Ekspresionizam

8,348 views

Published on

Published in: Education
0 Comments
2 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total views
8,348
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
1,473
Actions
Shares
0
Downloads
166
Comments
0
Likes
2
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Ekspresionizam

  1. 1. EKSPRESIONIZAM
  2. 2.  U francuskom jeziku riječ expression, expresio znači izražaj, izraz Umjetnički pravac s početka 20.stoljeća razvijen u Njemačkoj, primarno u književnosti (poeziji) i slikarstvu i u glazbenoj umjetnosti Danas se izraz može koristiti za svaki umjetnički rad u kojem je objektivna stvarnost pomaknuta ili simbolički predstavljena da bi opisala unutrašnje stanje umjetnika
  3. 3.  Subjektivni doživljaji umjetnika (što intenzivnije izražavanje unutarnjeg stanja) Oslobođenje emocija i instikata likovnim sredstvima Ne vodi se računa o stilskoj ili estetskoj dopadljivosti Misli i emocije uglavnom bile pesimistične i katastrofične (nastale pod utjecajem Prvog svjetskog rata) Ekspresionizam je prvi jasan krik modernoga čovjeka koji će, u periodu kasnog modernizma dobiti svoje filozofsko uobličenje.
  4. 4. IMPRESIONIZAM EKSPRESIONIZAM Poticanje unutarnje  Osnovni cilj je iznijeti emocije (impresija) unutarnje stanje autora, preko vanjskog odnosno one emocije podražaja (cilj je koje prožimaju samo prikazati doživljaj njega i tako oblikuju trenutka) njegovo viđenje svijeta
  5. 5. Današnja povijest umjesnosti iknjiževnosti uglavnom razlikuje tri fazeekspresionizma Predratni ili kozmički ekspresionizam Ratni ekspresionizam Poslijeratni ili socijalni ekspresionizam
  6. 6. Predratni ili kozmički ekspresionizam Prva faza u kojoj se unutarnja ekspresija projicira prema nečemu vanzemaljskom i/ili nebeskom
  7. 7. Ratni ekspresionizam  Obilježen je živim i pretjerano grotesknim slikama unutarnjeg užasa proizašlog iz žrtava Prvog svjetskog rata. Slike kakve se javljaju najčešće su grozne, ponekad i morbidne ili bolesne, a njihova temeljna svrha je ilustriranje unutarnje emocije koja se protivi besmislenosti rata
  8. 8. Poslijeratni ili socijalni ekspresionizam Treća i posljednja faza u kojoj se tematika usmjerava prema čovjeku, socijalnom aspektu i kritici otuđenog suvremenog društva, a glavni "likovi" najčešće su mali ljudi čijim se sudbinama autori i bave
  9. 9.  Van Gogh je prethodnik čitavog europskog ekspresionizma po tome što je strastveno pokušavao izraziti u svojim slikama ono što se ne može izraziti. On je jedan od prvih umjetnika, koji je deformirao prirodni oblik, da bi postigao što jaču i intezivniju izražajnost
  10. 10.  Edvard Munch, norveški slikar, proslavio se u Njemačkoj u 20. stoljeću, te na tamošnje slikare ekspresioniste izvršio znatan utjecaj. Tipičan predstavnik ekspresionizma u slikarstvu. Kao vječito nespokojan, pomalo morbidnan pesimist, u strahu od samoće ljudskog bića, podjednako u gužvi velegrada kao i pred uznemirujućom veličinom prirode. Spomenuta raspoloženja Munch prenosi i na platno, služeći se linijama koje se izdužuju i povijaju, kao i tonovima boja koje djeluju melankolično
  11. 11.  Krik je vjerojatno najpoznatije Munchovo djelo koje je imalo presudan utjecaj na rođenje ekspresionizma Prikazuje osobu koja vrišti, ili čuvši vrisak pokriva uši Slika je postala suvremena ikona ljudske tjeskobe
  12. 12.  Ekspresionizam se u slikarstvu primarno javlja u germanskim zemljama (Njemačka i Austrija), kao specifičan pravac, da bi se kasnije, u nekakvim blažim varijacijama, javio i u Francuskoj
  13. 13. NJEMAČKI EKSPRESIONIZAM "Die Brücke"  "Der Blaue Reiter"  Erich Heckel (1883. – 1970.)  Heinrich Campendonk (1889. – 1957.)  Ernst-Ludwig Kirchner (1880. – 1938.)  Lyonel Feininger (1871. – 1956.)  Otto Müller (1874. – 1930.)  Alexej von Jawlensky (1864. – 1941.)  Emil Nolde (1867. – 1956.)  Wassily Kandinsky (1866. -1944.)  Max Pechstein (1881. – 1955.)  Paul Klee (1879. – 1940.)  Karl Schmidt-Rottluff (1884. – 1976.)  August Macke (1887. – 1914.)   Franz Marc (1880. – 1916.)   Gabriele Münter (1877. – 1962.)   Mariane von Werefkin (1860. – 1938.)
