slađana šiljak and irena jokic - istrazivanje o hiv stigmi i diskriminaciji

924 views

Published on

6th Regional Conference in Sarajevo, May 17-18 2012.

Published in: Health & Medicine
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
924
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
1
Actions
Shares
0
Downloads
3
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

slađana šiljak and irena jokic - istrazivanje o hiv stigmi i diskriminaciji

  1. 1. Zavod za javno zdravstvoInstitut za javno zdravstvo Federacije Bosne i Republike Srpske Hercegovine Mr sci. dr Slađana Šiljak Mr sci. dr Irena Jokić
  2. 2. STIGMA I DISKRIMINACIJA  Društvena pojava marginalizacije neke osobe ili populacione grupe što uzrokuje prepreke za uživanje punih prava u socijalnom okruženju, i dovođenje u neravnopravan položaj u odnosu na druge  Dinamičan proces smanjenja vrijednosti kojim se značajno diskredituje osoba u očima drugih.Manifestacija na više nivoa: opštem društvenom i nivou lokalne zajednice, profesionalno na radnom mjestu, porodici i prijateljima
  3. 3. STIGMA I DISKRIMINACIJA
  4. 4. Posljedice na HIV epidemiju Nepovjerenje u zdravstveni sistem, uopšte Nepovjerenje u zdravstvene radnike Izbjegavanje testiranja Izbjegavanje otkrivanja HIV statusa i odlaganje primjene HAART-e Kompromitovanje cjelokupnih napora zajednice u prevenciji HIV epidemije
  5. 5. Ciljevi istraživanjaOpšti cilj - istražiti postojanje stigme i diskriminacije u odnosu na HIV i AIDS kod zdravstvenih radnika u javnom i privatnom zdravstvenom sektoru, te utvrditi znanje, stavove i ponašanje zdravstvenih radnika prema osobama koje žive sa HIV-omSpecifični ciljevi:1. Ispitati znanje, stavove i ponašanje zdravstvenih profesionalaca u odnosu na HIV i AIDS2. Ispitati nivo postojanja HIV prevencije na radnom mjestu3. Ispitati koje su obrazovne potrebe zdravstvenih radnika u vezi sa HIV-om
  6. 6. Odabrani indikatori (10)1. % ZR koji su imali bilo kakvu edukaciju iz oblasti HIV/AIDS-a2. % ZR koji znaju osnovne mjere za sprečavanje HIV infekcije na radnom mjestu3. % ZR koji primjenjuje osnovne mjere za sprečavanje infekcije pri intervencijama u kojima je moguć kontakt s krvlju pacijenta ili tjelesnim tečnostima4. % ZR koji su dali sve tačne odgovore o načinima prenošenja HIV infekcije5. % ZR koji se boje dati injekciju osobi koja živi sa HIV-om (strah od zaraze HIV-om)
  7. 7. Odabrani indikatori6. % ZR koji su na bilo koji način izrazili osudu prema osobama koje žive sa HIV-om7. % ZR koji su na bilo koji način izrazili krivnju prema osobama koje žive sa HIV-om8. % ZR koji su na bilo koji način izrazili stid prema osobama koje žive sa HIV-om9. % ZR koji su u zdravstvenoj ustanovi vidjeli ili čuli diskriminirajuće ponašanje prema osobama koje žive sa HIV-om10. % ZR koji ne smatraju da se HIV status pacijenta treba čuvati kao tajna
  8. 8. Metod istraživanja Uzorak- stratifikovani dvoetapni slučajni uzorak zdravstvenih radnika javnog i privatnog sektora Bosne i Hercegovine Nivoi stratifikacije - tipovi zdravstvenih ustanova i vrste zdravstvenih radnika Veličina uzorka - 2.220 zdravstvenih radnika u BiH u 919 u Republici Srpskoj Instrument istraživanja - Upitnik konstruisan od strane članova tima na osnovu literature i stručnih stavova, sačinjen iz više oblasti
