Preporuke Predsjednika RH za olakšanje dužničke krize

307 views

Published on

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović 23.3.2013. održao je zajedničku sjednicu Savjeta Predsjednika Republike za gospodarstvo i Vijeća Predsjednika Republike za socijalnu pravdu na temu "Siromaštvo i dužnička kriza građana".

Ovo su preporuke Predsjednika Republike (u .pdf formatu), a njegovo izlaganje je dostupno ovdje: http://www.predsjednik.hr/23_03_2013_0

Published in: Economy & Finance
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
307
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
2
Actions
Shares
0
Downloads
2
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Preporuke Predsjednika RH za olakšanje dužničke krize

  1. 1. DVADESET PREPORUKA PREDSJEDNIKA RH ZA OLAKŠANJE DUŽNIČKE KRIZE GRAĐANA I JAČANJE DRUŠTVENE PRAVEDNOSTI I SOLIDARNOSTI Zagreb, 23. ožujka 2013.g.PREPORUKA 1.: Predlaže se Vladi RH i Saboru da u što kraćem roku uvedu institut osobnogbankrota/stečaja.PREPORUKA 2.: Vlada bi za dugove državi ili subjektima u državnom vlasništvu koji superiodične naravi, trebala donijeti odluku da se neće pokretati parnice i ovrhe dok dug nedostigne određenu minimalnu razinu (5.000 kuna?). Istu bi odluku trebale donijeti ijedinice lokalne samouprave.PREPORUKA 3.: I privatnopravne subjekte (telekomunikacijske tvrtke, financijske tvrtke,građane…..) treba motivirati da ne pokreću parnice i ovrhe kod tzv. periodičnih obveza uslučajevima kada su troškovi/parnični i ovršni/ nerazmjerni dugu na način da se propiše davjerovnik (tužitelj, ovrhovoditelj) nema pravo na trošak ako je predmet spora ili ovrhemanji od 5.000 kuna.PREPORUKA 4.: Potrebno je ojačati sudsku kontrolu ovrhe. To se odnosi na kontrolutroškova (u praksi se iskazuju kao trošak i radnje koje nisu obavljene), ali i ograničavanjeovrhe prije pravomoćnosti ili bez da je ovršeniku obavljena dostava odluka i poziva zaradnje u postupku.PREPORUKA 5.: U Ovršnom zakonu promijeniti članak 102. na način da se, bez obzira napostignutu cijenu, smatra da je dužnik ispunio dug u visini 2/3 vrijednosti nekretnine.PREPORUKA 6.: U Ovršnom zakonu promijeniti članak 75. na način da se u popis stvari nakojima se ne može provesti ovrha uvrsti i stan koji je jedini stambeni prostor u vlasništvudužnika ili člana domaćinstva/obitelji koji veličinom i vrijednošću ne prelazi propisaniminimalni standard stanovanja.PREPORUKA 7.: Predvidjeti slučajeve u kojima ovrhovoditelj može postati vlasnik stana ilise taj stan može prodati u ovrsi, ali se dužnik ne može deložirati, već za određeno vrijemedobija status posebne vrste najmopoprimca po uvjetima koji se propišu zakonom(španjolski model?).PREPORUKA 8.: Institut fiducije u članku 322. Ovršnog zakona preurediti na način kojiodgovara sudskoj ovrsi na nekretninama, uključivši i novopredložena pravila o zaštitidoma, te razmjeru duga i predmeta ovrhe. Očito nerazmjerne fiducije treba smatratiništavima jer imaju element lihvarstva.PREPORUKA 9.: Hrvatska narodna banka kao neovisni regulator treba preuzeti nadzor nadformiranjem kamatne stope uvažavajći prirodu bankarskog posla (zarada) i premiju rizika,ali interes korisnika financijskih proizvoda (kredita i dr.) (načelo balansa interesa i dobrapraksa europskog bankarstva). NBH treba nadzirati opravdanost promjene kamatne stopeu slučaju kada je ugovorena promjenjiva kamatna stopa. 1
