Sadržajna obrada

2,524 views

Published on

Published in: Education
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

Sadržajna obrada

  1. 1. Sadržajna obrada stanje i perspektive zanatski postupci Mirjana Vujić mvujic@nsk.hrNacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 1
  2. 2. Sadržaj1. Stanje i perspektiva2. Načela, smjernice i standardi3. Sadržajna analiza4. Struktura i sintaksa nskps5. Primjena nskps : zanatski postupci 2
  3. 3. Stanje i perspektiva nskps Lekcija 1 3
  4. 4. • Kako su nastajale Predmetne odrednice NSK (nskps)?• Na koja načela se nskps oslanja? 4
  5. 5. Stanje nskps (1)Do1996. godine građa se označivala slobodno oblikovanim predmetnim odrednicamaOd početka 1997. godine za označivanje koristese normirane predmetne odrednice2004. prihvaćen je Pravilnik za predmetni kataloga, a 2005. donijete su izmjene i dopune za potrebe obrade u NSK pod naslovom Izrada predmetnog kataloga u NSK (u daljnjem tekstu Pravilnik) 5
  6. 6. Stanje nskps (2)• 2007: Tiskan prvi popis predmetnih odrednica (interno)• format UNIMARC zamijenjen formatom MARC 21• promjene programa Crolist, Voyager, Aleph• 2009. na zahtjev Odsjeka dobiven nskps kôd koji označava Priručnik za izradu predmetnog kataloga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (Manual for NSK subject headings) (Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu), dostupno na Subject Heading and Term Source Codes.• 2011: Tiskan drugi popis predmetnih odrednica (interno) 6
  7. 7. Revizija i razvojne mogućnosti sustava predmetnih odrednica (1)Ciljevi:• razvoj i održavanje kontroliranog rječnika predmetnih odrednica na hrvatskom jeziku kompatibilnog s predmetnim sustavima na međunarodnoj razini• mogućnost hrvatsko- engleskog pretraživanja predmetnih odrednica• stvaranje veza između kontroliranog nazivlja predmetnog sustava i klasifikacijskog sustava 7
  8. 8. Revizija i razvojne mogućnosti sustava predmetnih odrednica (2)Svrha• uspostavljanje standarda kvalitete knjižničnih usluga• bibliografska kontrola (na istoj razini općenitosti ili opsega)• upravljanje bibliografskom/bibliografskim bazama podataka• dvojezično pretraživanje OPAC-a prema predmetnim odrednicama 8
  9. 9. Revizija i razvojne mogućnosti sustava predmetnih odrednica (3)• ujednačeno korištenje predmetnih odrednica u NSK• ujednačeno korištenje predmetnih odrednica u kooperativnoj obradi (NSK i Sustav visokoškolskih i znanstvenih knjižnica Sveučilišta u Zagrebu - na istoj razini općenitosti ili opsega)• ujednačena obrada za sve dokumente (nositelje informacija) bez obzira na medij 9
  10. 10. Revizija i razvojne mogućnosti sustava predmetnih odrednica (4)• korištenje predmetnih odrednica za predmetni raspored kazala u bibliografijama (na istoj razini općenitosti ili opsega)• predmetna obrada građe zbirki posebnih vrsta građe u i izvan NSK (sa zasebnim pravilima predmetnog označivanja)• izrada popisa odrednica (tiskanih i elektroničkih)• sustavno uređenje predmetnog računalnog kataloga u NSK (na istoj razini općenitosti ili 10 opsega)
  11. 11. Radnje koje treba poduzeti (1)• Ustanoviti politiku predmetnog označivanja u NSK- utvrditi ciljeve, svrhu i namjenu predmetnog kataloga- verificirati smjernice prema kojima bi se građa predmetno obrađivala- odrediti koji će se predmetni sustav/popis odrednica koristiti za obradu građe općeg fonda- osigurati dvojezično pretraživanja predmetnog kataloga (hrvatsko-engleski)- odrediti koji će se predmetni sustavi/popisi odrednica/tezaurusi koristiti za obradu građe zbirki posebnih vrsta građe 11
  12. 12. Radnje koje treba poduzeti (2)2. Revidirati katalog prema dogovorenoj metodologiji3. Osigurati da predmetni katalog dopušta pristup korisnika literaturi koju knjižnica posjeduje, bez obzira kojoj struci predmet pripada ili s kojeg aspekta se predmet promatra4. Osigurati strukturirane predmetne odrednice koje najpreciznije izražavaju sadržaj dokumenta 12
