1.
Metode istraživanja stanica

2.
Mikroskopija
• Mikroskop (grč. micron – malo, scopein – gledati)  Optički insturment za
promatranje objekata nevidljivim ljudskom oku.
• U 19. st. Carl Zeiss sa svojim suradnikom Ernstom Abbeom usavršio ondašnji
složeni mikroskop te postigao moć razlučivanja od 0,5 mikrometara [μm].

3.
Optički ili Svjetlosni mikroskop
•  Najuobičajeniji tip mikroskopa, ujedno i prvi konstruiran.
• Glavni dijelovi: 1. objektiv – stvara povećanu realnu sliku predmeta
2. okular – omogućava promatranje slike
Može imati povećanje do 1500 puta (imerzijski objektivi).

4.
Ostali dijelovi svjetlosnog mikroskopa
• Ostali dijelovi svjetlosnog mirkoskopa su: 1. stalak (zrcalo/rasvjeta)
2. stolić (stavljamo preparat)
3. kondenzor (sustav leća)
4. iris-zaslon
5. tubus (makro/mikro vijci)

5.
Elektronski mikroskop
• Louis de Broglie 1929. otkrio da se čestice(elektroni) gibaju poput vala te da
imaju valnu duljinu.
• Omogućena znatno veća moć razlučivanja kod mikroskopa.

6.
Moč razlučivanja
• Sposobnost mikroskopa da dvije bliske točke prikaže odvojeno.
• Elektronski mikroskopi umjesto vidljive svjetlosti koriste zraku elektrona, te
ju usmjeravaju koristeći elektromagnetsko polje.

7.
Povećanje
• Razlučivost elektronskog mikroskopa je puno manja od one svjetlosnog, oko
0.1 – 0.2 nm.
• Oko 1000 puta veća moć razlučivanja(povećanje do 100 000 puta)!

8.
Stanično frakcioniranje
• Postupak rastavljanja stanica na sastavne dijelove.
• Nakon kidanja stanica manje st. komponente se na osnovi različite gustoće
odvajaju cetrifugiranjem(centrifuga).

9.
Autoradiografija
• radiografsko snimanje pri kojemu je masa tijela koje se snima izvor zračenja
• izvodi se s pomoću radioaktivnih izotopa

10.
Primjena
• primjenjuje se za praćenje sinteze makromolekula i izmjene tvari u
organima.
• Pomoću nje otkriveno da se RNA sintetizira u jezgri, te da se DNA
udvostručuje u jezgri..

11.
Kultura stanica
• Metoda nasađivanja stanica mnogostaničnih organizama na odgovarajuće
hranjive podloge(tekući hranjivi medij).
• Posuda s hranjivom podlogom mora biti sterilna!

12.
Primjena
• Veoma raznolika primjena, npr. U suvremenoj poljoprivredi i
biotehnologiji(oplemenjivanje biljaka, GMO,odstranjivanje virusnih bolesti
sadnica..)

13.
Računala
• Upotreba računala jedan je od neizostavnih dijelova biologije kao znanosti.
• Računalni su dio mikroskopije i mnogih medicinskih dijagnostičkih metoda.

14.
Korist od računala
• Pomoću računala se istražuju i objavljuju istraživanja, te je omogućena brža
komunikacija i izmjena informacija.
• Bioinformatika

15.
KRAJ
• Napravio: Luka Vidović 1. oga