Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

Riznica 12 za web

144 views

Published on

Časopis učenika Srednje ekonomske škole Joze Martinovića, Mostar

Published in: Education
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

Riznica 12 za web

  1. 1. List Srednje ekonomske škole Joze Martinovića u Mostaru Školska 2017./18. godina, br. 12, www.ekonomska-mostar.com RIZNICA12 Kruh naš svagdanji Dani hrvatskoga jezika 2018. Posjet franjevačkoj knjižnici Ohrid - jedno od najstarijih europskih naselja pod UNESCO-vom zaštitom Ekonomska u posjetu Zagrebu i okolici
  2. 2. Novinarska sekcija: Jelena Pehar, IV. a Ilirjana Spaći, IV. a Doris Bošnjak, IV. d Nikolina Pinjuh, IV. d Ivan Stojčić, IV. d Pero Krešo, IV. d Draženka Karačić, prof. Zdenka Leženić, prof. Suradnici: Draženka Penavić, prof. Kornelija Marijanović, prof. Karolina Vrljić, prof. Ana Šutalo, prof. Goran Prodanović, prof. Antonija Nikolić, prof. Antonija Mustapić, pedagoginja Ilustracije: Lea Knežević, III. b Fotografija: uredništvo Nakladnik: Srednja ekonomska škola Joze Martinovića u Mostaru Kralja Tomislava 1 88000 Mostar RIZNICA Školska 2017./18. godina, br. 12, www.ekonomska-mostar.com 12Riznica List Srednje ekonomske škole Joze Martinovića u Mostaru Riječ uredništva Dragi čitatelji, evo nam još jedne Riznice, dvanaeste u nizu. I ove nas je školske godine bilo svugdje: od Zagreba do Ohrida, od Livna do Blidinja. Natjecali smo se, družili, zabavljali, hoda- li i putovali te, što je najvažnije, učili o sebi i životu koji nas čeka i zove. Nadamo se da će vam lista- nje ovoga broja biti zanimljivo i da ćemo vas potaknuti da nam se pridružite u uredništvu. Želimo vam sretan svršetak na- stavne godine. Vidimo se u rujnu na novim zadatcima. Uredništvo Od najstarijih vremena kruh je os- novna živežna namirnica u prehrani ljudi. Mijesio se od žitarica koje smo mi danas pomalo zaboravili: od pi- rova, ječmena, ražova, a kasnije i od pšeničnoga brašna. Kruh se nije rezao, nego lomio. Brojni su običaji diljem svijeta u pripravljanju kruha i često se razlikovao svakodnevni kruh i kruh koji se pripravljao za svetkovi- ne. Kruh se smatrao Božjim darom i izvorom čovjekove snage, ali i znak zajedništva i prijateljstva. I danas se naše obitelji tradicionalno okupljaju oko svečana stola na kojem posebno mjesto ima upravi kruh. Brojene su fraze koje govore o važnosti kruha u našoj kulturi. Dati djeci kruh u ruke i imati kruh u rukama znači ima- ti osiguranu egzistenciju. Dijeliti s nekime kruh znak je gostoljubivosti i iskaz je bratske ljubavi. Temeljna kršćanska molitva Očenaš također spominje kruh, ali ne smo kao jelo, nego i kao duhovnu hranu. Kruh naš svagdanji Dani kruha 2017. Dani kruha postala je manifestacija kojom već tradicionalno u listopadu slavimo upravo kruh ‒ i kao jestvinu i kao simbol obilja, rađanja i plodo- va, davanja drugomu. I ove su godine mostarske srednje škole na šetali- štu parka Zrinjevac upriličile prigodan program u čast ovoj praiskonskoj namirnici bez koje danas ne bismo mogli zamisliti svoj dan. Učenici su kruhom, kolačima i raznovrsnim pecivom iskazali ljubav pre- ma životu i solidarnost prema najpotrebitijima. Ovoga puta prikupljeni su prilozi za oboljelu djevojčicu Anu Ritu Puljić. Simbol kruha ne predstavlja samo hranu koji trebamo svaki dan, već duhovnu okrjepu koju nam daje snagu za život. Ivan Stojčić IV. d Školska 2017./18.2 Riznica 12
  3. 3. Vijeće učenika Program prevencije nasilja i rodno zasnovanog nasilja i promoviranje zdravih stilova života kod mladih – NVO „SNAGA MLADIH“ (YOUTH POWER) Ovaj program službeno je implementiran u GPP-u naše škole 2017./2018. godine te se krenulo s aktivnostima na njegovu provođenju. Pedagozi su zavr- šili trodnevnu obuku – stručno usavršavanje na danu temu te odabrali uče- nike koji su također trebali proći adekvatne treninge kako bi postali vršnjački edukatori. Naše učenice i učenici sljedeće će tri godine igrati važnu ulogu u edukaciji svojih vršnjaka. Završen je prvi dio planiranih aktivnosti – radionice na satima odjelske zajednice koje su izvodili učenice i učenici prvih, drugih i trećih razreda svojim kolegama u različitim odjelima. Određene su i dvije profesorice koordinatorice ‒ Žana Divić i Nikolina Margeta ‒ koje će pratiti i pomagati u radu u ovim aktivnostima. Snaga mladih naše škole su: Deni Prekpalaj, 1. a, Micah Thomas, 1. a, Anđela Boban, 2. d, Vanna Marić, 2. e, Petra Marković, 2. e i Lea Knežević 3. b TJEDAN MIRA U mjesecu svibnju prigodnom je izložbom učeničkih likovnih i li- terarnih radova obilježen Tjedan mira. Radovi su izloženi u školskom predvorju kako bi ih vidjeli naši učenici, profesori, roditelji i drugi. Naši su učenici kroz svoje stvaralaštvo podsjetili da čovječanstvo ne smije rješavati probleme ratovima i sukobima, nego dogovorom i kompromisom ljubavlju i razumijevanjem. Prilog pripremila Antonija Mustapić, pedagoginja „Nitko, ni u jednom životnom trenutku i bez obzira na tjele- sno, psihološko ili socijalno stanje, ne smije biti promatran kao teret za zajednicu.“ U povodu božićnih i novogodišnjih blagdana članovi Vijeća uče- nika osmislili su zabavni program za djecu i mlade s posebnim potrebama o kojima skrbi Sv. obitelj. Pomno su birani darovi kojima smo ih željeli razveseliti i donijeti još veću radost koju nam sam Božić daje. Pjesma i ples bili su neizostavan dio druženja Pero Krešo, IV. d Školska 2017./18. 3Riznica 12
  4. 4. Dan obilježavanja osoba sa Downovim sindromom Dana 21. ožujka obilježava se Svjetski dan osoba s Downovim sindromom. Nije slučajno odabran baš taj nadnevak ‒ 21. III. simbolizira tri reprodukcije 21. kromo- soma, što je glavno genetsko obilježje osoba s Downovim sindromom. Simbol Dana Downova sindroma su šarene čarape jer ih te osobe ne mogu spariti, stoga danas ljudi širom svijeta oblače upravo šarene čarape kako bi iskazali potporu borbi osoba s Downovim sindromom da se što bolje integriraju u društvo.  I naši su učenici podržali tu akciju okupivši se u hodniku škole noseći na sebi šarene čarape. Jelena Pehar, IV. a Vijeće učenika Jedna kap zaista može promijeniti život Teče i teče jedan slap. Što u njem znači moja mala kap? (D. Cesarić) Kao i svake godine, 8. studenoga 2017. djelatnici i učenici Srednje ekonomske škole Joze Martinovića odazvali su se akciji darivanja krvi. Velik broj učenika zadovoljio je tra- žene zdravstvene uvjete i bili su u mogućnosti dati krv. Zahvaljujemo na ljubaznosti i susretljivosti dje- latnika i učenika naše škole koji su pridonijeli da se ova humanitarna akcija uspješno realizira. Pero Krešo, 4. d Školska 2017./18.4 Riznica 12
  5. 5. DANI EUROPSKIH JEZIKA Europski dan jezika 2017. Europski dan jezika obi- lježava se svake godine 26. rujna. Od 2001. godine na taj dan slavimo jezičnu ra- znolikost našega kontinenta s više od 200 europskih jezika i 24 službena jezika Europske unije. U povodu toga dana u organizaciji Mreže europskih kulturnih instituta i Misije OESS-a pored Gimnazije Mo- star organizirane su brojne aktivnosti. Naravno, ni učeni- ci naše škole nisu propustili taj zanimljivi događaj. Ispred sekcije Deutsch Klub i Aktiva profesora stranih jezika, zajedno sa svojim profesoricama njemačkoga i hrvat- skoga jezika Karolinom Vrljić i Ljerkom Vrdoljak sudjelovali su na službenoj ceremoniji otvaranja u 10 sati, kao i na raznim radionicama nakon toga. O važnosti učenja stranih jezika i o tome kako je jezična raznolikost neiz- mjerno bogatstvo govorili su ministar obrazovanja, znanosti, kulture i športa HNŽ-a Rašid Hadžović, ravnatelj Gimnazije Mostar Haris Idriz, kao i zamjeni- ca ravnatelja Ankica Ćović te predstavnici OESS-a, EU Info centra te American cornera Mostar. Osobito je bilo zanimljivo kada su nam predstavnici Francu- skoga instituta u BiH, Goethe Instituta, Austrijskog instituta, veleposlanstva Češke Republike, Španjolske, Francuske, Mađarske, Slovenije, Grčke, Italije i Austrije zaželjeli ugodan i aktivan Europski dan jezika svaki na svome jeziku. Nakon toga obišli smo štandove europskih država na kojima smo izvlačili ceduljice sa željama na talijanskom, igrali memory igru na španjolskom, sa- znali niz zanimljivih informacija o Grčkoj, Njemačkoj, Češkoj… Potom smo bili na tečaju slovenskoga jezika te naučili brojiti, predstaviti se, izreći ras- položenje na slovenskom , a poslije smo imali priliku učiti i španjolski, njemački, francuski, talijanski te grčki. Jeste li znali da na svijetu postoji više od 6.000 jezika? Samo u Europi ima više od 220 jezika, a svi predstavljaju bogatstvo i ra- znolikost svojih kultura. Njegovanje jezične raznolikosti i čuvanje jezične baštine nije važno samo zbog promicanja kulturne različitosti i toleran- cije, nego i zbog opasnosti od izumiranja gotovo polovine svjetskih jezika čime bi ljudska populacija izgubila neprocjenjivo bogatstvo. Koji su službeni jezici Europske unije? Dvadeset četiri službena jezika EU-a su: bugarski, hrvatski, češki, danski, nizozemski, engleski, estonski, finski, francuski, njemački, grčki, mađar- ski, irski, talijanski, latvijski, litavski, malteški, poljski, portugalski, ru- munjski, slovački, slovenski, španjolski i švedski. Koliko jezika znaš, toliko vrijediš  Poznavanje više stranih jezika postalo je nužnost i znanje jednoga stranoga jezika više nije dovoljno. Zbog očuvanja europske jezične i kulturne raznolikosti te ostvarenja uspješne komunikacije unu- tar EU-a potrebno je tijekom obveznog obrazovanja svakom učeni- ku omogućiti učenje barem dva strana jezika. Interaktivne radionice Školska 2017./18. 5Riznica 12
