Informacijski sustavi Maja Petras Antonia Oršolić
<ul><li>Informacijski sustav  u strogoj definiciji je sustav koji prikuplja , </li></ul><ul><li>pohranjuje, čuva, obrađuje...
Vrste informacijskih sustava
Struktura informacijskih sustava
<ul><li>Pod pojmom informacijskog sustava razumijevamo niz elemenata informacijske  </li></ul><ul><li>djelatnosti koji tvo...
Hardware
<ul><li>           Materijalna osnovica koju čine informacijske tehnologije, npr. računala, radne stanice, modemi, fizičke...
Software
SOFTWARE <ul><li>U software spada sva programska podrška koja se koristi pri radu tog sustava, to je skup svih programa ko...
<ul><li>              </li></ul>Life wa re
LIFEWARE <ul><li>U liveware ubrajamo &quot;živu&quot; komponentu IS-a </li></ul><ul><li>                Odnosi se na zapos...
Netware
NETWARE <ul><li>          Netware je mrežna komponenta IS-a, tj. komunikacijska infrastruktura bazirana na informacijskim ...
Dataware
DATAWARE <ul><li>          Dataware su svi sadržaji u informacijskom sustavu kojima se opisuju činjenice iz realnog svijet...
Orgware
ORGWARE <ul><li>Orgware su organizacijski postupci, metode i načini povezivanja i usklađivanja prethodnih komponenti u cje...
Izgradnja informacijskog  sustava poduzeća
<ul><li>Izgradnja informacijskog sustava poduzeća je opsežan i zahtjevan zadatak. Praksa pokazuje da  </li></ul><ul><li>iz...
Životni ciklus informacijskih sustava
<ul><li>Upravljanje životnim ciklusom informacija predstavlja sveobuhvatni pristup upravljanju  </li></ul><ul><li>toka pod...
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

Informacijski sustavi - Maja Petras i Antonia Oršolić

2,107 views

Published on

Published in: Education
0 Comments
1 Like
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total views
2,107
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
2
Actions
Shares
0
Downloads
19
Comments
0
Likes
1
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Informacijski sustavi - Maja Petras i Antonia Oršolić

  1. 1. Informacijski sustavi Maja Petras Antonia Oršolić
  2. 2. <ul><li>Informacijski sustav u strogoj definiciji je sustav koji prikuplja , </li></ul><ul><li>pohranjuje, čuva, obrađuje i isporučuje potrebne informacije na način da </li></ul><ul><li>su dostupne svim članovima organizacije koj a se njima žele koristiti </li></ul><ul><li>te imaju odgovarajuću autorizaciju. No , kraća, ali daleko složenija , </li></ul><ul><li>definicija glasi da je IS dio poslovnog sustava koji daje podatkovnu sliku </li></ul><ul><li>procesa iz realnog sustava. To vrši modelom podataka, modelom </li></ul><ul><li>procesa i modelom izvršitelja. </li></ul><ul><li>Model podataka definira podatke koji se koriste u poslovnom sustavu. </li></ul><ul><li>Model procesa definira procese iz poslovnog sustava te opisuje funkcije po kojima se ti procesi m i jenjaju. </li></ul><ul><li>Model izvršitelja definira sve koji su uključeni u izvršavanje procesa poslovnog sustava. </li></ul><ul><li>U novije doba IS ne daje samo podatkovni preslik realnog sustava već i </li></ul><ul><li>temeljem tehnika koje se koriste u grani umjetne inteligencije nastoje iz </li></ul><ul><li>podataka izlučiti informacije koje poslovodstvo koristi za donošenje </li></ul><ul><li>odluka, odnosno moderni IS služi za potporu odlučivanju. </li></ul>
  3. 3. Vrste informacijskih sustava
  4. 4. Struktura informacijskih sustava
