Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

Predavanje Bernarda Ivčića o ekoaktivizmu

715 views

Published on

Što je ekoaktivizam? Kada i gdje je nastao? Koji su najaktualniji okolišni problemi u Hrvatskoj? Koji su uspjesi okolišnog aktivizma? Što ja kao pojedinac mogu promijeniti? Odgovore na ta, a i ostala pitanja vezana uz povijest ekološkog pokreta u Hrvatskoj i svijetu, dobili smo na predavanju Uvod u ekoaktivizam koje je u sklopu projekta Zelena knjižnica 26. veljače u 18 sati u Sveučilišnoj knjižnici u Puli održao predsjednik Zelene akcije, Bernard Ivčić. Organizatori predavanja: Društvo bibliotekara Istre i Sveučilišna knjižnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

Predavanje Bernarda Ivčića o ekoaktivizmu

  1. 1. Uvod u ekoaktivizam Bernard Ivčić
  2. 2. ZELENA AKCIJA• Profesionalnom timu pomaže 100-tinjak volontera na raznim poslovima Zelene akcije te 30-ak aktivista koji pomažu u svim kampanjama javnog zagovaranja.• Dva su osnovna načina djelovanja Zelene akcije:• 1. Projekti zaštite okoliša – izvode se po cijeloj Hrvatskoj i čine oko 70% djelatnosti Zelene akcije.• 2. Kampanje javnog zagovaranja – zagovaramo donošenje boljih zakona i strategija od nadležnih institucija ili zaustavljanje projekata koji će imati velik negativni utjecaj na okoliš. U tome koristimo razne metode: priopćenja i tiskovne konferencije, ulične akcije, masovne prosvjede, akcije građanskog neposluha, ali isključivo nenasilne i koje ne zadiru u vrednote definirane Ustavom. Ove aktivnosti čine oko 30% djelatnosti Zelene akcije.
  3. 3. Programi Zelene akcije• Zaštita prirodnih resursa• Gospodarenje otpadom• Pravo okoliša• Centar za okoliš• Transportni program• Energetski program• Klimatski program• Zeleni telefon
  4. 4. • Ekologija – prirodna znanost o odnosima među živim bićima te njihovu odnosu s okolinom• Zaštita okoliša – ljudska djelatnost - skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprečavanje onečišćenja i zagađenja okoliša, sprečavanje nastanka šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete.• Priroda - sve ono što čovjeka okružuje, a što nije stvorio čovjek (i živo i neživo)• Okoliš - sve što čovjeka okružuje - uključuje i prirodu i ono što je stvorio čovjek• Aktivizam – usmjeren na stvaranje promjene za opće dobro, nije bitno postoji li novčana nagrada. Može biti usmjeren direktno na ponašanje pojedinaca kako bi se promijenili ili na, primjerice, institucije koje donose odluke kako bi se posredno promijenilo društvo• Volontiranje – dobrovoljni rad bez naknade, koji se izvodi kao pomoć konkretnim ljudima ili za opće dobro.• Ekoaktivizam – aktivizam u području zaštite okoliša.
  5. 5. Povijest ljudskog utjecaja na okoliš- čovjek utječe na okoliš od pretpovijesnog doba (sakupljačka društva, poljoprivreda... rast populacije)- doba velikih otkrića  istrebljivanje autohtonih vrsta- industrijska revolucija  zagađenje voda i početak deforestacije- zelena revolucija  pesticidi- nuklearna revolucija  radioaktivni otpad- biotehnološka revolucija  GMO-i
  6. 6. 1950-te• Hladni rat• Antinuklearni i mirovni prosvjedi• Zabrinutost za opstanak ljudske vrste• Zelena revolucija i pesticidi 1960-te• 1962. Rachel Carlson “SILENT SPRING” – DDT• Osnovan WWF
  7. 7. 1970-te• Početak ekološkog pokreta u pravom smislu riječi• Rimski klub - ograničenje rasta populacije• Hipoteza Geje - zemlje kao jedinstvenog organizma• 22.04.1970. Dan planeta Zemlje - prva proslava - 20 milijuna ljudi - zakonske ragulative o zaštiti okoliša• Konferencija UN-a u Stocholmu 1972. - posvećena okolišu• 1973. Prva naftna kriza• Osnivanje organizacija za zaštitu okoliša (Greenpeace,
  8. 8. 1980-te i 1990-te• 80-te nove ekološke katastrofe - Bhopal (1984) (Union Carbide tvornica pesticida);• otkrivena ozonska rupa iznad Antarktika (1985);• efekt globalnog zatopljenja; Černobil (1986);• 90-te - konvencija u Rio-u (Earth Summit), Kyoto• gubitak bioraznolikosti i globalno zatopljenje
  9. 9. Izlijevanje nafte1989. Bahia Paraiso1989. Exxon Valdez1992. Katina P1992. Aegean Sea1993. Braer1994. Cosma A1996. Sea Empress1997. Nachodka1999. Erika2001. Jessica2002. Prestige2003. MT Tasman Spriti
  10. 10. Koncept održivog razvoja Koncept razvoja kojim se zadovoljavaju potrebe sadašnjih generacija bez da se ugrožava mogućnost da buduće generacije budu u stanju zadovoljiti svoje potrebeTri stupa održivog razvoja okoliš društvo ekonomija