  6. 6. Otkako znam za sebe s riječima prijateljujem, riječi su moja muka riječi su moja radost, riječi su moje prokletstvo, riječi su moja utjeha, riječi su život moj. Stihovi su to meni dragoga pjesnika Dragutina Tadijanovića, uz kojeg sam odrastala. Uistinu, riječi su naš život i njihovu snagu i moć svakodnevno osjećamo. Najveća čovjekova sreća jest kada želi istraživati, promatrati, čitati, uspoređivati, zaključivati, vrjednovati te uživati u blagodatima neiscrpnoga bogatstva koje ljudski um može dokučiti, srce oplemeniti, a dar govora s drugima podijeliti. Kompetencije kritičkoga mišljenja, logičnoga rasuđivanja, uvjerljivoga zagovaranja, oslobađanje od javnoga nastupa i argumentiranoga dijaloga izvrsne su za odgoj i obrazovanje. Iako smo još debatni klub u povoji- ma, želimo iskoristiti snagu riječi, kritički promišljati i djelovati za bolje sutra. Draženka Penavić, prof. Ja možda griješim, a vi ste možda u pravu, ali mi zajedničkim nastojanjem možemo dosegnuti istinu. (Lea Knežević) Debatni klub Obrazovanje bez diskriminacije Za sudionike finalnoga kviza Obrazovanje bez diskriminacije i su- dionike debate u sajamskoj aktivnosti Upoznaj Europu organiziran je jednodnevni izlet u Sarajevo. Nagrađeni učenici su Pero Krešo i Anja Pavlović, učenici 4. d, Ante Škegro, učenik 1.a, te Marija Vidović, učenica 2. A, s profesoricama Ta- tjanom Raspudić i Draženkom Penavić. Prvo odredište naših srednjoškolaca bi je posjet Parlamentarnoj skupštini BiH. Potom smo posjetili Gradsku vijećnicu, najljepši objekt iz austrou- garskoga razdoblja. Na samome ulazu oduševili su nas kamene ograde, klesani i iscrtani ornamenti, starinski izgled drvenih predmeta. Nakon osvježenja i ručka uslijedio je posjet Središnjem izbornom povjerenstvu gdje su nas dočekali predstavnici ove institucije. Nakon predavanja učenici su postavljali pitanja o radu povjerenstva, otvoreno raspravljali o aktualnoj problematici javnoga i političkoga života. Potvr- dili su da mladi žele aktivno sudjelovati i utjecati na bolju budućnost. Jedan od aktivnih sudionika bio je naš Pero Krešo. Druženje, pjesma i vesela atmosfera potrajala je u autobusu do dola- ska u Mostar u večernjim satima. Anja Pavlović,4.d Marija Vidović, 2.a Gradska vijećnica Mostar Europski parlament mladih u BiH, Regionalni ured u Mostaru, nositelj je sajamske aktivnosti Upoznaj Europu. Interaktivna radionici o toj temi održana je 13. travnja 2018. na Pravnom fakultetu Džemala Bijedića. Sred- njoškolci i studenti razgovarali su o Europi i europskim integracijama. Našu školu predstavljali su Ante Škegro, učenik 1. a razreda, i Marija Vidović, uče- nica 2. a razreda. Završna debata održana je u Gradskoj vijećnici 18. travnja 2018. između studenata Pravnog fakulteta i mostarskih srednjoškolaca. Teza debate bila je Treba li BiH ući Europsku uniju? Ante i Marija bilu su dio negacijskoga tima. Snagom argumenta obrazlagali su stajališta svojih timova. U završnom dijelu parlamentarno se raspravljala o aktualnoj problematici u BiH i važnosti sudjelovanja mladih u javnom i kulturnom životu. Timski rad, javna prezentacija i argumentirani dijalog – vještine su koje su pokazali naši učenici. Draženka Penavić, prof. Debatni klub Riječju na riječ, za i protiv Samo argumentirano, molim Škole u programu Centra za kulturu dijaloga BiH održale su 14. ve- ljače 2018. prijateljsko druženje i debatu. Učenice Anđela Boban, 2. d, Luciana Džalto, 4. e, i Marija Vidović, 2. a, s profesoricom Draženkom Penavić odazvale su se pozivu domaćina Karađoz-begove medrese. Teze ovogodišnje debate odnosile su se na dvije posve različite teme o kojima su učenici vodili žestoku raspravu. Prva teza odnosila se na osiguravajuća društva: Ako osiguravajuća društva imaju različite tarife za osigura- vanje osoba s invaliditetom u odnosu na osobe bez invaliditeta, vrše diskriminaciju (A/N). Druga teza postavila je aktualno pitanje nasilja, ali ovaj put u muškom svijetu: Sprječavanje muškarcima korištenje spreja za samoobranu je diskriminacija (A/N). Svi naši susreti postali su poprište izmjene i obrane argumenata. Uz ugodnu atmosferu i druženje te kulturu dijaloga radujemo se novim te- mama i druženjima. Marija Vidović, 2. a Školska 2017./18.6 Riznica 12
  7. 7. Debatni klub Sajam PZV-a ‒ Livno 2018. Ovogodišnji Sajam PZV-a održan je u Livno. Od svih poduzeća za vježbu (PZV) iz naše škole čast sudjelovanja na sajmu pripala je poduzeću EIC d. o. o. Mostar koje su predstavljali Mia Šulenta, Marino Zadro i Ivana Rajič iz IV. b. U Livnu su nas dočekali ravnatelj Srednje ekonomske škole Livno Miroslav Ćurić i profesor Slaven Niče. Uredili smo štand i pripremili sve što nam je bilo potrebno za pre- zentaciju našeg poduzeća za vježbu, uz nezaobilazno dru- ženje s ostalim učenicima. Sajam je otvorio ministar zna- nosti, kulture i športa Petar Galić, a ravnatelj Miroslav Ćurić uputio nam je prigodnu dobrodošlicu. Bio je tu i zabavni program za koji su se pobrinuli učenici Srednje ekonomske škole Livno. Na sajmu je sudjelovalo 10 poduzeća za vježbu iz raznih škola: Srednje strukovne škole Livno, Srednje škole Kupres, samih domaćina ‒ Srednje ekonomske škole Livno te naša malenkost . Projekt je realiziran pod pokrovitelj- stvom Vlade HBŽ-a i gradonačelnika Livna Luke Čelana. Nakon što je sajam uspješno priveden kraju, domaćini su nas počastili ručkom i ugodnim druženjem. Ali to nije bio kraj našega puta. Pri povratku smo svratili u Ekoselo Grabovica, koje nas je oduševilo. Iz cijeloga kompleksa pruža se predivan pogled na Buško je- zero. Toplo preporučamo svima za ugodan jednodnevni izlet. Vratili smo se kućama u Mostar u kasnim popodnevnim satima, pomalo umorni od puta i svih događanja, ali zadovoljni i puni doživljaja. Ivana Rajič, IV. b Školska 2017./18. 7Riznica 12
  8. 8. Dani hrvatskoga jezika 2018. Od iskona bje slovo... Pod pokroviteljstvom Zavoda za školstvo i ove smo godine obilježili 24. Dane hrvatskoga jezi- ka. Kako bi se ovoj manifestaciji dao što veći značaj i naglasila vrijednost hrvatskoga jezika koju on ima u povijesnim mijenama kroz koje je prolazio, upriličeno je nekoliko aktivnosti u suradnji s odgojno-obrazovnim i kulturnim institucijama HNŽ-a. U ponedjeljak 12. ožujka maturanti su sa svojim profesorima posjetili knjižnicu pri franje- vačkom samostanu sv. Peta i Pavla, gdje ih je knjižničar fra Ante Marić proveo kroz povijest ovoga samostana, ali i kroz povijest hrvatskoga jezika i kulture koja je izravno vezana za Herce- govačku franjevačku provinciju. Sjećanje na objavu Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika (17. ožujka 1967.) obilježili smo na satima hrvatskoga jezika koje smo posvetili povijesti hrvatskoga jezika. U srijedu je u Narodnoj knjižnici prof. Boris Jovanović održao radionicu o glagoljici, a Milena Jukić-Bandić učenicima nižih razreda predstavila slikovnicu Fran i Marta u oblacima. U četvrtak je održano natjecanje recitatora osnovnih, a u petak srednjih škola. Ovogodišnji domaćin srednjih škola bila je upravo naša škola. Tu su nam čast lani priskrbili naši učenici Karla Arapović i Danijel Šain koji su Karlinom pjesmom Hodaj pored mene osvojili prvo mjesto. A i ove smo godine bili uspješni. Pjesma Budi kap maturantice Ivane Raič, koju je recitirala učenica Petra Papac, osvojila je drugo mjesto među mladim autorima, možebitno budućim pjesnicima. U zabavnom dijelu programa nastupali su naši učenici koji su pokazali zavidno glazbeno umijeće te izmamili komplimente publike. Hvala im na trudu koji su uložili u svoj rad i dostojno predstavili našu školu, učenike i profesore. Radujemo se sljedećim Danima hrvatskoga jezika kada će domaćin biti Srednja strojarska škola Fausta Vrančića koja je pobijedila pjesmom Rastanak Antonija Zirduma. Aktiv hrvatskoga jezika i novinarska sekcija Interaktivne radionice Školska 2017./18.8 Riznica 12
