SlideShare a Scribd company logo
1 of 27
Download to read offline
A U T I Z A M
Kako prepoznati znake autizma?
Važno je uočiti:
• kako dijete komunicira sa vaspitačima i drugom djecom?
• pokazuje li interesovanje za ljude?
• prati li i imitira ono što drugi rade?
• koliko razumije jezik?
• može li sarađivati u jednostavnim igrama?
• čime se i kako samostalno igra?
• kako dijete uči? u kojim domenima uči brže, a u kojima je
sporije?
Najčešće je uočljivo da:
• komuniciraju pretežno kad im nešto treba, a rjeđe da bi usmjerila
pažnju odraslih na nešto što im je zanimljivo, odnosno da bi
podijelila neko socijalno iskustvo
• slabije razumiju što im se govori,
• teško im je “uhvatiti pogled“; kontakt očima ne upotrebljavaju u
komunikacijske svrhe,
• igra im je često stereotipna, otežano sarađuju, ponekad sve rade
sama i u manjoj mjeri uključuju druge osobe u svoje aktivnosti.
• nešto kasnije, kada počnu govoriti, može biti upadljivo to da govore
bez jasne funkcije, često izgovarajući napamet upamćene fraze ili
čak i cijele dijaloge (npr. odomke iz crtanog filma ili reklame).
• djeca s Aspergerovim sindromom (visokofunkcionalnim
autizmom) imaju specifična, jaka interesovanja, neki od njih su kao
male enciklopedije, znaju napamet sve glavne gradove, sve vrste
ptica, sve nazive instrumenata i sl.
Što može biti znak za uzbunu?
Često se autizam pojavljuje već u prvim mjesecima života, a rjeđe između
druge i treće godine.
Dijete sa autizmom:
 nije zainteresovano za okolinu
 vidi, ali mu je pogled prazan; čuje, ali je ravnodušno prema zvukovima
 kada ga uzmemo u naručje, ono ne reaguje, ostaje ukočeno ili mlitavo
 ne smiješi se, osim samom sebi
 tepa, ali ne odgovara na majčine riječi
Djetetu sa autizmom:
 su poremećeni i hranjenje i san
Dijete sa autizmom:
 teško komunicira i ima govorne smetnje; neka djeca uopšte ne
govore.
 da bi izrazilo što želi, viče i ljuti se, postaje agresivno prema
drugima, ali i prema sebi: grize samo sebe i tuče se po glavi.
 Govor kojim se služi nije jezik komunikacije. Što je govor razvijeniji,
to su veći izgledi za napredak djeteta; probleme u komunikaciji prati
razdražljivost i slaba koncentracija;
 izgleda kao da je dijete gluvo, ali ono čuje (npr. šuštanje lišća ili
papira)
Pojedinačno, navedeni poremećaji nisu karakteristični za autizam, ali
nekoliko njih zajedno, znak su za uzbunu.
Djeca sa senzornim oštećenjima imaju ponašanje slično autizmu, ali
kada se da odgovarajuća terapija i rehabilitacija, ponašanje se
mijenja (za razliku od autizma).
Kako pomoći djetetu sa autizmom?
 Najbolji je tretman prilagođen konkretnom djetetu.
 Uvijek je potrebno podsticati razvoj djeteta, njegovu samostalnost i
socijalizaciju, a slabiti negativne oblike ponašanja (agresiju,
stereotipije, autoagresije)
 Što se ranije prepozna autistični poremećaj i dijete uključi u
odgovarajuću stručnu rehabilitaciju, to su šanse veće.
 Roditeljima djeteta sa autizmom potrebno je mnogo snage i upornosti
da upoznaju svoje dijete i prihvate ga onakvog kakvo ono jeste. Često
se porodica izoluje od društvenog okruženja, koje ne prihvata dijete sa
autizmom. Dijete sa autizmom traži brigu i pomoć gotovo 24 sata
dnevno, uz stalno otklanjanje kriznih stanja. Rješenje nije u zatvaranju
u krugu porodice. Bez stručnog rada u odgovarajućim uslovima, ne
može se pomoći ni djetetu ni porodici.
Cerebralna paraliza
• Cerebrum – mozak
• Paraliza – poremećaj pokreta i položaja
Neprogresivni poremećaji pokreta i položaja tijela,
nastali oštećenjem ili nezrelošću mozga
• Cerebralna paraliza je stanje koje nastaje nakon
oštećenja mozga kod novorođenčeta. Oštećenje nastaje
prije, za vrijeme ili nakon porođaja. Oštećenje može biti
različitog intenziteta i na različitim lokacijama u mozgu, a
zavisno od lokacije, javljaju se i simptomi. Ako je
npr.zahvaćen dio frontalnog korteksa koji je zadužen za
funkciju ruke, doći će do pareze ruke.
• Zavisno od položaja i ozbiljnosti povrede mozga
koja uzrokuje djetetove teškoće pri kretanju, ona
može uzrokovati i druge probleme – teškoće u
razvoju, epileptične napade, teškoće u govoru,
teškoće u učenju, probleme sluha ili vida
Postoji više tipova cerebralne paralize:
1.Spastična cerebralna paraliza (70% djece):
• spastičnost sva četiri ekstremiteta (kvadriplegija),
• samo dva ekstremiteta (spastična diplegija),
• spastična hemiplegija (zahvaćena lijeva ili desna strana
tijela)
2. Ekstrapiramidalna CP
Karakterišu je nevoljni pokreti, poremećaj ravnoteže,
poremećaj tonusa mišića...
3.Mješovita CP
Inteligencija kod djece sa CP je, vrlo često smanjena. Ipak, kod jednog
broja djece inteligencija je sasvim normalna, uprkos vidljivom motornom
deficitu
Tretman
• Ljekovi za liječenje CP ne postoje. Postoje ljekovi koji
olakšavaju bol ili disanje kod osoba s CP (simptomatsko liječenje)
• Najvažniji oblik liječenja predstavlja vježbanje kojim se dijete
privikava na što prirodniji položaj tijela pri svakodnevnim kretnjama.
• fizikalni terapeut, radni terapeut i logoped, trude se da
poboljšaju djetetov posturalni tonus, pokrete i govor
• djelotvornost fizikalnog tretmana zavisi od oštećenja
mozga i od postojanja drugih oštećenja, kao što su
malformacije i defekti čula, epilepsija i drugo, kao i od
samog tretmana tj. vremena kada je počeo, koliko je ciljan i
kojim se intenzitetom realizuje
Dijete sa cerebralnom paralizom kreće u
vrtić/školu
Prije dolaska djeteta, dobro bi bilo da se
vaspitačica informiše o:
- sposobnosti komunikacije djeteta sa okolinom
- intelektualnom razvoju
- specifičnostima u motoričkom funkcionisanju
- specifičnostima u senzornom funkcionisanju
- nivou razvoja percepcije
- emocionalnom i socijalnom razvoju
- neurološkim teškoćama (npr. epilepsija) ili nekim
drugim bitnim teškoćama ili bolestima
Važno
- prostor bez stepenica i pragova, ili sa rampama za
ulazak kolica, prilagođen sanitarni čvor,
- sto za rad na kojem se radna ploča može postaviti u
kosi položaj, a omeđena je letvicama da ne klizi
pribor za rad, blok ili sveska;
- stolica na kojoj se dijete može oslanjati i bočno uz
mogućnost njegovog vezivanja radi fiksacije u
najpovoljnijem položaju za rad, a ponekad je
potrebno da ima i dodatak za fiksiranje glave;
- individualno planiranje i programiranje vaspitno-
obrazovnih sadržaja koji, kod istog djeteta za
različita vaspitno-obrazovna područja mogu biti na
različitim nivoima.
Šta je Down sindrom?
• Down sindrom je najčešći genetski poremećaj koji nastaje usled
viška jednog hromozoma ili dijela hromozoma u jezgru svake ćelije
