ER - RAHIKUL - MAHTUM    ZAPE^A]ENI D@ENETSKI NAPITAK Studija o ‘ivotopisu Resulullaha, s.a.v.s.                 Autor:   ...
Naslov originala              ER - RAHIKUL - MAHTUMNaslov prijevoda:             ZAPE^A]ENI D@ENETSKI NAPITAKAutor        ...
U ime Allaha, Milostivog, Svemilosnog                               PREDGOVOR     Hvala Allahu Koji pou~ava peru, Koji ~ov...
djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa, povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, ‘ivot s onim{to slijedi poslije smrti. A ...
RIJE^ GENERALNOG SEKRETARA    ISLAMSKE SVJETSKE LIGE - RABITE,          GOSPODINA PROFESORA            ALI EL - HAREKANA  ...
Muslimane i danas ~vrsto povezuje velika i neograni~ena ljubav prema Poslaniku, a.s.Otuda onaj ko ga voli, ~ita i pi{e o n...
5. dobitnik pete nagrade je profesor Abdusselam Ha{im Hafiz iz Medine, SaudijskaArabija, a vrijednost nagrade je 10 000 sa...
PREDGOVOR     Siretu Resulullahi, a.s., uvijek }e biti historijska osmatra~nica, nepresu{no vrelo, izkojeg }e se napajati ...
Zape~a}eni d`enetski napitak                                                                  11crte, njegov na~in izra`av...
12                                                              Zape~a}eni d`enetski napitak     Sve u svemu, to je formul...
Zape~a}eni d`enetski napitak                                                                13su njihova originalna i nepo...
RIJE^ AUTORA     Hvala Allahu, Koji je poslao Svoga Poslanika, a.s., s Objavom istinite vjere, koja }e seuzdi}i nad svim v...
Zape~a}eni d`enetski napitak                                                              15Izbjegavao sam op{irno izlagan...
16                                                          Zape~a}eni d`enetski napitak    Prvi put na{ muslimansko - bo{...
POLO@AJ ARAPA I ARAPSKIH NARODA     Siretu Resululah, a.s., ili `ivotopis Resulullaha, a.s. pravi je tuma~ Objave Kur’ana ...
18                                                                Zape~a}eni d`enetski napitaknapadima ne bi mogli odoljet...
Zape~a}eni d`enetski napitak                                                       19    Narod Kehlana raselio se na ~etir...
20                                                              Zape~a}eni d`enetski napitak                              ...
Zape~a}eni d`enetski napitak                                                       21    Pro|e nekoliko dana Had`erinog bo...
22                                                               Zape~a}eni d`enetski napitak     Ibrahim je i tre}i put d...
Zape~a}eni d`enetski napitak                                                       23    Od Kajsa ibn Mudar potje~u: Benu ...
24                                                              Zape~a}eni d`enetski napitak              VLAST I UPRAVA K...
Zape~a}eni d`enetski napitak                                                       25oslabila je u ogromnoj mjeri u prvom ...
26                                                              Zape~a}eni d`enetski napitak                              ...
Zape~a}eni d`enetski napitak                                                       27    Poslije Munzira Maus - Sema, kral...
28                                                            Zape~a}eni d`enetski napitak                             VLA...
Zape~a}eni d`enetski napitak                                                       29     Huzaat su ovladali Mekom i preuz...
30                                                               Zape~a}eni d`enetski napitakovo upravljanje nad Kabom od ...
Zape~a}eni d`enetski napitak                                                       31drugi. On je dr`ao klju~ Kabe i li~no...
32                                                              Zape~a}eni d`enetski napitakSehm; (Tahd`iru l - emral);   ...
Zape~a}eni d`enetski napitak                                                       33    Fudul je ostatak nakon raspodjele...
34                                                             Zape~a}eni d`enetski napitakbila preslaba da podnese ovolik...
Zape~a}eni d`enetski napitak                                                       35     Tako mnogobo{tvo i vjera u kipov...
36                                                                Zape~a}eni d`enetski napitak     El - Vesilet: ovca koja...
Zape~a}eni d`enetski napitak                                                       37     Arraf je onaj koji sebe smatra p...
38                                                                  Zape~a}eni d`enetski napitak    Ako neko od mu{karaca ...
Zape~a}eni d`enetski napitak                                                       39i neki veliki pobo`njak, zvani Fimija...
40                                                              Zape~a}eni d`enetski napitak     Kr{}anstvo je postalo ido...
Zape~a}eni d`enetski napitak                                                       41Ako ostane trudna, njen mu` spolno op...
42                                                                  Zape~a}eni d`enetski napitak      Odnos oca i djece mo...
Zape~a}eni d`enetski napitak                                                       43mjesecima odr`avali su se ~uveni trgo...
44                                                                 Zape~a}eni d`enetski napitak     “Pitaju te o vinu i ko...
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.

5,663 views

Published on

Fenomenalan prikaz zivota i djela Muhammeda a.s. posljednjeg Allahovog poslanika ljudima.

Published in: Education
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
5,663
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
311
Actions
Shares
0
Downloads
64
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Zapecaceni dzennetski napitak -životopis Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s.

  1. 1. ER - RAHIKUL - MAHTUM ZAPE^A]ENI D@ENETSKI NAPITAK Studija o ‘ivotopisu Resulullaha, s.a.v.s. Autor: Safijurrahman el - Mubarekfuri Sarajevo, 2001 - 1422. H.G.
  2. 2. Naslov originala ER - RAHIKUL - MAHTUMNaslov prijevoda: ZAPE^A]ENI D@ENETSKI NAPITAKAutor Safijurrahman el MubarekfuriS arapskog prevela Subhija Had‘imejli} - Skenderovi}[erijatski recenzent Muhamed Mehanovi}Likovno - tehni~kiurednik Ned‘ad Kazi}, Fatih FarhatLektor i korektor Nermina Ferizbegovi}, Omer Resulovi}DTP Kavazovi} D&T, Sarajevo[tampa “OKO” - SarajevoTira`: 30.000 KNJIGA BROJ 20Peto izdanje BESPLATNI PRIMJERAKIzdava~ Sva prava {tampanja i izdavanja zadr`ava Visoki saudijski komitet za pomo} BiH i Kulturni centar “Kralj Fahd” u Sarajevu [TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ^UVARA “DVA HRAMA” KRALJA FAHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo UDK 297.161 el - MUBAREKFURI, Safijurrahman Zape~a}eni d`enetski napitak: studija o `ivotopisu Resulullaha, s.a.v.s. / Safijurrahman el - Mubarekfuri; (s arapskog prevela Subhija Had`imejli} - Skenderovi}). - 5. izd. - Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini, 1998. - 490 str.; 20 cm. - (Visoki saudijski komitet zs pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 20) Prijevod djela: Er - rahikul - mahtum. - Bilje{ke: str. 445 - 470. ISBN 9958 - 880 - 10 - 9 COBISS - ID 521734
  3. 3. U ime Allaha, Milostivog, Svemilosnog PREDGOVOR Hvala Allahu Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna. Hvala AllahuKoji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: “I doista, ovo jepravi put moj, pa se njega dr`ite idruge puteve ne slijedite, pa da vas odvojeod puta Njegova.” (El - En‘am, 153) Uzvi{eni Allah tako|er veli: “Reci: ‘Zar suisti oni koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni tako|er veli:“Zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo.”(Et - Tegabun, 8) Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi: “Reci: ‘Meni je,doista, jasno ko je Gospodar moj‘” (El - En‘am, 57), na{eg VjerovjesnikaMuhammeda, sallallahu alejhi ve selleme. Najuzvi{enija znanost je spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanjavjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije.U tradiciji se pominje: “Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobo`njaka je kaovrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde.” Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji inajdostojniji da bude primjen onaj ibadet koji je uskla|en i podudaran s ~asnm {erijatom.A cilj i svrha egzistencije ~injenje je ibadeta Allahu: “D`ine i ljude stvorio sam samozato da Mi se klanjaju.” (Ez - Zarijat, 56) Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visostipredsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guverneraprovinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnihmuslimanu posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti,u~vr{}enje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, teuspostavljanje spona s prvom generacijom, najodabranijom i naj~estitijom zajednicomashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a
  4. 4. djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa, povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, ‘ivot s onim{to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}e u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to ondavodilo? U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, ‘ivimo s ovomodabranom skupinom knjiga iz serije “Biblioteka bosanske porodice”, koju nudimo odraslomi malom, mu{ku i ‘ensku. Svako od njih mo‘e zeti iz njih shodno obimu znanja koje mu jeAllah dao,oboru‘avaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u Allahova svjetla. “Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samoonaj ko je propao”- veli Poslanik, a.s. “Ostavio sam vam dvije stvari koje, ako ih se budetepridr`avali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet” - veli Poslanik, a.s.,tako|er. Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrimdjelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enjudjela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljomnagradom. On ~uje dove i odaziva se. Direktor Regionalnog ureda Visokog saudijskog komiteta za Evropu Naser b. Abdurrahman es - Saeed
  5. 5. RIJE^ GENERALNOG SEKRETARA ISLAMSKE SVJETSKE LIGE - RABITE, GOSPODINA PROFESORA ALI EL - HAREKANA Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Stvoritelju nebesa i Zemlje, Davaocu tmine i svjetla,i neka je Allahov salavat i selam na ne{eg Poslanika, a.s., koji je pe~at svim poslanicima,koji je znao obradovati i upozoriti, obe}ati i zaprijetiti. S njim je Allah izveo ~ovje~anstvo iztmine i zablude na pravi put, put vlasnika svega {to je na nebesima i na Zemlji. A zar sesve ne vra}a Allahu?! Kada je Uzvi{eni Allah, d`.{. obdario Svog Poslanika, a.s., {efa’atom i dodijelio muposebno mjesto me|u poslanicima, uputio je muslimane da ga vole i Sebi u~inio njegovesljedbenike dragim, poru~io je: “Reci: ‘Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas }e Allah voljeti i grijehevam oprostiti.‘” (Ali Imran, 31) Ove Allahove, d`.{., rije~i, poruka su muslimanima da svim svojim srcem te`e i voleResulullaha, a.s. Razlozi za neprekidnu ljubav nalaze se u li~nosti, karakteru i djelu Resulullaha,a.s., iz dana u dan su sve ve}i i ve}i. Stoga su se muslimani od samog po~etka islama ~vrstovezali uz njega, opona{ali ga, i na svakom koraku isticali njegove vrijednosti i vrline, pa zbogsvega toga, po~e{e bilje`iti njegov `ivotni put, “Siretu Resulullah, a.s.” Poslanikov, a.s., sjajni `ivotopis temelji se na njegovim rije~ima, djelima i njegovomuzornom karakteru. Ai{a, r.a., ka`e: “Njegovo pona{anje je po Kur’anu!”, a Kur’an je Allahova knjiga, Njegova univerzalnarije~ - pa ko se bude tako vladao, bit }e najbolji ~ovjek, kompletna li~nost i najvoljenija osobakod Allahovih stvorenja.