  9. 9. Dani hrvatskoga jezika 2018. Hrvatski glas u vremenu Zavod za školstvo Mostar u su- radnji s odgojno-obrazovnim i kul- turnim institucijama HNŽ-a obilježio je 170. obljetnicu hrvatskoga jezika u javnoj uporabi i 50. obljetnicu objavljivanja Deklara- cije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika. Program je počeo od 2. sata jutarnje smjene. U osnovnim i sred- njim školama sat hrvatskoga jezika posvećen je obilježavanju ovoga važ- noga nadnevka. Učenici i profesori u našoj školi pripremili su interak- tivne radionice o povijesti jezika i ukrasili predvorje i kabinete radovi- ma. Tijekom prijepodneva održana je tribina sa studentima hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu. Za učenike i studente pri- premljen je poetsko-scensko-glaz- beni kolaž Hercegovina IV. u Hrvat- skom narodnom kazalištu Mostar. U Narodnoj knjižnici HNŽ-a održano je predavanje o temi Od anoni- mnosti do kanonizacije - primjeri znamenitih hrvatskih književnica. U galeriji Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u 18 sati započeo je svečani program. Govorom Ivana Kukuljevića Sakcinskog u izvedbi glumca Roberta Pehara prisjetili smo se važnosti obilježavanja ovoga važnoga nadnevka za hrvatski jezik. Nazočne je pozdravila savjetnica za hrvatski jezik Lidija Jerković. Skupu su nazočili predstavnici navedenih institucija i svojim izlaganjima go- vorili o povijesti jezika i Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskoga jezika te važnosti očuvanja kulture i tradicije. Dodijeljene su nagrade učenicima/ studentima za najbolji literarni rad i pjesmu o temi Hrvatski glas u vreme- nu. Učenici naše recitatorske sekcije sudjelovali su na županijskom na- tjecanju. Nagrađena je Matea Ravlić, učenica 4. e razreda, koja je osvojila drugo mjesto. Priznanja i nagrade uručio je Nevenko Herceg, premijer HNŽ-a. Doprinos svečanosti dala je Karla Arapović, prošlogodišnja pobjednica na Danima hrvatskoga jezika, recitirajući stihove Slavka Mi- halića Hrvatski jezik. Draženka Penavić, prof. Interaktivne radionice Školska 2017./18. 9Riznica 12
  10. 10. Dani hrvatskoga jezika 2018. Posjet franjevačkoj knjižnici FRANJEVAČKA KNJIŽNICA Školska 2017./18.10 Riznica 12
  11. 11. Dani hrvatskoga jezika 2018. U sklopu obilježavanja Dana hrvatskog jezika maturanti mostarskih sred- njih škola posjetili su franjevački samostan Petra i Pavla u kojem se nalazi i bogata knjižnica. Domaćin susreta fra Ante Marić upoznao nas je s poviješću samostana i proveo nas kroz knjižnicu. Franjevačka knjižnica jedna je od najstarijih knjižnica u ovim krajevima. Knjižnica broji gotovo stotinu tisuća svezaka različitih monografija i više od tri tisuće naslova periodike. Tijekom Domovinskoga rata samostan je pretrpio strašna razaranja, a nije bila pošteđena ni knjižnica koja je potom obnovlje- na prema svim suvremenim propisima knjižničarstva te je danas zajedno s čitaonicom dostupna svekolikoj javnosti na korištenje. Posebno je naklona učenicima i studentima koji traže pomoć i literaturu za pisanje seminarskih i maturalnih radova. U tome im svesrdno pomažu i fra Ante, kao voditelj knjiž- nice, i knjižničarka Zdravka Šilić. Franjevci su zaslužni i za otvaranje prve hrvatske franjevačke tiskare u BiH koja je imala veliki kulturni učinak u cijeloj Hercegovini. U njoj su tiskane prve početnice, pravopisi, knjige fratara i drugih znamenitih ljudi. Krajem 19. st. u Mostaru se otvara i bogoslovija, koja je u stvari bila zametak prve viso- koškolske ustanove, današnjega Sveučilišta. Franjevci su veliku ulogu imali i u kulturnom životu, a prva hrvatska katolička društva u Mostaru utemeljena su u okrilju samostana. Franjevci su oduvijek prisutni u našim krajevima te su nadasve zaslužni za razvoj pismenosti i očuvanja vjere u razdoblju turske opsade. Prilog priredili: Jelena Pehar, IV. a, i Ivan Stojčić, IV. d FRANJEVAČKA KNJIŽNICA Školska 2017./18. 11Riznica 12
  12. 12. BOJE HERCEGOVINE ŠPILJA VJETRENICA Provesti Dan učitelja, koji tako rado obilježavamo svake godine 5. listopada, u obilasku špilje Vjetrenice bila je izvrsna ideja (netko od kolega predložio, a mi prihvatili!). Smještena je na samom jugu Hercegovine u općini Ravno, na zapadnom rubu Popova polja i udaljena je samo 12 km od mjesta Slano na obali Jadranskoga mora. Nama je trebalo putovati više, nekih 80 km iz Mostara. Putovanje autobusom nije teško kada uživate kao malo dijete u tihu žamoru, krajoliku i zrakama jutarnjega sunca, jer krenulo se rano. Pogled ne nam liježe niz ravnicu u potrazi za tračnicama popularnog i svima nam znanog Ćire. „Ovuda je išao Ćiro“, uskliknu netko. Po samu dolasku izne- nađenje, barem za mene, koja sam tu prvi put. Naime, kad smo izašli iz autobusa i uputili se pješice, na vidiku se, potpuno nepregledno i nenadano, pojavila mala kuća pored koje je ulaz u špilju. Dan je još uvijek lijep i sunčan, no mi smo se počeli naglas prebirati o primjerenosti naše odjeće ‒ jesmo li se dovoljno toplo obukli. Oni koji su prije išli savjetovali su nam da pripremimo jakne i obujemo obuću koja se ne kliže jer ipak to je špilja i pušu vjetrovi. Dočekala nas je ljubazna vodičica koja nas je uputila da uzmemo vjetrovke i zaštitne kacige. Ulazimo. Na samom ulazu zapuhnuo nas je snažan vjetar. Temperatura je ovdje konstantno oko 11 stupnjeva, tijekom cijele godine, a što je vani toplije to je vjetar jači (prirod- ni klimauređaj). Morali smo se sagnuti jer su stijene niske. Uočili smo reljefe na samu ulazu – ljudi u lovu. Prošli smo prvu dvoranu i teško se privikavali na mrak. Stigli smo do tzv. vilinog gumna – tu su vile pjevale i zadržavale mladiće unutra. Krećemo se dalje prema zlatnoj dvorani u kojoj se nalazi stijena koju zovu slon te se pažljivo krećemo klizavim kanalom do turskog groblja (skupina stalagmita koji izgledaju kao muslimanski nadgrobni spomenici). Idemo dalje pazeći da se držimo skupine, a i da čujemo što nam sve vodičica može ispričati. Došli smo do mjesta gdje su se skrivali hajduci... I na kraju do endemične životinje, do čovječje ribice koja nas je „čekala“ u jezercu. Svi smo se primaknuli da ju što bolje vidimo, a i fotografiramo. Kažu da je slijepa, a da ima dobar sluh i da može živjeti i do 100 godina. Vrijeme je za povratak i, naravno zajedničku fotku pred ulazom. Vrijeme je za ručak. Mjesto savršeno. Restoran Stanica, spoj ukusne hrane i ugodne atmosfere. Iznenađenje smo priredili našem dragom kolegi Zoranu, pro- fesoru matematike jer mu je bio rođendan. Torta, baloni i svijeće (ne ću kazati broj) upotpunili su naše raspoloženje. Nismo željeli zaobići ni kavu u Trebinju pa smo u ranim poslijepodnevnim satima krenuli prema tom gradiću na Trebišnji- ci... S koje god strane pogledate, boje Hercegovine govore svoju priču, maštovitu i zanimljivu. Draženka Karačić, prof. BOJE HERCEGOVINE Naš profesor Zoran Raič rođen je na Dan učitelja Školska 2017./18.12 Riznica 12
  13. 13. BOJE HERCEGOVINE Kulturna i prirodna bogatstva Hercegovine Boje Hercegovine tema je ovogodišnjeg projekta Sajma srednjih škola koje je održano 15. ožujka 2018. u zgradi Vla- de u Mostaru. Naša škola za- jedno sa Srednjom ekonom- skom školom, Trećom osnov- nom i Četvrtom osnovnom školom činila je tim koji je odabrao temu za akcijski plan Prirodne ljepote hercego- vačkih gradova u slikama. Voditelj tima ispred naše škole bila je Sandra Markić, profesorica povijesti i geogra- fije, s učenicama: Barbarom Cvitković, Lorenom Škutor i Marijom Pehar. U suradnji s navedenim školama realizira- li su navedeni projekt. Cilj ak- tivnosti bio je upoznati učenike s kulturno-prirodnom baštinom našeg kraja te neraskidivoj vezi s prirodom i potrebi za kontinuiranom brigom za nju. Svaki član tima imao je zadatak u istraživanju. Predstavljani su hercegovački gradovi i njihove znamenitosti u malim slikama. Povezivanjem škola ostvare- na je izvrsna komunikacija među učenicima i voditeljima tima. Cilj je bio upo- znati učenike s kulturnim i prirodnim bogatstvima Hercegovine. Zaključak je da smo bogati kako višekulturnošću, tako i prirodnim ljepotama Hercegovine. Turistima koji su u potrazi za novim izazovima neka Hercegovina bude sljede- će odrediše njihova posjeta. A plakat ovog vrijednoga tima potvrdnica ljepota boja Hercegovine. Draženka Penavić, prof. Slike govore i više od riječi PLAKAT BOJE HERCEGOVINE Park prirode Blidinje   U svijetu je mnogo lijepih krajeva s prekrasnim krajolicima, a jedan od njih je poseban. Takav je prostor Parka prirode Blidinje. Učenici i nastavnici naše škole jednodnevnim izletom 16. veljače uvjerili su se u to.  Izlet je orga- nizirao Viktor Blagojević, prof. tjelesnoga odgoja. Dva autobusa učenika krenula su u jutarnjim satima i već oko 10 sati bili smo na Blidinju. Na ulazu nas je dočekalo zaleđeno Blidinjsko jezero okru- ženo Vran planinom i Čvrsnicom koje su prekrivene snježnim pokrivačem. Dan je bio savršen. Ljubitelji skijanja uputili su se prema žičari i spuštali se s padina ovog skijališta. Pojedini su prvi put stali hrabro na skije i odlučili savla- dati ovu vještinu. Drugi su uživali u dječjim radostima: sanjkanju, grudanju, pravili su se i snjegovići, anđeli u snijegu pa sve do ispijanja kava na suncu te uživanju u prekrasnu krajoliku. Selfiji su „padali“ i oni koji su se poskliznuli dočekao ih je gusti snijeg. U večernjim satima krenuli smo prema Mostaru. Iza sebe smo ostavili prekrasan krajobraz, oazu prirode i zdravlja. Ovi krajevi zabilježili su i mnoge priče i legende. Tu su i nezaobilazne priče o hajduku Mijatu Tomiću i Divi Grabovčevoj koje govore o junaštvu i hrabrosti našeg naroda i kraja. Draženka Penavić prof. Centar za kulturu Završna svečanost sajamskih aktiv- nosti održana je 19. travnja 2018. u Centru za kulturu dijaloga. Nazočnima se obratili predstavnici vlasti HNŽ-a i organizatori i nosite- lji sajamskih aktivnosti. Prezentiran je program i izložba o rezultatima rada školskih i istraži- vačkih timova o temi Boje Herce- govine. Izloženi su učenički radovi. Naše cure ponosno su prezentirale plakat njihova tima Boje Hercego- vine. Školska 2017./18. 13Riznica 12