tijela
• Nastaje u trenutku začeća. Zašto, još uvijek se ne zna!
• Hromozomi prenose sve nasledne karakteristike. Na svakom
hromozomu nalaze se hiljade gena u kojima su zapisane sve naše
nasledne osobine. Hromozomi dolaze u paru i u svakoj ćeliji se
nalaze 23 para (46 hromozoma ukupno). U svakom paru jedan
hromozom dolazi od majke, a jedan od oca.
Istorijat
• Osoba sa Down sindromom je oduvjek bilo. Najstarija
svjedočanstva su glinene i kamene figure iz Olmečke
kulture, prije 3000 godina.
• Engleski ljekar John Langdon Down (1828 – 1896), u
svom privatnom sanatorijumu za djecu sa smetnjama u
intelektualnom razvoju, sreo je bar 10% djece koja su
ličila jedno drugom kao braća. Primijetio je da je ova
njihova posebnost (koju je nazvao „mongoloidizmom“),
neobičan biološki fenomen, jer se ne uklapa u sliku
ostale djece sa intelektualnim smetnjama.
Zašto Down sindrom, a ne – Down-ov
sindrom?
• Zato što gospodin Down nije imao ovaj sindrom, nego je
sindrom samo dobio ime po njemu (engleski ljekar John
Langdon Down, 1866. je prvi opisao sindrom)
• Djeca sa Down sindromom su ista kao i druga djeca
samo što im se dogodilo da imaju i neke dodatne
potrebe, koje mogu biti medicinske i edukativne.
• Genetičar Jerome Lejeunea (1926 – 1994), otkrio je
1958.god., da pacijenti sa Down sindromom, imaju jedan
dodatni hromozom na 21.paru.
Karakteristike
• BLAGO KOSE OČI, MALA USTA I NOS, MALA GLAVA,
OKRUGLO LICE, ŠIROK VRAT, KRAĆE RUKE I PRSTI,
KOMPLETNA ANATOMIJA ZAOBLJENA, LIGAMENTI I
MIŠIĆI MEKI;
• LJUPKI SU, KOMUNIKATIVNI I NJEŽNI, IMAJU
POSEBAN ŠARM KOJI JE LAKŠE DIJELITI NEGO
OPISATI...
• IPAK OVO STANJE LIŠAVA DIJETE NAJVREDNIJEG
DARA GENETSKOG NASLEĐA: PUNE SNAGE
RACIONALNE MISLI
OSNOVNI PRINCIPI RANE
INTERVENCIJE
• Sva djeca uče. I djeca sa Down sindromom uče,
ali sporije i zato im treba više puta ponoviti
određenu stimulaciju
• Djecu sa Down sindromom učimo istim
spretnostima i vještinama kao i drugu djecu
• Prve godine života su odlučujuće za učenje
Preporuka u radu
• DA BI DIJETE BILO MOTIVISANO, MORAMO TAKO
FORMULISATI PITANJA, DA ONO MOŽE NA VEĆINU
NJIH TAČNO ODGOVORITI. USPJEH POVEĆAVA
SAMOPOUZDANJE, RAZVIJA POZITIVNU SLIKU O
SEBI, A ZADACI SAMI PO SEBI POSTAJU NAGRADA
HIPERAKTIVNO DIJETE
Svako nemirno dijete nije
hiperaktivno!
• Kada su u pitanju djeca sa ovom teškoćom, u praksi
nailazimo na mnoge nedoumice i nespretne,
preuranjene procjene. Od mnogih vaspitača i
nastavnika možemo čuti da svako radoznalije i
nemirnije dijete »proglašavaju« hiperaktivnim.
• Neadekvatnim vaspitnim mjerama i postupcima kod
ove djece nastaju otpori (negativizam, a nekada i
agresija) .
HIPERAKTIVNOST
• Pokazalo se da je u osnovi ovog poremećaja
nedostatak pažnje, pa je uvedena međunarodna
oznaka AD/HD sindrom (deficit pažnje/hiperaktivni
poremećaj). Djeca iz ove grupe pokazuju brojne
poremećaje vezane za organizaciju i trajanje
pažnje, za perceptivne procese, za intelektualno
funkcionisanje, ispoljavaju poremećaje govora i
komunikacije sa vršnjacima i odraslima.
• U ponašanju djece sa AD/HD sindromom uočava
se impulsivnost, slaba kontrola emocija, niska
tolerancija u konfliktnim situacijama; preosjetljivost,
razdražljivost i promjene raspoloženja
ADHD sindrom
KARAKTERISTIKA
• Rani početak, prije 5-e godine
KLJUČNI SIMPTOMI
• Poremećaj pažnje
• Impulsivnost
• Hiperaktivnost
UČESTALOST
• Od 1 do 10% djece je
hiperaktivno; češće dječaci
Kada kažemo da dijete ima
poremećaj pažnje?
Ako se, tokom 6 mjeseci uočava najmanje 6 od 9 navedenih simptoma:
• ne obraća pažnju na detalje; pravi nemarne greške
• ima problem da održi pažnju na zadatku
• ne sluša kada mu se direktno obraćate
• ne prati uputstva, ne završava zadatak
• ne može da organizuje aktivnost; skače sa jedne na drugu
• izbjegava rad sa mentalnim naporom
• gubi stvari potrebne za zadatke
• lako mu se odvlači pažnja
• zaboravnost i rasijanost u svakodnevnim aktivnostima
Impulsivnost
• Smanjena kontrola impulsa, tj.reakcija, na događaje
koji su nevažni za obavljanje zadatka
• Reagovanje bez razmišljanja o mogućim
posledicama (prelaz preko ulice – opasan, kao i
otvoren prozor, vruća rerna, nož...). Impulsivno
ponašanje može biti motivisano i pukom
znatiželjom, npr. tek toliko da dijete vidi što će se
dogoditi kad se u supu stavi tempera.
• Vrlo često impulsivna djeca imaju teškoća sa
stvaranjem i održavanjem prijateljstava. Upadanje u
riječ, nametanje, govorenje pogrešnih stvari u
pogrešno vrijeme, tapšanje, grljenje ili dodirivanje
drugih bez razloga za to, agresivno rješavanje
sukoba...može dovesti do problema u odnosima s
vršnjacima, pa dijete koje traži i treba prijatelje na
kraju bude odbačeno.
Karakteristična ponašanja
hiperaktivne djece
• bebe: puno plaču, kasno noću traže da jedu, imaju
problem sa snom, često se bude, teško ih je smiriti i
utješiti;
• Iako vrlo često, rano prohodaju, često su nespretnija od
druge djece, puno padaju,
• Na predšk.uzrastu: stalno u pokretu, ne mogu da sjede
mirno, sve diraju, stalno nešto zapitkuju, teže se sama
igraju; loše planiraju i predviđaju posljedice svojih
aktivnosti.
• ponekad se ne pojavljuje strah od odvajanja; nekritična su
u prilaženju nepoznatim osobama; imaju teškoće u
predviđanju posljedica ponašanja, pa su često
neustrašiva i istraju u situacijama koje plaše drugu djecu.
• U predšk. periodu, hiperaktivna djeca su izrazito
nestrpljiva, nikad nisu na svom mjestu, ne slušaju
vaspitačicu, brbljaju dok druga djeca rade u tišini. Često
prekidaju rad u grupi, upadaju u riječ i ometaju druge u
obavljanju zadataka ili aktivnosti.
• Zbog takvog ponašanja vaspitači često hiperaktivnu djecu vide kao
nedisciplinovanu i zločestu.
• Druga djeca ih, u početku vide kao zabavne i zanimljive, međutim,
kada hiperaktivno dijete reaguje impulsivno, fizički ili verbalno
napadne ili povrijedi drugo dijete ili ga omete u igri, i vršnjaci ga
počinju odbacivati.
• Važan pokazatelj - dijete je hiperaktivno svuda, u svakom kontekstu
(kuća, škola, prodavnica, crkva….).
• Česta je i nespretnost
Preporuke za rad sa djetetom sa
ADHD sindromom
• Davati jednostavna i jasna uputstva;
• Zahtjevi treba da budu realni;
• Verbalna uputstva treba, kad god je to moguće, pratiti
slikama, modelima;
• Neophodno je provjeriti da li nas je dijete razumjelo;
• Podsticati dijete da aktivno učestvuje u usvajanju znanja;
• Podstaći dijete da pita i uspostaviti odnos povjerenja sa
djetetom;
• Složenije teme i teža pitanja postavljati na početku
radnog dana, zbog sklonosti zamaranju kod ove djece.