  13. 13. Radnje koje treba poduzeti (3)5. Izrađivati predmetne pregledne zapise za sadržajni opis prema pravilima sustava predmetnih odrednica ili tezaurusa6. Obvezati članice kooperativne obrade poštivanju uputa za preuzimanje predmetnih odrednica i obvezno poštivanje formata MARC21, za koherentnost sadržajne obrade7. Obvezati predmetne stručnjake i redaktore predmetnog sustava i katalogizatore koji preuzimaju zapise u NSK da ujednačeno oblikuju zapise, da prema pravilima poštuju način preuzimanja predmetnih odrednica u bibliografske zapise 13
  14. 14. Radnje koje treba poduzeti (4)8. Održavati sustav i njegovo korištenje (izgradnja kontroliranog rječnika predmetnih odrednica)- dosljednom primjenom izabranog naziva utvrđenog opsega značenja- izdvajanjem sinonima i kvazi-sinonima- razdvajanjem i označivanjem homonima- povezivanjem pojmova po nadređenosti ili cjeline sa dijelovima- okupljanjem pojmova bliskih po značenju (asocijativne relacije). 14
  15. 15. Načela, smjernice i standardi Lekcija 2 15
  16. 16. Načela nskps• Jamstvo literarnog predloška• Jedna i jedinstvena odrednica• Specifična odrednica• Dosljednost• Dinamičnost• Prekoordinacija i postkoordinacija 16
  17. 17. Jamstvo literarnog predloška• Predmetne odrednice izrađuju se za korištenje u katalogiziranju i odraz su zbirke/fonda• Terminologija je selektirana kako bi oblikovala individualne predmetne odrednice a koje su odraz terminologije korištene u suvremenoj literaturi 17
  18. 18. Jedna i jedinstvena odrednica (1)• Jedna i jedinstvena odrednica se izabire da bi iskazala predmet dokumenta• Omogućuje pretraživanje građe o traženom sadržaju uvijek na isti način• Za neusvojene odrednice (sinonime i variantne oblike) izrađuju se uputnice – Korisnika kataloga vode od unesenih neusvojenih oblika na rječnik usvojenih odrednica 18
  19. 19. Jedna i jedinstvena odrednica (2)• Izbor između više termina: – naslanja se na standard, suvremenu upotrebu hrvatskog jezika – prednost se daje terminima opće upotrebe nad tehničkim terminima ili žargonu, gdje god je to moguće• Rječnik – izabire se neutralna ili nepristrana terminologija, posebno koja se odnosi na termine koji mogu biti kontroverzni 19
  20. 20. Jedna i jedinstvena odrednica (3)• Svaka odrednica u nskps mora predstavljati samo jedan termin• Ako termin može predstavljati više od jednog pojma, on se kvalificira: Venera (Planet) Kuna (Novac) Venera (Rimska božica) Kuna (Životinja)• Ili se izrađuje složena odrednica kako bi se osigurao kontekst [odrednica] -- [dodatna oznaka] Ceste $x Rubnici ne Rubnici (Ceste) 20
  21. 21. Specifična odrednicaSvaki predmet treba predstavljati precizantermin i ne iskazuje ga se širim ili generičkimterminom koji ga obuhvaća 21
  22. 22. Specifična odrednica (primjeri)Sadržaj o sistemskim knjižničarima označava se odrednicom: Sistemski knjižničari ne KnjižničariDjela o ružama označava se odrednicom : Ruže ne Cvijeće ne Vrtno bilje 22
  23. 23. Specifična odrednica : izuzetak Neki termini mogu biti procijenjeni preuskim i zato nepodesnim za pretraživanjePrimjer: Ribarenje na mamac je usvojena pristupnica. Ribarenje na crva je neusvojena pristupnica. Pristupnica Ribarenja na mamac procijenjena je kao dovoljno specifična da može predstavljati i pripadajuće uže pojmove. 23
  24. 24. Dosljednost• Treba održati dosljednost u obliku i strukturi istovrsnih i srodnih odrednica• Zato nskps treba očistiti od mnogih, u obliku, proturječnih odrednica – Pojedine odrednice, osim ako već nisu revidirane, odražavaju način katalogiziranja u vremenu kada su bile kreirane 24
  25. 25. Dosljednost i vjerodostojnost• Dosljednost u obliku i strukturi odrednica unapređuje vjerodostojnost predmetnog sustava korisnicima kataloga• Vjerodostojnost se povećava ako se izabrani termini, kao predmetne odrednice, mogu široko koristiti u dohvaćanju teme• Kada se odrednice mijenjaju ili se izrađuju nove, odrednice u bibliografskim zapisima nužno je izmijeniti 25
  26. 26. Dinamičnost• Izmjene odrednica rade se kontinuirano kako bi se održala dosljednost nskps• Korist većih izmjena odrednica mjeri se između učinka na normativnu i bibliografsku bazu podataka i resursa potrebnih da se izmjene mogu izvesti (programske mogućnosti, broj katalogizatora i sl.) 26