  2. 2. PREPORUKA 10.: U Zakonu o obveznim odnosima zateznu kamatu definirati drukčije(napustiti eskontnu stopu kao kriterij), kao povećanje efektivne kamate za određeni brojpostotnih poena (2 postotna poena?).PREPORUKA 11..: U Zakonu o obveznim odnosima definirati da kamata prestaje teći kadadosegne visinu glavnice. Ovo se ne odnosi samo na bankarske poslove, već i na svedugove, bez obzira o tome tko su dužnici i vjerovnici.PREPORUKA 12.: HNB kao regulator treba motivacijskim mjerama (politika rezervacija,npr.), a Vlada RH poreznim i drugim mjerama trebaju pomoći da banke svim građanima steško otplativim kreditima ponude: 1. Otpis dijela duga socijalno najugroženijim dužnicima 2. Reprogram kredita, u pravilu uz dulji rok i manju kamatu 3. Moratorij na otplatu kredita kroz određeno vrijeme (sa ili bez otplate kamate, ovisno o ekonomskoj snazi dužnika) 4. Transformiranje kredita u francima u neki drugi oblik kredita (euro, kunski kredit….) bez naknade, uz jasan povoljniji status dužnika (ukupna manja kamata, dulji rokovi i dr.) Navedene mjere moraju biti javno oglašene i dostupne svim komitentima pod jednakim uvjetima. Kada je to primjereno, navedene se mjere mogu kombinirati.PREPORUKA 13.: Propisati veću transparentnost temeljnog ugovora prema jamcu(informiranost o samom ugovoru, informiranost o stanju duga), obavezu banaka da sepokušaju primarno naplatiti od temeljnog dužnika te dužnost banaka da očuvaju i prenesumjere osiguranja na jamca koji je platio dug.PREPORUKA 14.: Aktivniji odnos tijela kaznenog progona prema „crnom bankarstvu“ ilihvarstvu i progon onih koji nude kredite na crno.PREPORUKA 15.: Promjenom Ovršnog zahtjeva ovršnim zahtjevima radnika kada se ovrhaodnosi na plaće, kao i u stečaju, dati prednost u slučaju konkurencije ovrha.PREPORUKA 16.: Putem projekata nevladinog sektora (udruge potrošača) i u okvirubankarskog sustava ojačati edukaciju i savjetovanje građana o financijskim poslovima,zaduživanju i zaštiti dužnika, te, kada je to primjereno pružiti građanima besplatnu pravnupomoć.PREPORUKA 17.: Poticati projekte socijalnog poduzetništva (porezno, organizacijski)naročito one namijenjene nezaposlenim i prezaduženim osobama, uključivši primjerenisustav paušalnog plaćanja poreza.PREPORUKA 18.: Poticati socijalne pakete proizvoda za prezadužene i siromašne građanekoji UZ JASNE I TRANSPARENTNE KRITERIJE omogućavaju: jeftinije ili besplatno korištenjepojedinih usluga (pretplata HRT, komunalne usluge, nabava prehrane ili drugih potrepštinakroz tzv. socijalne dućane i sl.) 2
  3. 3. PREPORUKA 19.: Bankarski sektor treba ponuditi održive, ali socijalno orijentirane paketeproizvoda za otklanjanje prezaduženosti svojih klijenata. U okviru projekta „loših banaka“osigurati i smanjenje zaduženosti građana.PREPORUKA 20.: Pozivam dobrostojeće tvrtke i građane na osnivanje Fonda solidarnostikoji bi trebao poduprijeti socijalne projekte (paketi socijalnih proizvoda, jednokratnanužna pomoć u slučaju akutnog siromaštva…..) kojim bi rukovodile javne osobenaglašenog moralnog autoriteta. Pozivam udruge, sindikate i vjerske zajednice da u okvirusvojih djelatnosti ojačaju socijalnu komponentu svoga rada i da kroz različite oblikesolidarnosti pomognu svom članstvu i ostalim građanima koji su pali u dužničku krizu.Sve navedene preporuke, naravno, ne umanjuju obavezu države da razvija ijača efikasnost mjera socijalne politike i sustava solidarnosti u okviru državnihinstitucija. 3

×