  6. 6. Muslimane i danas ~vrsto povezuje velika i neograni~ena ljubav prema Poslaniku, a.s.Otuda onaj ko ga voli, ~ita i pi{e o njemu. Tako je nikla ideja da se odr`i Prvi islamski kongres, posve}en studiji o ~asnomResulullahovom, a.s., `ivotu, radu i djelu. Taj komgres odr`an je u Pakistanu, 1396. h. g., gdje je Islamska liga - Rabita ponudilanov~ane nagrade u vrijednosti 150 000 saudijskih rijala za pet najboljih pisanih djela o`ivotu Resulullaha, a.s., uz slijede}e propozicije: 1. da studija bude kompletna i da precizno obuhva}a historijske doga|aje hronolo{kimredom; 2. da bude autenti~na i prethodno neobjavljivana; 3. da autor navede sva klasi~na i ostala djela kojima se slu`io; 4. da autor napi{e posebno kompletnu autobiografiju sa stru~nim kvalifikacijama inavedenim svojim nau~nim radovima ili {tampanim djelima, ako ih ima; 5. da studija bude ~itko napisana ili od{tampana; 6. da bude napisana na arapskom ili nekom drugom `ivom jeziku; 7. studije }e se primati od po~etka mjeseca rebiu-ssani, 1396. h .g. pa do po~etkamuharrema, 1397. h. g.; 8. studije }e se predavati Op}em sekretarijatu Islamske Rabite u Meki, u zatvorenim izape~a}enim kovertama, koje }e se registrirati pod zasebnim serijskim brojevima; 9. radove }e pregledati posebna stru~na komisija, sastavljena od u~enjaka ove znanosti. Ovakav proglas bio je podsticaj da na konkursu u~estvuju svi oni koje je Allah, d`.{.,obdario ljubavlju prema Resulullahu, a.s., pa su prou~avali njegovu li~nost, rad i djelo, auz to su imali dara i da pi{u. U sjedi{te Rabite po~eli su prispijevati radovi napisani arapskim, urdu i drugim jezicima. Na konkurs je prispio 171 rad, od ~ega: 84 studije na arapskom jeziku, 64 studije naurdu jeziku, 21 studija na engleskom, jedna na francuskom i jedna na hamitskom (afri~kom)jeziku. Stru~na komisija pro~itala je i prou~ila sve radove i odabrala pet najboljih, ~iji suautori i dobili nagrade. To su: 1. dobitnik prve nagrade, profesor Safijju - R - Rahman El - Mubarekfuri, predava~ naSelefijskom univerzitetu u Indiji. Vrijednost nagrade je 50 000 saudijskih rijala; 2. dobitnik druge nagrade, dr. Med`id Ali Kan, sa Pokrajinskog islamskog univerziteta uNju Delhiju, Indija. Vrijednost nagrade je 40 000 saudijskih rijala; 3. dobitnik tre}e nagrade, dr. Nusajr Ahmed Nasir, rektor Islamskog univerziteta uPakistanu. Vrijednost nagrade: 30 000 saudijskih rijala; 4. dobitnik ~etvrte nagrade, profesor Hamid Meahmud Mensur Lemud iz Egipta, avrijednost nagrade je 20 000 saudijskih rijala;
  7. 7. 5. dobitnik pete nagrade je profesor Abdusselam Ha{im Hafiz iz Medine, SaudijskaArabija, a vrijednost nagrade je 10 000 saudijskih rijala. Rabita je objavila imena pobjednika na Prvoj azijskoj islamskoj konferenciji u Kara~iju,mjeseca {a’bana, 1398. h. g., kao {to ih je objavila cjelokupna islamska javnost. Ovaj doga|ajproslavljen je u Meki, na sve~anosti koju je organizirao emir Saud ibn Abdul - Muhsin ibn Abdul- Aziz, zamijenik namjesnika okruga Meke, 12. rebiul-evvela, 1399. h. g. Sekretarijat Rabite je na toj sve~anosti obznanio da }e {tampati nagra|ene studije nanekoliko svjetskih jezika. Shodno tome, nudimo po{tovanom ~itaocu prvijenca ovih studija,prvonagra|eno djelo autora {ejha Safijjur rahmana el - Mubarekfurija, profesora Selefijskoguniverziteta u Indiji. [tampat }e se i ostali nagra|eni radovi, s molbom Uzvi{enom Allahu,d`.{., da primi od svih nas na{a djela, u~injena izri~ito u Njegovo ime. Allah je divanGospodar i divan Pomaga~! Neka je salavat i selam na na{eg Resulullaha, a.s., njegovu porodicu i njegovesljedbenike! Generalni sekretar Rabite Muhamed ibn Ali el - Harekan
  8. 8. PREDGOVOR Siretu Resulullahi, a.s., uvijek }e biti historijska osmatra~nica, nepresu{no vrelo, izkojeg }e se napajati generacija za generacijom `rdnih znati`eljnika koji su ba{tiniciposlanstva, nosioci imanske baklje, ~iji }e plamen vje~no gorjeti, a oreol svjetlosti sestalno {iriti. Ko je prou~avao `ivotni put Resulullaha, a.s., i dovoljno se posvetio njegovojidejnoj, misaonoj i prekti~noj vrijednosti vidi neprekidni lanac interesantnih i neobi~nihhistorijskih doga|aja u kojima su Resulullah, a.s., i mala skupinavjernika ovladali mnogimnau~nim saznanjima jo{ u ono doba. Porijeklo materije, uzroci zemljine te`e, i mnogadruga saznanja iz Kur’ana, uzdigla su njima ~ovje~nost na nivo, do tada nepoznat i nevi|enu ljudskom rodu. Ko se dublje unese u `ivot i djelo Resulullaha, a.s., otkriva mu se misteriozni preobra`ajsuhe, neplodne i prazne historije, koja je bila poput pustinje, u plodnu i bogatu zemlju izkoje isklija, a potom izraste, ~ovje~nost, znanje, uljudnost i ljepota. S Resulullahovog, a.s., izvora napoji{e se ljudi, iz njegovog ru`i~njaka ubra{e plodovei mirisno cvije}e. Time su se hranili i bili prekoreni tek toliko da se zna da su ljudi, a nemeleki; mogao si ih ~uti kako govore: “Postoji jedna velika pustinja u ~ijem zagrljaju odrsto{e ljudi koji prihvati{e islam iponeso{e ga prostorima nastanjenim mrakom, razgone}i ispred sebe tminu i neznanje.” Djela Resulullaha, a.s., govore nam: “Mi izgra|ujemo ummet - narod kome }e pripastihistorija svijeta u budu}nosti.” Dosada{nja historija ne pozna li~nost poput Resulullaha, a.s., koja je imala tolikostrpljenja u nesre}i, postojanosti u pravdi, ~vrstine u karakteru, smirenosti u ovodunjalu~kimpotresima i stresovima. Niko nije bio milostiviji od njega, {irokogrudniji i razumniji, i nikood ljudi nije mogao doku~iti kao on, izvanzemaljska zna~enja. Njega je Allah, d`.{., stvorioda ovlada mnogim neda}ama i da ih pot~ini sebi. Stoga je Resulullah, a.s., za historiju ~ovje~anstva nepresu{ni izvor humanizma, a zasamo ~ovje~anstvo pokrovitelj ustrojstva tog humanizma i njegovog provo|enja od ideje udjelo. Uzvi{eni Allah, d`.{., zape~atio je Resulullahovo, a.s., srce od svih poroka i nevaljal{tina,od samog ro|enja pa do smrti. ^itaju}i Resulullahov, a.s., `ivotopis, upoznajemo njegovu li~nost, njegove karakterne
  9. 9. Zape~a}eni d`enetski napitak 11crte, njegov na~in izra`avanja i metod rada, i shav}amo da mu je Allah, d`.{., u svemu bionaklonjen: Upu}iva~, Pomaga~ i Za{titnik. Islam mu je bila vjera, a Kur’an vodilja. Uz ovo }emo spoznati da ~ovjek nije u stanju dosti}i visoke moralne ciljeve i ljudskevrijednosti, osim po uzoru na Resulullaha, a.s., koji je prije svega bio ~ovjek, a zatim pokreta~humanizma i dru{tvenog naretka. U Resulullahove, a.s., nadljudske, nadnaravne mogu}nosti, tj. u njegove mu’d`izeubraja se, izme|u ostalog, i to {to je svoju historiju dopunio ~injenicama koje do tada~ovje~anstvo nije zabilje`ilo. Cijeli Resulullahov, a.s., `ivot postavljen je i ure|en Allahovom odredbom. Kao da jenjegov `ivot skup odlika od Allaha danih,koje je on postavio u vremenu da budu izvorljudske duhovnosti, kao {to je postavio Sunce da bude izvor svjetlosti materijalnimpojavama. Jedna va`na komponenta Resulullahove, a.s., li~nosti bio jedar govora - rje~itost,koja ina~e nije nedostajal tom nepismenom arapskom narodu. Resulullahov, a.s., govor, njegove rije~i, iskazane misli, odvode te u bogatu plodnuba{~u s raznoraznim plodovima. Kad u|e{ u tu ba{~u, osje}a{ da sve oko tebe di{e i kaoda kuca jednim srcem. Svaka Resulullahova, a.s., rije~ i misao nosi sa sobom poruku. Shvati{ li je, osjetit}e{ novu volju za `ivotom. On do~arava `eljenu sliku svojim na~inom kazivanja: smireno,iskreno, osje}ajno i dopadljivo. Potom, i ne htiju}i uvijek, ~italac pada pod njegov utijecaj,pa se postepeno humanizira. On odgaja i njeguje u ~itaocu ono {to je ljudsko, a potomAllah, d`.{., podari kome ho}e dio njegove svjetlost. Resulullahov, a.s., govor nam jeblizu kao du{a u ~ovjeku, a u isto vrijeme tako daleko, kao {to ne znamo {ta je du{a. Onima rje{enje za svaki problem, nudi izlaz iz svake te{ke situacije i ukazuje na osvjetljenjestaza kojima treba kretati. Dok ~itamo Resulullahove, a.s., rije~i, gubimo predod`bu o vremenu i prostoru, i onakozadubljeni u zna~enje tih rije~i, do`ivljavamo njegovu blizinu, kao da je t, s nama uneposrednom govoru. Kad u svoj tekst unese novu ideju, ona odjednom, kazana njegovimrije~ima, daje novi smisao. Mi ga razumijemo onoliko koliko smo s njim, koiliko ga pratimoikoliko `elimo da ga razumijemo. Ako se na ne~emu zaustavimo - i on se zaustavi, akoprodu`imo - i on produ`i. Ono {to smo prema njemu izvr{ili - i on je prema nama ispunio. Resulullah, a.s., ne posjeduje u svom na~inu izra`avanja ono {to posjeduje ve}inaretori~ara svijeta. U njegovom jeziku nema brztalnog govora, nema cini~nog i dvosmislenogzna~enja, nema crnog humora. On ne dozvoljava sebi da, kao drugi, pusti jeziku na volju.Resulullahov, a.s., govor je govoren ili kazan, da bi ponio smisao i poruku koja treba postatistvarnost. On govori srcem koje zra~i imanom i Kur’anom. Iza njegovih rije~i stoji Uzvi{eniAllah, d`.{.
  10. 10. 12 Zape~a}eni d`enetski napitak Sve u svemu, to je formula na temelju koje treba `ivjeti ~ovjek. @ivot, rije~i i djeloAllahovog Poslanika treba da budu uzor za svakog ~ovjeka, pogotovo kad se zna da je onod ro|enja do smrti hodio stazama ~istog islama (fitre). Njegov `ivot nema tamnih mrlja kojebi istakle suprotno saznanje. Tu nema kolebanja. Stoga isti~emo da cijeli `ivot Resulullaha, a.s., njegove rije~i i djelo, trebaju zna~itivjerniku ono {to za njega zna~i njegovo srce, bez kojeg ne bi mogao da `ivi. Njegovasjena treba ga pratiti poput savjesti koja prati razum. Svjesno ne mo`emo pobje}i odsvoje sjene, niti od svoje savjesti. Svjesno ne smijemo pobje}i od Reulullaha, a.s. Trebamo te`iti za duhovnim i moralnim uzdignu}ima nad materijalnim privla~nostiami ovozemaljskim njihovim okovima. Du{a ne mo`e poletjeti i uzdi}i se na visinu dok ~ovjekne spozna cilj svog ra|anja, `ivljenja, umiranja i ponovnog o`ivljenja. A spozanti to mo`esamo onaj ~ovjek kome je njegov Poslanik bioResulullah, a.s. Na{ ummet ima vjeru i Poslanika kakve nema ni jedan drugi narod. “Allah, d`.{., poslao nas je da izvedemo onoga ko ho}e iz robovanja~ovjeku u robavanje i obo`avanje Gospodara svih ljudi, iz nepravde vjera upravdu islama i iz nepravde ovoga svijeta u {irinu i ovoga i onoga svijeta.” Ovo su rije~i koje poja~avaju ~ovjekov iman. One zra~e svijetlom i pru`aju nadu.Izgovorila ih je osoba koju je odgojio na{ vo|a i prvi u~itelj, s.a.v.s., osoba koja je shvatilacilj svoga `ivljenja i radila na ostvarenju tog cilja. I takav mora biti svako ko ho}e da sepridru`i povorci pravovjernih na njihovom dugom putu. Zbog velikog zna~aja koji zauzima“Sira” u `ivotu svakog muslimana, bilo zbog pro{losti ili sada{njsti, napisane sumnogeknjige kojima se `ivotu Resulullaha, a.s., pristupalo s razli~itih aspekata, tematskiili metodski. Me|utim, ima nekoliko knjiga o Resulullahovom, a.s., `ivotu i djelu koje seodlikuju pripovjeda~kim stilom pisanja, a uz to su dosljedne historijskim zbivanjima ipreciznim i ta~nim podacima, {to omogu}ava ~itaocu da ih ~ita s lahko}om, da ih potpunorazumije i prou~ava bez manjkavosti. Ova knjiga, s naslovom na arapskom jeziku “Er - Rahikul - Mahtum”, profesora Safijju- R - Rahmana iz Indije, spada u jedinstvene knjige po svojoj hronologiji zbivanja,metodologiji izlaganja, a posebno je izra`ena sveobuhvatnost ~iste “Sire”, bez primjesesumnje ili neistine, koje su prate}e komponente u nekim djelima. Tako|er, ova knjga se odlikuje svojom pristupa~no{}u {iroj ~itala~koj publici, kao isamim istra`iva~ima kojima je “Sira” struka. Svako }e za sebe na}i ono {to `eli. Stoga jedjelo “Er - Rahikul - Mahtum” dobilo prvu nagradu na Rabitinom konkursu “Za najbolju Siru”. Dodajmo ovdje da je ovo djelo samo nastavak truda koji su ulo`ili u~enjaci Indije krozdugi niz stolje}a na o~uvanje isalmske tradicije, njegiju}i mnoge islamske znanosti. Poznata
  11. 11. Zape~a}eni d`enetski napitak 13su njihova originalna i neponovljiva nau~na dostignu}a na polju tefsira, hadisa, Sire i ostalihhadiskih znanosti. I dok objavljujemo ovu knjigu za muslimane Istoka i Zapada, molimo Allaha, d`.{., da senjome koriste. Allah zna {ta je u namjeri svakog ~ovjeka!
  12. 12. RIJE^ AUTORA Hvala Allahu, Koji je poslao Svoga Poslanika, a.s., s Objavom istinite vjere, koja }e seuzdi}i nad svim vjerama. Hvala Allahu, Koji ga je poslao da svjedo~i, da obraduje, daopominje i da poziva svome Gospodaru, nose}i svjetiljku koja sija. Hvala Allahu, Koji jedao da u na{em Poslaniku, a.s., imamo lijep uzor za sve one koji mnogo vole i mnogoslave Allaha i nadaju se Sudnjem danu. Dragi moj Allahu, blagoslovi, i salavat i selam donesi na na{eg Poslanika, a.s., njegovuobitelj, rodbinu i drugove, i one koji ih slijede u dobrim djelima do Sudnjeg dana! Podari imizvore Svoje milosti, Svoga zadovoljstva i opskrbe! A zatim: Radostan sam da je Islamska svjetska liga - Rabita, objavila konkurs za najbolju “Es- Siru” na kongresu Es - Sire, odr`anom u Pakistanu, mjeseca rebiul-evela, 1396. H. g. Konkurs je bio otvorenog tipa za sve muslimane svijeta, a tema je bila `ivotopisVjerovjesnika, neka je na njega hiljadu hiljadu puta salavat i spas! Bio je ovo veliki izazova piscima i u~enjacima ove tematike da ulo`e maksimalan trudi da se prijave za konkurs. Smatram da }e ovaj trud biti plodonosan i od velike vrijednostiza budu}e generacije. Zaista je `ivotopis Resulullaha, a.s., jedinstven. On jemuhamedanski, poslani~ki i druga~iji od svih drugih `ivotopisa. Salavat i selam na AllahovogPoslanika! Kad preciznije pogledamo, Sira je jedini izvor iz koga proisti~u prakti~na islamska`ivotna pitanja, od neprocjenjive vrijednosti za sre}u ljudskog roda. Sretan sam zbogdono{enja odluke da u~estvujem na tom mubarek konkursu, ali se pitam: gdje sam to ja,i ko sam to ja da bih mogao baciti jedan zra~ak svjetlosti na `ivot najodabranijeg i Allahunajdra`eg od svih poslanika, Resulullaha, a.s. Ja sam ~ovjek koji do`ivljava veliku sre}ui zadovoljstvo kad s nalazi u “dru{tvu” Resulullaha, a.s. Ljubav prema njemu grije moje srce i daje mi podstreka i volje za `ivotom, bodri meda ne klonem duhom i ne malaksam tijelom, da ne posrnem u ponore tmine. U~i me dadostojanstveno `ivim ovaj `ivot i dostojanstveno umrem kao pripadnik najodabranijegnaroda, Resulullahovog, a.s., ummeta. Molim Allaha, d`.{., da s njegovim{efa’atom grijehe mi oprosti! Na kraju, re}i }u ne{to ukratko o svome radu: Prije nego sam po~eo pisati ovaj rad, smatrao sam da on treba biti srednjeg obima.