  27. 27. Primjeri izmjenaHandikepirani  Osobe s posebnim potrebamaInternet (Računalna mreža)  InternetStrojno čitljivi rječnici  Elektronički rječniciDržavna medicinska skrb 27  Javno zdravstvo
  28. 28. Prijekoordinirana ili poslijekoordinirana sintaksa (1)Prijekoordinacija• Kombinacija predmetnih elemenata (faseta) u složenu predmetnu odrednicunskps je prvenstveno prijekoordinirani sustavPrimjer: Dizajn posuđa - - Finska -- Povijest -- 20. st. -- Izložbe 28
  29. 29. Prijekoordinacija i poslijekoordinacija(2)• Poslijekoordinacija – Kombinacija predmetnih elemenata, tokom pretraživanja Primjer: Traži: “Finska” and “dizajn” 29
  30. 30. Smjernice (1)• ISO standardi• HRN ISO 2788:1997 Dokumentacija – Upute za uspostavljanje i razvijanje jednojezičnih tezaurusa (ISO 2788:1997).• ISO 5963 Documentation. Methods for examining documents, determining their subject, and selecting indexing terms, 1985.• HRN ISO 999:1997 Informacija i dokumentacija – Upute za sadržaj, uređenje i uobličavanje kazala (ISO 999:1996). 30
  31. 31. Smjernice (2)• ISO 860: Terminology work. Harmonization of concepts and terms.• ISO 5964: 1985 Documentation – Guidelines for the establishment and development of mulitilingual thesauri. First edition.• ISO 704:2000 Terminology work – Principles and methods• ISO 860:1996 Terminology work – Harmonization of concepts and terms 31
  32. 32. Pravilnici• Štrbac, D.; Vujić, M. Pravilnik za predmetni katalog. Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 2004.• Vujić, M. Izrada predmetnog kataloga u NSK, 2005.• Library of Congress Subject Headings (LCSH’s)• Verona, E. Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga. 1. dio Odrednice i redalice - Pretisak. Zagreb : Hrvatsko 32 knjižničarsko društvo, 2009.
  33. 33. Međunarodne smjernice• Smjernice za izradbu predmetnih preglednih kataložnih jedinica i uputnica / [preporučila] Radna skupina za izradbu Smjernica za datoteke predmetnih preglednih kataložnih jedinica …; [s engleskoga prevela, hrvatske primjere odabrala i izradila Jelica Leščić]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 1999.• Smjernice za izradu preglednih kataložnih jedinica i uputnica / preporučila Radna grupa za izradu Međunarodnog sustava preglednih kataložnih jedinica ; [prevela i predgovor napisala Daniela Živković …]. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1990• Principles underlying subject heading languages (SHLs) / ed. By maria Ines Lopes and Julianne Beal. München : Saur, 1999. 33
  34. 34. Djela iz teorije predmetnog označivanja• Svenonius, Elaine. Intelektualne osnove organizacije informacija. Lokve : Naklada Benja, 2005.• Mikačić, Mira. Teorijske osnove sustava za predmetno označivanje. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo , 1996• Chan, Lois Mai. Library of congress Subject Headings. Westport ; London : Libraries Unlimited, 2005. 34
  35. 35. MARC 21 formati• MARC 21 format for bibliographic data / prepared by Network Development and MARC Standards Office, Library of Congress ; in cooperation with Standards and Support, National Library of Canada, National Bibliographic Service, British Library. Washington, D. C. : Library of Congress, Cataloging Distribution Service ; Ottawa : National Library of Canada, 1999- .• MARC 21 format for authority data / prepared by Network Development and MARC Standards Office Library of Congress ; in cooperation with Standards and Support, National Library of Canada, National Bibliographic Service, British Library. Washington, D. C. : Library of Congress, Cataloging Distribution Service ; Ottawa : National Library of Canada, 1999- . 35
  36. 36. Univerzalna decimalna klasifikacijaUniverzalna decimalna klasifikacija / [ izrada kazala Jelica Leščić ; urednica Lidija Jurić Vukadin].- 1. hrvatsko izd. – Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2005.-2007. Prijevod djela : UDC Master Referene File, version 1998-12.Dio 1 : Društvene i humanističke znanosti / urednica Lidija Jurić VukadinDio 2 : Prirodne i primijenjene znanosti/urednice Jelica Lešćić i Lidija Jurić Vukadin 36