  5. 5. <ul><li>Pod pojmom informacijskog sustava razumijevamo niz elemenata informacijske </li></ul><ul><li>djelatnosti koji tvore organiziranu cjelinu, sustav. Pod pojmom strukture </li></ul><ul><li>informacijskog sustava mislimo na unutrašnji raspored tih elemenata, njihov </li></ul><ul><li>sastav, poredak i odnose u informacijskom sustavu. </li></ul><ul><li>Struktura informacijskog sustava nastaje, povezivanjem informacijskih </li></ul><ul><li>institucija, organizacija i službi u konkretne informacijske i društvene odnose sa </li></ul><ul><li>specifičnim ulogama i zadacima u svakom konkretnom informacijskom sustavu. </li></ul><ul><li>Postavlja se pitanje koje su društvene odrednice, činitelji informacijskog </li></ul><ul><li>sustava, odnosno strukture informacijskog sustava? Premda je dosta </li></ul><ul><li>nezahvalno klasificirati te činitelje, mogli bismo predložiti podjelu po kojoj </li></ul><ul><li>informacijski sustav (IS) tvore (ne inzistirajući na doslovnim razgraničenjima): </li></ul><ul><li>. informacijski subjekti </li></ul><ul><li>. informacijska kultura </li></ul><ul><li>. oprema - tehnička i tehnološka osnovica IS-a, te </li></ul><ul><li>. okolina IS-a. </li></ul><ul><li>Najvažniji podsustavi društva relevantni za svaki informacijski sustav su: </li></ul><ul><li>. politički </li></ul><ul><li>. ekonomski </li></ul><ul><li>. komunikacijski </li></ul><ul><li>. kulturni sustav neke zajednice. </li></ul><ul><li>Dakle, svaki informacijski sustav mora biti sukladan općim ciljevima društvenog razvoja, ali i posebnim interesima socijalnih zajednica kojima služi. Njegova cijena mora biti primjerena njegovoj djelotvornosti i ekonomskim mogućnostima društva. </li></ul>
  6. 6. Hardware
  7. 7. <ul><li>          Materijalna osnovica koju čine informacijske tehnologije, npr. računala, radne stanice, modemi, fizičke linije za komunikaciju, itd. </li></ul><ul><li>  </li></ul><ul><li>         Hardver je najniža razina računarskog sustava. Čine je svi dijelovi od koje je načinjen računarski sustav: </li></ul><ul><li>  </li></ul><ul><li>o       svi mehanički dijelovi </li></ul><ul><li>o       magnetski, električni i elektronički sastavni dijelovi </li></ul><ul><li>o       naprave i uređaji (kučište, pogonski motor diska, magnetska vrpca, disk, poluvodička memorija, izvori električnog napajanja, integrirani sklopovi) </li></ul><ul><li>  </li></ul><ul><li>         Hardver je osnovica računarskog sustava u koju spadaju </li></ul><ul><li>o       CPU - sastavljena od elektroničkih komponenti i nema mehaničkih dijelova </li></ul><ul><li>o       glavne memorije kao osnovog uređaja za pohranu podataka koja se također sastoji od el. komponenti i ne sadrži mehaničke dijelove </li></ul><ul><li>o       ulazno-izlaznih uređaja (tipkovnica, zaslon, pisači, veze, sabirnice ...) i obično se sastoje od el. komponenti i različitih mehaničkih dijelova </li></ul><ul><li>o       vanjska memorija koja se također sastoji od el. dijelova i različitih mehaničkih komponenti </li></ul><ul><li>o       komunikacijski uređaji </li></ul>
  8. 8. Software
  9. 9. SOFTWARE <ul><li>U software spada sva programska podrška koja se koristi pri radu tog sustava, to je skup svih programa koji se koriste u IS-u. Možemo ga definirati i kao onaj dio sustava koji postoji ali ne u fizičkom obliku nego u obliku informacija pohranjenih na računalu. Sistemski software čine programi koji promatrano zajedno predstavljaju skup programa koji služe za kontrolu i rad strojne podrške pri računalnoj obradi podataka. </li></ul><ul><li>  </li></ul><ul><li>         Software dijelimo na </li></ul><ul><li>         Aplikativni (korisnički programi) - skup korisničkih programa potrebnih za rješavanje raznih problemskih situacija koji proizlaze iz domene zadataka inf. sustava </li></ul><ul><li>         Sistemski (sustavski programi) – skup strojno orijentiranih programa s funkcijom upravljanja i kontrole strojnog sustava u cilju sinhronizacije rada s aplikativnom podrškom </li></ul>
