Kratka provjera ispravnosti temelja industrijske poljoprivrede

721 views

Published on

Prezentacija koju je Zoran Skala, viši savjetnik za razvojne i međunarodne projekte u Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije iz Rijeke održao 26.4.2012. na Večeri permakulture i održivosti u Molekuli.

Published in: Education
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
721
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
2
Actions
Shares
0
Downloads
7
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Kratka provjera ispravnosti temelja industrijske poljoprivrede

  1. 1. KRATKA PROVJERA ISPRAVNOSTI TEMELJA INDUSTRIJSKE POLJOPRIVREDE Molekula, 26.04.2012. ZORAN SKALA zoran.skala@pgz.hr
  2. 2. PROBLEM HRANE ?!PROBLEM ENERGIJE ?!Ima li uopće problema?!
  3. 3. Za svaku kaloriju koju dobijete iz hrane trebalo je 7 – 10 kalorija iz fosilnih goriva!  USA 1840. g.  USA 2010. g.- 17 mil. stanovnika - > 300 mil. stanovnika- 12 mil. farmera (70%) - 2 mil. farmera (< 1%) Moderna poljoprivreda je de facto pretvaranje nafte u hranu na krajnje rasipan način!
  4. 4. “DA SAM JA NETKO…”Slajdove koji slijede morali bi moći razumjeti i objasniti: Maturanti svih srednjih škola Studenti svih fakulteta Svi koji polažu stručne ispite za javne službe Planeri svih vrsta Zastupnici prije prisege za Sabor
  5. 5. Fosilna goriva, ugljični dioksid i gospodarski rast
  6. 6. Ekstrapolacija prošlih trendova – neprimjenjiva! JEFTINA NAFTA – NIKADA VIŠE! Fokus planiranja Proizvodnja konvencionalne nafte opada The Petroleum Plateau 4,5 do 6,7 % godišnje ! By Richard Heinberg (MuseLetter #135 May 2003)
  7. 7. Vrhunac nafte (Peak Oil)objašnjenje Chrisa Skrebowskog (ODAC) ekonomskom terminologijom“Vrhunac nafte nastaje u onom trenutkukada trošak za dodatne količine nadilazi cijenu koju ekonomije mogu platiti bez sloma rasta” Kritične cijene (Douglas-Westwood analiza) Razvijene zemlje Zemlje u razvoju > 90 $/barrel 100-110 $/barrel 7
  8. 8. energija koju dobijete iz sustavaEROEI = energija koju ste uložili u njeno pridobivanje Nafta HranaDo 1960. Predindustrijska poljop. EROEI 100 EROEI 5 – 50Danas Industrijska poljoprivreda EROEI 10 EROEI 0,1 Danas: kriza nafte = kriza hrane
  9. 9. KLIMATSKA/EKOLOŠKA KRIZA- Smanjivanje uroda zbog porasta temperature- Podizanje razine mora 1,8 m do 2100. (sa 0,9 mpotapa se polovica rižinih polja Bangladeša i 17 ušćavelikih azijskih rijeka s najplodnijim rižinim poljima)- Mijenjanje režima oborina / podzemnih voda- Erozija – vodna i eolska- Invazivne vrste- Nove bolesti, novi nametnici U 58 zemalja na snazi je zabrana izvoza hrane! 9
  10. 10. KLIMATSKA/EKOLOŠKA KRIZA ZAŠTO SE NEGIRA ILI IGNORIRA?!Za umanjiti rizik od nepovratnih promjena trebalo bismanjiti emisije CO2 za 80% do 2020. godineDo “crvene linije” od 2̊ C stiže se uz emisijP C stiže se uz emisiju od još 565gigatona ugljika u atmosferu.Korporacije kontroliraju rezerve od 2795 gigatonaNe spaliti 2230 gigatona znači otpisati zalihe fosilnihgoriva vrijedne 20 triliona $ ! 10
  11. 11. KRIZA VODE Poljoprivreda troši 70% svjetske vode (voda nema zamjenu!)- Za dnevnu prehranu prosječnog Zemljanina troši se3000 l vode- Za proizvesti 1 tonu žita treba 1000-3000 m3 vode- Pod sustavima irigacije je 18% poljoprivrednih površinasvijeta od kojih se dobiva 40% hrane- Prekomjernim crpljenjem podzemnih voda dobiva se10% svjetske hrane Nužna temeljna promjena načina korištenja vode! 11