  37. 37. Sadržajna analiza Lekcija 3. 37
  38. 38. • Koja su osnovna načela sadržajne analize ubilo kojem predmetnom sustavu?• Kako odrediti o čemu se radi u nekomdokumentu?• Zašto je kontrolirani rječnik pomoć pridostupnosti sadržaju? 38
  39. 39. Definicije• Sadržajna analiza je skup metoda za sadržajno opisivanje cijelog dokumenta ili pojedinih dijelova -pojmovnu analizu dokumenta: o čemu se radi? Što je oblik/žanr/format? - prevođenje provedene analize u predmetni sustav• Predmetna odrednica je termin ili fraza koja se koristi u popisu predmetnih odrednica, a predstavlja neki pojam, događaj ili ime 39
  40. 40. Analiza: koraci• Provjeriti cijelo djelo kako bi se utvrdio sadržaj u cjelini• Promišljati o pojmovima kojima se mogu sažeti glavni sadržaji djela 40
  41. 41. Utvrđivanje sadržajaIstraživanje dokumenta koji se neposrednokatalogizira kako bi se identificirao sadržaj: • Naslov • Sažetak • Sadržaj • Indeks • Uvod ili pogovor • Ilustracije, dijagrami • Autorove namjere ili uvodna riječ 41
  42. 42. Vrste pojmova koje treba identificirati• Pojmovi• Imena: – Osobna – Korporativnih tijela – Geografska• Vremenski periodi• Naslov djela• Oblik djela 42
  43. 43. Predmeti vs. oblici/žanrovi• Predmet: o čemu je riječ u dokumentu• Oblik: što je dokument, – Fizička osobina (video, mapa, mala knjiga) – Vrsta podatka koji sadrži dokument (statistika) – Grupiranje informacija (dnevnici, popisi) 43
  44. 44. Važni faktori (1) objektivnostKatalogizatori moraju dati točnu i nepristranu informaciju o sadržaju dokumenta• Ocijeniti sadržaj objektivno• Razmotriti autorove namjere i gledišta• Izbjeći osobnu procjenu sadržaja• Posvetiti jednaku pažnju svakom djelu, uključujući: – Sadržaje koji se mogu činiti neozbiljnim – Djela s čijim se sadržajem ne slažu 44
  45. 45. Važni faktori (2) prosudba katalogizatora• Prosudba se može donijeti samo na osnovi - informiranosti i znanja o sadržaju - općeg obrazovanja• Dosljednost - u određivanju “O čemu se radi?” postizanje velikog stupnja dosljednosti u dodjeljivanju predmetnih odrednica 45 12
  46. 46. Prevođenje ključnih riječi i pojmova u predmetne odredniceKontrolirani rječnici– Tezaurusi (primjeri) • Art & Architecture Thesaurus (AAT) • Medical Subject Headings (MeSH)– Popisi predmetnih odrednica (primjeri) • Library of Congress Subject Headings (LCSH) • Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: predmetni sustav (nskps) 46
  47. 47. Zašto koristiti kontrolirani rječnik?Kontrolirani rječnici:• identificiraju način izražavanja sadržaja• omogućuju veći broj predmetnih pristupnica (npr., opće uputnice)• identificiraju odnose između termina kao šire, uže ili srodne 47
  48. 48. Funkcija ključnih riječiPrednosti• omogućuju dohvat riječi/termina korištenih u bibliografskom zapisuNedostaci• ne mogu nadoknaditi kompleksnost nekog jezika i izričaja• ne mogu nadoknaditi kontekstAli Pretraživanje po ključnim riječima poboljšava dodjeljivanje termina u kontrolirani rječnik! 48
  49. 49. SažetakPredmetna analiza koristi da bi se otkrio isažeo sadržaj nekog dokumenta. Proces seodvija kroz dva koraka:– utvrđivanje predmeta– prevođenje predmeta u kontrolirani rječnikVažno: - objektivnost katalogizatora, - katalogizatorova znanja i - dosljedno utvrđivanje sadržaja 49
  50. 50. Struktura i sintaksa nskps Lekcija 4 50
  51. 51. Struktura i sintaksa• Koje su osnovne karakteristike strukture i sintakse nskps?• Koje su različite vrste glavnih odrednica?• Što su dodatne oznake? Koju funkciju one imaju?• Koje su različite vrste uputnica? Koju funkciju one imaju? 51
  52. 52. OdredniceTri opće kategorije odrednica: – Opći pojam – Oblik/žanr – Imena 52
  53. 53. Oznake općeg pojma (1)Oznake općeg pojma izražavaju određen,utvrđen pojam. Mogu biti:• stvari Lutke• pojmovi Duhovni život• filozofski pojmovi Determinizam (Filozofija) 53