More Related Content

What's hot

Senzomotorni razvoj djeteta tijekom prve godine života
Senzomotorni razvoj djeteta tijekom prve godine životaSenzomotorni razvoj djeteta tijekom prve godine života
Senzomotorni razvoj djeteta tijekom prve godine životaObiteljski centar
 
Kako promijeniti nepoželjna ponašanja
Kako promijeniti nepoželjna ponašanja Kako promijeniti nepoželjna ponašanja
Kako promijeniti nepoželjna ponašanja Dječji vrtić Medenjak
 
Razvoj trogodišnjaka i četverogodišnjaka
Razvoj trogodišnjaka i četverogodišnjakaRazvoj trogodišnjaka i četverogodišnjaka
Razvoj trogodišnjaka i četverogodišnjakaDječji vrtić Medenjak
 
Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine života
Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine životaMotorički razvoj djeteta tijekom prve godine života
Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine životaObiteljski centar
 
Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine života 1
Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine života 1Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine života 1
Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine života 1Obiteljski centar
 
Pristup učenicima s ADHD-om
Pristup učenicima s ADHD-omPristup učenicima s ADHD-om
Pristup učenicima s ADHD-omObiteljski centar
 
Kako razgovarati s djetetom o spolnosti za roditelje
Kako razgovarati s djetetom o spolnosti   za roditeljeKako razgovarati s djetetom o spolnosti   za roditelje
Kako razgovarati s djetetom o spolnosti za roditeljeObiteljski centar
 
Ispravno postupanje s djecom baby handling
Ispravno postupanje s djecom   baby handlingIspravno postupanje s djecom   baby handling
Ispravno postupanje s djecom baby handlingOgnjen Eric
 
tko su ucenici s posebnim potrebama novo (1)
tko su ucenici s posebnim potrebama novo (1)tko su ucenici s posebnim potrebama novo (1)
tko su ucenici s posebnim potrebama novo (1)tijanappvc popovic
 

What's hot (14)

Senzomotorni razvoj djeteta tijekom prve godine života
Senzomotorni razvoj djeteta tijekom prve godine životaSenzomotorni razvoj djeteta tijekom prve godine života
Senzomotorni razvoj djeteta tijekom prve godine života
 
Kako promijeniti nepoželjna ponašanja
Kako promijeniti nepoželjna ponašanja Kako promijeniti nepoželjna ponašanja
Kako promijeniti nepoželjna ponašanja
 