  11. 11. • Današnji problemi• Ako se potrošnja vode nastavi ovim tempom, 2/3 ljudi na svijetu do 2025. neće imati dovoljno vode za osnovne potrebe• Više od 1 milijarde ljudi nema pristup energiji• Zagađena voda širom svijeta utječe na zdravlje 1,2 milijarde ljudi i doprinosi svake godine smrti 15 milijuna djece ispod 5 godina starosti• Krčenje prašuma• 138 vrsta izumre dnevno
  12. 12. • Friends of the Earth International• WWF• Greenpeace
  13. 13. Ekoaktivizam u RH• 1986. – SVARUN – Radna grupa za mirovni i ekološki pokret• 1988. – Društvo za unaprjeđenje kvalitete življenja (DUKŽ)• 1990. Zelena akcija osnovana• Dan planeta Zemlje u Hrvatskoj – DUKŽ 1991. – 1996., poslije Zelena akcija• 1995. Zelena Istra, Zeleni Osijek, 1998. Sunce
  14. 14. Utjecaj onečišćenja zraka na zdravlje • bolesti respiratornog sustava, kardiovaskularnog sustava, alergije, rak, diabetes... • U EU 25% djece boluje od neke vrste alergije • procjenjuje se da svake godine u EU od posljedica bolesti kojima je uzrok zagađenje zraka umire 450.000 ljudi • 2005. preko 2 milijuna preuranjenih smrti na globalnoj razini (WHO) • zagađenje zraka u EU smanjuje očekivani životni vijek za prosječno 8,6 mjeseci
  15. 15. • U Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske navodi se „Do 2015. godine u Republici Hrvatskoj neće se graditi niti istraživati, odnosno ispitivati mogućnost izgradnje termoenergetskih objekata na ugljen kao i nuklearnih energana.“• U članku 127. Prostornog plana Istarske županije (NN 02/02, 01/05, 04/05, 14/05 - pročišćeni tekst, 10/08 i 07/10) navodi se „Nova TE Plomin III, mora koristiti plin kao energent.“, a slično se ponavlja i u članku 128. „Energent za TE Plomin III mora biti plin.“• Također, u članku 33. istog dokumenta utvrđuje se da je maksimalna zajednička snaga postojeće i planirane termoelektrane u Plominu 335 MW. Obzirom da je snaga TE Plomin II 220 MW, slijedi da snaga novog bloka termoelektrane u Plominu može biti maksimalno 125 MW.• HEP je 2007. godine zatražio izmjene Prostornog plana Istarske županije kojima bi se omogućila izgradnja TE snage 500 MW koju bi pokretao ugljen. Sam taj čin je priznanje nepostojanja takve mogućnosti u Prostornom planu Istarske županije donesenom 2002. godine.
  16. 16. Rockwool
  17. 17. Emisije iz TEP C• Najznačajnije emisije su: CO2, CO, SO2 (kao sekundarni produkt nastaje SO3), NOx (NO, NO2 i N2O), čestice PM10 (koje uključuju i čestice PM2,5).• Ostale emisije: teški metali, ugljikovodici, policiklički aromatski ugljikovodici (PAH), nemetanski hlapljivi organski spojevi (NMHOS), dioksin (i njegovi derivati), furan (i njegovi derivati).
  18. 18. Smanjenje očekivanog životnog vijeka zbog zagađenja zraka lebdećim česticama
  19. 19. • u prosjeku svaki sektor u svim zemljama, uključujući Hrvatsku, morat će smanjiti emisije za više od 80 % do 2050. (osim prometa i poljoprivrede koji će po procjeni Europske komisije smanjiti emisije manje od toga).• Za Hrvatsku to znači slijedeće: ako je bazna godina 1990. s 31.322.000 t CO2eq onda 80 % manje emisije znači 6.264.400 t CO2eq., a 95 % manje znači 1.566.100 t CO2eq.• “TEP C” bi svake godine emitirala 2.644.068 t CO2eq.• Prema tome, udio ukupnih emisija za Hrvatsku samo iz “TEP C” bi bio negdje izmedu 40 % i više od 100 %.
  20. 20. CCS• Uz CCS efikasnostse smanjuje s 45 % na 33-36 %.(podatak iz SUO)
  21. 21. New coal plant proposals in EU - early2008 and since 2008: 20 projects underconstruction or very advanced development114 announced Source: ECF analysis. Columns are representative and not to scale
  22. 22. Europe’s coal renaissance: reality check Then Now 20 plants under 14 built construction 5 in the courts 1 became gas (IGCC) 114 announced 66 abandoned 24 still ‘planning’ but far from investment decisionsLünen coal plant – 22 still just announced constructionhalted, unlikely to 2 nominally reached construction stage re-start No evidence more than a handful of new coal plants will ever be built in the EU
  23. 23. What electricity capacity is the EU actually building? 2011 data In 2011 71% of installed capacity in the EU was RES Neurath the ONLY new coal plant online – only coal pending was under construction before mid 2008 This is a consistent pattern – gas and RES are replacing coal33 Source: EWEA, 2012
