Od Baroka do velegrada

2,655 views

Published on

Published in: Education
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
2,655
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
58
Actions
Shares
0
Downloads
67
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Od Baroka do velegrada

  1. 1. Od baroka do XIX st i velegrada Urbanizam
  2. 2. VAUBAN: NEUE BREISACH, 1698. god. <ul><li>Primjer barokne fortifikacije i prostorne organizacije, koja se u ovom slučaju nije morala prilagođivati staroj srednjovjekovnoj jezgri, jer je grad novoizgrađen. Snimka pokazuje da je riječ o trostrukoj fortifikaciji u obliku osmerokutne i šesnaesterokutne zvijezde. Ulice se, međutim, ne šire radijalno, </li></ul><ul><li>već se ravnaju po pravokutnom rasteru tvoreći pravilne blokove (45 × 60 m). U samoj sredini grada nalazi se trg kvadratnoga tlocrta sa zgradama javnog karaktera. Široke, ravne ulice i velik, prazan središnji trg omogućuju lagano kretanje vojske, čiji su zahtjevi upravo diktirali takav plan. </li></ul><ul><li>Na mjestu srušenih fortifikacija danas se nalaze zelene površine koje svojim rasporedom </li></ul><ul><li>čuvaju njihov oblik. </li></ul>
  3. 3. Koje urbanističke zahvate prepoznajemo?
  4. 4. Kružni trg i radijalno spojene ulice
  5. 5. Koje elemente grada prepoznajemo? Objasniti rečenicu: Versailles je utjecao na oblikovanje europskih i kolonijalnih gradova. Louis Le Vau, Le Notre: Versailles 1642 - 1686
  6. 6. Torino
  7. 7. Petrograd Tri zrakaste avenije usmjerene prema carskom dvoru Natječaj 1763. u vrijeme Ekatarine II
  8. 8. Velika Britanija <ul><li>Spajanje – grad + krajolik + scenografija </li></ul>Bath (John Wood i Indigo Johns; 1782.) – mjesto za zabavu, ladanje i odmor aristokracije
  9. 10. Edinburgh 1767. James Craig <ul><li>Tri uzdužne ulice, sedam poprečnih </li></ul><ul><li>Longitudinalni perivoji, vrtovi u unutrašnjosti blokova </li></ul>
  10. 11. Što je prikazano?
  11. 12. Karlsruhe Osnovan 1715. naglašena radialna šema ulične mreže - u gradu i u parku. Izgradnja kuća bila je propisana. Diferencijacija ulica po stupnju otmjenosti
  12. 13. Gradovi XVII i XVIII st. <ul><li>Europski gradovi </li></ul><ul><ul><li>Oblikovanje grada na već postojećoj (srednjovjekovnoj) jezgri </li></ul></ul><ul><ul><li>XVI i poč. XVII st. – utjecaj Italije </li></ul></ul><ul><ul><li>XVII i XVIII st. – utjecaj Francuske (Versailles) </li></ul></ul><ul><ul><li>Simetrija, geometrija, monumentalnost </li></ul></ul><ul><li>Kolonijalni gradovi </li></ul><ul><ul><li>Bez povijesnog nasljeđa </li></ul></ul><ul><ul><li>Utjecaj baroknih urbanističkih zahvata u Europi </li></ul></ul><ul><ul><li>Tlocrtne osnove: spontana shema, ortogonalna mreža, ortogonalno-dijagonalna mreža </li></ul></ul>
  13. 14. Širenje američkih gradova <ul><li>Gradnja radničkih predgrađa </li></ul><ul><li>Gradnja vila uz glavne ceste izvan grada </li></ul>
  14. 15. SAD - planiranje <ul><li>1785. Kongres uvodi tzv „Zemljišni propis“. Po tom propisu cjelokupno područje zemlje je premjereno u cjeline od 10km2, a svaka 16.parcela ostaje slobodna za gradnju škole. To je omogućilo da gradovi rastu u planskim kvadratima, u obliku koji je poznat kao „horizontalni grad“. </li></ul>