Razvoj trogodišnjaka i četverogodišnjaka
Razvoj trogodišnjaka i četverogodišnjakaRazvoj trogodišnjaka i četverogodišnjaka
Razvoj trogodišnjaka i četverogodišnjaka
 
Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine života
Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine životaMotorički razvoj djeteta tijekom prve godine života
Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine života
 
Senzorni razvoj djeteta
Senzorni razvoj djetetaSenzorni razvoj djeteta
Senzorni razvoj djeteta
 
Razvoj djece jasličke dobi
Razvoj djece jasličke dobiRazvoj djece jasličke dobi
Razvoj djece jasličke dobi
 
Razvoj govora kod predškolske djece
Razvoj govora kod predškolske djeceRazvoj govora kod predškolske djece
Razvoj govora kod predškolske djece
 
Izljevi bijesa
Izljevi bijesaIzljevi bijesa
Izljevi bijesa
 
Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine života 1
Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine života 1Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine života 1
Motorički razvoj djeteta tijekom prve godine života 1
 
Pristup učenicima s ADHD-om
Pristup učenicima s ADHD-omPristup učenicima s ADHD-om
Pristup učenicima s ADHD-om
 
Kako razgovarati s djetetom o spolnosti za roditelje
Kako razgovarati s djetetom o spolnosti   za roditeljeKako razgovarati s djetetom o spolnosti   za roditelje
Kako razgovarati s djetetom o spolnosti za roditelje
 
CILJEVI PRILAGOĐAVANJA
CILJEVI PRILAGOĐAVANJACILJEVI PRILAGOĐAVANJA
CILJEVI PRILAGOĐAVANJA
 
Ispravno postupanje s djecom baby handling
Ispravno postupanje s djecom   baby handlingIspravno postupanje s djecom   baby handling
Ispravno postupanje s djecom baby handling
 
tko su ucenici s posebnim potrebama novo (1)
tko su ucenici s posebnim potrebama novo (1)tko su ucenici s posebnim potrebama novo (1)
tko su ucenici s posebnim potrebama novo (1)
 

Viewers also liked

1 psihologija kao nauka
1   psihologija kao nauka1   psihologija kao nauka
1 psihologija kao naukanenapavlicic
 
Emocionalni život adolescenata- Milena Nikolić- Milena Andrić
Emocionalni život adolescenata- Milena Nikolić- Milena AndrićEmocionalni život adolescenata- Milena Nikolić- Milena Andrić
Emocionalni život adolescenata- Milena Nikolić- Milena Andrićnasaskolatakmicenja
 
OSOBINE LIČNOSTI DECE SA TEŠKOĆAMA U MENTALNOM RAZVOJU
OSOBINE LIČNOSTI DECE SA TEŠKOĆAMA U MENTALNOM RAZVOJUOSOBINE LIČNOSTI DECE SA TEŠKOĆAMA U MENTALNOM RAZVOJU
OSOBINE LIČNOSTI DECE SA TEŠKOĆAMA U MENTALNOM RAZVOJUDu?ko Mihajlovi?
 
Mišljenje osterman monika ii-1 (1)
Mišljenje   osterman monika ii-1 (1)Mišljenje   osterman monika ii-1 (1)
Mišljenje osterman monika ii-1 (1)Anita Kliment
 
Identifikacija i rad sa darovitom decom
Identifikacija i rad sa darovitom decomIdentifikacija i rad sa darovitom decom
Identifikacija i rad sa darovitom decomTalenti Centar
 

Viewers also liked (11)

Downov sindrom
Downov sindromDownov sindrom
Downov sindrom
 
1 psihologija kao nauka
1   psihologija kao nauka1   psihologija kao nauka
1 psihologija kao nauka
 
Autizam
AutizamAutizam
Autizam
 
Emocionalni život adolescenata- Milena Nikolić- Milena Andrić
Emocionalni život adolescenata- Milena Nikolić- Milena AndrićEmocionalni život adolescenata- Milena Nikolić- Milena Andrić
Emocionalni život adolescenata- Milena Nikolić- Milena Andrić
 
OSOBINE LIČNOSTI DECE SA TEŠKOĆAMA U MENTALNOM RAZVOJU
OSOBINE LIČNOSTI DECE SA TEŠKOĆAMA U MENTALNOM RAZVOJUOSOBINE LIČNOSTI DECE SA TEŠKOĆAMA U MENTALNOM RAZVOJU
OSOBINE LIČNOSTI DECE SA TEŠKOĆAMA U MENTALNOM RAZVOJU
 
Emocije dajana
Emocije dajanaEmocije dajana
Emocije dajana
 
Inteligencija
InteligencijaInteligencija
Inteligencija
 
inteligencija
inteligencijainteligencija
inteligencija
 
Mišljenje osterman monika ii-1 (1)
Mišljenje   osterman monika ii-1 (1)Mišljenje   osterman monika ii-1 (1)
Mišljenje osterman monika ii-1 (1)
 
Slade share
Slade shareSlade share
Slade share
 
Identifikacija i rad sa darovitom decom
Identifikacija i rad sa darovitom decomIdentifikacija i rad sa darovitom decom
Identifikacija i rad sa darovitom decom
 

Similar to Razvojne smetnje za učesnike

Who are the children with special needs ?
Who are the children with special needs ? Who are the children with special needs ?
Who are the children with special needs ? tijanappvc popovic
 
Pristup učenicima s ADHD-om
Pristup učenicima s ADHD-omPristup učenicima s ADHD-om
Pristup učenicima s ADHD-omObiteljski centar
 
Najčešće roditeljske zablude
Najčešće roditeljske zabludeNajčešće roditeljske zablude
Najčešće roditeljske zabludeDubravka Granulić
 
KOMUNIKACIJA-SA-STARIM-LJUDIMA.ppt
KOMUNIKACIJA-SA-STARIM-LJUDIMA.pptKOMUNIKACIJA-SA-STARIM-LJUDIMA.ppt
KOMUNIKACIJA-SA-STARIM-LJUDIMA.pptAdela Bahto
 
2022-Kako-s-djecom-i-mladima-razgovarati.pdf
2022-Kako-s-djecom-i-mladima-razgovarati.pdf2022-Kako-s-djecom-i-mladima-razgovarati.pdf
2022-Kako-s-djecom-i-mladima-razgovarati.pdfAlexa Alexandria
 
Spavanje i djeca školske dobi
Spavanje i djeca školske dobiSpavanje i djeca školske dobi
Spavanje i djeca školske dobiInes Falak
 
