Slikarstvo između dva rata

3,510 views

Published on

0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
3,510
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
217
Actions
Shares
0
Downloads
52
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Slikarstvo između dva rata

  1. 1. Slikarstvo između dva rata
  2. 2.  Poslije 1. sv. rata Pariz i dalje  U Rusiji dolazi do ostaje vodeće europsko velikih promjena – ruska umjetničko središte avangarda postaje na (fovizam, kubizam) kratko vrijeme službena Pridružuje mu se na neko državna umjetnost vrijeme Munchen (Die (Kandinski, Maljevič, La Brucke, Der Blau Reiter) rionov, Gončareva, Javlj U slikarstvu se javlja samo enski) no 1934. biva jedan potpuno novi pravac – zakonom zabranjena a nadrealizam (javlja se jedina umjetnost postaje istovremeno s nadrealizmom u socijalistički realizam književnosti) Vlada tkz. pluralizam stilova –  Kao i u još su uvijel aktualni “stari” Njemačkoj, mnogi stilovi – umjetnici odlaze iz apstrakcija, kubizam, neoplasti Rusije u Pariz gdje cizam, dadaizam, ekspresioniz nastavljaju umjetničku am, futurizam, metafizičko karijeru slikarstvo... (Kandinski, Chagall, Sou tin)
  3. 3. Apstrakcija  “svaka ona umjetnost koja nema nikakve sličnosti sa Pojava apstraktnog slikarstva viđenom stvarnošću i koja promijenila je iz temelja ne podsjeća na nju, bila ta slikarstvo te utjecala na razvoj stvarnost polazišna točka čitave umjetnosti 20. st. za umjetnika ili ne. “ Apstrakcija potpuno odbacuje SEUPHOR sve tradicionalne forme slikarstva, zanemaruje sve zakone poput perspektive i zlatnog reza, te odbacuje prikazivanje materijalnih objekata Istražuje odnos forme te osnovnih likovnih elemenata - boje, plohe i linije
  4. 4. Wassily Kandinsky  Umjetničko djelo se sastoji od dva elementa – unutarnjeg i vanjskog  Unutarnji element jest sama emocija u duši umjetnika koji ima sposobnost da svojim stvaralaštvom izazove sličnu emociju u promatraču  Budući da je duša vezana za tijelo, na nju utjecaj vrše podražaji (vanjski element) koji u svijest dolaze putem osjetila. Na taj način naše se emocije uzbuđuju – tako je ono što se primi putem osjetila svojevrstan most, fizička veza između onog nematerijalnog (umjetnikova emocija) i materijalnog koje se manifestira u umjetničkom djelu. Umjetničko djelo je, prema Kandinskome, to uspješnije, što su sličnije emocije u umjetniku i
  5. 5.  Unutarnji element je nužan, umjetničko djelo mora sadržavati emociju jer je inače prevara. Kandinsky je smatrao da boja i oblik po sebi sadrže elemente jezika koji su dovoljni za saopćavanje emocija, oni direktno djeluju na dušu, nije im potrebno davati izgled materijalnosti ili nekakvih prirodnih oblika. Ovaj slikar je stvorio jedan potpuno novi oblik umjetnosti u kojem su simboli zapravo organski razvoj njegovih osjećaja. Razlikovao je emocije koje treba izraziti i koje su osobne, te simboličke vrijednosti točke, linije i boje koje su same za sebe bezlične. Umjetnik tek njihovom kombinacijom stvara jezik, no i elementi tog jezika ostaju nefigurativni plastični simboli.
  6. 6. Neoplasticizam – geometrijska apstrakcija bijeg od nužnosti vlastitog postojanja te stvaranje čista umjetnosti, oslobođene emocija i ljudske tragedije, umjetnosti koja bi bila bezlična i univerzalna. slikar vanjsku stvarnost u svom umu preoblikuje u geometrijske konstrukcije koje kasnije, kroz svoje stvaralaštvo, vraća u tu istu stvarnost Priroda», kao što kaže Mondrian, «uvijek funkcionira s apsolutnom pravilnošću». umjetnost postaje slična matematici, ona je sredstvo kojim se predstavljaju osnovne karakteristike svemira. Ono što je najznačajnija karakteristika ove vrste apstrakcije jest to da ona teži
  7. 7.  Theo Van Doesburg, jedan od teoretičara, u svom «Manifestu konkretne umjetnosti» piše: Kako bi se izrazio, umjetnik je morao razoriti oblike prirode da stvori oblike umjetnosti. Danas je pojam umjetničke forme jednako zastario kao i pojam prirodnih oblika. ...... Konkretno a ne apstraktno slikarstvo, jer ništa nije konkretnije, ništa nije stvarnije nego neka linija, neka boja, neka površina. Zar su: neka žena, neko stablo ili neka krava konkretniji elementi na platnu? Ne: žena, drvo i krava konkretni su u prirodnom stanju, a kada su naslikani, apstraktniji su, varljiviji, nejasniji i izmišljenjiji nego neka ploha ili
  8. 8. Kubizam - Picasso - Guernica -1937
  9. 9.  Guernica je izložena u Parizu Guernica iste godine Naslikana 1937.g.  Izazvala je mnogo pažnje te je privukla svjetsku javnost Nastala u svega tri mjeseca na stanje u Francovoj Opisuje napad na grad Guernica Španjolskoj u španjolskoj pokrajni Baskiji  Picasso je sam rekao da nije Njemački avioni su napali grad znao ni mogao drugačije na poziv generala i diktatora izraziti svoje osjećaje kad je Franca za vrijeme španjolskog čuo za događaje u Guernici građanskog rata  Slika predstavlja vrhunac Poginulo je oko 1000 ljudi a sintetičkog kubizma gradić je sravnjen sa zemljom  Prikazuje teror, užas i kaos te ljudsku patnju – nije česta tema slikarstva 20.st.
  10. 10. EKSPRESIONIZAM Georges Roualt Javlja se u Njemačkoj i Austriji, najviše u djelovanju grupa Plavi Jahač i Most Između dva rata ekspresionistička likovna scena se seli u Pariz – ekspresionisti su istjerani iz Njemačke, grupe su se raspale a njihova umjetnost je proglašena umjetnošću mentalno poremećenih osoba Francuski ekspresionisti su u svom izrazu umjereniji, djeluju individualno te svaki od njih razvija svoj specifični stil
  11. 11. Amedeo Modigliani
  12. 12. Chaim Soutine
  13. 13. Marc Chagall

×