  13. 13. Zape~a}eni d`enetski napitak 15Izbjegavao sam op{irno izlaganje, kao i bezvrijedno skra}ivnje. ^itao sam u mnogim izvornimdjelima “Sire” veliku op{irnost u manje va`nim stvarima, tj. u sporednim doga|ajima, kao irazli~it raspored i redoslijed bitaka, te sam u ovakvim slu~ajevima nastojao biti precizan saciljem da do|em do prave istine. Doga|aje i zbivanja sam promatrao s vi{e razl~itih aspekata,dok nisam prihvatio da u kosturu mog rada bude ono {to je najjasnije i po mom mi{ljenjunajta~nije. Izbjegavao sam navo|enje dokaza, jer to dovodi do nepotrebne op{irnosti, ali mo`dasam ukazao na neke dokaze, onda kad bih se pobojao da }e se ~italac i{èu|avati, ili kadabih primijetio da su svi autori, unato~ istini, oti{li drugim putem. Moj Allahu, meni dobro odredi na ovom i budu}em svijetu; Ti si, zaista, Onaj Kojiopra{ta, Koji zaslu`uje ljubav, Ti si Gospodar Ar{a slavnog! 24.07.1396. h. g. Safijjurrahman el - Mubarekfuri Selefijski univerzitet, Indija
  14. 14. 16 Zape~a}eni d`enetski napitak Prvi put na{ muslimansko - bo{nja~ki narod ima priliku da na svom jeziku upozna djeloindijskog profesora SAFIJUR RAHMANA EL - MUBAREKFURIJA pod naslovom“ZAPE^A]ENI D@ENETSKI NAPITAK”. Ovo djelo dobilo je prvu nagradu od ukupno 171 prispjelog rada na natje~aju za najboljuResulullahovu siru (`ivotopis). Konkurs je raspisala Islamska svjetska liga “Rabita”. ^itaocu se pru`a mogu}nost da otvori stranice ove knjige i spozna put do d`enetskognapitka. Molimo Allaha, d`.{., da ovo djelo bude od velike koristi na{im muslimanima. Prevoditeljica
  15. 15. POLO@AJ ARAPA I ARAPSKIH NARODA Siretu Resululah, a.s., ili `ivotopis Resulullaha, a.s. pravi je tuma~ Objave Kur’ana iporuke koju je Poslanik, a.s., ponio cijelom ~ovje~anstvu. Ta Objava putokaz je kojim jeAllah, d`.{. izveo ljude iz tmine na svjetlo, iz vjere u idole u vjeru u jednog Boga. Stoganije mogu}e u potpunosti do~arati veli~anstvenu mo} Allahove objave, osim ako se uporedistanje koje je prethodilo Objavi, donosimo poglavlje o arapskim narodima i historijskimzbivanjima prije islama, a onda i poglavlje o historijskim prilikama vremena u kojem sepojavio Muhammed, a.s. POLO@AJ ARAPA Rije~ “arebun”, zna~i: pustinja, stepa, neplodna zemlja bez vode i biljnog `ivota. Ovimimenomje od najstarijih vremena nazvan Arabijski poluotok, kao {to su istim imenomnazvani stanovnici ove zemlje, koja je postala njihovom domovinom. Arabijski poluotok grani~i sa zapada Crvenim morem i dijelom Sinajskog poluotoka, sistoka Arabijskim zalivom i velikim dijelom ju`nog Iraka. S juga je Arabijsko more, koje jeprodu`etak Indijskog mora. Sa sjevera grani~i sa Sirijom i dijelom Iraka. Povr{ina mu je izme|u milion i milion i tri stotine kvadratnih milja. Arabijski poluotokzauzima veoma va`an prirodno - geostrate{ki polo`aj u tom dijelu svijeta. [to se ti~e unutra{njeg sastava, poluotok je sa svih strana gola pustinja i pijesak {tobija{e neprobojna brana koja nije dozvolila strancima da ga osvoje i nad njim uspostavesvoju upravu. Zbog toga su i stanvonici ovog poluotoka uvijek ostali slobodni i nepokoreni,i pored toga {to su grani~ili s dvije najve}e imperije toga doba (Bizantijom i Perzijom) ~ijim
  16. 16. 18 Zape~a}eni d`enetski napitaknapadima ne bi mogli odoljeti da nije bilo ove neprobojne brane. Gledano na spolja{nji svijet, Arabijski poluotok zauzima sredi{nji polo`aj me|ukontinentima poznatim kao Stari svijet. Vezano je uz njih i kopnom i morem. Njegovasjeverozapadna granica predstavlja kapiju za ulazak u Afriku, a sjeveroisto~na granicaklju~ je za Evropu. Isto~na, pak, otvara vrata nearapima, te je tako veza s Indijom i Kinomujedno veza s Dalekim istokom. Svaki od ovih kontinenata vezan je s poluotokom morskimputem koji la|e i brodovi vodi pravo u luke na poluotoku. Zbog takvog geografskog polo`aja Arabije, njen sjever i jug bili su pristani{ta drugimnarodima, bili su centri trgovine, kulture, obrazovanja, vjera i umjetnosti. ARAPSKI NARODI Histori~ari dijele Arape na tri grupe prema porijeklu: 1. Arapi El - Baide, ili Arapi starosjedioci tog poluotoka, o ~ijem porijeklu nema dovoljnopisanih podataka. Njima pripadaju plemena: Ad, Semud, Tasm D`edis, Amlak i jo{ nekadruga. To su, u stvari, Arapi beduini; 2. Arapi El - Arebe, koji su porijeklom od Ja’reb ibn Je{d`ea bin Kahtana. a zovu ih i ArapiKahtanije; 3. Arapi El - Musta’rebe, koji su porijeklom od Ismailai zovu ih Arapi Adnanije. Arapi Kahtanije ili El - Arebe do{li su s juga Arabijskog poluotoka. Njihova kolijevka jeJemen. Njihove porodice rzgranale su se `enidbenim vezama, pa izdvajamo dva poznatijaplemena: a) Humejr, s najpoznatijim porodicama Zejdul - D`umhur, Kudat i Sekasik; b) Kehlan, s najpoznatijim porodicama: Hemedan, Emar, Tajj, Mizhad`, Kinda, Laham,D`izam, El - Ezd, El - Evs, El - Hazred`, a potomci D`efna bili su vladari [ama, tj. Sirije,Palestine i Jordana. Pleme Kehlan raselilo se iz Jemena po ~itavoj Arabiji i to prije poplave izazvanepucanjem brane (Sejul - ‘Arim). Postali su ~uveni trgovci,ali im trgovina propada nakon{to Vizantija zauzima pomorski put, a kopneni put je uni{ten poslije zauzimanja Egipta iSirije. Plemena su `ivjela u me|usobno dobrim, rijetko lo{im odnosima. Me|utim, stalno suse takmi~ila, natjecala koje }e biti bolje i koje }e ste}i ve}u slavu. Stalno je me|u njimavladao duh rivalstva. Doga|alo s da su se me|usobno krvno vezivali putem `enidbe, kao {to se desilo saHumejrom i Kehlanom.
  17. 17. Zape~a}eni d`enetski napitak 19 Narod Kehlana raselio se na ~etiri strane i otuda ~etiri grupe njihovih potomaka. To su: EL - EZD Prema naho|enju njihovog starje{ine, Imran bin ‘Amr Muzejkaba, oni su se selili nasve strane. Putovali su od Jemena do sjevera Arabije. Postoje evidentirana mjesta ukojima su se nastanili nakon posljednje seobe. Sa’lebe ibn Amr El - Ezdi krenuo je u Hid`az. Nastanio se izme|u dva mjesta: Es -S’alebije i Zi - Kar. Kad mu je odrstao sin, i oja~ao, krenuo je u svijet. Do{ao je u Medinui tu se nastanio. Njegovi potomci su: El - Evs, El - Hazred`, sinovi Harisete ibn Sa’lebe. Od njih se odvojio Haris ibn Amr iz plemena Huzaat i do{ao u oblast Hid`aza. Nastaniose u Merri Ez - Zahran. Njegovo pleme zauze Harem i Meku za svoje prebivali{te, nakon{to otjera{e njene starosjedioce D`erahime. ‘Imran bin Amr nastanio se u Omanu sa svojim potomcima i oni su ogranak plemenaEzd u Omanu. Plemena Nasra bin El - Ezda nastanila su se u Tihami, a zovu se Ezd[enue’. D`efne ibn Amr odseli u [am, gdje je i ostao da `ivi sa svojim plemenom. On jepredak kraljevva El - Gassasine, koji dobi{e taj naziv po jednoj vodi u Hid`azu poznatojpod imenom Gassan, a tu im je bilo i prvo boravi{te pred odlazak u [am. LAHAM I D@IZAM Od prvog plemena je potomak Nasr bin Rebia, od koga potje~u kraljevi Menazire uHajri. BENU - TAJJ Nakon odlaska El - Ezda, Benu - Tajj krenu{e na sjever. Naseli{e se na dva bre`uljka,Ed`em i Selma, pa su oba prozvana bre`uljci Tajja
  18. 18. 20 Zape~a}eni d`enetski napitak KINDA Oni naseli{e podru~je Bahrejna, a potom su morali na silu oti}i sa te zemlje. Zatim suoti{li u Hadramevt, pa ih je sna{lo ono {to ih je sna{lo u Bahrejnu, te su se nastanili uNed`du. Osnova{e dr`avu od velike strate{ke va`nosti, ali ta dr`ava ubrzo propade. Odnje nemamo nikakvih tragova. Pleme Kuda’a potje~e od Humejra, (ima i razli~itih mi{ljenja o njegovom prijeklu). Onisu napustili Jemen i naselili se u pustinji1 Es - Semave na rubni dijelovima Iraka. ARAPI MUSTAR’ EBE Oni potje~u od pradjeda Ibrahima, a.s., porijeklom iz ira~kih krajeva, preciznije izgradi}a Er, koji se nalazio na zapadnoj obali rijeke Eufrat, u blizini Kufe. Iskopine i ba{tinatog, historijski zna~ajnog, mjesta detaljno su opisane i sa~uavne u knjigama. Tako|er, sa~uvani su i zapisi o prijeklu porodice Ibrahima, a.s., te o dru{tvenim ivjerskim zbivanjima iz toga doba.2 Poznato je iz historije da je Ibrahim, a.s., odselio iz mjesta Er i do{ao u Haran, iliHiran, a odatle oti{ao u Palestinu. Palestinu je odabrao kao centar svog misionarsta, apovremeno je putovao u druge zemlje i opet se vra}ao.3 Izvori navode da je jednom prilikom doputovao u egipat kod Faraona, koji je poku{aonapraviti spletku i zlo njegovoj `eni, ali je Allah, d`.{., njegovo spletkarenje vratio nanjega, te u tome nije uspio. Faraon je uvidio koliko je Sara bila privr`ena Allahu, d`.{., tejoj zbog toga, kao slu{kinju, dade svoju k}er Had`eru.4 Sara primi Had`eru u slu`bu, apotom je udade za Ibrahima, a.s.5 Tako Had`era postade drugom `enom Ibrahima, a.s.,a spletka Faraonova nije urodila plodom. Ibrahim se vratio u Palestinu i Allah, d`.{., mu podari od Had`ere Ismaila. Sara,njegova prva `ena, bila je ljubomorna, pa je nagovarala Ibrahima da ostavi Had`eru injeno malo dijete, Ismaila. Ibrahim, a.s., da bi udovoljio njenoj `elji, ne htjede se rastavitiod Had`ere, ali nju i sina odvede u Hid`az i ostavi ih u neplodnoj dolini, a uz Svetu ku}uBejtul - Muharrem, koja je tada postojala u obliku uzdignute gomile pijeska i kamenja,koju bi povremeno bujice raznosila s lijeve i desne strane. Ibrahim, a.s., ostavi ih u hladovini visoke palme, u blizini dana{enjeg Zemtema, kojitada nije postojao. To je mjesto u vrhu dana{njeg mesd`idul - harama. U Had`erino vrijemesve je to bilo pusto. Ibrahim, a.s., pored `ene i sina ostavi zave`ljaj s hranom i posudu s vodom, a potom sevrati u Palestinu.
  19. 19. Zape~a}eni d`enetski napitak 21 Pro|e nekoliko dana Had`erinog boravka u pustinji s malim djetetom. Hrane nestade, ai voda se potro{i. Allahova volja htjede, pa iz pjeska provri voda - izvor Zem - zem, pa impostade napitak koji im ugasi `e| i postade izvor njihovog `ivota za izvjesno vrijeme. Pri~a o Had`eri i Ismailu je duga i op}epoznata.6 U tom peridu nai{lo je pleme Jemanije, zvano D`urhum, ili drugo njihovo koljeno, pazauze{e zemlju oko vrela Zem - zem, po odobrenju Had`ere, Ismailove majke. Za plemeD`urhum ka`u da je ranije `ivjelo u dolinama u blizini Meke. Buharija u svome predanju jasno tvrdi da je to pleme nastanilo podru~je dana{njeMeke poslije ro|enja Ismaila, a prije njegovog punoljetstva, kao i to, da su oni i ranijesilazili s brda u to dolinu, ali zbog nepostojanja vode nisu je ranije naselili.7 Ibrahim, a.s., dolazio je u Meku s vremena na vrijeme, da obi|e svoju ostavljenuobitelj. Ne zna se ta~no koliko je bilo takvih putovanja, izuzev {to je historija zabilje`ila~etiri. Allah, d`.{., spomenuo je u Kur’anu da je Ibrahim, a.s., vidio u snu da }e zaklati svogasina Ismaila, pa kako je krenuo da izvr{i to djelo, Allah, d`.{., re~e: “I njih dvojica poslu{a{e, i kad ga on ~elom prema zemlji polo`i, Mi ga zovnusmo: ‘OiIbrahime, ti si se Objavi (u snu) odazvao; a Mi ovako nagra|ujemo one koji dobra djela~ine’, - to je, zaista, bilo pravo isku{enje! - ‘i kurbanom velikim ga iskupismo.’” (Es -Saffat, 103 - 107) U knjizi postanka navodi se da je Ismail stariji od Ishaka trinaest godina. Pri~a svjedo~ida se ovaj doga|aj desio poslije ro|enja Ishaka, jer je prva vijest o Ishaku spomenutaposlije u cijelosti pri~e o Ismailu. Ova pri~a spominje najmanje jedno Ibrahimovo putovanjeprije Ismailove punoljetnosti, a tri ostala putovanja opisuje Buharija, preneseno od Ibn-Abbasa, r.a., a on direktno od Resulullaha, a.s.8 Ismail je izrastao u lijepog i stasitog mladi}a. Nau~io je arapski jezik od plemenaD`urhum.Veoma im se dopadao, pa ga o`eni{e djevojkom iz svog plemena. Ume|uvremenu mu je majka umrla, a desilo se da se i Ibrahim, a.s., uputio iz Palestine daobi|e `enu Had`eru i sina Ismaila. Stigao je u Hid`az nakon Ismailove `enidbe. Potra`io je Ismaila kod ku}e, ali ga nena|e, ve} zate~e njegovu `enu. On je upita za njega, kako je i kako `ivi. Ona se po`ali nasiroma{tvo, a Ibrahim, a.s.,opru~i joj da ka`e Ismailu neka promjeni ku}ni prag. Ismail jeshvatio o~evu poruku, pa se razvede od ove `enei o`eni drugu. Bila je to k}er Mudad binAmra, velikodostojnika, starje{ine D`urhuma.9 Ibrahim, a.s., je nakon ove Ismailove `enidbe ponovo do{ao, i opet nije na{ao Ismailakod ku}e, pa je upitao njegovu `enu kako je i kako `ivi. Ona se zahvalila Allahu, d`.{., nasvemu, a on poru~i Ismailu da ovaj put pri~vrsti ku}ni prag. Potom se Ibrahim, a.s., vrati uPalestinu.
