene biljke dobro zbrinute podU tijelu žive biljke odvija se kon­ pravilnoj raspodjeli. U lošim tlima zaštitom seljaka i vrtlara. Ipak, ele­ voda ili otječe u podlogu ili se go­stantno mnoštvo kompliciranih menti iz kojih uvijek nanovo izra­ mila i uzrokuje trulež i blato.kemijskih procesa. Iako se nikada staju, ugroženi su na mnogo mjesta:ne miču s mjesta, ipak ih u pokretu Za biljke voda u zemlji i sokovi­ voda, zrak i zemlja sa svojim mi-drži jedan maleni svijet. Hranjiva ma njihovih tijela igra važnu ulogu kro-kozmosom koji vrvi životom.koje proizvode, ne potiču samo prijenosnika. Pomoću tekućine do­njihov vlasititi rast i boljitak. One Voda spada u osnovne preduvjete premaju se sva potrebna hranjivaživotinjama i ljudima na cijelom života na zemlji. tamo gdje su potrebna. No, voda jesvijetu služe kao hrana. Biljke Znanstvenici vjeruju da su prva nenadomjestiva kako za život sta­direktno ili indirektno čine osno­ živa bića prvotno nastala u vodi. nice tako i za rast biljaka. Za stva­vu života svih stvorova na našem Bilo kako bilo - vrtovi i biljke su u ranje 1 kg biljne mase, biljci je po­planetu. U okvirima isprepletenog svakom slučaju nezamislivi bez tog trebno 0,5 m 3 vode. Kao očigledan
  16. 16. Kružni ciklus vode: biljke isparavaju vlagu koja se uzdiže, stvara oblake i ponovno pada na zemlju u obliku kiše. Taj ciklus održavazemlju zelenom.primjer dovoljno je samo pogleda­ menitih plinova i 0,03% ugljičnog Ona pokreće izmjenu tvari. Samoti list bundeve - bez tekućine sme- dioksida. Posve je drugog sastava se pomoću svjetla mogu odvijatižurao bi se u malu, zelenu hrpicu zrak u tlu. U normalnoj vrtnoj ze­ procesi fotosinteze i asimilacije uvlakana! Kako voda kruži u "zele­ mlji on se sastoji iz 5 0 % dušika, zelenim listovima. Pritom se svje­nim žilama" i kako su fantastično 10%> kisika i 4 0 % ugljične kiseline. tlosna energija pretvara u kemij­rukovođene sve proizvodne struje Ovdje je. dakle, sadržaj ugljične ki­ sku energiju. Biljke u usporedbi su unutrašnjosti biljke, vidjet ćemo seline neusporedivo veći nego kod čovjekom nemaju teškoća s isko­u nastavku - pogledom u svijet ko­ zraka koji udišemo. Ta prevaga na­ rištavanjem tog neiscrpnog pri­rijenja i pogledom u "proizvodna staje radom živih bića u tlu i njiho­ rodnog izvora energije. One mogupostrojenja" zelenih listova. vim procesima pretvorbe. sunčevu energiju koristiti direktno. Međutim, biljke su izrazito ovisneZrak je element proširen ne samo u Za biljke je ta golema ponuda 0 intenzitetu svjetlosti i njegovomatmosferi već i u tlu. Najvažniji sa­ ugljične kiseline od velike pred­ ritmu koji se dijeli na dnevne istojak zraka je kisik. Njega trebaju nosti jer je ona jedna od osnova noćne sate. Zeleno raslinje je svo­za disanje i ljudi i životinje. 1 biljka njihove ishrane. Što je tlo aktivni­ jim odnosom prema toj zvijezdi"diše", mada na drugačiji način kao je, to bogatije vrije i prirodni izvor toliko obilježeno da se njihovešto ćemo detaljnije vidjeti u idućem ugljične kiseline. Caspari je utvrdio "svjetlosne navike" čak naslje­poglavlju. da iz 1 ha rahlog tla tijekom jednog đuju! Takozvane "biljke kratkogKisik je - kako u izmjeni tvari bilja­ sata izađe 2-5 kg ugljične kiseline. dana", primjerice, koje u određenoka tako i kod djelatnosti živih bića Veliki dio toga apsorbiraju biljke, godišnje doba moraju u svojoj do­u tlu - važan za sve kemijske proce­ ostatak puni atmosferske rezerve movini preživjeti s malim brojemse sagorijevanja. ugljičnim dioksidom. sati dnevnog svjetla, zadržavajuZrak atmosfere sastoji se od oko Sunčeva je svjetlost za biljke tu naviku ranonastupajućeg mraka7 8 % dušika, 2 0 % kisika, 1% ple­ najvažniji prijenosnik energije. 1 onda kad ih se "preseli" u druge
  17. 17. Sunčeva svjetlost najvažniji je izvorenergije za sve biljke. Zrake najvećednevne zvijezde pokreću u zelenim listo­vima procese fotosinteze i asimilacije.krajeve. 1 nakon stotinu godinaživota u "tuđini" njihov unutarnjisat ravna se još uvijek prema sun­čevom ritmu domovine. Božičnazvijezda i kalanhoja su očigledniprimjeri na našoj prozorskoj das­ci. Cvatu samo ako ujesen mogunekoliko tjedana "ići rano spava­ti". To znači da ih se nekoliko satimora umjetno zamračivati.Zemlju - četvrti životni element bi­ljaka - upoznali smo pobliže već uprethodnom poglavlju. No. pogle­dajmo još jednom u svijet korijenja.Ali. ovaj put ne želimo promatratiorganizaciju u tlu, već podzemniživot biljaka.Život biljaka u zemlji -čudesan svijet korijenja Polovica tijela biljke stalno se nala­zi u vlažnoj tmini. Korijenje "buši" i probija se kroz rahlu ili tvrduzemlju. Ono nepogrešivo slijedi"miris" vode i hranjiva. Sto dajesposobnost tim podzemnim organi­ma da naslijepo, ali točno pronađuono što biljka koristi, to kratkomjednadžbom ne mogu pojasnitiniti kemičari niti biolozi. Osjetlji­ve sposobnosti biljaka zasigurnospadaju u najveća čuda s područjaživih bića. Jednim pogledom u, zanaše oči većinom zatvoreni svijet • Kod određenih je biljaka ko­ šeno prilagođava klimi, tlu i oblikutla, vidljive su tri glavne funkcije rijenje "nabubrilo" kao velika biljke. Taj rezultat tisućljetnog ra­korijenja: ostava. Mrkva i gomolji celera zvoja vidljiv je, primjerice, u tome• Ono služi učvršćivanju nadze­ spadaju zbog tih voluminoznih daje raslinje suhih stepskih područ­ mnog dijela biljke. mogućnosti "skladištenja" re­ ja razvilo dugačko glavno korijenje zervnih hranjiva u naročito vri­ koje ponegdje naraste i do 10 m u• Ono apsorbira vodu i hranjiva koja se kroz unutrašnji sustav jedne živežne namirnice. dubinu gdje seže do podzemnih "cjevčica" crpe sve do vrhova Sustav korijenja različitih biljaka voda koje doslovce znače život. U lista. vrlo je različit. Ono se uvijek savr­ humusnim, vlažnim tlima, korijenje

×