  9. 9. Organizacija istraživanja Terenski rad koordinisan od strane istraživačkog tima Učesnici u terenskom radu - dministratori istraživanja, saradnici iz zdravstvenih ustanova i radnici regionalnih jedinica Instituta Obuka za provođenje istraživanja Anonimnost zdravstvenih radnika Monitoring i evaluacija istraživanja-tim zdravstvenih radnika i HIV monitoring i evaluacioni tim Statistička obrada podataka - SPSS programski paket Nivoi statističke značajnosti i statističke analize
  10. 10. Sociodemografske karakteristike ispitanikaStruktura zdravstvenih radnika koji su učestvovali u istraživanju premanivoima zdravstvene zaštite i entitetima BiH, 2011. godina Federacija Bosne i Republika Srpska Distrikt Brčko Ukupno Nivo zdravstvene zaštite Hercegovine Broj % Broj % Broj % Broj % Primarna 371 40,4 467 41,8 100 54,6 938 42,3 Sekundarna (bolnice) 292 31,8 335 30,0 83 45,4 710 32,0 Zavodi za transfuziju 71 7,7 20 1,8 0 0,0 91 4,1 Tercijarna 185 20,1 296 26,5 0 0,0 481 21,7 Ukupno 919 100 1.118 100 183 100 2.220 100 Prema vlasništvu: javni sektor - 91,9%, privatni - 8,1%, Prema polu: žena 78% i muškaraca 22%. Prosječna starosna dob - 41,06 godina Prosjek radnog staža - 16,7 godina
  11. 11. Procenat zdravstvenih radnika u BiH, entitetima i DB prema vrsti aktivnosti na radnom mjestu
  12. 12. Procenat zdravstvenih radnika u BiH koji su imali edukaciju iz oblasti HIV/AIDS Svaki peti zdravstveni radnik smatra da ima malo znanja o HIV-u a više od polovine (65,1%) smatra da im je znanje koje su stekli koristilo u praksi.
  13. 13. Znanje o osnovnim mjerama za sprečavanje HIV infekcije  Samo 2,5% zdravstvenih radnika zna sve osnovne mjere sprečavanja HIV infekcije na radnom mjestu. U prosjeku oni znaju tri od pet mjera. Nijednu mjeru ne zna 3,4% zdravstvenih radnika
  14. 14. Prediktori znanja zdravstvenih radnika u BiH oosnovnim mjerama za sprečavanje HIV infekcijeSpol Edukacija Doktori0,168 0,167 Stomatologije 0,733 Konstanta 2,687 I2 Laboratorijski Tehničari Transfuzija -0,230 -0,254
  15. 15. Učestalost primjene mjera zaštite na radu u BiH
  16. 16. Prediktori primjenjivanja osnovnih mjera za sprečavanjeinfekcije pri intervencijama u kojima je moguć kontakt s krvljupacijenta ili njegovim tjelesnim tečnostima među zdravstvenim radnicima u BiH Ambulantna Stomatološki odeljenje Tehničari Doktori 0,328 0,293 medicine 0,203 Hirurgija Doktori Intervencije stomatologije Konstanta 0,293 Edukacija 1,024 0,934 0,177 I3 Transfuzija Primarna RS -0,315 -0,342 -0,270
  17. 17. Provođenje obimnijih mjera zaštite kod HIV pozitivnih pacijenata u BiH  Medicinski otpad na pravilan/higijenski način uvijek odlaže 70.1% zdravstvenih radnika
  18. 18.  Znanje zdravstvenih radnika o načinima prenošenja HIV infekcije  Opšte znanje zdravstvenih radnika o HIV/AIDS-u  Stavovi zdravstvenih radnika prema osobama koje žive sa HIV-om (stigma i diskriminacija)
  19. 19. Procenat tačnih odgovora o načinu prenošenja HIV infekcije prema vrsti tjelesnih tečnosti 17,1% zna sve mjere o načinima prenošenja HIV infekcije preko tjelesnih tečnosti Prosječna vrijednost tačnih odgovora je 5,4 po ispitaniku
  20. 20. Procenat svih tačnih odgovora zdravstvenih radnika u BiH onačinima prenošenja HIV infekcije prema profesionalnoj djelatnosti