  20. 20. 22 Zape~a}eni d`enetski napitak Ibrahim je i tre}i put do{ao, pa je zatekao Ismaila kako {ilji strijelu pod kro{njom jednogdrveta u blizini Zem - zem vrela. Krenu{e jedan prema drugom, kao sin prema ocu i otacprema sinu (nisu se poznavali, ali su se osje}ali). Njihov susret napokon se dogodi nakontoliko dugo vremena. Te{ko da bi mogao stari otac sakriti svoje suze - radosnice predsinom, ili pak, ~estiti i dobri sin svoju sre}u pred ocem. Utom periodu sagradi{e temelje na kojima podigo{e Kabu. Ibrahim, a.s., objavi ljudimada trebaju obavljati had`, onako kako mu je Allah, d`.{., naredio. Allah, d`.{., je Ismailu podario od Mudadove k}eri dvanaest sinova, a to su: Nabit(Nebajot), Kajdar (Kedar), Edbail (Adbeel), Mib{am (mibsam), Mi{ma (Mi{ma), Duma(Duma), Mi{a (Masa), Haded (Hadad), Jetma (Tema), Jetur(Jetur), Nefis (Nafi{) i Kaideman(Kedma). Od njih se razmnio`i dvanaest plemna. Sva su u po~etku boravilau Meki. Bavili su setrgovinom. Putovali su trgova~kim putevima na relaciji Jemen - [am - Egipat i oratno.Nakon nekog vremena, ova plemena raseli{e se po ~itavoj Arabiji, pa i van nje. Uglavnomsu pala u zaborav, izuzev Nabitova i Kajdarova plemena. Na sjeveru Hid`aza procvala je kultura El - Enbata. Taj narod osnova jaku vlast kojojse pokori{e okolna plemena. Prijestolnica im je bila u Batri. Niko se nije usu|ivaosuprotstaviti im se, sve dok ne do|o{e Viznantinci, koji ih pokori{e. Profesor Sulejman en - Nedevi, u svojoj nau~noj studiji, iznosi mi{ljenje da vladariplemena Gassan (Gassasine), kao i ensarije, iz plemena El - Evs i El- Hazred`, ne potje~uod Kahtana, ve} od porodice Nabita ibn Ismaila, a njihovi historijski tragovi na tim mjestimasvjedo~e o tome.10 Potomci Kajdara ostali su u Meki, gdje su se udoma}ili. Njihovoj lozi pripadaju Adnani njegov sin Mead. Preko njega su Arapi Adnanije zapamtili svoje porijeklo. Adnan jedvadeset i prvi predak u uzlaznoj porodi~noj lozi Resulullaha, a.s. Zabilje`eno je da jeResulullah, a.s., pri spominjanju svoga porijekla dolazio do Adnana, a tada bi zastao,govore}i: “Slagali su rodoslovci”, i ne bi i{ao dalje od Adnana.11 Grupa u~enjaka smatrada je Poslanikovom rodoslovlju dozvoljeno i}i dalj od Adnana, smatraju}i da je pomenutihadis slab (daif). Oni ka`u da od Adnana do Ibrahima, a.s., uzlazno, ima ~etrdeset koljena.12 Potomstvo Meada razmno`ilo se od njegovog sina Nezara, jedinog njegovog mu{kogpotomka. On je imao ~etvero djece, od koje su nastala ~etiri plemena, i to: Ijjad, Emmar,Rebiat i Mudar. Zadnja dva plemena brojna su i veoma poznata u historiji po slavi ~uvenosti. Pleme Rabiat porodilo je zna~ajne historijske li~nosti predislamskog doba. To su:Esed ibn Rebia, Anzeh, Abdul - Kajs, dva Vailova sina - Bekr i Taglub, zatim Hanife, idrugi. Narod Mudara rzdvoji se `enidbenim vezama i brojno{}u na dva velika plemena: KajsIlan bin Mudar i Ilijas ibn Mudar.
  21. 21. Zape~a}eni d`enetski napitak 23 Od Kajsa ibn Mudar potje~u: Benu - Sulejm, Benu - Havazin, Benu - Gatafan, a odGatafana su: Fabes, Zubjan, E{d`e i Gani bin E’asar. Od Ilijasa ibn Mudara su: Temim ibn Merre, Huzejf ibn Mudrike, Benu - Esed ibnHuzejme i potomci Ken’aneta ibn Huzejme. Od Ken’aneta potje~u Kurej{ije, i to sinovi Fihr ibn Malika ibn Nadara ibn Ken’aneta.Kurej{ije se vremenom izrodi{e u vi{e plemena, a najpoznatija su: D`umh, Sehm, Adijj,Mahzum, Tejm, Zehra i potomci Kusajja ibn Kilaba, a oni su: Abdud - Dar ibn Kusajj, Esedibn ‘Abdul - ‘Uzza ibn Kusajj i Abdu Menaf ibn Kusajj. Pleme Abdu Menafa grana se na ~etiri porodice: Abdu - { -[ems, Nevfel, El - Muttalib,Ha{im, a Ha{imovu porodicu Allah, d`.{., obdario je Svojim poslanikom Muhammedom,a.s., sinom Abdullaha ibn Abdul - Muttaliba ibn Ha{ima.13 Resulullah, a.s., rekao je: “Allahje odabrao Ismaila od Ibrahimove djece, a Ken’ana od Ismailove djece, a Kurej{ije odKen’anove djece, a od Kurej{ija odabrao je Benu - Ha{ima, a mene od Benu - Ha{ima.”14 Prenosi se od Abbasa bin Abdul - Muttaliba, da je rekao: “Rekao je Resulullah, a.s.: ‘Allah je stvorio stvorenja, a meni je dao da budem porijeklomod najbolje loze, najboljegplemena i najbolje ku}e. Ja sam, dakle, najbolji i po osobinama i po porijeklu.’”15 Kad se pro{iri pleme Adnana raseli se po cijeloj Arabiji u potrazi za vodom i pa{njacima. Potomci Bekr ibn Vaila, Abdul - Kajs i potomci Temima naseli{e se u Bahrejnu i tuostado{e. Pleme Benu - Hanife bin Sa’b ibn Ali ibn Bekr naseli se u Hid`ru, glavni grad Jemame,a ostali potomci Bekr ibn Vaila naseli{e zemlju uzdu` od Jemame preko Bahrejna i SejfKazime do mora, te na obronke oblasti Sevad u Iraku, Eblu i Hit. Pleme Taglib nastani se u El - D`ezire El - Furatijje. Neke njihove porodice `ivjele suuz pleme Bekr. Benu - Temim nastani{e se u Basrijskoj pustinji. Benu - Sulejm ostado{e u bliziniMedine, u dolini Vadil - Kura i Hajbera isto~no od Medine, pa do D`ebelajna - dva brdakoja dose`u do El - Harre. U Taifu se nastani pleme Sekif, a pleme Havazin isto~no od Meke, na obroncimaEvtasa, na putu izme|u Meke i Basre. Benu - Esed naseli se isto~no od Tejme i zapadno od Kufe, a izme|u njih su bile ku}eBuhtura iz plemena Tajj. Udaljenost od njih do Kufe iznosila je pet dana hoda. Zubjan senastani izme|u Tejme i Havrana. U Tuhami ostade porodica Ken’anet, a Meku i njenu okolicu nastani{e Kurej{ije, kojeje okupio i ujedinio Kus ibn Kulab. Zahvaljuju}i njemu, pleme Kurej{ postade ~uveno iugledno jo{ prije islama.16
  22. 22. 24 Zape~a}eni d`enetski napitak VLAST I UPRAVA KOD ARAPA Kad je trebaloda govorimo o stanju Arapa prije islama, odlu~ili smo da damo kratakpregled historijata Arapa, njihove dr`ave, naroda i vjere, kako bi se mogli lak{e razumijetineobi~ni doga|aji i zbivanja u vrijeme pojave islama. U vrijeme pojave islama, Arabijskim poluotokom valdala su dva stale`a: a) krunisani kraljevi, koji nisu bili samostalni; b) plemenski poglavari i vo|e, koji su imali povlastice kao i kraljevi, bilo u vlasti ili~asti, s razlikom {to ve}ina njih nije bila samostalna. Samo rijetki plemenski poglavari bilisu podre|eni krunisanom kralju. Krunisani kraljevi bili su vladari Jemena, te Ali Gassanai El - Hire. Ostali vladari Poluotoka nisu imali krunu. VLAST U JEMENU Najstariji narod za koji se zna u Jemenu od Arapa El - Aribe jeste narod od Sabe. Onjima se dosta saznalo po arheolo{kim iskopinama Evra iz 25. stolje}a prije ro|enja Isaa,a.s., ili prije nove ere. Visok stepen civilizacije dostigli su u 11. stolje}u, p.n.e. Njihovorazdoblje mogli bismo podijeliti u ~etiri perioda: 1. To je period koji je dosezao do 650. g. p.n.e. Vladari tog perioda nazivali su se “TvrdiSabejci”. Njihova prijestolnica bila je grad Sarvah, ~ije ru{evine postoje na dan hoda zapadnood grada Ma’reba koji se jo{ zove Hariba. U vrijeme sabejskih vladara po~ela je izgradnja~uvene brane, poznate pod imenom “Seddu Me’reb”, koja je imala veliki historijski zna~aj zaJemen. Zna se da su Sabejci bili veliki osvaja~i, pa su pod svojom vla{}u dr`ali mnogekolonije u Arabiji, a i van nje. 2. Drugi period traje od 650. - 115. g. p.n.e. U tom periodu kraljevi su odbacili naziv“Tvrdi Sabejci”, prozva{e se “Kraljevi od Sabe” i uze{e za svoju prijestolnicu Ma’reb umjestoServaha, ~ije iskopine postoje {ezdesetak miljaisto~no od Sane. 3. Tre}i period traje od 115. g. p.n.e., pa do 300. g. n.e. Sabom zavlada pleme Humejr,koje pokori grad Rejdan i uze ga sebi zaglavni grad. Promijeni{e mu ime u Zaffar. IskopineZaffara postoje na brdu Midver, u blizini Jerima. Od tog perioda, Sabejci i njihova dr`ava po~eli su slabiti i nazadovati. Njihova trgovina
  23. 23. Zape~a}eni d`enetski napitak 25oslabila je u ogromnoj mjeri u prvom redu zbog toga {to je pleme El - Enbat preuzelo njihovotr`i{tena sjeveru Hid`aza. Drugo, zbog toga {to su Rimljani zagospodarili pomorskom trgovinomnakon zauzimanja Egipta, Sirije i sjevernog dijela Hid`aza. Tre}e, zbog plemenskih sukoba. Sve je to doprinijelo br`em raseljavanju Ali Kahtana, koji su se po~eli seliti u udaljenekrajeve. 4. ^etvrto razdoblje traje od 300. g. n.e., pa do dolaska islama u Jemen. Taj period obilujeprevratima, sukobima i gra|anskim ratovima, {to je omogu}ilo strancimada ih pokore i ostave bez slobode. U to doba Vizantinci u|o{e u Aden, a uz njihovu pomo} Abesinci zauze{e Jemen, prviput 340. g. n.e., koriste}i me|usobni sukob plemna Hamdan i Humejr. Abesinska vlastpotraja do 378. g. n.e., nakon ~ega Jemen ponovo dobi samostalnost. Me|utim, u to doba na brani Ma’reb po~ele su se otvarati pukotine, a ubrzo je uslijedilonjeno pucanje, te nastade velika poplava, koju spominje Kur’an pod imenom”Sejlul - ‘Arim”,a bila je 450. ili 451. godine. To je bila velika katastrofa, koja je poru{ila gra|evine i raselila naroda. Godine 523. jevrejski vo|a Zu - Nuvas, podi`e vojsku i krenu u veliki pohod protivkr{}ana Ned`arana i poku{a ih na silu odvratiti od kr{}anstva. Kad ovi odbi{e, on naredida se iskopaju duboki jarci, pa u njih pobaca kr{}ane i `ive ih spali. O tom doga|ajugovori Kur’an, a.{., u suri “El - Burud`”. Allah, d`.{., ka`e: “Prokleti neka su oni, kojisu rovove iskopali.” (85:4) Posljedica toga je poja~an gnjev kr{}ana i nastaje pro{irivanje vlasti i osvajanje arapskihoblasti pod vodstvom vizantijskih careva. Vizantinci podigo{e Abesince, pripremi{e im la|e i njih 70 000 iskrca se u Jemenu. Tako Abesinci - kr{}ani zauze{e Jemen po drugi put, 525. g. n.e., pod vo|stvomOrijata.Orijat ostade na vlasti u Jemenu, krunisan od car Abesinije, dok ga ne ubi Ebreha,jeda od Orijatovih vojskovo|a, i do|e na vlast umjesto njega, nakon {to to odobri kraljAbesinije. Ovaj Ebreha je, u stvari, ~ovjek koji }e povesti vojsku sa slonom da sru{i Kabu. On injegovi vojnici poznati su u historiji pod nazivom “Ashabu - l - fil”, ili vlasnici slona (odoga|aju sa slonom bit }e rije~i kasnije). Nakon doga|aja sa slonom, Jemenci zatra`i{e vojnu pomo} od Perzijanaca, te porazi{eAbesince i protjera{e ih izsvoje zemlje. Tada dobi{e samostalnost 575. g. pod vo|stvomMe’ada Jekrib ibn Sejf Zi Jezina. Perzijski vladar Kisra tada postavi svoga namjesnika u San’i i proglasi JemenPerzijskom provincijom. Tako su se u Jemenu smjenjivali perzijski namjesnici jedan zadrugim, sve do 638. g. kada Bazan primi islam. S njegovim prelaskom na islam, prestadeperzijska vlast u Jemenu.17
  24. 24. 26 Zape~a}eni d`enetski napitak VLAST U HIRI Perzijanci su vladali Irakom i njegovim pograni~nim krajevima, posebno za vlast kraljaKira, od 557. - 529. g. p.n.e. Niko im nije oponirao sve dok ne ustade AleksandarMakedonski 326. g. p.n.e., i porazi njihovog kralja Dara Prvog. On ih je razjedinio, a onda su Irakom zavladali kraljevi Tavaifa, ~ija je vlast potrajalado 230. g. n.e. U vrijeme tih vladara doseljavali su se Kahtanije i zauzimali plodne onbronke Iraka.Zatim su za njima do{li Neki Adnanije i postali im konkurencija, tako da se oni nastani{eu El - D`ezire El - Furatije. Perzijanci ponovo povrati{e vlast u vrijeme Erdi{ira, osniva~a sasanidske dr`ave,226. g. n.e. On ujedini Perzijance i porobi Arape koji su `ivjeli na pograni~nom dijelunjegovog carstva. To je bio razlog da arapsko pleme Kuda’at ode iz tih krajeva u [am. Njemu se pokori{e stanovnici Hire i El - Enbara. U vrijeme vladavine Erdi{ira, podru~jem Hire vladao je D`uzejme El - Vedah. On jeujedno bio vladar i ostalim Arapima koji su`ivjeli u ira~koj pustinji, a pod njegovu vlastpotpado{e arapska plemena iz Arabije, Rebiat i Mudar. Erdi{ir je uvidio da ne}e mo}i direktno vladati u Arabiji i da same Arape ne}e mo}izaustavljati od njihovih napada na pograni~ne krajeve svoga carstva, pa odlu~i da impostavi za vladara Arapa, koji }e mu biti odan i povjerljiv. Tako bi mu Arapi dobro do{li uborbi protiv Vizantije. Time bi Arapi Iraka bili ispred Arapa [ama, koji su ve} bili podVizantijom. D`uzejme je u Hiri dr`ao uvijek spreman konji~ki odred, da ugu{i pobunjenike. On jeumro 268. g. n.e. Nakon smrti D`uzejma, Hirom je zavladao Amr bin Adijj bin Lefr El - Lahmi, prvi vladariz redova Lahmita, dok je Perzijom vladao Kisra Sabur ibn Erde{ier. Bio je na vlasti svedok Perzijanci ne postavi{e Kabaz bin Fejruza. U njegovom periodu pojavio se Mazdak,koji po~e propagirati nihilizam. Sljedbenik mu je bio Kabaz, kao i mnogi drugi podanici.Kabaz je poslao vladaru Hire Munziru bin Maus - Semaiu, poziv da se priklju~i tom pokretui da prihvati njegovu ideju nihilizma. Ovaj to odmah odbi, pa ga Kabaz skide s vlasti, apostavi El - Haris ibn Amra ibn Had`er el - Kindiju, koji je prihvatio njegovo opredjeljenje. Kabaz ostavi iza sebe na vlasti Kisra Ebu-[irvanha, velikog neprijatelja ovog pravca,koji ubi Mazdaka i mnoge njegove sljedbenike, zatim vrati Munzira za vladara Hire. Tako|ertra`io je da mu se pokori El - Haris bin Amr, ali on pobje`e u pleme Kuleb i tu ostade do svojesmrti.