  24. 24. "We will not be building anymore major new coal or gas-firedpower plants for now, either. TheBoAplus project at theNiederaussem site could be the oneexception. Fundamentallywe consider lignite-fired electricitygeneration in the Rhenishregion to be a sensible andnecessary long-term move. But wewill not be making any decisionto build until we have theappropriate, legallyincontestable approvals and areconvincedit will be profitable to do so."
  25. 25. Kampanja javnog zagovaranja je niz povezanihaktivnosti u nekom vremenskom periodu koje služezajedničkom cilju, npr. da se donositelji odluka, uinstitucijama ili u tvrtkama, potaknu na akciju kakvuželimo, da službeno donesu odluke koje mismatramo korisnima i počnu ih provoditi, odnosnoda ukinu ili zabrane nešto što je u njihovojnadležnosti i što mi smatramo štetnim po društvo iokoliš. Tu se obično kombiniraju direktno lobiranje,informiranje i dobivanje povratnih informacija odjavnosti, publikacija raznih materijala, akcije javnogzagovaranja, priopćenja, tiskovne konferencije,pravni pritisak na institucije, peticije, prosvjedi iobično, ako se sve drugo pokaže nedovoljno,direktna akcija, odnosno građanski neposluh.
  26. 26. • Za uspješnu kamanju bitno je napraviti dobru analizu problema i postaviti cilj prije nego se krene u kampanju. Naravno, ako neki problem možemo riješiti na jednostavniji način – npr. jednom akcijom, pismom ili tiskovnom konferencijom, kampanju nećemo ni raditi.• Identificirati potencijalne partnere i “saveznike” u kampanji. Često koalicija nekoliko udruga/inicijativa može postići više od jedne.• Umrežavanje- međunarodno i nacionalno• Po mogućnosti, dobro je, formalno ili neformalno, istražiti javno mnijenje u ciljanoj skupini; ista vrsta prosvjeda može polučiti uspjeh ili neuspjeh na političkom planu, ovisno o podršci građana (biračkog tijela) ili njezinu izostanku.• Akcije unutar kampanja
  27. 27. • Akcije javnog zagovaranja su dio kampanja, ali mogu se održavati i samostalno.• Akcije javnog zagovaranja su akcije stavljanja pritiska direktno na instituciju ili tvrtku koja ima ovlasti stvari promijeniti nabolje u smjeru u kojem mi to želimo. Kao građanske inicijative i predstavnici javnosti, mi ih akcijom potičemo na to• Dijelimo ih na akcije (performanse) i masovne prosvjede.• Osim direktnih akcija postoje i akcije tzv. građanskog neposluha, kad se akcijom krši neki zakon ili propis, ali se akcija temelji na moralnim principima i principu nenasilnog djelovanja
  28. 28. • PLANIRANJE I IZVEDBA AKCIJAZa uspjeh akcije bitno je da se ona dobro isplanira i pripremi. Naravno, pri analizi problema prvo se ispita mogućnost djelovanja i na druge načine, pa možda za rješenje nekog problema uopće ne moramo raditi akciju. Prilikom osmišljavanja akcije treba se odgovoriti na sljedeća pitanja:∀ Koja je svrha akcije i što se njome želi postići? To će pomoći odgovoriti što, kada i kako se radi.∀ Kada i kojim povodom? Treba se voditi planom i rasporedom događanja unutar institucija (npr. zasjedanje skupštine, suđenje) kako bi se na njih stavio pritisak da djeluju ODMAH te situacijama koje uvećavaju vjerojatnost da će mediji akciju popratiti (osim kao već navedeno, npr. godišnjice, dani obilježavanja određene tematike i sl.∀ Gdje će se akcija izvesti? Ovisi je li akcija za medije ili za građane, želi li akcija direktno utjecati na neku instituciju – u tom slučaju najbolje je raditi je na samoj lokaciji institucije itd.∀ Što se točno želi napraviti?∀ Kako će se to napraviti? Ovo je veći dio planiranja. Ono što će se na kraju izvesti ovisi o puno faktora osim naših želja – kao npr. kolikim budžetom i s koliko ljudi raspolažemo. U stvarnosti će faktori izvedivosti i praktičnosti često modificirati odluke o tome “što” se radi.
  29. 29. • TIJEK PRIPREME AKCIJE• MASOVNI PROSVJED ili AKCIJA• PROCEDURE JAVNIH OKUPLJANJA• KAKO IZRADITI TRANSPARENT?• KAKO MOBILIZIRATI AKTIVISTE?• KAKO MOTIVIRATI I ZADRŽATI AKTIVISTE• KOORDINACIJA GRUPE• PARTICIPATIVNO ODLUČ IVANJE I TIMSKI RAD• KOMUNIKACIJA S GRAĐ ANIMA• TISKANI MATERIJALI• MEDIJI (POZIV ZA MEDIJE, PRIOPĆ ENJE ZA MEDIJE, IZJAVA I INTERVJU,
  30. 30. • www.zelena-akcija.hr• za@zelena-akcija.hr

×