Zašto energetske zadruge?  Robert Pašičko,  Program zaštite okoliša  UNDP Hrvatska
+        =Energetske zadruge
Perspektiva razvoja OIE uHrvatskoj
Da li razvoj OIE ujedno znači irazvoj društva, ekonomije,stvaranje novih poslova?
Scenarij A: razvoj OIE značiodrživi razvoj društva
Scenarij B: razvoj OIE ne značiodrživi razvoj društva (Češka)  Nakon uvođenja sustava poticaja za FN i visokih tarifa na ...
Tko je vlasnik energetskih objekata?  Njemačka danas – preko polovice instaliranih OIE u vlasništvu   građana, poljoprivr...
Primjer daljinskog grijanja u Güssingu
Samso – Danska Otok s 4000 stanovnika, odlučio postati energetski neovisan prije  15 godina Danas električna energija pr...
Middelgrunden pučinskavjetroelektrana 20 pučinskih vjetroturbina –50%  je u vlasništvu 10,000 investitora  “Middelgrunden...
Zadruge i javno prihvaćanje OIE  Direktna uključenost javnosti u energetske zadruge u   Danskoj postigla da 86% podržava ...
 Built only on the basis of several distortions of the truth, the  industrial windmill in France does not have any econom...
Ostale potencijalne primjenjivostienergetskih zadruga  Zamjena goriva u javnim zgradama (npr po ESCO   modelu zamjena lož...
Tema današnje tribine  Imaju li energetske zadruge u Hrvatskoj   budućnost?  Ako da, kako postići da se to desi na pravi...
Zajednička platforma  UNDP putem dva okrugla stola okupio   nekoliko udruga, firmi, lokalnih vlasti,   ministarstava, poj...
Pilot projekti zadruga  Isprobati u praksi nekoliko različitih   modela funkcioniranja zadruga  Pratiti uspješnost pojed...
Zašto energetske zadruge?
Zašto energetske zadruge?
Zašto energetske zadruge?
Zašto energetske zadruge?
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

Zašto energetske zadruge?

660 views

Published on

Zašto energetske zadruge?

Robert Pašičko, UNDP Hrvatska
Program zaštite okoliša
Svibanj, 2012.

Published in: Business
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

Zašto energetske zadruge?

  1. 1. Zašto energetske zadruge? Robert Pašičko, Program zaštite okoliša UNDP Hrvatska
  2. 2. + =Energetske zadruge
  3. 3. Perspektiva razvoja OIE uHrvatskoj
  4. 4. Da li razvoj OIE ujedno znači irazvoj društva, ekonomije,stvaranje novih poslova?
  5. 5. Scenarij A: razvoj OIE značiodrživi razvoj društva
  6. 6. Scenarij B: razvoj OIE ne značiodrživi razvoj društva (Češka)  Nakon uvođenja sustava poticaja za FN i visokih tarifa na 20 godina, ukupno instalirana snaga porasla s 0 MW u 2008 na 1600 MW u 2011  Nekoliko velikih igrača kontrolira većinu tržišta (inozemni investicijski fondovi, “tihi igrači” - zapravo političari koji su i namjestili sustav i okoristili se time)  Porast cijena električne energije – javnost se okrenula protiv OIE  Bijes javnosti + izbori doveli do poreza od 26% na smanjenje tarifa koji je primijenjen retroaktivno na postojeće od 2009.  Od ogromne investicije (5-6 milijardi eura) korist nije imalo društvo – nije razvijena industrija, stvoreni novi poslovi
  7. 7. Tko je vlasnik energetskih objekata?  Njemačka danas – preko polovice instaliranih OIE u vlasništvu građana, poljoprivrednika i zadruga a ne u vlasništvu korporacija ili komunalnih službi - demokratska promjena u kontroli nad resursima!!!  Danska – preko 150,000 ljudi su ili članovi zadruga u vlasništvu vjetroturbina ili su sami vlasnici (75% svih vjetroelektrana u vlasništvu zadruga!!!) - članovi zadruga – poljoprivrednici, obični ljudi, škole, elektroprivrede…
  8. 8. Primjer daljinskog grijanja u Güssingu
  9. 9. Samso – Danska Otok s 4000 stanovnika, odlučio postati energetski neovisan prije 15 godina Danas električna energija preko 100% obnovljiva 1500 stanovnika u suvlasništvu putem zadruga  11 kopnenih vjetroturbina po 1 MW  10 pučinskih vjetroturbina po 2,3 MW  daljinskog grijanja na biomasu
  10. 10. Middelgrunden pučinskavjetroelektrana 20 pučinskih vjetroturbina –50% je u vlasništvu 10,000 investitora “Middelgrunden vjetroturbinskoj zadrugi” Drugih 50% u vlasništvu lokalne zajednice i elektroprivrede
  11. 11. Zadruge i javno prihvaćanje OIE  Direktna uključenost javnosti u energetske zadruge u Danskoj postigla da 86% podržava vjetroenergiju  U Francuskoj se u 2010. g. nije izgradila ni jedna VE zbog protivljenja javnosti svakom projektu koji se pojavio!  NIMBY sindrom nestaje ako se poradi na uključenju javnosti!!!  Novi zakon u Danskoj: svaka nova vjetroelektrana mora prvo ponuditi lokalnoj zajednici financijsko sudjelovanje u obliku zadruge od 20 %
  12. 12.  Built only on the basis of several distortions of the truth, the industrial windmill in France does not have any economic justification, nor does it offer any energy, environmental, or social benefits. Therefore, we fight against any industrial windmill, as the only reason for its existence is the guaranteed wealth that it provides to its developer, paid for by consumers and the French taxpayer. * as retrieved from the website of the anti-wind energy movement in France on April 6, 2011
  13. 13. Ostale potencijalne primjenjivostienergetskih zadruga  Zamjena goriva u javnim zgradama (npr po ESCO modelu zamjena lož ulja biomasom u školama)  Prikupljanje drvnog otpada i pretvaranje u biomasu (peleti, briketi, drvna sječka)  Stambena zgrada koja putem zadruge ulaže u FN na svojem krovu (ili mjere EE) i time smanjuje troškove energije  FN sustavi u lokalnim zajednicama (npr na krovovima škola)  Suradnja u financiranju velikih vjetroelektrana
  14. 14. Tema današnje tribine  Imaju li energetske zadruge u Hrvatskoj budućnost?  Ako da, kako postići da se to desi na pravilan i brz način?  Kako osigurati da energetske zadruge potaknu održivi razvoj društva, stvore zelene poslove i razviju industriju OIE?
  15. 15. Zajednička platforma  UNDP putem dva okrugla stola okupio nekoliko udruga, firmi, lokalnih vlasti, ministarstava, pojedinaca… na temu osnivanja energetskih zadruga  Definiranje špranci (pravila o energetskoj zadruzi i/ili iskustvenu kuharicu?)  Pružanje informacija o energetskim zadrugama putem weba  Savjetodavna i tehnička potpora osnivanju ostalih zadruga?
  16. 16. Pilot projekti zadruga  Isprobati u praksi nekoliko različitih modela funkcioniranja zadruga  Pratiti uspješnost pojedinog modela, barijere  Mapiranje lokacija zainteresiranih za energetske zadruge

×