  14. 14. EKSKURZIJA Ekskurzija U posjetu srednjoeuropskim prijestolnicama Napokon je svanuo dan našeg školskog putovanja. Bila je polovica rujna kada smo se svi puni iščekivanja i punih kufera okupili kod stadiona Zrinjski. Utrčali smo u naše buseve, mahnuli roditeljima i krenuli u maturalnu avanturu. Polako smo napustili Mostar i krenuli za Budimpeštu, taj velebni grad na Dunavu koji nas je mirno dočekao u ranim jutarnjim satima. Iako smo bili pomalo umorni i iscrpljeni, nije nas ostavio ravnodušne. Bilo je to lijepo buđenje u ovoj europskoj metropoli za koju nas vežu mnogi povijesni događaji. Sljedećega jutra zaputili smo se prema Pragu. Uz pomoć vodiča počelo je naše upoznavanje s praškim ulicama i zname- nitostima, o kojima smo već toliko čuli od naših profesorica hrvatskoga jezika. Posebno nas je oduševio Karlov most koji je posvećen Janu Palachu. On je bio mladi student koji se zapalio usred Praga i tako postao simbolom između Čeha i Slovaka. (Pokušavali smo se sjetiti hrvatske moderne, nekakvih bečkih i praških studenata, spaljivanja zastava, Vidrića…, ali nije nam baš išlo ) Nakon kulturnoga uzdizanja slijedile su visinske pripreme za noćni život u diskoklubu. Uz ples i pjesmu veselili smo se do jutarnjih sati, a potom smo se preselili u svoje hotelske sobe, na opću radost naših profesora koji su izvrsno svladali sve metode praćenja i provjeravanja. Prag nas je „trpio“ dva, a potom smo se počeli spuštati prema našem jugu. U ranim jutarnjim satima napustiti smo svoje sobe i krenuli prema Beču. Neki su uživo provjeravali svoje poznavanje njemačkoga, no ne baš uvjerlji- vo. Nakon razgledavanja bečkih znamenitosti, uputili smo se prema Prateru. Zucker kommt zu letzt! E tu našoj radosti (a ni ludosti) nije bilo kraja. Taj predivan park bila je posljednja postaja našeg putovanja. Kada smo sjeli u autobus, prepričavali smo jedni drugima što nam se najviše svidjelo, a onda je nastao mir i autobus se pretvorio u spavaonicu. Sretni, zadovoljni i puni doživljaja vratili smo se u naš Mostar. Doris Bošnjak, IV. d EKSKURZIJA Školska 2017./18.14 Riznica 12
  15. 15. EKSKURZIJA EKSKURZIJA Školska 2017./18. 15Riznica 12
  16. 16. IV. a, ekonomisti razrednica Zdenka Leženić Maturanti generacije 2017./18. Anđela Sudar, IV. e učenica generacije IV. b, ekonomisti razrednica Olgica Zovko IV. d, komercijalisti razrednica Draženka Karačić Školska 2017./18.16 Riznica 12
  17. 17. Josipa Arapovic, IV. d portašica godine IV. c, ekonomisti razrednik Viktor Blagojević IV. e, administrativni tajnici razrednica Tatjana Raspudić Školska 2017./18. 17Riznica 12
  18. 18. Ohrid-jednoodnajstarijih europskihnaseljapod UNESCO-vomzaštitom Može li se zamisliti ljepši doživljaj od odlaska na putovanje s kolegama i prijateljima? Na ovo pitanje možete odgovoriti samo ako imate iskustvo i putovanja i druženja. Stručne profesorske ekskurzije upravo su jedan od ta- kvih doživljaja koji se dugo nose u srcu. Profesori naše škole ove su se godine zaputili čak do Ohrida, turističkoga bisera ma jugu Makedonije. Prekrasna priroda, opuštajući ambijent i srdačni ljudi učinili su svoje ‒ dogodila se lju- bav na prvi pogled. Uz stručno vodstvo vodiča Zorana, sveučilišnoga profesora na ohridskom fakultetu za turizam i ugostiteljstvo, zaplovili smo u upoznavanje Ohrida, jednoga od europskih naselja pod UNESCO-vom zaštitom. Ohrid je grad s bogatom povijesnom ostavštinom. Na ovom su se podne- blju kroz povijest ispreplitale brojne kulture da bi nam danas ostavile jedin- stveno mjesto gdje se svatko osjeća dobrodošlim. Danas se ponosi brojnim vrijednim znamenitostima, od kojih su neke stare više tisuća godina. Samuilova tvrđava, 4. st. prije Krista. Tri kilometra masivnih zidina i tornjeva s kojih se pruža sjajan pogled na Ohrid i okolicu. Izvanškolska učionica Školska 2017./18.18 Riznica 12
  19. 19. Antički amfiteatar danas je pozornica Ohridskoga ljeta koje okuplja umjetnike iz cijeloga svijeta. Naravno, kada ste već u Ohridu, nemojte zaboraviti ni na ohridske bise- re, najpoznatiji lokalni suvenir i ponos lokalnih majstora. Samo muškarci znaju tajnu izrade emulzije kojom se, i to ručno, premazuju biseri dobi- veni od školjke bisernice. Nakon što se od školjke oblikuje zrno, ručno se premazuje posebno pripremljenom emulzijom. Osnova za pripremanje emulzije je riblje srebro koje se vadi iz ljuskica endemske ribe plašice, ribe iz Ohridskoga jezera. Ohridsko jezero, koje jednom trećinom pripada i Albaniji, mnogi nazi- vaju i makedonskim morem i rado uživaju na njegovim plažama, a neko- liko turističkih brodova svakodnevno vozi skupine turista iz cijele Europe. Ohrid je vrlo je čist i uredan grad, a najživlje je na glavnoj gradskoj šet- nici, gdje možete kupiti prigodan suvenir, dobro i jeftino jesti ili tek popiti kavu u jednom od brojnih kafića ili slastičarnica. Izvanškolska učionica Ohridsko sveslavensko sveučilište Svakako treba spomenuti sv. Nauma Ohridskog, koji je bio poznat kao uči- telj i organizator crkvenog života, prosvjete i kulture. Bio je suradnik sv. Kle- menta Ohridskog. Obojica su bili učenici sv. Ćirila i Metoda, tvoraca glagoljice, prvoga slavenskoga pisma. Naum je bio jedan od osnivača Preslavske književne škole koja je djelovala u 9. st. i prosvjećivala tamošnji puk, ali i učenike koji su dolazili iz drugih dijelova srednjovjekovne Makedonije i Bugarske i drugih prostora. U Ohridu su osnovali prvo sveslavensko sveučilište na kojem je studiralo oko 3000 stu- denata. Crkvene knjige, pisane ćirilicom, mogu se naći u svim pravoslavnim knjižnicama i bile su baza pravoslavnom kršćanstvu. Klement i Naum osnova- li su i podigli mnogo crkava i manastira. Nakon što su umrli, narod ih je pro- glasio svetcima. Sv. Kliment Ohridski je patron Ohrida, a sv. Naum Ohridski Čudotvorac poštuje se kao svetac koji je imao iscjeliteljsku, čudotvornu moć. U Ohridu se još uvijek čuva tradicija ručne izrade papira i otiskivanja naGutenbergovu stroju. Crkva sv Klimenta Ohridskog Gutenbergov stroj Školska 2017./18. 19Riznica 12
  20. 20. Od Interlibera, zagrebačke katedrale, baroknoga dvorca do samoborskih kremšnita i krapinskoga neandertalca Ekonomska u posjetu Zagrebu i okolici Priredio: Luka Stojkić, II. c Učenici drugih razreda Srednje ekonomske škole Joze Martinovića od 10. do 12. studenoga 2017. bili su u posjetu Zagrebu i okolici. Bio je to izlet edukativno-duhovnoga karaktera koji ćemo zasigurno dugo pamtiti – lijepo smo se družili, bolje upoznali, mnogo toga vidjeli, a i po- nešto naučili! Stigavši u Zagreb, prva je postaja bila Arena Centar gdje smo se malo okrijepili i obavili kratku kupovinu. Nakon toga smo se uputili na Zagre- bački velesajam gdje se održavao 40. međunarodni sajam knjiga Interli- ber. Nestrpljivo smo ušli u paviljon 5 i bili iznenađeni brojem posjetitelja koji nas je dočekao. No, nismo se dali smesti, milijuni raznovrsnih knjiga bili su pred nama. Osobito smo uživali u znanstvenofantastič- nome žanru te neobičnim izdanjima stripova. Svatko je mogao naći nešto za sebe. Popodne istoga dana posjetili smo Samobor, gradić satak vreme- na udaljen od Zagreba, gdje smo uživali u prelijepoj staroj jezgri grada te slavnim samoborskim kremšnitama. Nakon burnoga dana, već poma- lo umorni, krenuli smo u malo mje- sto gdje ćemo se smjestiti. Prilazeći Lužnici, ostali smo zatečeni ‒ pred nama se ukazao pravi pravcati ba- rokni dvorac iz 18. stoljeća. Nismo mogli vjerovali da ćemo tu boraviti. Dočekale su nas više nego ljubazne sestre milosrdnice, vlasnice dvorca koje ga nisu zadržale samo za sebe, nego su ga otvorile za javnost i pre- tvorile u duhovno-obrazovni centar Marijin dvor. Časne su sestre bile vrlo srdačne i susretljive, a njihova domaća kuhinja vrlo ukusna. Sutradan nakon doručka upo- znali smo sestru Berislavu, našu vodičicu, inače Mostarku, koja nam je pokazala cijeli dvorac ispričav- ši nam mnoge zanimljive priče iz njegove povijesti. Potom je slijedio obilazak Zagreba. Prvo smo posjetili impresivnu zagrebačku katedralu