  25. 25. Zape~a}eni d`enetski napitak 27 Poslije Munzira Maus - Sema, kraljevstvo potraja jedno vrijeme sve dok na vlast nedo|e Nu’man bin Munzir, a on je bio taj na koga se Kisra naljutio zbog smicalica koje jesmislio Zejd bin Adijj el - ‘Abadi. Kisra pozva Nu’mana da mu do|e. Na svom putu Nu’mantajno odsjede kod Hani bin Mes’uda, prvaka plemena Ali [ejban, kome ostavi na ~uavanjesvoju porodicu i imetak, a potom se uputi Kisri. Ovaj ga uhapsi i baci u tamnicu u kojoj iumrije. Kisra postavi za vladara Hire Ijjasa bin Kabisa et- Taia i naredi mu da od Hani ibnMes’uda zatra`i da mu preda ono {to je Nu’man ostavio kod njega. Hani to ljutito odbi, na{ta mu je kralj (Ijjas) objavi rat. Ne pro|e puno vremena a Ijjas do|e upratnji Kisrinekonjice i pje{adije. Do{lo je do velike bitke kod mjesta Zi - Kar. Benu - [ejban izvojevaveliku pobjedu koju Perzijanci nisu mogli pore}i. To je bilo prvi put da su Arapi porazilistrance. Desilo se neposredno poslije ro|enja Resulullaha, a.s., koji je ro|en osam mjesecinakon postavljenja Ijjasa bin Kabisa za vladara Hire. Me|utim, poslije Ijjasa, Kisra za vladara Hire postavi Perzijanca, a 632. g. vlast sevrati u pleme Ali Lahm. Vlast je preuzeo El - Munzir, zvani El - Ma’rur, koji je vladao samoosam mjeseci. Njega je pokorio Halid bin el - Velid s muslimanskom vojskom.18 VLAST U [AMU U periodu u kome su Arapi ~inili masovne seobe, do|e porodica Kuda’at u [am, i tuse nastani. Oni su porijeklom od Benu - Sulejh bin Helvana, od kojih potje~e Ded`d`ambin Sulejh, pleme poznatije pod imenom Ded`d`aime. Njih upotrijebi{e Vizantici kao `ivi {tit od arapskih naleta s kopna, a i protiv Perzijanaca.Najpoznatiji ded`d`aimski vladar bio je Zijad ibn el Hubevlet. Njihova vlast spominje se uhistoriji od po~etka do kraja drugog stolje}a, n.e. Oni prestado{e vladati po dolasku AliGassana, porodice koja je pobijedila porodicu Ded`d`aime, pa su Vizantici postavljali njihza vladare Arapima [ama. Njihov vo|a je bio Devmet D`endel. Vladari Gassana postavljanisu u [am kao namjesnici vizantijski kraljeva, sve do Bitke na Jermuku, 13.g. po hid`ri.Njihov posljednji kralj, D`ebele ibn Ehjam, pokori se islamu, u vrijeme Omer bin El -Hattaba, r.a., vladara pravovjernih.19
  26. 26. 28 Zape~a}eni d`enetski napitak VLAST U HID@AZU Ismail, a.s., bio je vode}a li~nost u Meki i stalni poglavar Kabe, za cio svoj `ivot.20Umro je u 137. godini `ivota.21 Njega su zamijenili sinovi Nabit, zatim Kajdar, a neki ka`uAkis. Poslije njih, Mekom je upravljao njihov djed, Madad bin Amr el - D`urhumi. Tako jevlast u Meki bila u njihovim rukama. Ismailova djeca imala su ~ast i ugled zahvaljuju}isvome ocu i svome djedu, graditeljima Kabe, ali oni nisu imali vlast nad Mekom.22 Pro{lo je jo{ mnogo vremena, a Ismailovi potomci ne mogo{e do}i do nekog zna~ajnijegpolo`aja na vlasti. Oni su, malo po malo, padali u zaborav, sve dok nije oslabio D`urhumpred dolazak Nabukodonosora (Buhtanasar). Od tada po~e nad mekanskim nebom sjatipoliti~ka zvijezda Adnanova, kako }e pokazati i budu}a zbivanja. Posebno je to uvezi sdoga|ajem u bitki Nabukodonosora (Buhtanasar) protiv Arapa, na Zati Irku. Vojskovo|aArapa u toj bitki nije bio D`urhumit.23 Sinovi Adnanovi razi|o{e se po Jemenu u vrijeme Nabukodonosorove (Buhtanasarove)bitke, 587. g. p.n.e. Krenuo je Bernijah sa Me’adom u [am mimo Nabukodonosorove volje, pa kadaBuhtanasar poja~a svoj pritisak, Me’ad se vrati u Meku. Od D`urhuma zate~e samoD`er{ema ibn D`elhemeta, pa se o`eni njegovom k}erkom Mu’anat, koja mu rodiNezzara.24 Stanje D`urhuma u Meki pogor{alo se poslije tog doga|aja. Njihov `ivot bivao je svete`i, pa po~e{e ~initi nasilja nad posjetiocima Meke, i odobri{e rasturanje imovine Kabe.25Ovi doga|aji ljutili su Adnanije i izazivali u njima srd`bu. Kad je pleme Huzaat do{lo uMeri Zahran i kad su vidjeli netrpeljivost Adnanija prema D`erahimijima, iskoristi{e tupriliku pa se odr`a{e na vlasti uz pomo} Adnanija koji se vrati{e da im pomognu. Naro~itoim je pomogao Benu Bekr ibn Abdu Menaf ibn Ken’anet. Oni krenu{e protiv D`urhumija ipotpuno ih protjera{e, daleko od Meke, a zatim zauze{e vlast u Meki, polovinom drugogstolje}a nove ere. Kad je pleme D`urhum bje`alo u izgnanstvo, zatrpa bunar Zem - zem, i prekri njegovpolo`aj, a prije toga zakopa u njega neke vrijedne stvari iz Kabe. Ibnu Ishak ka`e: “Amr ibn Haris ibn Madad, D`urhumija,26 napusti Meku nose}i dva zlatna srnda}a27 ihad`erul esved (crni kamen), pa ih zakopa u bunar, a on i njegova pratnja odo{e uJemen. Bili su veoma o`alo{}eni zbog izlaska iz Meke i ostavljanja vrijedne imovine.Procjenjuje se da je vrijeme Ismaila, a.s., bilo dvadeset vjekova prije nove ere, pa jestoga pleme D`urhum boravilo u Meki otprilike 21 vijek, a vladali su Mekom oko 20 vjekova.
  27. 27. Zape~a}eni d`enetski napitak 29 Huzaat su ovladali Mekom i preuzeli dio vlasti Beni - Bekra, a plemena Mudara su imalatri du`nosti, tj. tri dozvole u vrijeme hodo~a{}a. Prvo: da upute ljude, hodo~asnike, s Arefata na Muzdelifu i da odobre njihov povratak sMine u Meku. To su ~inili ljudi Benu-Gavs bin Mere, iz porodice Ilijas bin Mudara. Oni su imalinadimak Sufe, {to zna~i slu`benici Kabe. Zna~aj odobrenja svodio se na to, da ni jedan hodo~asnik nije smio baciti kamen~i}edok to ne u~ini prvo Sufa. Kad on to uradi, ~ine to i ostali hodo~asnici. Kad bi zavr{ilibacanje i krenuli s Mine, Sufe bi stale na Akabi i ~ekale da svi hodo~asnici pro|u. Kada se prekinuo lanac Sufa, njih je naslijedila porodica Benu - Sa’d bin Zejd Munat izplemena Temim. Drugo: briga o skupnom povratku hodo~asnika, na Minu izjutra prvog dana prino{enja`rtvi. To su obavljali Benu - Advan. Tre}e: po{tovanje svetih mjeseci - “E{huru - l - hurum”. O po{tovanju ovih mjesecivodili su ra~una Benu-Temim bin Adijj, iz plemena Benu - Ken’anet.28 Porodica Huzaat vladala je Mekom trista godina.29 U njihovo vrijeme Adnaniti seraseli{e po Ned`du i obroncima Iraka i Bahrejna. Na obroncima Meke ostado{e porodiceKurej{ i to Hulul, Harm i male porodice razbacane po njihovom narodu, Benu - Kinane.One nisu imale nikakvu vlast u Meki, a ni nad Kabom, sve do dolaska Kussaj bin Kulaba.30 Historija je zabilje`ila da je Kussajev otac umro dok je Kussaj jo{ bio dojen~e. Majkamu se preudala za ~ovjeka iz Benu - Uzreta, koji se zvao Rebiat ibn Haram. On je odvedeu svoj kraj na obroncima [ama. Kad je Kussaj odrastao, vratio se u Meku. Mekom je tadaupravljao Hulejl bin Habe{e iz plemena Huzaat. Kussaj zaprosi njegovu k}er Hubu i o`enise njom, po dozvoli oca joj Hulejla.31 Nakon Hulejlove smri, do|e do ratova izme|u plemena Huzaat i Kurej{, {to omogu}iKussaju da zagospodari Mekom i Kabom. Postoje zabilje`ene tri verzije o uzrocima ratovaizme|u ova dva plemena. Prva verzija Kad je Kussaj izrodio djecu i stekao veliko bogatstvo, ~ast i ugled, a nakon propastiHulejla, odlu~i da preuzme vo|stvo nad Mekom i Kabom. Smatrao je da je on pre~i odHuzaata i Benu - Bekra, jer su Kurej{ije ~istokrvni Arapi i nasljednici Ismaila. Zbog toga jepao dogovor izme|u jednog Kurej{ije i ~ovjeka iz Benu Ken’aneta o progonu plemenaHuzaat i Benu - Bekra iz Meke, pa to i u~ini{e.32 Druga verzija Hulejl je, kako smatra pleme Huzaat, oporu~ilo Kussaju da upravlja Mekom i Kabom.33 Tre}a verzija Hulejl je poklonio k}eri Hubi vlast nad Kabom i postavio Ebu - Gib{ana Huzaata njenimpomo}nikom, pa postade Ebu - Gib{an klju~ar Kabe. Nakon smrti Hulejla, otkupi Kussaj
  28. 28. 30 Zape~a}eni d`enetski napitakovo upravljanje nad Kabom od Ebu - Gib{ana za mje{inu vina. Huzaat se rasrdi zbogovakvog poigravanja sa svetim mjestom i poku{a zabraniti Kussaju vlast na Kabom. Kussajokupi Kurej{ije i Benu - Ken’anet da protjera Huzaat iz Meke. Tako se i desilo.34 Bilo kako bilo, sve nam ovo govori da je nakon Hulejlove smrti i poslova koje su obavljaleSufe, do{ao Kussaj s Kurej{ijama i Ken’anijama i rekao Huzaatu: “Mi smo zaslu`niji i dostojniji za ove poslove, stoga smo pre~i od vas.” Me|utim,Huzaat ih istog momenta napade s onim {to su imali pri sebi, ali ih on nadja~a. Dakle, Huzaat i Benu - Bekr bili su pora`eni od Kussaja. On ih je `estoko potukao uotvorenom krvavom sukobu, te obaplemena postado{e njegov plijen. Nakon ovog poraza,Huzaat i Benu - Bekr zatra`i{e primirje. Tada su morali javno priznati da je Kussaj zaslu`anda bude poglavar Kabe i Meke i da mu je sva krv koju je prolio u prethodnojbitki opro{tena,a da jo{ povrh toga Huzaat i Benu - Bekr moraju dati Kurej{ijama i Ken’anijama krvnuod{tetu. Presudu o svemu tome je izrekao Ja’mur bin Arif iz Benu - Bekra, pa je on tadaprozvan “E{ - {e - dah”.35 Kussaj je preuzeo vlast nad Kabom i Mekom polovinom petog stolje}a n.e. ili ta~nije,440. g.n.e.36 Poslije njega su Kurej{ije preuzele potpuno upravu i gospodstvo nad Mekom,gradom koji postade vode}i vjerski centar, posje}ivan od Arapa cijelog Arabijskogpoluotoka. Kussaj je doveo svoje pleme u Meku, a upravu nad Mekom i obavljanje mnogih va`nihposlova vezanih za hodo~a{}e rasporedio na Kurej{ije. On proglasi da su Ali Safvan,Nes’at, Udvan i Meret ibn Avf dobili odre|ene va`ne poslove i vladaju}e polo`aje u Meki.37Kussaj je u narednom periodu odigrao zna~ajnu ulogu u organiziranju poslova u Meki. On je osnovao “Daru - n - Nedveti” - Vije}nicu, s lijeve strane haremi - {erifa Kabe,okrenuv{i joj vrata u mesd`id. Vije}nica je bila zborno mjesto Kurej{ija, na kome su donosiliva`ne odluke. Ova Vije}nica je prema{ila sva o~ekivanja Kurej{ija svojom funkcijom.Ona je bila pozornica na kojoj su se donosile va`ne odluke, razmjenjivala mi{ljenja, vodilerasprave i u njoj su se rje{avali svi problemi na najbolji na~in.38 PO^ASNE FUNKCIJE KOJE JE OBAVLJAO ILI NADZIRAO KUSSAJ 1. Upravljanje i predsjedavanje Vije}nicom i Vije}em, gdje su rje{avani svi va`ni problemi,dono{ene sve va`ne odluke i obavljane svadbe i vjen~anja. 2. Vojno vo|stvo; organizacija i ustrojstvo vojnih aktivnosti. Svi vojni pohodi organiziranisu pod njegovim vo|stvom. 3. Pokroviteljstvo i povjerenstvo nad Kabom. Samo je on mogao otvoriti vrata Kabe i niko
  29. 29. Zape~a}eni d`enetski napitak 31drugi. On je dr`ao klju~ Kabe i li~no opslu`ivao Kabu u svakom pogledu. 4. Opskrba - had`ija hranom i vodom; za njih su pravili korita s vodom, i zasla|ivali jehurmama i gro`|icama, te bi ljudi pili prilikom dolaska u Meku. Svaki hodo~asnik mogao jebesplatno piti vodu, koja je od posebne va`nosti bila u tim `arkim krajevima.39 5. Spremanje hrane had`ijama (rifade) kao {to se sprema gostima. Kusaj je propisaoKurej{ijama porez u vrijeme sezone had`a i oni su taj imetak davali Kusaju. Od tog porezanabavljala se hrana za siroma{ne hodo~asnike.40 Sve ove poslove kontrolirao je ili li~no obavljao Kussaj. Slavu je do`ivio i njegov sin,Abdu Menaf, jo{ za o~eva `ivota. Kussaj je imao starijeg sina, Abduddara, ali je AbduMenaf bio sposobniji. Kussaj re~e mla|em sinu Abdu Menafu: “Poslat }u te me|u narod,tj. predlo`it }u te, pa ako te oni prihvate i izaberu, onda }u ti ostaviti u amanetu poslove odinteresa za Kurej{ije, Meku i Kabu.” On mu za `ivota dade upravu na Vije}nicom, pokroviteljstvo nad Kabom, vojno vo|stvoi brigu o opskrbi had`ija. Kussaj nije imao ni jednu primjedbu na obavljanje njegovih poslova,a sin mu je radio kako za o~eva `ivota, tako i nakon njegove smrti. Kad je Abdu Menaf umro, njegove poslove naslijedili su mu sinovi. Me|utim, sve jebilo u redu, dok se nisu pobunili sinovi Abduddara, starijeg Kussajevog sina, koji su hlepiliza polo`ajem i vla{}u. Tada su se Kurej{ije podijelile u dva tabora, te umalo da ne zarati{te.Me|utim, uspostavi{e primirje i podijeli{e me|usobno vlast izme|u sinova Abdu Menafai Abduddara. Opskrba vodom i hranom pripade sinovima Abdu Menafa, a Vije}nica i ~uvanje Kabesinovima Abduddara. Benu Abdu Menaf su sve va`nije odluke donosili po tradicionalnomobi~aju Arapa, bacanjem kocke ili izvla~enjem strjelica. Tim putem `eljeli su obezbijeditii naslije|e poslova oko Kabe. Oni kockom izvuko{e Hi{am bin Abdi Menafa, koji naslijedisikajet i refadet (opskrbu vodom i hranom), {to je i obavljao do svoje smrti. Kad je Hi{amumro, njega naslijedi njegov brat EL - Muttalib ibn Abdi Menaf, a poslije njega naslijedilinjegov brat El - Mutalib bin Abdi Menaf, a poslije njega Abdul - Muttalib ibn Hi{am ibn AbdiMenaf, djed Resulullaha, a.s. Poslije njega obavljali su i naslje|ivali taj posao sve dodolaska islama. Tada je briga oko Kabe bila u rukama Abbas bin Abdul - Muttaliba.41 Kurej{ije su imale i druge funkcije osim ~etiri spomenute, a dijelili su ih i na ostalefamilije. Oni formira{e u Meki vlast sli~nu vlasti u demokratskim dr`avama. Imali suustrojstvo vlasti sli~no ustrojstvu u nekim zemljama danas. Imali su vije}e i zasjedanjeparlamenta. Evo slike tih vladaju}ih funkcija: 1. uprava nad mejsirom pomo}u obra}anja kipovima.42 Tim poslom su upravljali Benu -D`umh; (El - Isar); 2. briga o imetku i poklonima zavje{tanim bogovima - kipovima Kabe. U tu slu`buubrajalo se i rje{avanje sporova i nesuglasica. Taj posao imali su u svojim rukama Benu- -