  10. 10. <ul><li>              </li></ul>Life wa re
  11. 11. LIFEWARE <ul><li>U liveware ubrajamo &quot;živu&quot; komponentu IS-a </li></ul><ul><li>               Odnosi se na zaposlenike individualce, timove, njihovo znanje i sve osobe uključen u djelovanje IS-a </li></ul><ul><li>               Čovjek je osnovna komponenta IS-a jer kao njegov dio čovjek/pojedinac formalizira poslovno okružje u podatke, procedure, algoritme, informacije i znanja te usklađujući primjenu IT-a i programsku podršku, ispunjava poslovne funkcije i zadatke (dostavljanje i čuvanje podatka neophodnih za odlučivanje, održanje procesa te razvoj i neprekidnost poslovanja).  </li></ul>
  12. 12. Netware
  13. 13. NETWARE <ul><li>         Netware je mrežna komponenta IS-a, tj. komunikacijska infrastruktura bazirana na informacijskim tehnologijama. Jedan od primjera su računalne mreže </li></ul><ul><li>         Računalne mreže su sustavi povezanih računala </li></ul><ul><li>         U mrežnom okruženju računala razmjenjuju podatke, dijele vlastite izvore, omogućavaju komunikaciju, paralelni rad, kreiranje virtualne organizacije itd. </li></ul><ul><li>         Za ostvarenje računalne mreže potrebna je odgovarajuća softverska i hardverska podrška, a nazivamo je netware ili podrška za mrežu </li></ul>
  14. 14. Dataware
  15. 15. DATAWARE <ul><li>         Dataware su svi sadržaji u informacijskom sustavu kojima se opisuju činjenice iz realnog svijeta i poslovnog sustava na koji se odnose a organizirani i oblikovani tako da budu razumljivi i da se mogu koristiti u poslovanju za donošenje odluka i ostvarivanje ciljeva i zadataka </li></ul>
  16. 16. Orgware
  17. 17. ORGWARE <ul><li>Orgware su organizacijski postupci, metode i načini povezivanja i usklađivanja prethodnih komponenti u cjelinu. </li></ul><ul><li>Informacijski sustav poduzeća treba zadovoljiti 2 funkcije: funkcija informiranja i dokumentiranja. </li></ul><ul><li>Prema složenosti postoje: </li></ul><ul><ul><li>jednostavni –za ispunjavanje jednog zadatka </li></ul></ul><ul><ul><li>složeni – različito područje primjene, veći broj datoteka, zajednički sustav kodiranja,dobivanje složenih izvještaja </li></ul></ul><ul><ul><li>inteligentni – kod kojih uz ustaljene procese postoji i veći broj inteligentnih procedura i procesa koje automatski izvodi. </li></ul></ul><ul><li>Prema opsegu postoje: informacijski sustavi društva, republike, županije, regije itd. </li></ul><ul><li>Prema području primjene: informacijski sustavi nabave, odlučivanja, prodaje, itd. </li></ul><ul><li>Načela sustavnog pristupa organizacijskim sustavima su: načelo kompleksnosti, integralnosti, dimaničnost,interdisciplinarnosti… </li></ul>
  18. 18. Izgradnja informacijskog sustava poduzeća