  15. 16. Washington <ul><li>George Washington (1.predsjednik) 1790. izabire mjesto za gradnju glavnog grada </li></ul><ul><li>Pierre Charles L’Enfant – 1791. plan novog grada </li></ul><ul><li>Središte – pravokutni trokut: Capitol, White House, Washington memorial </li></ul><ul><li>Simbolična uloga glavne ulice – Pensilvania Avenue – spajanje zakonodavne i izvršne vlasti </li></ul>
  16. 17. Ortogonalna mreža – New York <ul><li>1624. Nizozemci osnivaju Novi Amsterdam </li></ul><ul><li>Neplanirano naselje na otoku Manhattan </li></ul><ul><li>1664. Britanci osvajaju, promjena imena u New York </li></ul><ul><li>1811. nastanak ortogonalne mreže: 12 uzdužnih avenija; 155 poprečnih ulica / Brooklin Bridge otvoren 1883. </li></ul><ul><li>Prva zgrada s dizalom – 1873. </li></ul>East River
  17. 18. Industrijalizacija i grad <ul><li>Industrija iziskuje povećanje broja radnika (u usporedbi s manufakturom) -> povećanje stanovništva u gradovima </li></ul><ul><li>XIX st. špekulacije sa cijenama zemljišta -> loši uvjeti stanovanja (sanitarije, osvjetljenost, prozračivanje stanova); kaotična gradnja unatoč </li></ul><ul><li>Nastanak slamova – primjer: „U Manchesteru 1841. god. u 109 kuća živjelo je 15 do 20 ljudi u jednoj sobi, a 1843. i 1844.god. bila su na 700 ljudi samo 33 zahoda. Prema podacima iz 1845. god. na jednom krevetu spavalo je od 3 do 8 osoba,na 212 ljudi dolazio je jedan zahod, a vode nije bilo u cijelim četvrtima“. </li></ul>
  18. 19. Utopija <ul><li>Socijalisti-utopisti razrađuju nove koncepte gradova povezanih s prirodom: </li></ul><ul><ul><li>Charles Fourier: koncept povratka prirodi – Ville de Garantisme: središte – trgovina i administrativni dio, potom industrija, pa poljodjelstvo, stanovanje koncentrirano na jednu zgradu, širina ulica 18 m. </li></ul></ul><ul><ul><li>Robert Owen – komunistička općina – kolonija - zajednički poslovi u sredini, stanovanje oko jezgre </li></ul></ul>New Harmony
  19. 20. Vrtni grad <ul><li>Ebenezer Howard – ideja vrtnog grada (1898. Garden cities of tomorow ) </li></ul><ul><ul><li>Organski grad s ograničenim brojem stanovnika </li></ul></ul><ul><ul><li>Satelitska naselja </li></ul></ul><ul><ul><li>Centralno naselje – 58000 stanovnika; okolna naselja – 32000 stanovnika na 14400 ha </li></ul></ul><ul><ul><li>Na oblikovanju grada trebao bi raditi interdisciplinarni tim stručnjaka </li></ul></ul><ul><ul><li>Savjetuje da industrija koristi električnu energiju (tadašnji standard – ugljen) </li></ul></ul>
  20. 21. Neka rješenja XIX st.
  21. 22. Beč – 1858/59; povezivanje starih i novih djelova grada, rušenje zidina, oblikovanje ulice Ring
  22. 23. Milano – korištenje i proširivanje postojećih ulica, uvođenje ortogonalnih osi
  23. 24. Barcelona, 1859. – novi dio grada se naslanja na stari u ortogonalnoj mreži (urbs quadrata) koja omogućuje širenje; računa na veliki demografski razvoj; manjak perivoja nadomještaju ulični drvoredi

×