  30. 30. 32 Zape~a}eni d`enetski napitakSehm; (Tahd`iru l - emral); 3. vladaju}e vije}e, kojim su upravljali Benu - Esed; (E{ - [ura); 4. odre|ivanje krvarine i drugih kazni, o tome se brinulo pleme Benu - Temim; (El -I{nak); 5. ~uvanje nacionalne - plemenske zastave, to je radilo pleme Benu - Umejje; 6. ure|enje {atora za hodo~asnike, kao i briga o konjici. Zadatak tog posla izvr{avali suBenu - Mahzum; (El - Kubbe); 7. Posredovanje i izmirivanje zara}enih plemena. Time su se bavili Benu - Adijj.43 VLAST KOJU SU IMALI OSTALI ARAPI Ranije smo govorili o seobi plemena Kahtanija i Adnanija, te da su oni me|usobnopodijelili arapske zemlje. Ona plemena koja su bila u blizini Hire, bila su pod nadzoromarapskog kralja u Hiri, a ona koja su bila u pustinji [ama, bila su pod nadzorom Gassanija.Taj nadzor je u stvari bio samo na papiru, jer su plemena imala punu slobodu u vlasti. Potpunu samostalnost imala su jedino beduinska plemena koja su `ivjela u unutra{njostiArabijske pustinje. Svako pleme imalo je svoga plemenskog vo|u - starje{inu, svojuunutra{nju vlast, te je svako pleme bilo kao samostalna dr`avica, ~ije je ustrojstvo biloplemenska privr`enost, ~uvanje me|usobnog interesa, ~uvanje i odbrana zemlje odneprijatelja. Poglavar plemena u`ivao je veliki ugled. Bio je poput kralja u svojoj dr`avi.Pleme je po{tovalo rije~ starje{ine - bilo u miru ili u ratu. Njegova vlast bila je jaka kaovlast najja~eg diktatora. Kad bi se on zavadio s nekim drugim, imao je iza sebe hiljadespremnih sablji, imao je ljude koji nisu pitali za uzrok sukoba, a niti su tra`ili obja{njenje.Slijepo su slu{ali naredbe svoga plemenskog vo|e. Jedino je postojala rodbinskakonkurencija za vlast. Ro|aci su se me|usobno natjecali u dare`ljivosti i ~asti premagostu, plemenitosti, pokazivanju juna{tva, hrabrosti, odbrani obespravljenih, a sve to kakobi stekli ve}i ugled me|u ljudima; posebno su imali pjesnike, glasnogovornike plemena.Time bi se uzdizali iznad rivala u presti`u za vlast. Arapi su bili veoma rje~it narod. Naro~ito su bili nadareni pjesni{tvom. Pjesnici suzauzimali posebno mjesto u dru{tvu. Oni su jezikom branili pleme, pa njihov ugled nije niu ~emu zaostajao za ugledom ljudi na vlasti. Poglavari i velikodostojnici plemena imali su posebne privilegije u raspodjeli plijena.Oni su u`ivali slijede}e povlastice: mirba’a, saffij, ne{itat i fudul. Mirba’a, zna~i ~etvrtina plijena; Saffij je sve ono {to poglavar uzme li~no za sebe prije raspodjele; Ne{itat je sve {to poglavar usput zaplijeni prije povratka u pleme;
  31. 31. Zape~a}eni d`enetski napitak 33 Fudul je ostatak nakon raspodjele plijena, koji se ne mo`e podijeliti na jednake dijeloveratnicima kao: deve, konji i sli~no: POLITI^KA SITUACIJA U ARABIJI Govorili smo o arapskim vlastima, pa ka`imo ne{to i o op}oj politi~koj situaciji. Te{kupoliti~ku situaciju imale su tri arapske pokrajine koje su grani~ile sa stranim zemljama.Neosporno je da je politi~ka situacija utjecala direktno na dru{tvenu i ekonomsku situaciju.Stoga je u ovim pokrajinama stanje bilo veoma te{ko. Nije se osje}ao nikakav napredak. Narod je bio klasno podijeljen. Postojali su gospodari i robovi, ili vladaju}i i potla~enisloj. Gospodari su u ovim pokrajinama bili, uglavnom stranci. Oni su imali svo bogatstvou svojim rukama, a robovi su bili stalni du`nici. To je bilo sli~no kao kad bi predo~ili sebi raju koja obra|uje poljoprivredna dobra skojih svi prihodi idu vlastima. Vlast ih koristi, tro{i za provod, u`ivanje, za darove, za mitoi korupciju, a raja u svojoj sljepo}i tumara kroz vje~nu tminu iz koje i ne tra`i izlaz nitipoku{ava iza}i. Oni nemaju kome da se po`ale, a niti ima ko da ih za{titi, jer iz tog stanjanema izlaza. Pomirljivo podnose ropstvo i sve vrste muka, jer smatraju da je tako Bogomdano, te da je vlast primarna, a njihovo pravo sekundarno. Susjedna plemena tih pokrajina bila su dosta prevrtljiva i nestabilna. Nisu imali nekeposebne `ivotne ciljeve. Povremeno su upadali u Irak i [am, tumaraju}i za hranom. Arapi u unutra{njosti Arabije tako|er su bili me|usobno nepovezani. Oni su uglavnombili optere}eni plemenskim porijeklom, nesuglasicama, obi~ajima, vjerom itd. Nisu imalijaku centralnu vlast koja bi ih za{titila u nevolji i odbranila od zla. ARAPI I HID@AZ Svi Arapi su s po{tovanjem gledali na Hid`az. Veoma ih je interesirala politi~ka situacijau njemu. Hid`az je za njih bio prolaz do vjerskog centra svijeta, do Meke, do Kabe. Stogasu i na Hid`az gledali kao na svetu oblast. Vladare Hid`aza su po{tovali kao ~uvarevjerskog centra Meke i sveti{ta Kabe. Za Meku smo rekli da je bila prijestolnica u kojoj jefunkcionirala i vjerska i svjetovna vlast. Va`ne odluke su se donosile u hramu Kabe. Glavni zadatak vlasti bio je briga oposlovima od interesa za hodo~asnike. U Meki je radilo i sudstvo. Oni su sudili po vjerskom pravnom zakonu Ibrahima, a.s. Iako je vlast u Hid`azu li~ila na vlast u dana{njim parlamentarnim sredunama, ipak je
  32. 32. 34 Zape~a}eni d`enetski napitakbila preslaba da podnese ovoliki teret dr`ave s najve}im vjerskim centrom na svijetu. To sepokazalo ta~nim, posebno kad je do{lo do sukoba s Abesincima, o ~emu }e biti rije~i. VJERE ARAPA Ve}ina Arapa slijedila je dugo vremena vjeru Ismaila, a.s., koji ih je pozivao vjerisvoga oca Ibrahima, a.s. Oni su vjerovali u Boga, Jednog Jedinog i ispovijedali Bo`ijuvjeru. To je trajalo jedno izvjesno vrijeme, dok nisu po~eli zaboravljati Bo`ije opomene izabrane. I pored sve ve}eg zapadanja u idolopoklonstvo, uvijek je postojao vrhovni Bog -Allah, d`.{., kome su se obra}ali u te{kim situacijama. Neke islamske obrede had`aizvr{avali su sve do dolaska na vlast Amra ibn Luhaja poglavara plemena Huzaat. On jeodrastao u pobo`noj sredini koja je po{tovala Bo`ije granice. Odlikovao se iskreno{}u ibogobojazno{}u, pa ga je narod zavolio. Smatrali su ga velikim ~ovjekom. On otputova u[am da posjeti podru~je iz kojega je bilo najvi{e poslanika i u koje je do{lo najvi{e Bo`ijihobjava. Tamo vidje da stanovnici obo`avaju kipove, pa mu se to dopade i povjerova da suoni u pravu. Iz [ama se vrati nose}i sa sobom kip zvani Hubel, pa ga postavi u Kabu.Zatim pozva stanovni{tvo Meke u mnogobo{tvo. Oni se listom odazva{e, po{to su cijeniliAmr ibn Luhaja, pa su smatrali da je i to ~emu ih poziva dobro. Za kratko vrijeme, stanovnicicijelog Hid`aza po~e{e slijediti stanovnike Meke. Oni su vlasnici Kabe i stanovniciHarema.44 Me|u najstarije kipove u Kabi ubrajao se i bog “Menat”, kojeg su dovukli sobale Crvenog mora, iz nekog mjesta blizu Kudejda. Zatim je poznat “Lat”, kojeg su donijeliiz Taifa i “Uzat”, kojeg su nabavili u Vadi Nahlu. Ova tri kipa su bila i najve}a. [irk - mnogobo{tvo je iz dana u dan uzimalo sve vi{e i vi{e maha. Broj kipova sestalno pove}avao. Bilo ih je na svakom mjestu Hid`aza. Spominje se da je Amr ibn Luhajaimao vezu sa d`inima, pa ga jedan od d`ina obavijestio da su kipovi iz perioda Nuhovog,a.s., naroda, a koji su se zvali Vedd, Suvaa, Jegus, Jeuk i Nesr, zakopani u D`iddi, pa ihtreba prona}i i donijeti u Kabu. On na|e ove kipove u mjestu Tihama, na obali Crvenogmora sjeverno od Hid`aza, i donese ih u Kabu. Kada do|e vrijeme hodo~a{}a, on ihprikaza hodo~asnicima, a potom ih opet smjesti u Kabu. Od tog vremena, svako pleme je imalo svoga boga - kipa, pa ~ak i svaka ku}a zasebno.Harem Kabe ispuni se kipovima. Evidentno je, da je u vrijeme osloba|anja Meke, Resulullah,a.s., zatekao 360 kipova. On ih je poobarao i porazbijao, a zatim je naredio da sve ostatkeiznesu iz Harema i da ih spale.45
  33. 33. Zape~a}eni d`enetski napitak 35 Tako mnogobo{tvo i vjera u kipove postado{e prava manifestacija cijelog stanovni{tvapredislamske Arabije, koje je neprestano mislilo da jo{ uvijek slijedi vjeru Ibrahima, a.s. Arape predislamskog doba zvali su “El - D`ahilijjun”, neznalice u vjeri. Oni su imaliposebne obi~aje i vjeru, ceremonije u samim molitvama ispred kipova, koje je opet izmislionajvi{e Amr bin Luhaj. Ono {to bi on radio, mnogi su smatrali lijepom novotarijom, kojom }e uljep{atiIbrahimovu vjeru, koju su ve} uveliko izopa~ili. Evo nekih ceremonija pri obo`avanju kipova: 1. Stajali su i zadr`avali se kraj kipa kome su se molili i od kojeg su tra`ili za{titu, pomo};molili za `elju; vjerovali u njegov {efa’at - zauzimanje kod Boga za po~injene grijehe, itd. 2. Oko kipa su ~inili hodo~a{}e, tavaf, ili obilazak oko njih, ~inilu su pred njim sed`du i biliponizni i skru{eni. 3. Pred kipom su klali `rtvu, putem koje su se nastojali pribli`iti njegovoj svetosti. Prednjim su klali i stoku svakodnevno, te prizivali ime doti~nog kipa. Ovakvu vrstu klanja Allah,d`.{., zabranjuje muslimanima, kao i meso od tako zaklane stoke. Allah, d`.{., ka`e: “i {toje na `rtvenicima `rtvovano.” (5:3) kao i : “I ne jedite ono pri ~ijem klanju nije spomenutoAllahovo ime.” (6:121) 4. Jedan od vidova pribli`avanja bo`anstvu bilo je i prino{enje jela i pi}a kipovima.Tako|er su odvajali od svoje ljetine i stoke i donosili pred kip. A od svega toga najneobi~nijastvar je, da su uvijek odvajali dio za Allaha, vrhovnog Boga. Oni su imali obi~aj da nekestvari za koje su znali da pripadaju samo Allahu, ne pripisuju kipovima, ali tako|er nisuprenosili na Allaha, d`.{., ono {to su smatrali da pripada samo kipu u danoj situaciji. Uzvi{eni Allah, d`.{., rekao je: “oni odre|uju za Allaha dio ljetine i dio stoke koju je Onstvorio, pa govore: ‘Ovo je za Allaha!A ovo za bo`anstva na{a!’ Me|utim, ono {to jenamijenjeno bo`anstvima njihovim ne sti`e Allahu, dok ono {to je odre|eno za Allahasti`e bo`anstvima njihovim. Kako ru`no oni sude!” (6:136) 5. Jedan od na~ina pribli`avanja kipu bilo je prino{enje stoke i plodova, {to smo ve}spomenuli. Allah, d`.{., ka`e: “Ova i ova stoka, i ti i ti zemaljski plodovi su zabranjeni, smijuih jesti samo oni kojima mi dozvolimo” - tvrde oni - “a ove i ove kamile je zabranjeno jahati.Ima stoke prilikom ~ijeg klanja ne spominju Allahovo ime, izmi{ljaju}i o Njemu la`i...” (6:138) 6. U obrede pribli`avanja kipu spadalo je obo`avanje odre|enih vrsta stoke: “behiret,saibet, vesilet i hamj”. Ibn - Ishak ka`e: “El - behiret ili es - saiba oslobo|ena je deva, tj. onakoja je izrodila deset `enskih deva izme|u kojih nema mu{ke deve. Ovu vrstu deve ne ja{u,ne {i{aju joj dlaku, ona ne radi te`a~ke poslove i njeno mlijeko ne pije niko osim gost. Akoona ponovo rodi `ensku devu, mladun~etu prore`u uho i prema njoj se postupa kao i premanjenoj majci. Ta posljednja, ili jedanaesta deva, zove se behiret - k}er saibe (oslobo|enedeve)
  34. 34. 36 Zape~a}eni d`enetski napitak El - Vesilet: ovca koja je ojanjila pet puta po dvoje `enske janjadi. Ona se zove vesilet.Janjad koja do|u na svijet poslije toga, jedu samo mu{karci, osim ako rodi mrtvo janje, panjega jedu svi. El - Hami je el - fahl, a fahl je dromedar - mu`jak deve s kojim je ona izrodila deset`enskih deva izme|u kojih nema mu{ke deve. Njegova le|a su na cijeni (za{ti}ena), neja{e ga niko, ne radi nikakve poslove, ne {i{a mu se dlaka i slu`i samo za rasplodnju. O tome Kur’an ka`e: “Allah nije propisao behiru, ni saibu, ni vasilu a ni hama. To onikoji ne vjeruju, govore o Allahu la`i, a ve}ina njih nema pameti.” (5:103) Allah, d`.{., tako|er ka`e: “Oni govore: ‘Ono {to je u utrobama ove stoke dozvoljenoje samo mu{karcima na{im, a zabranjeno na{im `enama. A ako se plod izjalovi, onda suu tome sudionici.’” (6:139) Me|utim, postoji i druga~ije tuma~enje ovih vrsta stoke.46 Seid bin El - Musejjib smatra da su ove vrste stoke odre|ene samo za njihove idole,47 au autenti~nom hadisu, koji je “merfu” tj. besprekidno prenesen od Resulullaha, a.s., stoji:“Amr bin Lihj bio je prvi koji je za{titio i oslobodio ove vrste `ivotinja i uveo ih u obredbo`anstva.”48 Sve prethodne radnje, Arapi su ~inili da bi udovoljili bo`anstvima, vjeruju}i da }e ihbo`anstva pribli`iti Allahu, biti posrednik do Allaha, i da }e se kod Allaha zauzimati zanjih. Kur’an o tome ka`e: “Mi im se klanjamo samo zato da bi nas {to vi{e Allahu pribli`ili.” (39:3) i: “Oni se, pored Allaha, klanjaju onima koji im ne mogu nauditi niti im mogu kakvu koristpribaviti i govore: ‘Ovo su na{i zagovornici kod Allaha.’” (10:18) Arapi su vr{ili raspodjelu mnogih stvari uz pomo} strjelica bez perja, koje su slu`ile zakockanje i igru. Bile su tri vrste strjelica: na kojima je pisalo “Da” i na kojima je pisalo “Ne”- koje su upotrebljavali za dono{enje odluka vezanih za posao, putovanje, `enidbu i sl.Ako bi iza{la strjelica sa “Da”, onda bi taj posao uradili, a sa “Ne”, ne bi ga uradili tegodine, nego bi ponovo bacali sljede}e godine i tako redom. Bilo je strjelica u kojima jebila voda ili krv, pa vrsta na kojoj je pisalo “od vas je” i “nije va{“ i “oboje”. Tako npr. akobi sumnjali u ne~ije porijeklo, odveli bi ga pred Hubela, i poveli stotinu kurbana koje bipredali vra~u. Ovaj bi bacao strjelice i ako bi ispalo “od vas je”, zna~i, va{e je dijete i imapravo naslije|a, a ako bi iza{lo “nije va{“, ne bi imao pravo naslije|a. Ako bi iza{lo “oboje”,ostalo bi dijete uz tu porodicu, bilo bi kao i njihovo, ali bez naslije|a i bez o~instva. Sli~no strjelicama su kremen i hazardne igre koje su vezane za opkladu. Uz opkladubi dijelili meso `rtve prinesene bo`anstvu i zaklano odabirom strjelica. Arapi su vjerovaliu rije~i kahina, arrafa i muned`d`ima. Kahin je prorok, koji prori~e budu}nost. On se izdaje za poznavaoca tajni. Me|u njimaima onih koji smatraju da su sljedbenici d`ina i da im d`ini donose vijesti.