  54. 54. Oznake općeg pojma (2)• znanstvene discipline Nuklearna fizika• aktivnosti i procesi Sportsko padobranstvo• organizmi Gušteri Escherichia coli• neke vrste događaja Hrvatsko proljeće (1971) 54
  55. 55. Oznake općeg pojma (3)• klase osoba Zubari• etničke zajednice Kurdi• imena pojedine životinje Jumbo (Slon)• izmišljeni likovi, mjesta i organizacije Holmes, Sherlock (Književni lik) Shangri-La (Legendarno mjesto) Monsters (Izmišljena organizacija) 55
  56. 56. Oznake za imenaAko je sadržaj dokumenta, koji se neposrednokatalogizira, o nekoj osobi ili mjestu ilikorporativnom entitetu, tada je korištenje imenakao predmetne odrednice dopuštenoPravila oblikovanja ovih odrednica ovise o vrstiimena 56
  57. 57. Osobna imena• Ime osobe biti će predmetna odrednica ako je sadržaj djela posvećen toj osobi : Brontë, Charlotte• Osobna imena oblikuju se prema pravilima pippak-a i praksi NSK• Obiteljska imena (Jelačić, obitelj) i kraljevskih kuća i dinastija (Habsburgovci, dinastija) kodiraju se kao osobna imena, ali se oblikuju u skladu s pravilima sadržajne katalogizacije 57
  58. 58. Imena korporativnih tijela/sastanaka• Općenito, korporativna tijela su organizacije ili grupe osoba koje se mogu identificirati određenim imenom Beatles (Glazbena groupa) INA Naftaplin (Zagreb)• Dokumenti o kongresima i organiziranim događajima imaju za predmetnu odrednici ime konferencije ili događaja Salon de Diderot (1765 ; Paris) Kongres bosanskomuslimanskih intelektualaca (1992 ; Sarajevo)• Imena korporativnih tijela/sastanaka oblikuju se prema 58 pravilima pippak-a
  59. 59. Geografska imena• Geografska imena koriste se u oblikovanju korporativnih tijela kao jurisdikcije/upravna tijela Njemačka. Veleposlanstvo (Zagreb) Nacionalni park Plitvička jezera• i kao imenovane geografske jedinice Brazil Moskva 59
  60. 60. NasloviSadržajima djela o nekim drugim djelimadodjeljuju se predmetne odrednice oblikovanakao:• odrednica ime/naslov Mitchell, Margaret. Prohujalo s vihorom• odrednica jedinstveni naslov Biblia Koncert (film) 60
  61. 61. Sintaksa predmetne oznakePredmetne oznake NSK mogu biti oblikovaneu prirodnom redoslijedu riječi, kaoinvertirane ili s kvalifikatorom.• Prirodni redoslijed riječi Pješački mostovi ne Mostovi, pješački 61
  62. 62. Odrednica kao imenica• Predstavlja jedan predmet ili pojam CD-ROM Srce Jedrilice Ljubav• Pridjevska imenica Slijepo Siromašno 62
  63. 63. Množina vs. jednina• Odrednice koje predstavljaju predmete ili klase osoba uvijek su u množini Olovke Matematičari Matematičarke• Biološke vrste su predstavljene jedninom, a viša razina (rodovi) je predstavljena množinom Bjeloglavi sup Supvi Bosanski ljiljan Ljiljani 63
  64. 64. Odrednice s više riječi: jednostavni pojam• Koriste se kada je jednom riječju (imenicom) ne može iskazati predmet ili pojam Biološka raznolikost Zaštita okoliša• Može biti fraza s prijedlogom Engleski jezik za knjižničare 64
  65. 65. Odrednice s više pojmova• Odnosi između pojmova Crkva i država Književnost i ideologija• Pojmovi koji se sadržajno pojavljuju u nekom recipročnom odnosu Knjige i čitanje Majka i dijete Politika i umjetnost 65
  66. 66. Klase osoba i zanimanjaPrijedlozi “u” i ”na” Žene u umjetnost Afroamerikanci na filmu 66
  67. 67. Odrednica, inverzija (1)• U slučajevima kada se želi postići pretraživanje prema imenici koja nosi “veću” informativnu vrijednost: Kriminalistički roman, engleski Osiguranje, osnovno (ne koristi se u nskps, ali je obavezna kao neusvojeni oblik pristupnice)• Praksa nskps: veći broj odrednica iskazuje se prirodnim redoslijedom riječi• Oblik oznake u inverziji zadržan je samo za neke kategorije odrednica 67
  68. 68. Odrednica, inverzija (2)• Za geografske jedinice, kada im se označava strana svijeta Europa, istočna Francuska, sjeverna 68
  69. 69. Odrednica, inverzija (3)• Izmišljeni likovi Bond, James (Filmski lik) Bunyan, Paul (Legendarni lik)• Kraljevske kuće, dinastije i obitelji Habsburg, dinastija Windsor, dinastija Kulmer, obitelj 69