  12. 12. PRIVATIZACIJA SJEMENADo nedavno nezanimljiv posao postao je biznis vrijedan 32 milijarde $ ! Kako je uz pomoć novih tehnologija sjeme oduzeto seljaku?- Hibridi (od 1930. g.) traju 1 sezonu- Kontrolirano vlasništvo / patenti- Prilagođavanje zakonodavnog okvira 80% sjemena su hibridi ili patenti 12
  13. 13. PRIVATIZACIJA SJEMENA - POSLJEDICE - Deset najvećih korporacija kontrolira 70% svjetskog tržišta sjemena! Uništavanje bioraznolikosti:- Nekada seljaci koristili 5000 vrsta za hranu- Industrijski lanci koriste 150 vrsta Nema sjemena za izvanredne situacije! 13
  14. 14. PRIVATIZACIJA PREHRAMBENOG LANCA Korporacije kontroliraju:- proizvodnju sjemena i sadnog materijala- visokotonažnu proizvodnju glavnihpoljoprivrednih proizvoda za ljudsku i stočnu hranu- proizvodnju mesa i ribe- proizvodnju koncentrata za stoku, perad i ribu- proizvodnju umjetnih gnojiva- proizvodnju zaštitnih sredstava- veleprodaju i maloprodaju- zakonodavstvo i međunarodna pravila 14
  15. 15. OTIMANJE ZEMLJE Više cijene nafte rezultiraju višim cijenama hrane i većom potražnjom biogoriva. Gdje jeftino zakupiti zemlju i zaraditi na ovome?! Globalno zakupljeno 79,9 mil. hektara, od toga 50,7 mil. hektara u Africi!Prosječno se zakupljuje 40 000 hektaraLiberija: 5 $/ha/g; Etiopija: 2 $/ha/gJužni Sudan: 2,5 ¢/ha/g 15
  16. 16. Ovisnost cijena produkata industrijske poljoprivrede od cijena nafte CIJENE HRANE, izvor: WB (indeks 2000. = 100) UVOZ NAFTE U EUIndeks cijena 2006. 2011. 2010. 280 mlrd. $Hrana ukupno 124 284 2011. 412 mlrd. $Riža 129 229Pšenica 130 281 Hrvatska uvozi:Kukuruz 122 319 >50% energije iUljarice 127 321 >50% hraneŠećer 120 348 Zaključak se sam nameće: Bez vlastitih OIE i vlastite hrane, naš put u oskudicu čak i u osnovnim egzistencijalnim potrebama je potpuno izvjestan
  17. 17. SITUACIJA U HRVATSKOJ - Poljoprivredno zemljište -Koliko? DZS –1,3 mil.ha; SOR –2,7 mil.ha“Možemo nahraniti Europu?!” – tlo jekiselo, žedno i jalovo. U pedesetak godinaizgubili smo 50-70% humusa (važno za CC). 17
  18. 18. SITUACIJA U HRVATSKOJ - Poljoprivredno zemljište - vlasništvo - “Zemlja zemljacima i političkim ortacima”- 5% proizvođača koristi 50% poljop. zemljišta- 1% proizvođača ubire 40% poticaja Strategija navodnjavanja iz 2007.-Vlasniku do 5 ha omogućeno sufinanciranjedo 30% novca za navodnjavanje- Vlasniku više od 200 ha sufinanciranje 80% Ogromna nepravda prema malima! 18
  19. 19. SITUACIJA U HRVATSKOJ - POLJOPRIVREDA -- Uvozna ovisnost > 50%- Prenamjenom zemljišta gubi se 4-6 ha/dan- Dominiraju monokulture- Zakonodavni okvir pogoduje velikimproizvođačima, što će se još i pojačati ulaskomu EU-Znanja o poljoprivredi, osobito tradicionalnoj,organskoj i urbanoj, su deficitarna- Analiza ranjivosti - nepoznata 19
  20. 20. SITUACIJA U PRIMORSKO- GORANSKOJ ŽUPANIJI ?!Za sigurnost prehrane u izvanrednimokolnostima u PGŽ imamo iz vlastiteproizvodnje: ..........(?) hrane;i....... ...(?) poljoprivrednika koji će u timokolnostima pojačati proizvodnju .........(čega?), koristeći sjeme iz ............(?) 20
  21. 21. Naše ranjivosti u PGŽ- Hranu proizvodi 1507 ljudi, a jede 300 000!- Jedina odmah dostupna lokalna energija (izuzevhidro e.) je sječiva masa drveta.U PGŽ je ima 569000 m3/god. ili 85000 tOE/g.Prosječni Hrvat troši 2 tOE/g.- Socijala, zdravstvo, mirovinski sustav... Što ako vanjski sustavi budu uzdrmani?! 21