Kako razgovaram sa svojim djetetom
Kako razgovaram sa svojim djetetomKako razgovaram sa svojim djetetom
Kako razgovaram sa svojim djetetomObiteljski centar
 
Uspješne osobe s autizmom.pptx
Uspješne osobe s autizmom.pptxUspješne osobe s autizmom.pptx
Uspješne osobe s autizmom.pptxandreja marcetić
 
1 - 2- 3 - Učinkovita disciplina
1 - 2- 3 - Učinkovita disciplina1 - 2- 3 - Učinkovita disciplina
1 - 2- 3 - Učinkovita disciplinaInes Falak
 
POSTUPCI RODITELJA – KAD DIJETE IMA TEŠKOĆE U ČITANJU (2.)
POSTUPCI RODITELJA – KAD DIJETE IMA TEŠKOĆE U ČITANJU (2.)POSTUPCI RODITELJA – KAD DIJETE IMA TEŠKOĆE U ČITANJU (2.)
POSTUPCI RODITELJA – KAD DIJETE IMA TEŠKOĆE U ČITANJU (2.)Ines Falak
 
prezentacija biro roditelji (1).pptx
prezentacija biro roditelji (1).pptxprezentacija biro roditelji (1).pptx
prezentacija biro roditelji (1).pptxIsmarHukic2
 
RAZVOJNE KARAKTERISTIKE ŠESTOGODIŠNJAKA
RAZVOJNE KARAKTERISTIKE ŠESTOGODIŠNJAKARAZVOJNE KARAKTERISTIKE ŠESTOGODIŠNJAKA
RAZVOJNE KARAKTERISTIKE ŠESTOGODIŠNJAKANevenka19
 
17.10.2022. Komunikacija sa učesnicima i rješavanje konfliktnih situacija.ppt
17.10.2022. Komunikacija sa učesnicima i rješavanje konfliktnih situacija.ppt17.10.2022. Komunikacija sa učesnicima i rješavanje konfliktnih situacija.ppt
17.10.2022. Komunikacija sa učesnicima i rješavanje konfliktnih situacija.pptIvana Milic
 

Similar to Razvojne smetnje za učesnike (20)

RADNO MJESTO DEFEKTOLOGA
RADNO MJESTO DEFEKTOLOGARADNO MJESTO DEFEKTOLOGA
RADNO MJESTO DEFEKTOLOGA
 
gabriela grubisic
gabriela grubisicgabriela grubisic
gabriela grubisic
 
Prilagodba na vrtić
Prilagodba na vrtićPrilagodba na vrtić
Prilagodba na vrtić
 
Who are the children with special needs ?
Who are the children with special needs ? Who are the children with special needs ?
Who are the children with special needs ?
 
Pristup učenicima s ADHD-om
Pristup učenicima s ADHD-omPristup učenicima s ADHD-om
Pristup učenicima s ADHD-om
 
Najčešće roditeljske zablude
Najčešće roditeljske zabludeNajčešće roditeljske zablude
Najčešće roditeljske zablude
 
KOMUNIKACIJA-SA-STARIM-LJUDIMA.ppt
KOMUNIKACIJA-SA-STARIM-LJUDIMA.pptKOMUNIKACIJA-SA-STARIM-LJUDIMA.ppt
KOMUNIKACIJA-SA-STARIM-LJUDIMA.ppt
 
MR aut
MR autMR aut
MR aut
 
2022-Kako-s-djecom-i-mladima-razgovarati.pdf
2022-Kako-s-djecom-i-mladima-razgovarati.pdf2022-Kako-s-djecom-i-mladima-razgovarati.pdf
2022-Kako-s-djecom-i-mladima-razgovarati.pdf
 
Spavanje i djeca školske dobi
Spavanje i djeca školske dobiSpavanje i djeca školske dobi
Spavanje i djeca školske dobi
 
Kako razgovaram sa svojim djetetom
Kako razgovaram sa svojim djetetomKako razgovaram sa svojim djetetom
Kako razgovaram sa svojim djetetom
 
Uspješne osobe s autizmom.pptx
Uspješne osobe s autizmom.pptxUspješne osobe s autizmom.pptx
Uspješne osobe s autizmom.pptx
 
1 - 2- 3 - Učinkovita disciplina
1 - 2- 3 - Učinkovita disciplina1 - 2- 3 - Učinkovita disciplina
1 - 2- 3 - Učinkovita disciplina
 
POSTUPCI RODITELJA – KAD DIJETE IMA TEŠKOĆE U ČITANJU (2.)
POSTUPCI RODITELJA – KAD DIJETE IMA TEŠKOĆE U ČITANJU (2.)POSTUPCI RODITELJA – KAD DIJETE IMA TEŠKOĆE U ČITANJU (2.)
POSTUPCI RODITELJA – KAD DIJETE IMA TEŠKOĆE U ČITANJU (2.)
 
Hiperaktivnost kod predškolaca
Hiperaktivnost kod predškolacaHiperaktivnost kod predškolaca
Hiperaktivnost kod predškolaca
 
Stres
StresStres
Stres
 
prezentacija biro roditelji (1).pptx
prezentacija biro roditelji (1).pptxprezentacija biro roditelji (1).pptx
prezentacija biro roditelji (1).pptx
 
RAZVOJNE KARAKTERISTIKE ŠESTOGODIŠNJAKA
RAZVOJNE KARAKTERISTIKE ŠESTOGODIŠNJAKARAZVOJNE KARAKTERISTIKE ŠESTOGODIŠNJAKA
RAZVOJNE KARAKTERISTIKE ŠESTOGODIŠNJAKA
 
Razvoj predškolaca
Razvoj predškolacaRazvoj predškolaca
Razvoj predškolaca
 
17.10.2022. Komunikacija sa učesnicima i rješavanje konfliktnih situacija.ppt
17.10.2022. Komunikacija sa učesnicima i rješavanje konfliktnih situacija.ppt17.10.2022. Komunikacija sa učesnicima i rješavanje konfliktnih situacija.ppt
17.10.2022. Komunikacija sa učesnicima i rješavanje konfliktnih situacija.ppt
 

More from prnsosmilanvukotic

Savjetovanje 29.10.2014. podgorica
Savjetovanje 29.10.2014. podgoricaSavjetovanje 29.10.2014. podgorica
Savjetovanje 29.10.2014. podgoricaprnsosmilanvukotic
 