u kojoj je smješten grob blaženoga Alojzija Stepinca. Sestra Berislava rekla nam je da je toranj mostarske franjevačke crkve niži samo jedan metar. Potom smo prošetali do Trga svetoga Marka, Krvavoga mosta, Ka- menitih vrata i Griča, staroga dijela grada Zagreba na obronku Medved- nice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom, nastao današnji Zagreb. Nakon što smo se uspinjačom spustili do Ilice, krenuli smo u istraživanje Donjega grada. Na Trgu bana Jelačića već su bile postavljenje adventske kućice i osjećao se božićni duh. Uživali smo. Bilo nam je žao kada je došlo vrije- me za polazak. Sljedećeg smo jutra ustali rano, doručkovali te se oprostili od naših domaćina, sestara milosrdnica ko- jima zbilja zahvaljujemo na gosto- primstvu i ljubaznosti, na duhov- nosti (o kojoj trebamo toliko učiti) i otvorenu srcu kojim su nas primile. Posebno im moramo zahvaliti na gastronomskom užitku koji su nam priredile. Bacivši posljednji pogled na dvo- rac i njegovu prelijepu okolicu, sjeli smo u autobus te krenuli prema Krapini. Tamo smo posjetili Muzej krapinskih neandertalaca. Prije obi- laska pogledali smo zanimljiv film o tome kako je živio krapinski čovjek prije 125 tisuća godina. Zbirka kosti- ju, koja sadrži gotovo 900 kostiju se- damdesetak pojedinaca, prikupljena je pri iskapanjima od 1899. do 1905. koja je vodio Dragutin Gorjanović Kramberger. Posebno je dojmljivo bilo kako su detaljno predstavljeni običaji i život neandertalaca. To je bila naša posljednja postaja na putovanju Hrvatskim zagorjem. Krenuli smo za Mostar u podnevnim satima prepuni dojmova dogovara- jući već sljedeći zajednički izlet koji će, nadamo se, biti uskoro! Izvanškolska učionica Školska 2017./18.20 Riznica 12
  21. 21. Luciano Ivanković, II. a Svidio mi se muzej krapinskih neandertalaca i prostor dvorca. Druženje s prijateljima bilo mi je najdraže. Nikolina Buhač, II. b Najviše mi se svidio obilazak Zagreba, a zatim barokni dvorac u Lužnici koji je jako lijep. Ana Marić, II. c Svidjela mi se raskoš i ljepota dvorca, a posebice okružje. Hrana je je bila raznolika i ukusna, a domaćini ljubazni. Također, posjetili smo se i gradić Samobor koji mi je jako lijep. Josip Dugandžić, II. d Najviše mi se svidio dvorac u Lužnici. Druženje s prijateljima i vrijeme prove- deno u obilasku Zagreba bilo je odlično. Elza Seljmani, II. e Najviše mi se svidjelo kada smo išli u Samo- bor. Također, odmor u tržnom centru Are- na. Upoznali smo se s nastankom čovjeka u muzeju krapinskih ne- andertalaca te s ostalim baroknim građevina- ma. Vodite nas opet! Gloria Pandža, II. f Najviše mi se svidio obilazak Zagreba, po- sjet Muzeju krapinskih neandertalaca. Hrana je bila ekstra! Izvanškolska učionica Školska 2017./18. 21Riznica 12
  22. 22. Izvanškolska učionica Dvorac Lužnica – dragocjen biser hrvatske baštine Barokni dvorac Lužnica, povijesno- kulturno zdanje visoke spomeničke vrijednosti, drago- cjen je biser koji pomno čuvaju se- stre milosrdnice sv. Vinka Paulskoga. Ne želeći skriti ništa od njegove blistave ljepote i od zanimljivosti njegove priče o minulim vremenima, sestre ga pretvaraju u duhovno-obrazovni centar stavljajući ga tako u službu su- vremena čovjeka. Prema povijesnim izvorima, dvorac Lužnica najvjerojatnije je izgrađen u 18. stoljeću, i to u stilu kasnoga baroka. Imanje Lužnica posjedovala je najprije u 16. stoljeću plemićka obitelj Čikulini, podrijetlom iz Italije, a u 18. stoljeću, nakon brojnih parnica među plemićima, pripalo je moćnoj plemićkoj obitelji baruna Raucha, njemačkoga podrijetla, i postalo njiho- vo glavno sjedište. Nakon smrti posljednjega vlasnika dvorca baruna Geize Raucha dvo- rac su 1925. zajedno s pripadajućim zemljištem kupile sestre milosrdni- ce sv. Vinka Paulskoga kako bi imale gdje smjestiti stare i bolesne sestre. Tijekom godina namjena se dvorca dopunjavala različitim dobrotvornim, odgojnim i obrazovnim sadržajima – otvoren je dječji vrtić, domaćinska škola, održavani su satovi sviranja i pjevanja i sl. Važno je spomenuti da su marljive ruke sestara obrađivale zemljište oko dvorca te plodovi- ma toga rada dugi niz godina prehranjivale siromašne bolesnike bolnice sestara milosrdnica u Vinogradskoj, kao i matični samostan te konvikt siromašnih učenica u Frankopanskoj ulici u Zagrebu. Okolica dvorca pomno je uređena te ljubitelji prirode i mira mogu uži- vati u šetnji prelijepim perivojem s jezerom ili se odmarati u sjenicama razmještenima u parku. Dvorac Lužnica 1928. dobiva naziv Marijin dvor te pod tim nazivom djeluje i kao duhovno-obrazovni centar, a jedan od glavnih njegovih cilje- va jest, kako ističu sestre, „pomoći čovjeku da se tu susretne s Bogom, sa samim sobom i svojim bližnjima i da se u njemu probude nove snage za kvalitetniju kulturu življenja u svijetu današnjice“. Izvor: http://www.luznica.com Izvanškolska učionica Školska 2017./18.22 Riznica 12
  23. 23. Maškare su, maškare Poklade, maškare, mesopust, fašnik, bušari... sve su to na- zivi za razdoblje nakon Nove godine do Čiste srijede ili Pe- pelnice. U to vrijeme svatko ima priliku postati netko drugi, nešto drugo: princeza, vojnik, baka, svat... U davna vremena krinkom su se tjerali zli duhovi i zima, a prizivalo proljeće. Naši su učenici bili jako maštoviti pa su nas iznenadili ra- znim obrazinama, što se vidi iz priloženih fotografija. Hm, koga su to oni htjeli otjerati i poplašiti? A koga prizvati? Mo- žemo samo nagađati . Ilirjana Spaći, IV. a Školska 2017./18. 23Riznica 12
  24. 24. Misa zahvalnica mostarskih maturanataVeć nekoliko godina u katedrali se upriličuje sv. misa zahvalnica maturanata mostarskih srednjih škola. Tako je bilo i u srijedu, 9. svibnja 2018. u 12.00 sati kada je biskup Ratko Perić predvodio sv. misu zahvalnicu Bogu za sve ono što je Gospodin učinio maturantima u njihovu životu i školovanju i ujedno molbenicu za njihovu sretnu budućnost. Prije početka euharistijskoga slavlja skup je pozdravio maturant Antonio Zirdum: Preuzvišeni oče biskupe!   Radosna Vas srca pozdravljam u ime 755 maturanata iz 11 različitih srednjih škola našega grada. Okupili smo se ovdje oko Kristova oltara tiho izgovarajući svoje prošnje Ocu nebeskom. Okupili smo se ovdje da se odmorimo nakon duga vremena učenja i spremanja što boljih završnih radova u našim školama. Činjenica da ispred Vas stoje, ako Bog da, budući liječnici, inženjeri, pravnici, profesori, ekonomisti, zaposlenici u svojoj struci, možda i koji svećenik ili časna sestra, doista pobuđuje radost i uzbuđenje svakomu od nas.  U ovoj sv. misi molit ćemo za naša životna zvanja, za osluškivanje Gospodinova glasa u svakome od nas, koji nam govori kamo dalje. (…)Molit ćemo za hrabrost da i mi možemo ostaviti svoje „mreže“ u koje smo se možda nespretno spetljali, koje nas čuvaju od naših želja i poziva, molit ćemo da ih ostavimo i odlučno slijedimo životni poziv. Između ostaloga, Antonio je zahvalio i profesorima, koji su ih sve godine poučavali raznom znanju i vještinama, te roditeljima koji su ih grijali svojom ljubavlju i pratili u odrastanju. Misno slavlje predvodio je biskup Ratko Perić uz suslavlje svećenika mostarskih župa. Donosimo izvatke iz biskupova nagovora: Školska 2017./18.24 Riznica 12
  25. 25. Izvanškolska učionica ZDRAVLJE, ZNANJE I ZVANJE Poštovani maturanti i maturantice!           Govori vam bivši maturant iz prošloga stoljeća i tisućljeća, iz klasične sje- menišne gimnazije i generacije 1963., prije ravnih 55 godina. Bila su nas toga svibnja-lipnja ‘63. - 63 maturanta na Šalati u Zagrebu, od 140 početnika četverogodišta 1959. ‒ 1963. Drugi su se nakon 2. razreda odvojili u Đakovo ili u Družbu Isusovu, treći vremeplovom kuda koji. Svećenikâ 47 ili svaki treći od onih početnih polaznika. Na maturantskom oproštajnom objedu radosno i svečano. Zahvaljivasmo cijenjenim profesorima ‒ redovnicima, svećenicima, laicima ‒ na izobrazbi kojom su nas umoredili i isusovačkim poglavarima na disciplini kojom su nas ćudoredili, i ispričavasmo se zbog mladenačkih nestašluka uvjeravajući i jedne i druge da ih nismo nikada htjeli tako uvrijediti i oneraspoložiti da nam nikada ne oproste... Sjemenišna nam je gimnazija ostala živa ne samo u fotouspomeni. Nije to bilo rajsko stanje, nego neka vrsta „čistilišta“, gdje se moglo pročišćavati svih 7 glavnih grijeha, prirođenih nam poriva: od oholosti do lijenosti, i razvijati svih 7 nadnaravnih darova Duha Svetoga: od mudrosti do bogobojaznosti. (…) A što bih danas, nakon toliko prohujalih obljetnica istaknuo vama, maturantima, mladićima i djevojkama, koji se ovih dana ili tjedana opraštate od srednjih škola u Mostaru? Ono što je za vama, zaboravljate; a za onim što je pred vama, prežete (Fil 3,13). A pred vama se nalaze, a i vi težite za trima velikim vrijednostima u životu: za pot- punim ljudskim zdravljem, za potrebnim znanjem i za pravim zvanjem. Tjelesno se zdravlje