  70. 70. Odrednice s kvalifikatorom• Kvalifikator u zagradi: znanost ili znanstvena disciplina Gubitak (Ekonomija) Gubitak (Psihologija)• Kvalifikator u zagradi: predmet Tanjuri (Inženjerstvo) Tanjuri (Stolno posuđe)• Pridjevski kvalifikator: Kemijska skladišta Nuklearna fizija 70
  71. 71. Dodatne oznake u nskps• Sužavaju opsega sadržaja odrednice• Označavaju specifično gledište/aspektPrimjer dokumentu koji raspravlja o ujedinjenju Italije nije dovoljna samo odrednica Italijaveć je odrednicu potrebno dodatno sadržajno suziti Italija -- Povijest -- 19. st. – Složene odrednice mogu sadržavati više dodatnih oznaka različitih vrsta (kategorija) 71
  72. 72. Tematske dodatne oznake (1)• Ograničavaju vodeću oznaku nekom specifčnošču• Mnoge predstavljaju djelovanje, atribuiranost ili gledište/aspekt• Mogu biti specifične za jedan pojam Helikopteri – Testiranje letenja ILI mogu biti primjenjive na veliki broj odrednica -- Psihološko gledište -- Statističke metode 72
  73. 73. Tematske dodatne oznake (2)• Katkada predstavljaju dio cjeline iskazane u vodećoj oznaci Oko -- Mišići Sportski automobili -- Volani• Moguće je vodeću oznaku objasniti s više dodatnih tematskih oznaka, ako je potrebno Voće -- Berba Voće -- Berba -- Zaštita• Tematske dodatne oznake kodiraju se $x 73
  74. 74. Geografske dodatne oznake• Ako djelo raspravlja o nekom predmetu sadržajem vezanom za neku geografsku jedinicu, koristiti se geografska dodatna oznaka Parkovi -- Zagreb• Sve vodeće oznake ne mogu biti označene s dodatnom geografskom oznakom• Geografske dodatne oznake kodiraju se $z 74
  75. 75. Dodatne oznake za vrijeme• Označavaju vremensko razdoblje navedeno u samom djelu• Uobičajeno su povezane s povijesnom obradom predmeta Slikarstvo -- Povijest -- 19. st. Rusija -- Društveni uvjeti – 1801.-1917.• Koriste se uz oznake za: književnost, glazbu i umjetnost Njemačka književnost -- 18. st. Sonate (Klavir) -- 20. st.• Dodatne oznake za vrijeme kodiraju se $y 75
  76. 76. Dodatne oznake za oblik• Označavaju što je dokument, a ne o čemu je dokument• Mnoge dodatne oznake za oblik koriste se uz sve vrste vodećih i dodatnih oznaka -- Vodič --Bibliografija• Dodatne oznake za oblik kodiraju se $v i općenito su zadnje dodatne oznake u složenoj predmetnoj odrednici 76
  77. 77. Dodatne oznake za oblik (nastavak)• Ako je sadržaj djela o nekom specifičnom obliku, s oznakom za oblik se postupa kao s tematskom dodatnom oznakom Znanost $x Serijske publikacije $v Bibliografija za bibliografiju o znanosti u serijskim publikacijama• Povremeno je potrebno u složenoj odrednici označiti dvije dodatne oznake za oblik Tehnologija $v Bibliografija $v Serijske publikacije za bibliografiju koja je tiskana kao serijska publikacija 77
  78. 78. Redoslijed dodatnih oznakaPri slaganju složene predmetne odrednicekoriste se uspostavljene odrednice i slijede seupute za kombiniranje s dodatnim oznakama [Mjesto] -- [Predmet] [Predmet] -- [Mjesto] 78
  79. 79. [Mjesto] -- [Predmet]• Redoslijed [Mjesto] -- [Predmet] koristi se za neka gledišta na mjesto: to su povijest, politike, ekonomija, civilizacija• Uobičajeni redoslijed u ovoj vrsti složene predmetne odrednice : [Mjesto] -- [Predmet] -- [Vrijeme] -- [Oblik] Irska -- Ekonomski uvjeti -- 1949.- - Zbornik 79
  80. 80. [Predmet] --[Mjesto]Uobičajeni redoslijed u ovoj vrsti složene predmetneodrednice :[Predmet] -- [Mjesto] -- [Predmet] -- [Vrijeme] --[Oblik]Željezničke pruge -- Kanada -- Povijest $y 19. st. --Izvori ILI[Predmet] -- [Predmet] -- [Mjesto] -- [Vrijeme] --[Oblik]Časopisi -- Izdavaštvo -- Italija -- Povijest -- 19. st. --Bibliografija 80
  81. 81. Međunarodne preporuke (1)• Na konferenciji 1991. raspravljalo se o budućnosti dodatnih oznaka u LCSH sustavu• Preporuke su uključivale: – Standardni redoslijed – [predmet] -- [mjesto] --[vrijeme] -- [oblik] gdje ga se moglo primijeniti – Korištenje kodiranog potpolja za identifikaciju oznake za oblik 81
  82. 82. Međunarodne preporuke (2)– Osigurati oblik geografske dodatne oznake u normativnom zapisu za geografsku odrednicu– Pojednostaviti praksu korištenja dodatnih oznaka– Ukinuti dodatne oznake koje iskazuju isti pojam u različitom obliku– Zamijeniti odrednice u obliku fraze s dodatnim oznakama gdje god je to moguće i dopušteno 82