Zeleni paket prirucnik za nastavnike
Zeleni paket prirucnik za nastavnikeZeleni paket prirucnik za nastavnike
Zeleni paket prirucnik za nastavnikeprnsosmilanvukotic
 
Aktivnosti za program obrazovanjem protiv predrasuda
Aktivnosti za program obrazovanjem protiv predrasudaAktivnosti za program obrazovanjem protiv predrasuda
Aktivnosti za program obrazovanjem protiv predrasudaprnsosmilanvukotic
 
Kreativno rješavanje konflikta u učionici materijali
Kreativno rješavanje konflikta u učionici materijaliKreativno rješavanje konflikta u učionici materijali
Kreativno rješavanje konflikta u učionici materijaliprnsosmilanvukotic
 
Inkluzivno obrazovanje vrtic po mjeri djeteta-radni zadatak
Inkluzivno obrazovanje vrtic po mjeri djeteta-radni zadatakInkluzivno obrazovanje vrtic po mjeri djeteta-radni zadatak
Inkluzivno obrazovanje vrtic po mjeri djeteta-radni zadatakprnsosmilanvukotic
 

More from prnsosmilanvukotic (10)

Savjetovanje 29.10.2014. podgorica
Savjetovanje 29.10.2014. podgoricaSavjetovanje 29.10.2014. podgorica
Savjetovanje 29.10.2014. podgorica
 
Zeleni paket prirucnik za nastavnike
Zeleni paket prirucnik za nastavnikeZeleni paket prirucnik za nastavnike
Zeleni paket prirucnik za nastavnike
 
Pu podgorica
Pu podgoricaPu podgorica
Pu podgorica
 
Ibse
IbseIbse
Ibse
 
5 e lesson plan format
5 e lesson plan format5 e lesson plan format
5 e lesson plan format
 
Rjesenje konflikta
Rjesenje konfliktaRjesenje konflikta
Rjesenje konflikta
 
Aktivnosti za program obrazovanjem protiv predrasuda
Aktivnosti za program obrazovanjem protiv predrasudaAktivnosti za program obrazovanjem protiv predrasuda
Aktivnosti za program obrazovanjem protiv predrasuda
 
Kreativno rješavanje konflikta u učionici materijali
Kreativno rješavanje konflikta u učionici materijaliKreativno rješavanje konflikta u učionici materijali
Kreativno rješavanje konflikta u učionici materijali
 
Preduzetnicko ucenje
Preduzetnicko ucenjePreduzetnicko ucenje
Preduzetnicko ucenje
 
Inkluzivno obrazovanje vrtic po mjeri djeteta-radni zadatak
Inkluzivno obrazovanje vrtic po mjeri djeteta-radni zadatakInkluzivno obrazovanje vrtic po mjeri djeteta-radni zadatak
Inkluzivno obrazovanje vrtic po mjeri djeteta-radni zadatak
 