  22. 22. DANAŠNJI DRUŠTVENO-EKONOMSKI SUSTAV VIŠE NE FUNKCIONIRAGubljenje je vremena popravljati ga! ŠTO MOŽE FUNKCIONIRATI?!Izgradnja zajednica duboko ukorijenjenihu lokalni prostor, kulturu i resurse, kojasurađuje sa svima na postizanju globalnepravde i brige o ljudima i drugim bićima. 22
  23. 23. PROVJEROM ISPRAVNOSTI TEMELJA UTVRĐENO: Temelji u raspadanju! MI trebamo znati da je naš sustav prehrane vrlo ranjiv i da može iznenada kolabiratiMI trebamo biti svjesni da ranjivost naše prehrane još nije postala ni politička tema, pa nitko ne preuzima odgovornost da mobilizira stanovništvoda djeluje na umanjivanju te ranjivosti prikladnim mjerama MI imamo interesa da se lokalnosamoorganiziramo i zaštitimo od mogućeg kolapsa centraliziranog sustava prehrane
  24. 24. SAMOSTALNO ŽIVLJENJE U OKVIRIMA LOKANE ZAJEDNICEMožda vam ne izgleda privlačno, ali razmislite o opcijama: Da uložite svoju energiju u samostalni kreativni poduhvat na izgradnji dugoročnog i održivog načina življenja unutar JLS kojim ćete VI biti zadovoljni, ili ćete prepustiti da vam način življenja određuje jedna malobrojna elita koju neće pogađati teškoće kroz koje ćete vi prolaziti. U sadašnjem sustavu, da bi se očuvali interesi onih na vrhu svi ostali moraju platiti cijenu.
  25. 25. PREOKRET KOJI NAM SLIJEDI U NAČINU PREHRANE SADAŠNJI SUSTAV BUDUĆI SUSTAV Industrijska poljoprivreda,  Lokalna organska uz obilnu uporabu poljoprivreda, uz minimalno kemikalija, dopremanje korištenje produkata iz hrane s velikih udaljenosti fosilnih goriva ili bez njih Prekomjerno pakiranje  Rinfuzna prodaja iz Većinu hrane kupujemo kooperativa Sve veći izdaci za hranu  Većinu hrane sami proizvodimo (75% ljeti) Meso je obavezni dio obroka  Dominantno vegetarijanska prehrana 25
  26. 26. Ovakva potrošačka orijentacija traži obilje energije i drugih resursa, skupa je i zalazit će u sve veće teškoće…Germany: The Melander family of BargteheideFood expenditure for one week: 375.39 Euros or $500.07                                                                                                                                                                                                            
  27. 27. …mnogo više nego kada se prakticira ovakvaEcuador: The Ayme family of TingoFood expenditure for one week: $31.55                                                                              
  28. 28. PROCES PROMJENA - TRANZICIJA (Čedo permakulture)To je međunarodni civilni pokretza jačanje otpornosti zajednicakao odgovor na izazove kojinastaju zbog rasta cijenaenergije, poremećaja u okolišu iekonomske nestabilnosti.
  29. 29. • Stalni rast unutar konačnog sustava nije moguć • Smanjivanje dostupnosti energije izRadne fosilnih goriva nemoguće je izbjećipretpostavke • Naše društvo je nespremno natranzicije iznenadne poremećaje ovih sustava • Građani žele pomoći svojim zajednicama da se pripreme i uspješno funkcioniraju… da postanu energetski, okolišno i ekonomski održive
  30. 30. KRIZNA PREVIRANJA 2012.Traži se novi model za kvalitetnoživljenje bez gospodarskog rastaTranzicija / Permakultura imajuatraktivnu ponudu za novi model. Važnost onoga što radite je neugodno velika! HVALA! 30

×