  35. 35. Zape~a}eni d`enetski napitak 37 Arraf je onaj koji sebe smatra poznavaocem doga|aja s uzrocima i posljedicama kojenavodi u danoj situaciji. On je poga|ao na primjer ko je kradljivac, gdje se kra|a dogodila, {taje ukradeno i uop}e neke svakodnevne stvari. Muned`d`im je onaj koji gleda zvijezde i planete, i ra~una njihovo kretanje i polo`ajekako bi znao situaciju na dunjaluku i ono {to }e se desiti u budu}nosti.49 Vjerovanje ovimljudima je u stvari vjerovanje u zvijezde, a jedna od vrsta tog vjerovanja bilo je vjerovanjeda zvijezde izazivaju ki{u, pa su govorili: pala je ki{a zbog te i te zvijezde.50 Me|u Arapima je bilo rasprostranjeno sujevjerje (tijere) - lo{ predznak ili pesimizam.Oni su u tom sujevjerju i{li tako daleko da su prelazak ma~ke preko puta ili prelijetanjeptice iznad glave, smatrali nesre}om. Prilazili bi ptici (ili muflonu), te je popla{ili, pa ako biona pobjegla na desnu stranu, oni bi nastavili sa zapo~etim poslom i smatrali da je unjemu hair, a ako bi pobjegla na lijevu stranu, oni bi odustali od toga posla vidjev{i u tomelo{ predznak. Ovim vrad`binskim obi~ajima mogu se pridodati jo{ - no{enje ze~ije {apeoko vrata, zatim zaziranje od nekih dana ili mjeseci, od nekih `ivotinja, ku}a, `ena,vjerovanje u zaraznu bolest i sovu. Vjerovali su da se du{a ubijenog ne}e smiriti dok sene podmiri krvna osveta i du{a mu postaje sovom i lebdivazduhom i da }e govoriti: “Vratiteme u tijelo, vratite me u tijelo!”, ili: “Napijte me, napijte me!”, pa ako se izvr{i osveta iliuzme krvarina, ona }e u}i u tijelo i smirit }e se.51 Eto, tako su vjerovali Arapi predislamskog doba, iako su imali i ostataka Ibrahimove,a.s., vjere, koju nisu u potpunosti napustili, kao: veli~anje Kabe, obila`enje ili tavaf okoKabe, obavljanje had`a, umre, stajanje na Arefatu, Muzdelifi i klanje kurbana. Tako|er suu to sve unosili bida’te - novotarije. Kurej{ije su govorile: “Mi smo sinovi Ibrahima i nasljednici Kabe, mi smo njeni vlasnicii stanovnici Meke. Niko od Arapa nema takva prava i takav polo`aj.” Sebe su znali nazivatiEl - Hums, a to je zajedni~ki naziv pripadnika plemena Kurej{, Kinana i D`edil. “Mi nesmijemo napu{tati Harem i skinuti Ihrame.” Oni nisu stajali na Arefatu, niti su ifadu ~inili sArefata, nego su to ~inili s Muzdelife (ifada je grupni povratak s Arefata). O tome Allah,d`.{., ka`e: “Zatim krenite odakle kre}u ostali ljudi.” (2:199) Oni su govorili tako|er: “Mi, El - Hums, ne smijemo drobiti hranu i pr`iti je na maslu,dok smo u ihramu. Mi ne ulazimo u {atore od kostrijeti, a kada se odmaramo, odmaramose samo u ku}ama, sve dok smo u ihramima.”52 Govorili su tako|er: “Ko je do{ao u Hrami donio sa sobom hranu, ne treba jesti tu hranu u vrijeme had`a i umre.”53 Tako|er su naredili stanovnicima van Harema da svoj prvi tavaf oko Kabe morajuobaviti u odje}i nekog od El - Humsa, a ako ne na|u odje}u (a mu{karci su), onda }eobilaziti Kabu goli. @ene su skidale svoju odje}u osim otvorene ko{ulje. O obla~enju Allah,d`.{., ka`e: “O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad ho}ete da molitvu obavite.” (7:31)
  36. 36. 38 Zape~a}eni d`enetski napitak Ako neko od mu{karaca ili `ena bude po~a{}en da tavafi u svojoj odje}i u kojoj je do{ao,bacit }e je poslije tavafa i ne}e je koristiti vi{e ni oni, a ni drugi. Obi~aj im je bio da ne ulazeu svoje ku}e na glavni ulaz ako su u ihramima, nego bi na zadnjoj strani ku}e napravili otvorkroz koji bi ulazili i izlazili. Takvu besmislenost smatrali su dobro~instvom. Kur’an je tozabranio, pa Allah, d`.{., ka`e: “Ne iskazuje se ~estitost u tome da sa stra`nje strane u ku}e ulazite, nego je ~estitostu tome da se Allaha bojite.” (2:189) Sva ova vjerska ubje|enja predislamskih Arapa bila su ~isti {irk ili mnogobo{tvo. Toisto je i vjerovanje u kipove, u vrad`bine, u izmi{ljotine itd. ^ak su i jevreji, kr{}ani,me|usije - poklonici vatre, Sabejci i drugi, nalazili puteve da prodru u Arabiju sa svojimvjerskim ubje|enjima i obi~ajima. Jevreji su imali najmanje dva perioda kada im je uspjeloda prodru na arabijsko tlo. 1. Njihova seoba u vrijeme ratnih pohoda Asirije i Babilonije u Palestinu. Do osvaja~kihpohoda do{lo je zbog pritiska na jevreje, ru{enja njihovih gradova i njihovih hramova odstrane kralja Nabukodonosora, 589. g. p.n.e. Ve}ina zarobljenih jevreja odvedena je u Babiloniju, a odatle da podijele napu{tenuzemlju od Palestine do Hid`aza i da se udoma}e na sjeveru Arabije.54 2. Poslije rimskog zauzimanja Palestine, pod vo|stvom rimskog vo|e Tita, 70. g.n.e.,Rimljani su vr{ili pritisak na jevreje, te nakon ru{enja njihovih hramova, vi{e jevrejskihplemena odlazi u Hid`az. Oni se naseli{e u Jesrib (Medinu), Hajber i Tejmu. Izgradi{enaselja, sela i tvr|ave. Tako do|e `idovska vjera u Arabiju, putem njihovih muhad`ira(izbjeglica). Jevreji postado{e i politi~ki faktor o kojem se govorilo pred pojavu islama, aposebno u vrijeme prvog stolje}a islama. Kada se islam po~eo {iriti, u Arabiji su `ivjelapoznata jevrejska plemena: Hajber, Nadir, Mustalek, Kurejza, Kajneka, a ~uveni pisac djela“Vefaul - Vefa”, Es - Srmhudi, spominje na 116. strani svoje knjige preko dvadeset jevrejskihplemena.55 Jevrejska vjera je stigla i u Jemen preko Es’ada Ebi - Kureba, koji je kao borac i{aou Jesrib i tamo primio jevrejstvo. On je sa sobom poveo dvojicu rabina iz plemena Benu -Kurejza u Jemen. Jevrejska vjera brzo se {irila u Jemenu, tako da je dolaskom na vlastEs’adovog sina Jusufa u Jemenu, Zu Nuvas udario na kr{}ane Ned`rana i pozvao ih daprime jevrejstvo. Kad oni odbi{e, on ih pobaca u iskopane jame i zapali ih. U vatri sugorjeli, bez razlike, mu{ko i `ensko, i staro i mlado. Navodi se da je broj `rtava bio izme|u20 i 40 hiljada. Taj doga|aj desio se oktobra, 523. g.,56 a Kur’an navodi dio ove pri~e upoglavlju “El - Burud`”. Kr{}anska vjera je do{la u Arabiju putem vizantijske i abesinijske okupacije. Prvaabesinska okupacija Jemena bila je 340. g.n.e. i trajala je do 378. g.57 U tom periodu, uJemenu po~elo je propovijedanje evan|elja u svim pokrajinama. Tada je u Ned`ran do{ao
  37. 37. Zape~a}eni d`enetski napitak 39i neki veliki pobo`njak, zvani Fimijan, pa je i Ned`rance pozvao u kr{}ansku vjeru. Zbognjegove pobo`nosti svijet mu povjerova, a kad njihov vo|a Malbu primi tu vjeru, primi je iostalo stanovni{tvo.58 Kad su Abesinci u{li u Jemen, pogazi{e ono {to je u~inio Zu - Nuvas, a Ebreha zauzevlast. On po~e {iriti kr{}ansku vjeru veoma brzo i na veoma {irokom podru~ju. To dose`etakve granice da je u Jemenu `elio sagraditi Kabu, kako bi odlazak u Meku zamijeniodolaskom u Jemen. On krenu da sru{i Kabu u Meki, pa ga Allah primjerno kazni i za ovaj iza onaj svijet. Kr{}anstvo su prihvatila arapska plemena Gasasine, Taglub, Tajj, a i neka plemenakoja su grani~ila s Bizantijom, a prihvatili su ga i neki vladari Hire. Obo`avanje vatre (el - med`usijje), uglavnom su prihvatili Arapi koji su `ivjeli u pograni~nimpredjelima Arabije prema Perziji. Sljedbenika ove vjere bilo je i u Iraku i Bahrejnu. Naro~ito ihje bilo u Ahsi i Hid`ru, gradovima Bahrejna, kao i na obali Arabijskog zaljeva. Tu vjeru slijedilisu i mnogi Jemenci u vrijeme perzijanske okupacije. O sabijstvu nam govore mnoge arheolo{ke iskopine u Iraku. To je bila vjera naroda Ibrahima Kaldejskog. Kaldejci su bili semitski narod koji je vjerovaou astrologe i astrologiju. Ovoj vjeri su se priklonili mnogi stanovnici [ama i Jemena upro{losti. Ali, nakon navale kr{}anstva i jevrejstva, to vjerovanje po~elo je gubiti svojesljedbenike. I pored toga jo{ uvijek ima me|u ljudima ostataka tog vjerovanja, pomije{anogs obo`avanjem vatre, naro~ito u Iraku i na obalama Arabijskog zaljeva.59 VJERSKO STANJE Islam je zatekao sve ove religije i sva ova vjerovanja kod Arapa, ali ne u njihovomusponu, ve} u slabljenju i stagniranju. Idolopoklonici koji su se izdavali za sljedbenike vjere Ibrahima, a.s., bili su daleko odnaredbi i zabrana Ibrahimovog, a.s., {erijata, daleko od plemenitog Ibrahimovog, a.s.,~udore|a - ahlaka. Duboko su gazili zabludama i grijesima, pa se vremenom razvijalo kodnjih idolopoklonstvo ili mnogobo{tvo sa svim prate}im njegovim obi~ajima. Sve je to ostaviloduboke tragove na dru{tvenu, politi~ku i vjersku svijest tog naroda. Jevrejstvo se pretvorilo u dvoli~nost i diktaturu. Jevrejski poglavari su postali vrhovnigospod - bog svojoj naciji. Oni su sudili ljudima i diktirali njihovom sudbinom. Ljudi su prednjima polagali ra~un za privatne gre{ke, pa ~ak i za rije~i izgovorene {apatom. Sva njihovabriga bila je vlast i blago. Prava vjera je slabila, {irilo se nevjerstvo, jeres, te ravnodu{nostprema u~enju, na koje Allah podsti~e i nare|uje svakome da ga po{tuje.