  14. 14. "Die Brücke" – “Most” Prva prava ekspresionistička skupina, "Die Brücke" (Most), nastaje u Dresdenu 1905. god. Njihov manifest ističe važnost emocionalnog doživljaja kao testa moralnih i umjetničkih vrijednosti, a vrlo važan oslonac njihovom slikarstvo bio je pejsaž
  15. 15.  Najpoznatiji članovi skupine bili su Ernst Ludwig Kirchner, Emil Nolde, Max Pechstein i Karl Schmidt-Rotluff Skupina je poticaj crpila od francuskih fovista, kao i Paula Gauguina, Vincenta van Gogha, Henrija de Toulouse-Lautreca i Edvarda Muncha
  16. 16. Ernst Ludwig Kirchner Bio je ideološki vođa grupe ”Most”, koju je 1905. godine osnovao u Dresdenu s E. Heckelom i K. Schmidt-Rottluffom. Izraz mu prožet sarkazmom velegradskog ambijenta ("Pet žena na ulici") U kasnijoj fazi pokazuje tendenciju prema apstrakciji
  17. 17. Ernst Ludwig Kirchner - “Pet žena na ulici”
  18. 18. Ernst Ludwig Kirchner – “Plavi akt”
  19. 19. Karl Schmidt-Rotluff
  20. 20. Max Pechstein
  21. 21. Emil Nolde – “Maske”
  22. 22. "Der Blaue Reiter" - “Plavi jahač” Druga ekspresionistička grupa, "Der Blaue Reiter" (Plavi jahač) osnovana je u Münchenu 1911. godine Ime su dobili po istoimenoj slici Vasilija Kandinskog, ruskog slikara koji je emigrirao u Njemačku, koji s Franzom Marcom formulira estetske vrijednosti grupe
  23. 23.  Iste godine kad i osniva skupinu, Kandinski, kasnije profesor na Bauhausu, a ekspresionist je bio samo u ranoj fazi, izdaje svoj rad naslovljen ”O duhovnome u umjetnosti” u kojem iznosti načela skupine, čija se estetika bazirala na traženju duhovnoga u umjetnosti, čime se razlikuju od skupine ”Die Brücke“ Izuzev Kandinskog i Marca, u skupini djeluju iAugust Macke, Alexej von Jawlensky te Paul Klee, u ranijoj fazi stvaralaštva
  24. 24. Franz Marc Velik dio sačuvanih radova F.Marca tematski je vezan uz životinje, najčešće su to portreti životinja u prirodnom okruženju. Njegov rad općenito karakteriziraju jarke čiste boje i skoro kubistički oblici, uz vrhunsku jednostavnost i pročišćenost prikaza. Pritom njegovi radovi odaju duboku emotivnost, zapaženu već u njegovo vrijeme.
  25. 25. Franz Marc – “Sudbina životinja”
  26. 26. Konj u krajolikuKrava žuta, zelena, crvena
  27. 27. Vasilij Kandinski
  28. 28. FRANCUSKI EKSPRESIONIZAM Francuski su ekspresionisti u svom izrazu bili znatno umjereniji i nisu imali nekakvu specifičnu grupnu homogenost već su djelovali neovisno, a elemente njihovog slikarstva slijedili su i brojni strani slikari koji su se okupljali u Parizu, tadašnjem kulturnom središtu
  29. 29. Georges Rouault Georges Rouault značajan je po svojim deformiranim i unakaženim prikazima punih bunta koje je prenosio i na religijske (Krist i ribari), ali i na svjetovne teme u kojima je prikazivao likove s dna društvene ljestvice (prostitutke, ulične artiste, ...)
  30. 30. Krist i ribari Klaun
  31. 31. James Ensor Pod okriljem francuske, djeluje i belgijsko- britanski slikar James Ensor Njegov ekspresionizam bazirao se na prikazivanju nakaradnoga i gortesknoga, lica koja izazivaju jezu pri samom pogledu Isprva je bio jedan od sljedbenika Paula Gauguina, a kasnije se afirmirao kao ekspresionist
  32. 32. APSTRAKTNI EKSPRESIONIZAM Kolektivno ime za grupu umjetnika u New Yorku koji su radili strasno emocionalne slike karakterizirane vrlo debelim nanosima boje i mase Ovaj naziv je upotrijebio 1929. godine Alfred H. Barr Jr., osnivač muzeja moderne umjetnosti Predstavlja kombinaciju apstraktne umjesnosti Vasilija Kandinskog i ekspresionističkih načela, a poznatim ga je učinio Jackson Pollock, a uz njega i Franz Kline, Mark Rhotko i Willem de Kooning Bilo je to slikarstvo izrazite dinamike čija je posebnost bila korištenje cjelokupnih tjelesnih pokreta za prikazivanje slikarske teme.
  33. 33. EKSPRESIONIZAM U HRVATSKOJ Vilko Gecan, Marijan Trepše i Vladimir Varlaj Milivoj Uzelac– formiraju Grupu četvorice koja dolazi u doticaj s umjetnošću ekspresionizma u čijem stilu će grupa najviše stvarati

×