Razvojne smetnje za učesnike

  • 1. A U T I Z A M
  • 2. Kako prepoznati znake autizma? Važno je uočiti: • kako dijete komunicira sa vaspitačima i drugom djecom? • pokazuje li interesovanje za ljude? • prati li i imitira ono što drugi rade? • koliko razumije jezik? • može li sarađivati u jednostavnim igrama? • čime se i kako samostalno igra? • kako dijete uči? u kojim domenima uči brže, a u kojima je sporije?
  • 3. Najčešće je uočljivo da: • komuniciraju pretežno kad im nešto treba, a rjeđe da bi usmjerila pažnju odraslih na nešto što im je zanimljivo, odnosno da bi podijelila neko socijalno iskustvo • slabije razumiju što im se govori, • teško im je “uhvatiti pogled“; kontakt očima ne upotrebljavaju u komunikacijske svrhe, • igra im je često stereotipna, otežano sarađuju, ponekad sve rade sama i u manjoj mjeri uključuju druge osobe u svoje aktivnosti. • nešto kasnije, kada počnu govoriti, može biti upadljivo to da govore bez jasne funkcije, često izgovarajući napamet upamćene fraze ili čak i cijele dijaloge (npr. odomke iz crtanog filma ili reklame). • djeca s Aspergerovim sindromom (visokofunkcionalnim autizmom) imaju specifična, jaka interesovanja, neki od njih su kao male enciklopedije, znaju napamet sve glavne gradove, sve vrste ptica, sve nazive instrumenata i sl.
  • 4. Što može biti znak za uzbunu? Često se autizam pojavljuje već u prvim mjesecima života, a rjeđe između druge i treće godine. Dijete sa autizmom:  nije zainteresovano za okolinu  vidi, ali mu je pogled prazan; čuje, ali je ravnodušno prema zvukovima  kada ga uzmemo u naručje, ono ne reaguje, ostaje ukočeno ili mlitavo  ne smiješi se, osim samom sebi  tepa, ali ne odgovara na majčine riječi Djetetu sa autizmom:  su poremećeni i hranjenje i san
  • 5. Dijete sa autizmom:  teško komunicira i ima govorne smetnje; neka djeca uopšte ne govore.  da bi izrazilo što želi, viče i ljuti se, postaje agresivno prema drugima, ali i prema sebi: grize samo sebe i tuče se po glavi.  Govor kojim se služi nije jezik komunikacije. Što je govor razvijeniji, to su veći izgledi za napredak djeteta; probleme u komunikaciji prati razdražljivost i slaba koncentracija;  izgleda kao da je dijete gluvo, ali ono čuje (npr. šuštanje lišća ili papira) Pojedinačno, navedeni poremećaji nisu karakteristični za autizam, ali nekoliko njih zajedno, znak su za uzbunu. Djeca sa senzornim oštećenjima imaju ponašanje slično autizmu, ali kada se da odgovarajuća terapija i rehabilitacija, ponašanje se mijenja (za razliku od autizma).
  • 6. Kako pomoći djetetu sa autizmom?  Najbolji je tretman prilagođen konkretnom djetetu.  Uvijek je potrebno podsticati razvoj djeteta, njegovu samostalnost i socijalizaciju, a slabiti negativne oblike ponašanja (agresiju, stereotipije, autoagresije)  Što se ranije prepozna autistični poremećaj i dijete uključi u odgovarajuću stručnu rehabilitaciju, to su šanse veće.  Roditeljima djeteta sa autizmom potrebno je mnogo snage i upornosti da upoznaju svoje dijete i prihvate ga onakvog kakvo ono jeste. Često se porodica izoluje od društvenog okruženja, koje ne prihvata dijete sa autizmom. Dijete sa autizmom traži brigu i pomoć gotovo 24 sata dnevno, uz stalno otklanjanje kriznih stanja. Rješenje nije u zatvaranju u krugu porodice. Bez stručnog rada u odgovarajućim uslovima, ne može se pomoći ni djetetu ni porodici.
  • 7. Cerebralna paraliza • Cerebrum – mozak • Paraliza – poremećaj pokreta i položaja Neprogresivni poremećaji pokreta i položaja tijela, nastali oštećenjem ili nezrelošću mozga
  • 8. • Cerebralna paraliza je stanje koje nastaje nakon oštećenja mozga kod novorođenčeta. Oštećenje nastaje prije, za vrijeme ili nakon porođaja. Oštećenje može biti različitog intenziteta i na različitim lokacijama u mozgu, a zavisno od lokacije, javljaju se i simptomi. Ako je npr.zahvaćen dio frontalnog korteksa koji je zadužen za funkciju ruke, doći će do pareze ruke. • Zavisno od položaja i ozbiljnosti povrede mozga koja uzrokuje djetetove teškoće pri kretanju, ona može uzrokovati i druge probleme – teškoće u razvoju, epileptične napade, teškoće u govoru, teškoće u učenju, probleme sluha ili vida
  • 9. Postoji više tipova cerebralne paralize: 1.Spastična cerebralna paraliza (70% djece): • spastičnost sva četiri ekstremiteta (kvadriplegija), • samo dva ekstremiteta (spastična diplegija), • spastična hemiplegija (zahvaćena lijeva ili desna strana tijela) 2. Ekstrapiramidalna CP Karakterišu je nevoljni pokreti, poremećaj ravnoteže, poremećaj tonusa mišića... 3.Mješovita CP Inteligencija kod djece sa CP je, vrlo često smanjena. Ipak, kod jednog broja djece inteligencija je sasvim normalna, uprkos vidljivom motornom deficitu
  • 10. Tretman • Ljekovi za liječenje CP ne postoje. Postoje ljekovi koji olakšavaju bol ili disanje kod osoba s CP (simptomatsko liječenje) • Najvažniji oblik liječenja predstavlja vježbanje kojim se dijete privikava na što prirodniji položaj tijela pri svakodnevnim kretnjama. • fizikalni terapeut, radni terapeut i logoped, trude se da poboljšaju djetetov posturalni tonus, pokrete i govor • djelotvornost fizikalnog tretmana zavisi od oštećenja mozga i od postojanja drugih oštećenja, kao što su malformacije i defekti čula, epilepsija i drugo, kao i od samog tretmana tj. vremena kada je počeo, koliko je ciljan i kojim se intenzitetom realizuje
  • 11. Dijete sa cerebralnom paralizom kreće u vrtić/školu Prije dolaska djeteta, dobro bi bilo da se vaspitačica informiše o: - sposobnosti komunikacije djeteta sa okolinom - intelektualnom razvoju - specifičnostima u motoričkom funkcionisanju - specifičnostima u senzornom funkcionisanju - nivou razvoja percepcije - emocionalnom i socijalnom razvoju - neurološkim teškoćama (npr. epilepsija) ili nekim drugim bitnim teškoćama ili bolestima
  • 12. Važno - prostor bez stepenica i pragova, ili sa rampama za ulazak kolica, prilagođen sanitarni čvor, - sto za rad na kojem se radna ploča može postaviti u kosi položaj, a omeđena je letvicama da ne klizi pribor za rad, blok ili sveska; - stolica na kojoj se dijete može oslanjati i bočno uz mogućnost njegovog vezivanja radi fiksacije u najpovoljnijem položaju za rad, a ponekad je potrebno da ima i dodatak za fiksiranje glave; - individualno planiranje i programiranje vaspitno- obrazovnih sadržaja koji, kod istog djeteta za različita vaspitno-obrazovna područja mogu biti na različitim nivoima.