  38. 38. 40 Zape~a}eni d`enetski napitak Kr{}anstvo je postalo idolopokloni~ka vjera, te{kog shva}anja, ono je uspostavilo ~udanspoj izme|u Boga i ~ovjeka. Stoga ono nije ostavilo duboke i stvarne tragove na Arape, kojisu ga prihva}ali posebno zbog veoma razli~itog u~enja, i njegovog odraza na na~in `ivotakoji su `ivjeli, i od kojeg se nisu mogli udaljiti. Stanje sljedbenika ostalih vjera kod Arapa bilo je kao i stanje mnogobo`aca - mu{rika.Njihova srca bila su sli~na, kao i njihovi obi~aji, njihova vjerska ubje|enja i njihov pogledna svijet. ARAPSKO PREDISLAMSKO DRU[TVO Nakon obrade politi~ke i vjerske situacije na Arabijskom poluotoku, ostalo nam je daka`emo ukratko o dru{tvenim, ekonomskim i eti~kim prilikama toga doba. DRU[TVENE PRILIKE Arapi su imali nekoliko dru{tvenih slojeva s izra`enim me|usobnim razlikama. Odnosme|u ljudima plemstva bio je na visokoj ljestvici uspona i napretka. Ljudi su imali sloboduvolje i govora, ma koji polo`aj imali u tom stale`u. Kad bi ~ovjek `elio pohvaliti arapskevrline, ~ast, hrabrost, plemstvo itd., u ve}ini slu~ajeva bi se u svojoj poeziji obra}ao `eni. @ena je bila u stanju, samo ako je htjela, dovesti ~itava plemena do mira ili ih zavaditido te mjere, da me|u njima do|e do prolijevanja krvi, sukoba i ratova. Me|utim, i poredtoga, mu{karac je bio glava porodice i nosilac glavne rije~i u ku}i. Mu` i `ena bili suvezani brakom, s dozvolom njenih roditelja ili staratelja, a ona nije imala pravo da im sesuprotstavi. U drugim slojevima postojao je obi~aj mije{anja mu{karaca i `ena. To nemo`emo objasniti druga~ije, osim da je vladao nemoral, bestidnost, razvrat i prostitucija.Ebu - Davud prenosi od Ai{e, r.a., da je vjen~anje u predislamsko doba bilo na ~etirina~ina: 1. Postojao je brak poput dana{njeg. Za momka se na|e djevojka, zaprose je i oni sevjen~aju. 2. Mu` ka`e `eni, nakon zavr{enog mjese~nog ciklusa, da ide tom i tom ~ovjeku i tra`ida ona `ivi s njim. Njen mu` joj se ne primi~e dok ne ustanovi da nije trudna s tim ~ovjekom.
  39. 39. Zape~a}eni d`enetski napitak 41Ako ostane trudna, njen mu` spolno op}i s njom ako ho}e. Ovo se ~inilo u slu~aju da ~ovjeknije imao djece pa je htio da mu se rodi dijete. Ovakav brak se zvao “nikahul - istibdai”. 3. Okupi se grupa od tri do deset osoba, pa op}e s jednom `enom. Ako ona ostanetrudna, nakon poroda pozove sve u~esnike u sramnom ~inu i svi moraju do}i, a onaodabere onoga koga ona ho}e, da bude otac njenom djetetu. Taj uzima dijete i daje muporodi~no ime. 4. Okupe se kod `ene mnogi mu{karci i ona ne smije odbiti nikoga ko je do{ao. To suuglavnom bile javne `ene. Na svoja vrata su stavljale zastavicu kao znak raspoznavanjanjihove ku}e. Ko god je `elio u}i kod takvih `ena, znao je gdje ide. Ako bi takva `enaostala trudna i rodila dijete, okupili bi se svi koji su joj dolazili, a onda bi pozvali fizionomiste- poznavaoce ljudske fizionomije. Zatim bi ona dala dijete onome kome sli~i i ono bi bivaloprogla{eno njegovim i ne bi mogao to da odbije. Dolaskom Objave, Allah, d`.{., poni{tava sve vrste ovakvih brakova, a dozvoljavasamo dana{nji islamski brak.60 Postojao je kod predislamskih Arapa jo{ jedan na~in braka. Naime, mu{karca i `enu spajale su sablje i koplja, tako {to su pobjenici iz plemenskihratova uzimali `ene pobije|enih. Djeca ro|ena iz tih veza nisu imala nikakva prava na o~instvo, a sramota ih je pratila~itavog `ivota. Poznato je da su Arapi predislamskog doba mogli imati onoliko `ena koliko su htjeli.^ak su u isto vrijeme sklapali brak s dvjema ro|enim sestrama, kao i sa `enama svojiho~eva ako bi one ostale udovice ili bile pu{tenice. O tome govori Kur’an u poglavlju En -Nisa, ajet: 22 i 23. Tako|er su mu{karci mogli dati vi{e neograni~enih rastava (talaka) jednoj `eni.61 Blud i razvrat su uveliko vladali u svim slojevima arapskog predislamskog dru{tva. Nemo`emo izdvojiti posebno ni jednu dru{tvenu ljestvicu, izuzev pojedinaca koji su ~asno`ivjeli i koji su blud smatrali nemoralom i velikom sramotom. Slobodne `ene su bile u boljem polo`aju od robinja i robinje su predstavljale velikunesre}u; izgleda da Arapi uglavnom nisu smatrali sramotnim blud koji su ~inili. Prenosi Ebu - Davud, od Amra bin [uajba, a ovaj od svoga oca, pa od djeda i ka`e:“Ustao je neki ~ovjek i rekao: ‘Ta i ta osoba je moj sin. U~inio sam preljubu s njegovommajkom prije islama’, a Resulullah (s.a.v.s.) re~e: ‘Islam ne priznaje tvrdnju da je nekonekome sin, a vrijeme d`ahilijeta je pro{lo!’” Buhatija u svom “sahihu” u knjizi “En - Nikah”,naslovio jedno poglavlje ovako: “Nema braka osim s dopu{tenjem staratelja, dijete pripadaonome u ~ijoj se postelji rodilo, a preljubniku kamenovanje.” Pri~a o me|usobnom prepiranju Sa’d bin Ebi - Vekasa i Abd ibn Zum’ata oko sinaZum’atove robinje, poznata je. Sin se zvao Abdurrahman ibn Zuma’at.62
  40. 40. 42 Zape~a}eni d`enetski napitak Odnos oca i djece mogao se svrstati u nekoliko kategorija. Bilo je onih koji su govorili:“Na{a djeca su na{e d`igerice koje hode zemljom.” Abilo je i onih koji su ubijali `ensku djecu,ili ih `ivu zakopavali, boje}i se sramote: Bilo je i onih koji su ubijali svoju djecu jo{ u maj~inojutrobi, boje}i se siroma{tva i sramote. O tome govori Kur’an u poglavljima i ajetima: 6:151;16:58, 59; 17:31 i 81:8. Me|utim, ne mo`emo re}i da je ovo bio dominantni vid etike i morala. Arapima je biloveoma va`no da imaju mnogo sinova koji }e se boriti za svoju zemlju. Opho|enje brata sbratom i brati}ima, kao i ostalom rodbinom, bilo je zasnovano na jakim krvnim vezama.@ivjeli su za plemensko rodoljublje, a za njega i umirali. Duh jedinstva vladao je unutarjednog plemena i to je jo{ vi{e pove}avalo rodoljubivost. Temelj dru{tvenog ustrojstvajednog plemena bilo je pojedina~no i krvno rodoljublje. Pridr`avali su se nepisanog pravila:“Pomozi bratu, bio u pravu ili ne.” Naravno, ovo pravilo bilo je u skladu s pravilom islamskogu~enja, koje ka`e: “Pomo} silniku treba da bude takva da bi ga sprije~ila u izvr{avanju nasilja.” Natjecanje u porijeklu i ~asti ~esto je bilo uzrok izbijanja me|uplemenskih ratova, ~aki me|u onim plemenima ~iji je predak zajedni~ki. To se de{avalo izme|u Evsa i Hazred`a,Abesa i Zubjana, kao i Bekra i Tagluba, te nekih drugih. Me|utim, dru{tveni odnosi izme|u plemena razli~itog porijekla nisu bili jaki i ~vrsti.Oni su se me|usobno uni{tavali u ratovima. U nekim prilikama poglavari plemena zakazivalisu javne skupove na koje su dolazila razli~ita plemena, naro~ito u svetim mjesecima -mjesecima hodo~a{}a. Ti mjeseci bili su Arapima od velike va`nosti, jer su u njimauspostavljali normalne ljudske odnose i rje{avali mnoge `ivotne probleme. Ukratko re~eno, dru{tvene prilike bile su u jadnom stanju, a kako i ne bi, kad je neznanjei praznovjerje uveliko vladalo Arabijom, a svijet `ivio u mnogobo{tvu i ideolo{kom mraku.@ene su se kupovale i prodavale. S njima se postupalo kao s predmetom, dok mu{karacnije imao nikakvih - ni ljudskih ni moralnih ograni~enja. @ivio je kako je htio i s kim je htio. Vlast se kretala u krugu bogatih, koji pune kase blagom sa sirotinjskih le|a ili vlastikoja je stalno spremna da ratuje. EKONOMSKE PRILIKE Ekonomske prilike su uvijek bile proizvod dru{tvenih. To se najbolje vidi po `ivotnomstandardu ljudi tog doba. Trgovina je bila najve}i izvor materijalnih sredstava za `ivot. Trgovina se obavljala samo u vrijeme kad su putevi bili sigurni i vrijeme mirnodopsko, atako ne{to bilo je nemogu}e sastaviti na arabijskom tlu, osim u svetim mjesecima. U tim
  41. 41. Zape~a}eni d`enetski napitak 43mjesecima odr`avali su se ~uveni trgova~ki sajmovi. Poznata sajmi{ta su bila (“suk” -~ar{ija) Ukkaz, Zu - Med`az, Mad`na i mnogi drugi. [to se ti~e zanatstva i ostalih proizvodnih struktura, one nisu bile razvijene, i Arapi su bilidalje od toga nego ijedan drugi narod. Mnoge vrste zanatstva cvjetale su u Jemenu i Hiri, anajpoznatiji su bili ko`arstvo i tekstilstvo, dok se u centralnoj Arabiji stanovni{tvo bavilosto~arstvom i zemljoradnjom. Arapske `ene prele su vunu i plele odje}u, ali najvi{e za sebe i za ratnike, jer je sve tobilo izlo`eno plja~ki napada~a, te nije ni govora bilo o nekoj proizvodnji. Vrijedno jenapomenuti, da je ina~e vladalo jedno op}e stanje bijede, gladi i siroma{tva. ETIKA ARAPA Ne negiramo da su Arapi predislamskog doba imali nekih veoma niskih normipona{anja, sramotnih radnji i situacija koje odbacuje zdrav razum i ne prihva}a ~ovjekovapriroda, ali imali su i te kako pohvalnih i vrijednih kvaliteta kojima bismo se i mi danasmogli diviti i ~uditi. Tu spadaju: 1. Kerem - ~ast i plemenitost u ~emu su se me|usobno natjecali i pomagali. Gotovopolovina predislamskog pjesni{tva, u kome su bili vrsni majstori, posve}ena je toj njihovojkarakternoj crti. Primjera radi - pojavi se iznenada gost, zimsko doba, gladna godina, adoma}in nema u ku}i ni{ta drugo osim jedne deve, koja je spas za ~itavu porodicu. Da bipokazao gostoljubivost i sa~uvao ~ast i obraz porodice, on ustane, i zbog gosta, zakoljedevu, nalo`i vatru i priredi obilnu gozbu. U oblike arapskog kerema ubraja se i njihovoneposredno u~e{}e u izmirenju porodica i smirenju krvoproli}a. ^ovjek je znao u interesumira, na svoj vrat uzeti i podmiriti tu|u nadoknadu - krvarinu, samo da smiri situaciju udanom momentu. Bitno je bilo zaustaviti prolijevanje krvi koje bi se moglo protegnuti skoljena na koljeno, i time spasiti ~ovjeka. ^esto su u kasidama hvalili sebe, ali su znali hvaliti i druge, pa ~ak i tu|e vladare ipoglavare ako to zaslu`uju. Arap je iskazivao ~ast prema gostu, nude}i mu vino, bezkojega nisu smjeli govoriti o ~asti. Stoga je upotreba vina bila ~vrsto vezana za “kerem”,pa su ga opjevali u svojoj poeziji. Arapi su samo stablo gro`|a nazivali “stablo ~asti”, avino su nazivali “k}er ~asti.” U plemenita svojstva Arapa ubrajalo se i kockanje. Smatrali su da je kockanje put, tj.sredstvo dru`enja, gdje }e pobjednik pokazati svoju plemenitost i dobrotu, jer }e od dobitkanahraniti siroma{ne. Vino je na mnogo mjesta spomenuto u Kur’ani - kerimu, a uporedo snjim i kockanje. Uzvi{eni Allah, d`.{., ka`e:
  42. 42. 44 Zape~a}eni d`enetski napitak “Pitaju te o vinu i kocki, reci: ‘Oni donose veliku {tetu, a i neku korist ljudima, samo je {teta ve}a od koristi.’” (2:219) 2. U lijepo pona{anje Arapa spada i po{tovanje ugovora. Ugovor je za njih zna~io vjerski~in kojeg su se ~vrsto dr`ali. a za njegov interes bili su u stanju i svoju djecu `rtvovati iognji{ta razoriti. O tome nam govore Hanij bin Mes’ud [ejbanija, Samuel bin Adij i Had`ib binKerara Temimije. Rijetko se, vrlo rijetko, de{avalo da se ugovor prekine. 3. Osje}aj li~ne ~asti i ponosa rezultirao je odbijanjem bilo kakvog poni`enja i ugnjetavanja.Iz toga je proizilazilo da su vrlo rado pokazivali hrabrost, ali i ljubomoru, te su veoma brzoreagirali u danim situacijama. Oni nisu mogli da ~uju rije~i koje imalo miri{u na sramotu inepravdu, a da ne bi sko~ili i latili se sablje i koplja, pa u rat ako treba, odmah i odjednom, nevode}i ra~una da i sebe `rtvuju na tom putu. 4. Nisu odustajali od svojih odluka. Ako odlu~e uraditi ne{to u ~emu vide svoju slavu iponos, od toga ih ni{ta ne mo`e odvratiti, i ~ak su svoje `ivote dovodili u opasnost na putuizvr{enja svojih odluka. 5. U njihove eti~ke vrline spada i blagost, dostojanstvo i smirenost. Opjevali su ih ustihovima, iako su s druge strane, kontrirali juna{tvu i brzini borbenog djelovanja. 6. Beduinska bezazlenost i neuprljanost civilizacijom i drugim spletkama, proizvele sukod Arapa iskrenost, povjerenje i ~uvanje od izdaje i klevete. Vidimo iz svega spomenutogda su Arapi, uza sve ove svoje pozitivne i negativne karakteristike, kada se doda geografskii strate{ki polo`aj Arabije u odnosu na cio svijet, bili s razlogom odabrani kao narod daponesu te{ko breme Objave upu}ene cijelom ~ovje~anstvu i da ba{ oni budu vodi~i ljudskomdru{tvu, tj. ljudskom ummetu. Iako su napomenute vrijednosti manjkave u nekim stvarima, a dobre u nekim drugim,ipak su u osnovi dobar temelj lijepim vrlinama od kojih je imao koristi cio ljudski rod,posebno kad je do{lo do ispravki koje je u~inio islam. Od svih spomenutih ta~aka vjerovatno su najvrjednije: po{tivanje ugovora, osje}ajli~ne ~asti i ponosa, ustrajnost u izvr{avanju svojih odluka. Nemogu}e bi bilo bez svega ovoga, pobijediti zlo i razvrat, a uspostaviti sustav pravdei dobra. To je bilo mogu}e jedino s ovakvim potencijalom snage i razuma. Arapi su imali idruge vrijednosti, ali nam nije cilj da o njima op{irno pi{emo.

×