  83. 83. Uputnice– Odnosi ekvivalencije– Hijerarhijski odnosi– Asocijativni odnosi 83
  84. 84. Ekvivalencija ili vidi uputnice• Uputa s neusvojenih oblika na usvojene oblike• Objašnjeno u Pravilima izrade predmetnog kataloga u NSKPrimjer Krivično pravo Vidi Kazneno pravo 84
  85. 85. Vidi uputnice (1)• Sinonimi i kvazisinonimi Mito Vidi Korupcija• Jednina/množina Romani Vidi Roman 85
  86. 86. Vidi uputnice (2)• Variantni oblici Kvaliteta zraka Vidi Zrak -- Kvaliteta• Alternativni dogovori o obliku odrednice Psi-- Pasmine Vidi Pasmine pasa• Raniji oblik odrednice Teološki aspekti Vidi Teološko gledište 86
  87. 87. Hijerarhijski odnosi: širi pojam i uži pojam• Poveznica između usvojenih odrednica• Mogu iskazivati recipročne odnose• Omogućuju korisnicima da pristupe bilo kojoj razini i da budu vođeni na sljedeću razinu• Objašnjeno u Pravilima izrade predmetnog kataloga u NSK 87
  88. 88. Tri vrste hijerarhijskih odnosa• Rod/vrsta (ili klasa/član klase) Psi -- Pasmine Pudli UP Pudli ŠP Psi -- Pasmine• Cjelina/dio Stopalo Peta UP Peta ŠP Stopalo• Instancija (generički pojam/imenovani pojam) Drava Rijeke -- Hrvatska ŠP Rijeke -- Hrvatska UP Drava 88
  89. 89. Asocijativni ili srodni odnosi• Povezivanje dvije srodne usvojene odrednice• Uvijek se unakrsno upućuju – oznake koje se preklapaju u značenju Tepisi SP Prostirači – oznake za znanstvene/stručne discipline i oznake koje su predmet određene discipline Orintologija SP Ptice – oznake za osobe i područje njihova djelovanja Liječnici SP Medicina• Objašnjeno u Pravilima izrade predmetnog kataloga u NSK 89
  90. 90. Primjena nskps:zanatski postupci Lekcija 5 90
  91. 91. Primjena nskps• Kako započeti predmetnu obradu neke jedinice građe?• Koja načela treba imati naumu kada se dodjeljuju odrednice?• Kako se dodatne oznake primjenjuju?• Kako se imena koriste kao predmetne odrednice? 91
  92. 92. Zanatski postupci• Do sada smo: – razumjeli opća načela i strukturu nskps – upoznali potrebne smjernice – informirani o procesu sadržajne analize … Kako dalje raditi? 92
  93. 93. Koraci u procesu obrade Da bi smo zapamtili glavne korake u procesu predmetnog katalogiziranja, moramo misliti na sljedeće radnje:• Istražiti• Tražiti• Pitati sebe• Razmisliti o odgovoru 93
  94. 94. Istraživanje, traženje• Istražiti – Naslovnu stranicu, pregled sadržaja, uvod, predgovor, pogovor, tekst, bibliografiju, indeks, poglavlja...• Tražiti – Ključne riječi koje opisuju o čemu je riječ u dokumentu – Oblik jedinice građe – Autorove namjere, riječ/uvod, gledište 94
  95. 95. Pitanja, razmišljanja• Pitati sebe – Što je sadržaj dokumenta? – Da li je dokument jednopredmetan ili višepredmetan? Ako je višepredmetan, da li su sadržaji u međusobnoj vezi? – Da li je predmet povezan s pojedinim mjestom, vremenom, ili osobom?• Razmišljanje o odgovoru: “Ovaj dokument je o …” 95
  96. 96. Prevođenje u nskps• Pretraživanje nskps – pregledati Vidi: i Vidi i: uputnice – koristiti se s hijerarhijskom strukturom širih i užih pojmova – kao pomoć koristiti složene napomene iz kojih se može utvrditi da li je odrednica dopuštena za upotrebu• Pretražiti u knjižničnom katalogu sličnu građu i istražiti dodijeljene im predmetne odrednice• Pretražiti normativnu bazu podataka 96
  97. 97. Načela• Načela dodjele odrednica mogu se naći u Pravilima za izradu predmetnog kataloga• Praksa dodjeljivanja predmetnih odrednica dokumentima u NSK opisana je Pravilima• Knjižnica može izabrati i izmjene svoje prakse radi brojnih stručnih razloga 97
  98. 98. Broj odrednica• Opće pravilo: Označiti jednom ili s više predmetnih odrednica koje najtočnije sažimlju sadržaj dokumenta i omogućuju pristup najvažnijem predmetu• NSK praksa: Predmetno se obrađuju sadržaji dokumenta ako su zastupljeni s najmanje 20% 98