  21. 21. Prediktori znanja zdravstvenih radnika u BiH omogućnostima prenošenja HIV-a preko određenih tjelesnih tečnosti Hirurgija Ambulanta Laboratorijski BD RSIntervencije Odeljenje Tehničari 0,287 0,307 1,000 1,201 -0,528 Laboratorija Konstanta Edukacija Doktori medicine 4,657 1,342 0,416 0,533 I4 Stomatološki Kat starosti Tehničari Tercijalna -0,295 -0,633 -0,205
  22. 22. Znanje zdravstvenih radnika u BiH o ubodu komarca kao putu prenosa HIV-a
  23. 23. Opšte znanje zdravstvenih radnika o HIV/AIDS-u 60% smatra da su standardne procedure sterilizacije dovoljne su da se sterilišu instrumenti koji su korišteni kod osoba koje žive sa HIV-om 92,3% zna da osoba koja izgleda zdravo može prenijeti HIV 36,7% netačno je odgovorilo da će sve trudnice zaražene HIV-om roditi bebe oboljele od AIDS-a 52% zna da se infekcija HIV-om sa sigurnošću može detektovati 6 do 8 sedmica nakon inficiranja 81,5% zna da osoba inficirana HIV-om može živjeti više od 10 godina, a da nema simptome AIDS-a 94,1% znaju da čak i jedan nezaštićen seksualni odnos sa osobom koja živi sa HIV-om može dovesti do HIV infekcije
  24. 24. Znanje zdravstvenih radnika BiH o testovima zasigurnu dijagnostiku specifičnih antitijela HIV-a
  25. 25. Znanje zdravstvenih radnika u BiH o prenosu HIV-a putem zajedničkog pribora za jelo
  26. 26. Stavovi zdravstvenih radnika prema osobama koje žive sa HIV-omPosmatrani u odnosu na elemente stigme:  iracionalan strah  osudu  krivnju  diskriminaciju  stid
  27. 27. Strah prema osobama koje žive sa HIV/AIDS-om Procijenjen pitanjima da li osjećaju strah pri:  Davanju injekcije osobi koja živi sa HIV/AIDS-om  Dodirivanju njihove odjeće i stvari  Da dijete ispitanika ide u školu sa djetetom osobe koja živi sa HIV/AIDS-om
  28. 28. Procenat zdravstvenih radnika u BiH koji se boje dati injekciju osobi koja živi sa HIV-om
  29. 29. Procenat zdravstvenih radnika u BiH koji izbjegavaju dodirivatiodjeću i stvari pacijenata za koje znaju ili za koje se sumnja da žive sa HIV-om zbog straha da bi se mogli zaraziti
  30. 30. Strah u kontaktu sa osobama koje žive sa HIV- om Laboratorijski tehničari u najvećem procentu (30,1%) osjećaju strah da daju injekciju osobama koje žive sa HIV-om. 40,9% zdravstvenih radnika u BiH se boji kontakta sa pljuvačkom osoba koje žive sa HIV-om. 36,9% zdravstvenih radnika bi osećali strah ako bi njihovo dijete išlo u školu sa djetetom koje živi sa HIV-om
  31. 31. Procenat zdravstvenih radnika u BiH koji bi beznelagode pružili zdravstvenu uslugu pacijentu koji živi sa HIV-om
  32. 32. Procenat zdravstvenih radnika u BiH koji smatraju da osobe posebno izložene riziku zaslužuju da imaju jednak nivo i kvalitet zdravstvene njege kao i drugi pacijenti (IKD,MSM,SW)
  33. 33. Stav zdravstvenih radnika u BiH o radnom mjestu kaonajčešćem mjestu zaraze zdravstvenih radnika HIV-om
  34. 34. Osuda i krivnja usmjerene ka osobama koje žive sa HIV/AIDS-om Čak 99,5%, zdravstvenih radnika u BiH su na neki način izrazili osudu prema osobama koje žive sa HIV-om (ispitanici koji su na skali od 12 pitanja imali 1 ili više odgovora kojima se izražava osuda prema HIV pozitivnim osobama) Svaki zdravstveni radnik u prosjeku ima 6,8 odgovora kojima iskazuje osudu prema osobama koje žive sa HIV-om Viši nivo osude su iskazali zdravstveni radnici sa srednjom stručnom spremom najviše stomatološki tehničari, zatim medicinski tehničari, a najmanji doktori medicine specijalisti