  • 13. Šta je Down sindrom? • Down sindrom je najčešći genetski poremećaj koji nastaje usled viška jednog hromozoma ili dijela hromozoma u jezgru svake ćelije tijela • Nastaje u trenutku začeća. Zašto, još uvijek se ne zna! • Hromozomi prenose sve nasledne karakteristike. Na svakom hromozomu nalaze se hiljade gena u kojima su zapisane sve naše nasledne osobine. Hromozomi dolaze u paru i u svakoj ćeliji se nalaze 23 para (46 hromozoma ukupno). U svakom paru jedan hromozom dolazi od majke, a jedan od oca.
  • 14. Istorijat • Osoba sa Down sindromom je oduvjek bilo. Najstarija svjedočanstva su glinene i kamene figure iz Olmečke kulture, prije 3000 godina. • Engleski ljekar John Langdon Down (1828 – 1896), u svom privatnom sanatorijumu za djecu sa smetnjama u intelektualnom razvoju, sreo je bar 10% djece koja su ličila jedno drugom kao braća. Primijetio je da je ova njihova posebnost (koju je nazvao „mongoloidizmom“), neobičan biološki fenomen, jer se ne uklapa u sliku ostale djece sa intelektualnim smetnjama.
  • 15. Zašto Down sindrom, a ne – Down-ov sindrom? • Zato što gospodin Down nije imao ovaj sindrom, nego je sindrom samo dobio ime po njemu (engleski ljekar John Langdon Down, 1866. je prvi opisao sindrom) • Djeca sa Down sindromom su ista kao i druga djeca samo što im se dogodilo da imaju i neke dodatne potrebe, koje mogu biti medicinske i edukativne. • Genetičar Jerome Lejeunea (1926 – 1994), otkrio je 1958.god., da pacijenti sa Down sindromom, imaju jedan dodatni hromozom na 21.paru.
  • 16. Karakteristike • BLAGO KOSE OČI, MALA USTA I NOS, MALA GLAVA, OKRUGLO LICE, ŠIROK VRAT, KRAĆE RUKE I PRSTI, KOMPLETNA ANATOMIJA ZAOBLJENA, LIGAMENTI I MIŠIĆI MEKI; • LJUPKI SU, KOMUNIKATIVNI I NJEŽNI, IMAJU POSEBAN ŠARM KOJI JE LAKŠE DIJELITI NEGO OPISATI... • IPAK OVO STANJE LIŠAVA DIJETE NAJVREDNIJEG DARA GENETSKOG NASLEĐA: PUNE SNAGE RACIONALNE MISLI
  • 17. OSNOVNI PRINCIPI RANE INTERVENCIJE • Sva djeca uče. I djeca sa Down sindromom uče, ali sporije i zato im treba više puta ponoviti određenu stimulaciju • Djecu sa Down sindromom učimo istim spretnostima i vještinama kao i drugu djecu • Prve godine života su odlučujuće za učenje
  • 18. Preporuka u radu • DA BI DIJETE BILO MOTIVISANO, MORAMO TAKO FORMULISATI PITANJA, DA ONO MOŽE NA VEĆINU NJIH TAČNO ODGOVORITI. USPJEH POVEĆAVA SAMOPOUZDANJE, RAZVIJA POZITIVNU SLIKU O SEBI, A ZADACI SAMI PO SEBI POSTAJU NAGRADA
  • 20. Svako nemirno dijete nije hiperaktivno! • Kada su u pitanju djeca sa ovom teškoćom, u praksi nailazimo na mnoge nedoumice i nespretne, preuranjene procjene. Od mnogih vaspitača i nastavnika možemo čuti da svako radoznalije i nemirnije dijete »proglašavaju« hiperaktivnim. • Neadekvatnim vaspitnim mjerama i postupcima kod ove djece nastaju otpori (negativizam, a nekada i agresija) .
  • 21. HIPERAKTIVNOST • Pokazalo se da je u osnovi ovog poremećaja nedostatak pažnje, pa je uvedena međunarodna oznaka AD/HD sindrom (deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj). Djeca iz ove grupe pokazuju brojne poremećaje vezane za organizaciju i trajanje pažnje, za perceptivne procese, za intelektualno funkcionisanje, ispoljavaju poremećaje govora i komunikacije sa vršnjacima i odraslima. • U ponašanju djece sa AD/HD sindromom uočava se impulsivnost, slaba kontrola emocija, niska tolerancija u konfliktnim situacijama; preosjetljivost, razdražljivost i promjene raspoloženja
  • 22. ADHD sindrom KARAKTERISTIKA • Rani početak, prije 5-e godine KLJUČNI SIMPTOMI • Poremećaj pažnje • Impulsivnost • Hiperaktivnost UČESTALOST • Od 1 do 10% djece je hiperaktivno; češće dječaci
  • 23. Kada kažemo da dijete ima poremećaj pažnje? Ako se, tokom 6 mjeseci uočava najmanje 6 od 9 navedenih simptoma: • ne obraća pažnju na detalje; pravi nemarne greške • ima problem da održi pažnju na zadatku • ne sluša kada mu se direktno obraćate • ne prati uputstva, ne završava zadatak • ne može da organizuje aktivnost; skače sa jedne na drugu • izbjegava rad sa mentalnim naporom • gubi stvari potrebne za zadatke • lako mu se odvlači pažnja • zaboravnost i rasijanost u svakodnevnim aktivnostima
  • 24. Impulsivnost • Smanjena kontrola impulsa, tj.reakcija, na događaje koji su nevažni za obavljanje zadatka • Reagovanje bez razmišljanja o mogućim posledicama (prelaz preko ulice – opasan, kao i otvoren prozor, vruća rerna, nož...). Impulsivno ponašanje može biti motivisano i pukom znatiželjom, npr. tek toliko da dijete vidi što će se dogoditi kad se u supu stavi tempera. • Vrlo često impulsivna djeca imaju teškoća sa stvaranjem i održavanjem prijateljstava. Upadanje u riječ, nametanje, govorenje pogrešnih stvari u pogrešno vrijeme, tapšanje, grljenje ili dodirivanje drugih bez razloga za to, agresivno rješavanje sukoba...može dovesti do problema u odnosima s vršnjacima, pa dijete koje traži i treba prijatelje na kraju bude odbačeno.
  • 25. Karakteristična ponašanja hiperaktivne djece • bebe: puno plaču, kasno noću traže da jedu, imaju problem sa snom, često se bude, teško ih je smiriti i utješiti; • Iako vrlo često, rano prohodaju, često su nespretnija od druge djece, puno padaju, • Na predšk.uzrastu: stalno u pokretu, ne mogu da sjede mirno, sve diraju, stalno nešto zapitkuju, teže se sama igraju; loše planiraju i predviđaju posljedice svojih aktivnosti. • ponekad se ne pojavljuje strah od odvajanja; nekritična su u prilaženju nepoznatim osobama; imaju teškoće u predviđanju posljedica ponašanja, pa su često neustrašiva i istraju u situacijama koje plaše drugu djecu. • U predšk. periodu, hiperaktivna djeca su izrazito nestrpljiva, nikad nisu na svom mjestu, ne slušaju vaspitačicu, brbljaju dok druga djeca rade u tišini. Često prekidaju rad u grupi, upadaju u riječ i ometaju druge u obavljanju zadataka ili aktivnosti.
  • 26. • Zbog takvog ponašanja vaspitači često hiperaktivnu djecu vide kao nedisciplinovanu i zločestu. • Druga djeca ih, u početku vide kao zabavne i zanimljive, međutim, kada hiperaktivno dijete reaguje impulsivno, fizički ili verbalno napadne ili povrijedi drugo dijete ili ga omete u igri, i vršnjaci ga počinju odbacivati. • Važan pokazatelj - dijete je hiperaktivno svuda, u svakom kontekstu (kuća, škola, prodavnica, crkva….). • Česta je i nespretnost
  • 27. Preporuke za rad sa djetetom sa ADHD sindromom • Davati jednostavna i jasna uputstva; • Zahtjevi treba da budu realni; • Verbalna uputstva treba, kad god je to moguće, pratiti slikama, modelima; • Neophodno je provjeriti da li nas je dijete razumjelo; • Podsticati dijete da aktivno učestvuje u usvajanju znanja; • Podstaći dijete da pita i uspostaviti odnos povjerenja sa djetetom; • Složenije teme i teža pitanja postavljati na početku radnog dana, zbog sklonosti zamaranju kod ove djece.