može motriti prema stupnjevima: Fizičko-fiziološko stanje našega osjećajna i osjetljiva tijela. Kada si fizički zdrav, ne pada ti na pamet da bi ikada mogao biti slab. Zašto se ponekad ne upitaš kako je moguće i zamisliti da nam ovaj organizam, koji ima više od 6000 odvojivih organčića i zglobića, ne bude uvijek u nekom kvaru ili u bolesnu stanju? (…) Ne držiš li do svoga sedmosatna sna, do umjerena jela i pića, do redovite tjelovježbe, truješ li se duhanom i drogom, ne čudi se da ti ne mogu pomoći ni „pusti liječnici“. I da razdaš sve svoje, ništa ti ne bi koristilo, štoviše, moglo bi ti biti sve gore. (…) Dok si mlad, trošiš svoje dragocjeno zdravlje da stekneš što više novca, a kada ostariš trošiš svoju ušteđevinu da bi barem malo vratio zdravlja; a onda najednom nestane i jednoga i drugoga. Bi li ti to nekako mogao mudro i razumno posložiti i u mladosti i u starosti? Ako možeš, bilo ti na zdravlje! Psiho-zdravlje. Od fizičkoga zdravlja još nam je važnije ono psihičko, du- ševno zdravlje u razumu i slobodnoj volji, u duhovnim sposobnostima po ko- jima smo slika i prilika Božja. Makar ti sva fizička konstitucija bila ko bubreg u loju, ako ona psihička razumsko-slobodna nije u redu, bolno si oštećen, upola te nema. Je li čovjek psihički, bilo u daru samosvijesti bilo u razumnoj slobodi, defektan, istodobno je i tjelesno defektan, pa nerijetko i u najosnov- nijim potrebama života. Daleko od poželjna ljepoduha! Moralno zdravlje. A ako ćemo pravo, pred ljudskom ispravno formiranom savješću, koja je Božji glas, najvažnije je moralno zdravlje. Što ti koristi i da fizički pucaš od rumenila i zategnute nježne kože i da uspješno prođeš sve psiho-testove za razne službe, ako si kao čovjek moralno ‒ nečovjek? Ako s tobom ima više posla policija nego filozofski fakultet, ako se zalijećeš u noć- ne klubove i diskače, ako se obiteljski ne središ. (…) A pogotovo ako se u životu i ti opredijeliš promovirati žensko „lezbijstvo“, tj.  „naravno općenje protunaravnim“ odnosno muško „gejstvo“, dvoreći oholnike ovoga svijeta koji su umislili da svojim konvencijama mogu zamijeniti „slavu neraspadljivoga Boga likom, obličjem raspadljiva čovjeka“ (Rim 1,22) dokidajući Stvoriteljeve naravne zakone ženidbe i spola, rađanja i obitelji. (…) O, kako je naporno i mučno, ali je idealno, biti uravnotežen: fizički solidan, psihički stabilan i moralno integralan, tako da ništa ne strši i da ništa ne škripi. A vidiš li koje je stupnjevanje: tjelesno zdravlje, psihičko stanje i moralna izgradnja i ‒ sve ge- nijalno uzajamno povezano, prožeto i međusobno uvjetovano samo ako znaš čitati što je svemoćni Otac i Tvorac mudro i s ljubavlju upisao u tvoju ljudsku sinovsku narav.      Znanje zemaljskih grana znanosti, proučavanje čudesa medicine i eko- nomije, otkrivanje nepoznanicâ fizike, kemije i biologije, uvijek nove spoznaje povijesti i književnosti, prouke duše i tijela, zadivljenost pred duhovnom kul- turom i tehničkom civilizacijom. Ne zaboravi da je svijet upoznao 28 civiliza- cija, od kojih je 18 nestalo u prahu i kalu prošlosti, a ovih 10 postojećih više glavinjaju nego se razvijaju. Razuman ćeš ispasti ako Bogu priznaš svemirsku svemudrost, makrokozmičku i mikroskopsku, a sebe kao crvića koji gricka listiće od te sveumničke svesilnosti. I ne budeš li imao u glavi logike, razbora i zdravih zaključaka, lako ćeš kao neznalac i nevježa izgubiti sa sofističarima i driblerima ovoga svijeta koji te nasanjkaju na prvom koraku tvrdeći da Boga nema, a da njih ima! (…) Sve je to znanje cijenjeno i potrebno i istražuj što više možeš, ali, maturan- te i maturantico, i da memoriziraš u datoteku svoje glave sve enciklopedijsko znanje vidljive stvarnosti, da naučiš sve jezike ljudske i anđeoske, i sve tajne ovoga i onoga svijeta, a ne poznaš jezika odgovorne ljubavi u sebi, u kući, u novoj obitelji, u sredini u kojoj živiš, studiraš i radiš, ništa ti koristilo ne bi. (…) Stoga, kudikamo je važnije znanje koje vodi konačnu spasenju, bla- ženstvu duše i tijela u Dan suda, ono spasonosno znanje koje je dar Duha Svetoga koji se prima u sakramentu sv. krizme; da si u prvom redu osoba u Kristovu Duhu ukorijenjena i da možeš i dalje nevidljive Božje tajne u vidljivu svijetu proučavati i druge poučavati. Zvanje. I ovdje postoje dvije vrste ili kategorije, jedno je ovozemaljsko, društveno, političko, profesionalno zvanje: povjesničara, filozofa, psihologa, liječnika, pravnika, koje se bira na današnjem križištu, i mijenja već prema potrebi i afinitetu. A drugo je zvanje ono duhovno, vjersko, za koje kažemo, prema Bibliji, da je izravno od Boga u službi Boga. (…) I kada si god htio „korigirati“ Božji plan, Božju ruku i od ruke sjenu, i ići na vlastitu ruku, obilo ti se i o glavu, i o dušu, i o ruku, i o život. I kada si god pratio tu Očevu ruku, nije izostala sreća i blagoslov! „Zato, raduj se, mladiću, za svoje mladosti, i veseli se u danima svoga mladenaštva; idi putovima svoga srca  i slijedi želje svojih očiju; ali znaj da će ti za sve to suditi Bog!“ (Pro- povjednik 11,9)... ali znaj da će ti za sve to suditi Bog! Školska 2017./18. 25Riznica 12
  26. 26. Izvanškolska učionica ŠPORT KROS Ovogodišnji kros svih srednjih škola grada Mostara održao se 30. rujna 2017. go- dine na Španjolskom trgu. Srednjoškolci su bili raspoređeni u kategorije 1. i 2. razreda za učenike i učenice te 3. i 4. razre- da. Naše predstavnice su: Ana Marija Slišković, Lorena Škutor, Barbara Cvitanović, Ivana Raič, Tea Vulić, Ivona Mikulić i Sara Buhovac. Zasluge za najbolji rezultat nosi Ana Marija Slišković koja je osvojila prvo mjesto. U muškoj kategoriji predstavljali su nas: Micah Thomas, Ilija Raič i Josip Dugandžić. RUKOMET Tijekom studenoga 2017. u športskoj dvorani Univerziteta „Džemal Bijedić“ održano je natjecanje srednjih škola grada Mostara u rukometu za djevojke. Završnica natjecanja, u kojoj su naše djevojke zauzele drugo mjesto, bila je jako uzbudljiva. Izgubili smo prvo mjesto na penale. Boje naše škole branile su: Ana Marija Slišković, Josipa Arapović, Lucija Vistorop, Ni- kolina Pinjuh, Doris Bošnjak, Andrea Papac i Katarina Pezer. NOGOMET Na športskim terenima Kantaraevac 3. listopada 2017. odr- žano je natjecanje u nogometu. Između ekipa iz 20 škola našu su školu predstavljali: Marin Butigan, Đorđe Medan, Josip Radoš, Bruno Cigen, Marcelo Kuremija, Paul Knežević. Čestitamo momcima na osvojenom trećem mjestu. Školska 2017./18.26 Riznica 12
  27. 27. ŠPORT Stolni tenis Turnir u stolnom tenisu organiziran je u osnovnoj školi Ivana Gundulića u Mostaru. Natjecale su se sve škole na razini grada, raspoređene u četiri skupine, a u četvrtfinale su ušle dvije ekipe. Predstavnice naše škole bile su: Ivana Bre- kalo, Marijana Golemac, Anđela Čale, koje su ispale u skupinama. Muška ekipa u sastavu Lukas Topić, Marin Butigan, Bruno Cigelj nisu uspjeli proći skupine. Odbojka (žene) U ožujku 2017. održano je natjecanje 16 srednjih škola grada Mostara podi- jeljenih u četiri skupine. Učenice koje su igrale za našu školu su: Lucija Vi- storop, Katarina Pezer, Ivana Brekalo, Paula Mendeš, Ana Marija Slišković, Josipa Arapovic, Anđela Čale, Marijana Golemac, Petra Marković i Dragana Prusina. Naše djevojke ispale su u četvrtfinalu izgubivši od gimnazijalki. Muškarci Za našu školu igrali su: Bruno Cigelj, Marcelo Kurevija, Josip Radoš, Marin Butigan, Karlo Grgić, Paulo Knežević. Naši momci zauzeli su prvo mjesto u skupini, ali su poraženi u četvrtfinalu te se nisu uspjeli plasirati u borbi za medalju. Atletika U organizaciji Športskog saveza Grada Mostara 25. travnja 2017. održano je atletsko natjecanje za sve mostarske sred- nje škole. Natjecanje je održano na nogomet- nom stadionu Zrinjski. Učenici i učenice borili su se za naslov najboljega u disciplinama trčanje na 100 i 800 metara te ba- canje kugle i skok u dalj. Našu školu u disciplini 400 m predstavljale su Matea Noah Medić i Ana Marija Slišković te osvojile četvrto i drugo mjesto. Prvo mjesto u štafeti osvojile su Lucija Vistorop, Andrea Papac i Josipa Ara- pović. Mušku štafetu trčali su: Filip Krešić, Micah Thomas i Karlo Grgić, ali se nismo uspjeli plasirati dalje. ATLETIKA U prvom kolu atletike, održanu u listopa- du 2017., učenici i u č e n i c e borili su se za naslov najboljega u discipli- nama: 100 metara, ba- canje kugle, 800 metara. Našu žensku atletičarsku ekipu predvo- de: Josipa Ara- pović, Lucija Vistorop, Ana Marija Sliško- vić, Sara Buho- vac, Tea Vulić i Andrea Papac, a mušku MicahThomas, Marin Butigan, Đorđe Medan i Josip Radoš. Na- tjecanje se održavalo na športskom terenu Zrinjski. KOŠARKA Dana 10. studenoga 2017. u Egipatskom selu u Mostaru održavalo se košarkaško natjecanje mo- starskih srednjih škola. Natjecalo se 16 ekipa. Naše predstavnice Katarina Pezer, Matea Medić, Josipa Arapović, Ana Marija Slišković, Marijana Golemac, Sara Uljarić, Tea Vulić, Klara Divković i Katarina Grgurić školi su priskrbile četvrto mjesto. Muška košarka održala se 30. studenoga 2017. Naši momci bili su četvrti u skupini, a sve tri utakmice izgubili su na produžetke. Predstavljali su nas: Fi- lip Krešić, Luka Stojkić, Filip Ostojić, Marin Butigan, Marino Martinović, Josip Dugandžić i Marcelo Kurelija. Športsku rubriku pripremila: Nikolina Pinjuh, IV. d Školska 2017./18. 27Riznica 12