  35. 35. Osuda prema osobama koje žive sa HIV-om
  36. 36. Najčešći odgovori koji ukazuju na negativan stav premaosobama koje žive sa HIV-om intravenozni korisnici droge šire HIV infekciju (92,0%), žene koje su HIV pozitivne ne treba da ostaju trudne (82,7%), pacijente treba testirati na HIV bez njihovog pristanka prije operacije ili neke druge intervencije (82,6%), na kartonima pacijenata i istorijama bolesti osoba koje žive sa HIVom HIV pozitivan status treba da bude jasno naznačen (81,3%), ne bih podijelio pribor za jelo sa HIV pozitivnom osobom (81,0%), promiskuitetne osobe su one koje šire HIV infekciju u zajednici (79,7%), zdravstvenim radnicima koji su HIV pozitivni ne treba dozvoliti rad sa pacijentima (63,9%).
  37. 37. Procenat zdravstvenih radnika koji su na bilo koji način izrazili krivnjuprema osobama koje žive sa HIV-om ili imaju AIDS, odnosno da su te osobe same krive za svoje stanje  Postoji značajna razlika među profesijama, najviše stomatološki tehničari (23,7%), zatim medicinski tehničari (22,6%), a najmanji kod doktora medicine (16,4%).
  38. 38. Stav zdravstvenih radnika o čuvanju HIV statusa pacijenata kao tajne:“Osoba koje žive sa HIV-om ima pravo da sama odluči ko treba znati o njenom HIV statusu“
  39. 39. Procenat zdravstvenih radnika koji ne smatraju da HIV status pacijenta treba čuvati kao tajnu 25,2% zdravstvenih radnika ne smatra da se HIV status pacijenta treba čuvati kao tajna Prema profilima, 30,5% stomatologa, 29,3% dipl. medicinara i 28,4% doktora medicine ne smatraju da se HIV status pacijenta treba čuvati kao tajna Više od četvrtine zdravstvenih radnika se ne slaže s tim da osoba koja živi sa HIV-om ima pravo da sama odluči ko treba znati o njenom HIV statusu
  40. 40. Stav zdravstvenih radnika“Osjećao bih stid ako bi se članu moje porodice dijagnostikovao HIV”
  41. 41. Procenat zdravstvenih radnika u BiH koji su čuli ili vidjeli neki oblik diskriminatornog ponašanja prema osobama koje žive sa HIV-om
  42. 42. Zaključak Istraživanje je pokazalo da znanje zdravstvenih radnika o načinima i putevima prenosa HIV-a, kao i drugim činjenicama vezanim za HIV/AIDS, nije na zadovoljavajućem nivou i da uglavnom nema statistički značajnih razlika između pojedinih entiteta i DB Stavovi zdravstvenih radnika ukazuju na značajan stepen stigme i diskriminacije prema osobama koje žive sa HIV-om (prisutnost osude, krivnje, straha...)  Rezultati su pokazali nezadovoljavajući stepen poznavanja i primjene mjera zaštite na radu u prevenciji HIV-a
  43. 43. Preporuke1. Izraditi programe na temu: Stigma i diskriminacija prema osobama koje žive sa HIV-om2. Provoditi kontinuiranu edukaciju zdravstvenih radnika koja podrazumijeva edukaciju usmjerenu na podizanje nivoa znanja, izmjenu negativnih stavova i predrasuda, kao i shvatanje značaja sprovođenja preporučenih mjera predostrožnosti u svakodnevnom radu3. Neophodno je da sve zdravstvene ustanove obezbijede svim zdravstvenim radnicima mjere preventivne zaštite i mjere postekspozicione profilakse
  44. 44. HVALA ZA PAŽNJU!

×