  99. 99. Odabir odrednica (1)• Objektivnost – Ne koriste se odrednice u prenesenom značenju i odrednice koje su proizvod osobnih stavova (npr. predrasuda) – Uzimaju se u obzir autorove ili nakladnikove namjere• Postupak obrade – Serijskim publikacijama, i td., dodaju se odrednice karakteristične za sadržaj u cijelosti – Analitici kao grupi tekstova, dodaju se odrednice koje iskazuju specifični sadržaj jedinice građe 99
  100. 100. Odabir odrednica (2)• Specifičnosti – Specifične odrednice dodjeljuju se onoliko koliko je sadržaj dokumenta specifičan – Dokument se označuje višim pojmom samo u slučajevima kada se specifični pojam ne može ustanoviti kao validni ili kada nije u skladu s Pravilima za izradu predmetnog kataloga 100
  101. 101. Odabir odrednica (3)• Glavni predmet i sporedni predmet- Ako se u sadržaju dokumenta raspravlja o nekoj temi općenito, ali i u barem 20% teksta i o specifičnoj temi, odrednice se dodjeljuju i za opću i za specifičnu temu.Naslov: Revolutions yesterday and today Revolucije -- Povijest Kuba -- Povijest -- Revolucija -- 1959. 101
  102. 102. Pravilo o tri (1)• U dokumentu je moguće da se raspravlja o više različitih predmeta koji pripadaju istom višem pojmu• Ako se raspravlja o do tri takva različita predmeta, svakom od njih dodjeljuje se zasebna odrednice• Sadržaj: Vodič za alpsko skijanje, nordijsko skijanje, skijaške skokove Alpsko skijanje Nordijsko skijanje Skijaški skokovi 102 ne širi pojam: Skijanje
  103. 103. Pravilo o tri (2)• Ako postojeće odrednica obuhvaća dvije do tri pod-teme o kojima se u dokumentu raspravlja i nema drugih tema, dokumentu se dodaje postojeća nadređena odrednicaNaslov: Single moms, single dads: help and hope for the one-parent family Samohrani roditelji ne Samohrane majke i Samohrani očevi 103
  104. 104. Pravilo o tri (3)• Ako se u dokumentu raspravlja o više od tri teme koje pripadaju zajedničkom širem pojmu, dodjeljuje se odrednica za širi pojam• Sadržaj: Enciklopedija o plesu (uključuje balet, jazz ples, ples uz bubnjeve i balove) Ples ne Balet Jazz ples Ples uz bubnjeve Balovi 104
  105. 105. Pravilo o četiriPravilo o četiri• U nekim slučajevima može se primijeniti pravilo kojim je dopušteno označiti s 4 odrednice pod-teme koje pripadaju istom širem pojmu• Primjer: odrednica šireg opsega (Američka književnost – 20. st.). Pod-teme su dijelovi opusa pojedinih književnika.• Praksa NSK nije dodjeljivanje 4 odrednice za pod-teme (osim u nekim izuzetcima) 105
  106. 106. Više zasebnih odrednica• U dokumentu se može raspravljati o sadržajima za koje nije moguće izraditi jednu odrednicu Sadržaj: Privatnost na radnom mjestu Prava zaposlenika $z Hrvatska Pravo na privatnost $z Hrvatska 106
  107. 107. Dopunski aspekti (1)• Mjesto – Geografske oznake i geografske dodatne oznake (Pravilnik) – Pridjevski kvalifikatori (Pravilnik)• Vrijeme – Vremenske oznake i dodatne oznake za vrijeme (Pravilnik) 107
  108. 108. Dopunski aspekti (2)• Imenovani entiteti – Odrednice iz normativne baze podataka za imena ili normativne baze podataka za predmetne odrednice (Pravilnik) – Odrednice ovog tipa mogu se koristiti samo ako su u dokumentu sadržajno zastupljene više od 20%• Oblik – Oznake za oblik iskazuju oblik dokumenta, a ne njegov sadržaj 108
  109. 109. Redoslijed predmetnih odrednica u bibliografskom zapisu• Prva odrednica treba – iskazivati glavni predmet – korespondirati s dodijeljenom klasifikacijskom oznakom• Druge odrednice mogu se redati u opadajućem redoslijedu prema važnosti 109
  110. 110. Provjera rezultata (1)Nakon cjelovite analize sadržaja slijedepitanje:• Da li dokumentu dodijeljene odrednice pripadaju grupi dokumenata sličnog sadržaja?• Da li se odrednicama iskazuje glavni sadržaj djela?• Da li su pogodile specifičnost ili jedinstvenost djela? 110
  111. 111. Provjera rezultata (2)Zamislite da ste korisnik i zapitajte se• Da li biste tražili sadržaje pod odrednicom/odrednicama koje ste dodijelili?• Da li biste bili zadovoljni da tražite dokumente pod dodijeljenim odrednicama, a nađete dokument koji se obradili? 111
  112. 112. Hvala na pažnji 112
  113. 113. Zagreb, 9. lipnja 2011.Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu CSSU 113

×