  28. 28. IZ UČENIČKIH BILJEŽNICA Bitno je očima nevidljivo Ne znam komu pripadam, kojim putem krenuti trebam. Uvijek biram svjesno pogrješno imajući na umu što je ispravno. Slaba i ravnodušna prema svemu i svima, takva nisam od koristi sebi ni bližnjima. Iznenadna spoznaja kako je bez Gospodina sve bijedno dala mi je do znanja što je uistinu vrijedno. Tražim ga u drugim ljudima, lutam na pogrješnim mjestima. Moji su koraci davno postali umorni, a vapaji izgubljeni. Ostajem ogorčena i ljuta jer ga nisu vidjela moja oka dva. Moja su lutanja promašaj zato što ne osjećam promjenu i preobražaj. Ta je naša veza zanemarena jer sam opterećena drugim nedaćama. Gospodin me ne može gledati krhku i lomljivu, kuca na moja vrata srca i pruža mi ruku. Kroz moje tijelo prolazi struja neopisiva, jer od krštenja sam s Njim povezana. On mi ih s razlogom šalje, da shvatim da nema ništa jače od molitve. Matea Ravlić, IV. e Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda (A. B. Šimić) Mi se ljudi bojimo svjetla, a ne tame. Bojimo se pokušaja, a ne poraza, bo- jimo se života, a ne smrti. Svi želimo imati „dobar“ život. Koja je zapravo teorija dobroga života? tko nam ga kroji? Dobar život krojimo zapravo sami sebi. Krojimo ga prema svojim željama, ciljevima, pokušajima, ali i porazima i postignućima. Ono što nas redovito sprječava je strah. Strah nam koči put do naše zvijezde, do zvijezde koja bi trebala svjetlucati. Imamo velike snove, a živimo kao mravi. Strah nas je bilo što pokušati kako bismo ispunili svoje ciljeve, ostvarili vlastiti san. Nije rješenje gaziti po drugima kako bismo došli do cilja, uništavati njihove snove i ubiti u njima nadu u bolje sutra. Život je prolazan. Pitamo se hoćemo li ostaviti neki trag na ovom planetu. Hoćemo li jednoga dana zabljesnuti baš poput zvijezde? Koliko se vrijedi boriti za to, koliko vrijedi žrtvovati se ne samo za sebe nego i za druge? Što uopće vrijedi? Za odgovorima tragamo svakodnevno i cijeloga života. A dobit ćemo ih onda kada nas više ne bude, kada dođemo na neki bolji svijet, kako mi želimo vjerovati, kada budemo živjeli život punim plućima, bez straha i stresa. Želja svakog pojedinca jest da na zemlji ostavi trag iza sebe, da ga novi naraštaji pamte po svemu onome dobrome što je učinio za njih te im omogućio bez- brižnu budućnost. Nije nam želja da se naše postojanje na zemlji izbriše po- put maslačka otpuhana vjetrom. Jesmo li zaista stvoreni samo za prolaznost? Koliko bismo samo mogli učiniti da nemamo dva neprijatelja: strah i manjak hrabrosti. Čitav se život borimo s takvim neprijateljima. Mislim da je ponos svakoga u dubokoj se starosti osvrnuti na svoj provedeni život i shvatiti gdje je sve ostavio svoj trag. Neka nam strah ne bude preprjeka do naše zvijezde. Ona svijetli i čeka. Marta Ćavar, IV. a IZ UČENIČKIH BILJEŽNICA Školska 2017./18.28 Riznica 12
  29. 29. IZ UČENIČKIH BILJEŽNICA Hrvatski glas u vremenu Predci su podali krv, suze i znoj, samo da ne izdaju sebe i jezik svoj. Rađali su i umirali za hrvatski glas. Voliš li ti svoj jezik, pitam te sada ja? Srce podrhtava kada shvatim kako su ga čuvali. Drhtiš li ti od pomisli da su ga iz duše ljubili? Pjesme i pjesme pisane su o hrvatskom jeziku i ti, čitatelju, moraš to čuvati svomu potomku. I kada te život odnese na tuđe tlo, nikada ne zaboravi svoje podrijetlo. Hrabro čuvaj i ponosno ga štiti, ne znaš nikada što će vrijeme donijeti. Vrijeme se mijenja, a tako i ljudi. Nemoj dopustiti da se sve o hrvatskom glasu izgubi. S hrvatskim jezikom pričaš i pišeš, to je tvoja hrana, Zahvali svomu narodu jer je baš tebi očuvana. Matea Ravlić, 4. e Moj jezik Dišem s tobom, jeziče hrvatski! S tobom sanjam, pored tebe se budim. Živim te i volim, jeziče moj! Meni je tebe predala mati. Borio si se, boriš se i borit ćeš se, bitke vodiš za narod svoj. Al’ tvoje ime pobjeda je gorda, ponos što živi u svakom Hrvatu. Ti si loza, korijen pod zemljom. Izbijaš i rasteš na kamenu tlu. Došla je kiša, nošena vjetrom. Pokušala ti stablo slomiti, korijen iščupati. Izborio si se i nastavljaš dalje rasti hrabro i ponosno. Ti si vino najslađega grožđa i opijamo se slašću mudrosti tvoje. Luciana Džalto, IV. e Književna djela izvor su ljepote i mudrosti Književna djela izvori su znanja i mudrosti koja nas osim povijesti i kultu- ri nekog naroda mogu poučiti i brojnim drugim stvarima. Ona su ponekad putokazi na našem životnom putu, poučavaju nas nekim vrijednostima ko- jih nekada ni sami nismo svjesni. Brojna su univerzalna djela čije poruke možemo prenijeti u bilo koje doba, bez obzira na vrijeme u kojem su ona napisana. Njihova glavna misao i poruka vrijede u svakom trenutku, poruka su svakom naraštaju koji je postojao ili će tek doći. U tome je zapravo vrijed- nost tih djela i zbog toga se ona ukorijene duboko u čitatelja i osim užitka koji pružaju, čitatelju ostaje mnogo više, ostaje poruka koju će dugo pamtiti. Judita, djelo koje govori o požrtvovnosti i odanosti jedne žene svome naro- du i Bogu, istinski nas uči o smislu života i ustrajnosti u činjnjenju dobra. Književnici se razlikuju od drugih po svome viđenju i shvaćanju svijeta. Oni stvari gledaju posve drukčije, na sebi svojstven način. Oni nerijetko unose svoja iskustva i stavove te pomažu čitatelju u nekim životnim dvojbama i pro- blemima. Često obraćaju pozornost na ono što je drugima sasvim normalno i uobičajeno, svakodnevno. U tome zapravo i jest ljepota književnosti ‒ ona nas često podsjeti na nešto što smo možda i zaboravili, uči nas cijeniti sitnice za koje većinom i ne marimo. Književna djela mnogo su više od opisivanja li- kova i događaja. Ona su zapravo pravi izvori životnih mudrosti i znanja, svega lijepoga. Zbog toga ih uvijek treba cijeniti, kao i njihove poruke. Jelena Pehar, IV. a IZ UČENIČKIH BILJEŽNICA Školska 2017./18. 29Riznica 12
  30. 30. IZ UČENIČKIH BILJEŽNICA BUDI KAP Vidiš li me kako sam malena, a dio sam nečega tako velikog? Vidiš li me kako sam malena u ovom oceanu, a tako jaka? Da, jaka, ali to ne vidi nitko! Ja stalno kapam na kamen, ali ne udubljujem ga zbog svoje jakosti, nego upornosti. Vidiš li kako me valovi tih istih kapi guše, ali ja ostajem, ne posustajem! Radije ću ispariti i otići u oblake nego da me zemlja upije i da iz nje nikada više ne iziđem. Jer, iz oblaka ću pasti sigurno na neko bolje mjesto, ali rijeka me ne će potopiti! Da, preživjet ću. Tako mala i slaba, ali tako uporna – postajem jaka! Ivana Rajič, IV. b Ljubav Za ljubav, malo je potrebno ne treba puno, da bi bilo posebno. Ljubav je sama po sebi carstvo u kojem su osjećaji najveće bogastvo. I nije bitna mladost ni starost, već je bitna samo stvarnost. Osmijeh na licima, u očima sjaj, u mislima sreća što nema kraj. Ruka u ruci, kao znak da sigurnim korakom ideš kroz mrak. Zagrljaj jedan, osvijetljen svijećom crvene boje što gori srećom. U daljini skladba se čuje zagrljaj za kraj što izmamljuje. Svoju ljubav dokazati treba, obistiniti riječi što vode do neba! Tek kad ispuniš obveze sve iskreno reci: Volim te! Luciana Džalto, IV. e IZ UČENIČKIH BILJEŽNICA Školska 2017./18.30 Riznica 12
  31. 31. Dani Zavoda za školstvo Dodjela nagrada i priznanja najuspješnijima Zavod za školstvo Mostar obilježio je svoj dan 18. svibnja 2108. Predstavljen je njihov rad i dodijeljena su priznanja za postignute rezultate. Sudjelo- vanje na županijskom natjecanju je vrijedno jer na takav način predstavljate sebe i školu. Županijska natjecanja okupe oko 500 učenika. Jedna od njih je naša Ivana Raič, učenica 4. b, kojoj je ocjenjivačko povjerenstvo za napisanu pjesmu Budi kap dodijelilo drugo mjesto. Ravnateljici Ljiljani Šain uručena je zahvalnica za suradnju i domaćina u realizaciji obilježavanja Dana hrvatskoga jezika 2018. U najavi je istaknuto: „Srednja ekonomska škola Joze Martinovića jedna je od najstarijih strukovnih srednjih škola u Mostaru i Hercegovini. Učenič- ka zanimanja u posljednje vrijeme nastoji prilagoditi tržištu rada. U školskoj 2018./2019. godini omogućit će učenicima zanimanja financijsko-računovod- stveni tehničar, poslovno-pravni tehničar te tehničar za bankarstvo i osigura- nje. Poduzeće za vježbu je i ove godine organiziralo promociju proizvođača čiji proizvodi imaju najuspješniji plasman proizvoda na području Hercegovine. Ravnateljica je s ponosom ponosna na stručni aktiv profesora hrvatskoga jezi- ka koji je prepoznatljiv po svome radu i čestim nagradama.“ I ove godine učenici i profesori Srednje ekonomske škole Joze Martinovi- ća dali su doprinos svečanosti u glazbenom i voditeljskom dijelu programa. Pjesmom Samo ljubav ostaje predstavile su se Nikolina Pinjuh, učenica 4.d, Iris Ćorić i Gabrijela Zeljko,učenice 3. a, te Vanna Marić, učenica 2. e., a učenik 4. a Tomislav Perić na gi- tari pjesmom Odlazak. Publika je gromoglasnim pljeskom pozdravila njihove nastupe, koji su bili izvr- sni. Voditeljica programa bila je naša profesorica Draženka Penavić. Učenicima i njihovim nastavnicima čestitali su predstavnici Zavoda, premijer HNŽ-a, predstavnik Mini- starstva, rektor Sveučilišta itd. Če- stitamo još jednom svima na ostva- renim rezultatima i sudjelovanju! Pero Krešo, učenik 4.d DANI ZAVODA ZA ŠKOLSTVO Školska 2017./18. 31Riznica 12