  19. 19. <ul><li>Izgradnja informacijskog sustava poduzeća je opsežan i zahtjevan zadatak. Praksa pokazuje da </li></ul><ul><li>izgradnja IS-a može trajati godinama, te da se on dorađuje i nakon što je izgrađen, da je njegova </li></ul><ul><li>izgradnja skupa i neizvjesna, i da će mnogi projekti izgradnje biti neuspješni. Iskustvo «graditelja» </li></ul><ul><li>IS-a ukazuje na to da se izgradnji sustava mora pristupiti ozbiljno i studiozno kao što se izgrađuju </li></ul><ul><li>kompleksni proizvodi inženjerskih struka (građevinarstva, arhitekture, strojarstva i sl.). </li></ul><ul><li>Najstariji pristup izgradnji IS-a nazvan je vodopadnim ili linearnim razvojem, jer se sustav izgrađuje </li></ul><ul><li>po fazama, onim redom kojim faze prirodno slijede. U svakoj fazi se izrađuju rezultati (specifikacije </li></ul><ul><li>sustava, dijagrami sustava, programi, dokumentacija i sl.) koji predstavljaju ulaz u sljedeću fazu. </li></ul><ul><li>Razvoj je vodopadan, jer rezultati «teku» s jedne stepenice na drugu. Takav slijed daje mogućnost </li></ul><ul><li>da se nakon svake faze razvoja ocijene rezultati projekta i odluči o njegovoj daljnjoj sudbini. </li></ul><ul><li>Alterativni razvoj sustava: najprije se načini početni plan koji može obuhvatiti čitav </li></ul><ul><li>informacijski sustav, zatim se krene u planiranje jedne iteracije, odnosno jednog dijela </li></ul><ul><li>informacijskog sustava, analizira se i oblikuje, izgradi te uvede u rad. Istovremeno se </li></ul><ul><li>obavi ocijenjivanje rezultata izrađene iteracije, te temeljem ocijene krene u slijedeću </li></ul><ul><li>iteraciju kojom se riješava sljedeći dio sustava. Iako se ovakav razvoj može koristiti za </li></ul><ul><li>svaki problem, u izgradnji sustava za potporu odlučivanja je neophodan jer u tim </li></ul><ul><li>sustavima nije unaprijed moguće predvidjeti sve korisničke zahtjeve. Ovakav razvoj </li></ul><ul><li>sustava je brži i manje rizičan. Danas ga je lakše provesti jer informatičari raspolažu </li></ul><ul><li>modernim alatima za ozgradnju sustava, kojima se brže i jednostavnije može razviti </li></ul><ul><li>početna verzija informacijskog sustava, korisnicima odmah dati sustav na upotrebu, </li></ul><ul><li>zatim ga postupno dorađivati dok se ne dobije zadovoljavajući informacijski sustav. </li></ul><ul><li>Moguća mana evolucijskog pristupa je slabija transparentnost razvoja sustava te lošija </li></ul><ul><li>strukturiranost sustava. </li></ul>
  20. 20. Životni ciklus informacijskih sustava
  21. 21. <ul><li>Upravljanje životnim ciklusom informacija predstavlja sveobuhvatni pristup upravljanju </li></ul><ul><li>toka podataka i odgovarajućih meta podataka kroz informacijske sustave. </li></ul><ul><li>Kompleksan proces upravljanja životnim ciklusom informacija podrazumijeva niz </li></ul><ul><li>postupaka, počevši od kreiranja i inicijalne pohrane informacija, pa sve do arhiviranja ili </li></ul><ul><li>uklanjanja iz sustava. </li></ul><ul><li>Iako većina tvrtki smatra informacijske sustave i informacije pohranjene u njima svojom </li></ul><ul><li>najvažnijom imovinom, tj. komponentom koja omogućuje razvoj poslovanja i opstanak </li></ul><ul><li>na tržištu, način na koji se upravlja životnim ciklusom informacija u praksi je u velikom </li></ul><ul><li>nesrazmjeru u odnosu na njihovu važnost. </li></ul><ul><li>Kvalitetno upravljanje životnim ciklusom informacija tvrtkama omogućuje: </li></ul><ul><li>pravovremeni pristup informacijama pohranjenima na informacijskim sustavima </li></ul><ul><li>veću fleksibilnost sustava po pitanju porasta količine pohranjenih podataka </li></ul><ul><li>bolju iskoristivost informacijskih sustava </li></ul><ul><li>upravljanje troškovima implementacije informacijskih sustava u skladu s vrijednošću informacija koje sustav obrađuje i pohranjuje </li></ul><ul><li>lakše ostvarivanje sukladnosti sa zakonskim normama po pitanju pohrane podataka </li></ul>

×