  32. 32. NORIJADA 2018.NORIJADA 2018. PRODAVAČ Kroz trogodišnje obrazovanje za zanimanje PRODAVAČ učenici se teorijski i praktično osposobljavaju za rad: � u prodavaonicama � u skladištima � u poduzećima s područja trgovačke djelatnosti � za samostalno vođenje trgovačke radnje. Teorijska je nastava organizirana tri, a praktična dva dana u tjednu. Srednja ekonomska škola Joze Martinovića Mostar Na natječaj za upis učenici trebaju priložiti: � prijavu (obrazac dobijete u školi) � rodni list � svjedodžbu VII., VIII. i IX. razreda. Izbor učenika za upis obavlja se na temelju uspjeha iz osnovne škole koji obuhvaća: � opći uspjeh u VIII. i IX. razredu � uspjeh iz relevantnih predmeta u VIII. i IX. razredu osnovne škole. Nastavni predmeti značajni za upis učenika u četverogodišnja zanimanja: u trogodišnja zanimanja: � hrvatski jezik �hrvatski jezik � strani jezik �strani jezik � matematika �matematika � povijest �zemljopis. � zemljopis Sve dodatne informacije možete dobiti na telefonski broj 036/310 846svakim radnim danom u vreme- nu od 7 do 14 sati. Odlučite li se za našu školu, želimo vam srdačnu dobrodošlicu! SREDNJA EKONOMSKA ŠKOLA JOZE MARTINOVIĆA MOSTAR Kralja Tomislava 1 88000 Mostar Prihvati izazov Zašto? U Srednjoj ekonomskoj školi Joze Martino- vića u Mostaru: � sve je podređeno razvoju intelektualnih, emotivnih i moralnih vrijednosti učenika � kvaliteta nastave i kriterij ocjenjivanja u skladu su s najvišim standardima � stalno se potiču i razvijaju novi oblici rada u nastavi � učenici se mogu uključiti u razne izvannastavne aktivnosti (ekonomsku, novinarsku, dramsku, ekološku, sportsku te sekciju njemačkoga jezika) � bilježimo iznimne uspjehe i u sportu – već godinama smo prva škola u Mostaru! � naši učenici postaju svestrane osobe, novi ljudi za XXI. stoljeće kojima su sve perspektive otvorene, što dokazuje i vi- sok postotak onih koji s lakoćom završe studij. Izaberite jedno od mnogih atraktivnih zanimanja koja nudimo. TEHNIČAR ZA BANKARSTVO I OSIGURANJE NOVO Osim općih znanja i vještina kroz četverogodišnje ob- razovanje za zanimanje TEHNIČAR ZA BANKARSTVO I OSIGURANJE učenik stječe praktična i teorijska znanja, vještine i sposobnosti za obavljanje poslova iz područja bankarstva i osiguranja, a to su primjerice: � sudjelovanje u prodajnim i kreditnim aktivnostima banke � obavljanje poslova za klijente banke te gotovinskih i bezgotovinskih transakcija � prodaja proizvoda osiguranja svoje tvrtke � kontroliranje sklopljene police osiguranja � rješavanje jednostavnih odštetnih zahtjeva � upravljanje općom administrativnom, financijskom ili drugom poslovnom dokumentacijom u svome djelokrugu rada i dr. U okviru svoga zanimanja može napredovati u položaj- na zvanja: � osobni bankar, bankar za male poduzetnike i obrt- nike � kreditni referent, specijalist za prodaju, voditelj po- slovnice � mlađi zastupnik osiguranja, zastupnik osiguranja, voditelj osiguranja � referent za štete, viši referent za štete i sl. FINANCIJSKO- RAČUNOVODSTVENI TEHNIČAR NOVO Za zanimanje FINANCIJSKO-RAČUNOVODSTVENI TEHNI- ČAR učenici prolaze četverogodišnji obrazovni program kojim, osim općeg, stječu i stručno znanje i vještine te se osposobljavaju za obavljanje računovodstveno-financij- skih i knjigovodstvenih poslova te poslova ekonomske propagande i analitičko-sintetičkih djelatnosti. Financijsko računovodstveni tehničar prikuplja, eviden- tira i pohranjuje poslovne isprave u proizvodnim tvrtka- ma i tvrtkama s područja neproizvodnih uslužnih djelat- nosti, kao što su: banke, osiguravajuća društva, turistič- ke agencije i tvrtke, trgovačke te ugostiteljske tvrtke. U okviru svoga zanimanja može napredovati u položaj- na zvanja: � bilancist, viši bilancist � samostalni računovođa � viši financijski referent, samostalni financijski referent � referent nabave/prodaje � referent marketinških aktivnost � referent uvoza i izvoza � agent za posredovanje nekretninama � porezni službenik. POSLOVNO-PRAVNI TEHNIČAR NOVO Kroz četverogodišnje obrazovanje POSLOVNO-PRAV- NI TEHNIČAR osposobljava se za rad u općim i stručnim službama tijela uprave i lokalne samouprave gdje će primjerice raditi na sljedećim poslovima: � obavljati administrativne poslove � komunicirati sa strankama i s bankama � raditi na poslovima iz područja radnih odnosa � izrađivati razne evidencije i statističke podatke � raditi na ovjerama potpisa, rukopisa i prijepisa � raditi na praćenju ekonomskih, poslovnih i prav- nih znanja iz poduzetništva, računovodstva, me- nadžmenta, financija, bankarstva i poslovnoga prava. Znanjem, sposobnošću i ponašanjem poslovno-prav- ni tehničar predstavlja ustanovu, poduzeće ili tvrtku te pridonosi njihovu boljem poslovnom uspjehu. EKONOMIST Za zanimanje EKONOMIST učenici prolaze četverogo- dišnji obrazovni program kojim, osim stručnog i općeg znanja, stječu kvalitetne i dobre navike kako bi stručno i profesionalno obavljali radne zadaće na svom budućem radnom mjestu: � u osiguravajućim tvrtkama � u bankama � u pošti � u računovodstveno-financijskim službama različitih poduzeća � u komercijalnim službama � u samostalnom vođenju poslovnih knjiga. Teorijska je nastava organizirana u specijaliziranim uči- onicama i kabinetima, stručna se praksa obavlja tijekom ljetnih praznika, a stečeno znanje učenici imaju moguć- nost primijeniti i u PODUZEĆIMA ZA VJEŽBU. UPRAVNI REFERENT Kroz četverogodišnje obrazovanje UPRAVNI REFE- RENT osim općih znanja i vještina stječe stručna znanja o uredskom poslovanju i dopisivanju, upravnom po- stupku, imovinskom pravu, obiteljskom pravu, radnom pravu i državnom ustroju. Nakon završene škole osposobljen je za rad: � u tijelima državne uprave (županijski uredi, mini- starstva, policija, porezne i carinske ispostave, ka- tastar, mirovinski i zdravstveni zavodi i slično) � u lokalnoj samoupravi (općine, gradovi) � u pravosuđu (sud, odvjetništvo, bilježništvo) � u različitim drugim ustanovama (škole, vrtići, do- movi zdravlja, djelokrug socijalne skrbi) te � u privatnim tvrtkama. ADMINISTRATIVNI TAJNIK Kroz četverogodišnje obrazovanje ADMINISTRATIVNI TAJNIK osposobljava se za obavljanje administrativnih poslova: � u privatnim poduzećima � u stručnim službama poduzeća � u raznim uredima � u tijelima uprave te � u svim javnim ustanovama. Vrijedno je spomenuti da nastavni plan administrativ- nih tajnika omogućava stjecanje jezične kulture i široke izobrazbe – osim hrvatskoga (četiri sata tjedno) i po- slovnoga jezika uče i dva strana jezika te imaju skupinu stručnih predmeta: stenografiju, stenodaktilografiju, bi- rotehniku, trgovačko i radno pravo – što uvelike otvara put studiranju jezika, prava te drugih fakulteta društve- nih znanosti. CARINSKI TEHNIČAR Za zanimanje CARINSKI TEHNIČAR učenici prolaze če- tverogodišnji obrazovni program kojim, osim struč- nog i općeg znanja, stječu znanje o carinskom sustavu, carinskoj vrijednosti robe, carinskoj tarifi, postupcima carinjenja robe, slobodnim zonama, slobodnim skladi- štima i drugom što će im omogućiti zapošljavanje: � u špediterskim agencijama � u carinarnicama te � u poštanskim agencijama. Carinski tehničar obavlja carinski nadzor nad robom, putnicima i prijevoznim sredstvima dobro poznaje robu, carinske propise, odvijanje vanjskotrgovinskog prome- ta, devizno poslovanje i devizno tržište kao i platni pro- met s inozemstvom. Nakon završetka srednje škole imaju mogućnost na- stavka školovanja na fakultetima ekonomske struke. Ekonomsku! UPIŠI KOMERCIJALIST Stjecanjem četverogodišnje srednje stručne spreme za zanimanje KOMERCIJALIST otvaraju se široke mogućno- sti zapošljavanja: � u poslovima nabave, prodaje i organizacije poslo- vanja u veleprodajnim, maloprodajnim, ugostitelj- skim, hotelijerskim i turističkim tvrtkama u unutar- njoj i vanjskoj trgovini � u domaćem i međunarodnom otpremništvu, osigu- ravajućim društvima, prijevozničkim poduzećima, javnim, carinskim i drugim skladištima � u poslovima vanjske trgovine u razmjeni roba i ra- zličitih vrsta gospodarskih usluga s inozemstvom. Teorijska je nastava organizirana četiri, a stručna praksa jedan dan u tjednu.

×