Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

Josip Klempaj - Prvi Hrvatsko-slavonski vrhovni upravitelj pošta

741 views

Published on

Josip Klempaj (1812.-1890.) bio je prvi Hrvatsko-slavonski upravitelj pošta. U poštansku službu u tadašnjoj Hrvatskoj sredinom 19. stoljeća unio je mnogo noviteta.

  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

Josip Klempaj - Prvi Hrvatsko-slavonski vrhovni upravitelj pošta

  1. 1. Josip Klempaj Prvi Hrvatsko-slavonski vrhovni upravitelj pošta
  2. 2. Poštanski promet u Hrvatskim zemljama do polovine 19. st. <ul><li>Izum tiska, masovnija pismenost, prosvjetiteljstvo i modernizacijski zahtjevi oblikovali su potrebu za bolje organiziranim poštanskim sustavom </li></ul><ul><li>Do polovine 19. stoljeća poštanski je promet bio u rukama poštara kao državnih činovnika, ali i mnogobrojnih privatnih zakupaca poštanskog prometa </li></ul><ul><li>1838. stvaraju se prvi suvremeniji poštanski propisi u Habsburškoj mon. </li></ul><ul><li>Poštar brine za pisma, ali i putnike </li></ul>
  3. 3. Tko je Josip Klempaj? <ul><li>Josip Šimun Klempaj rođen je u Zadru 28. X. 1812. od oca Andrije rođenog Petrinjca, po zanimanju krajiškog časnika, i majke Jelisave (djevojački Gec) </li></ul><ul><li>Osnovno obrazovanje stječe u očevoj rodnoj Petrinji te ovdje upisuje i prvi razred Geometrijske škole koju nikada nije završio </li></ul><ul><li>Zapošljava se kao poštanski službenik u Petrinji, pa u Karlovcu, zatim kao poštanski otpravnik u Zagrebu, da bi 18. X. 1836. bio postavljen za upravitelja novoosnovane pošte u Lekeniku </li></ul>
  4. 4. Josip Klempaj i Hrvatski narodni preporod 1848. godine <ul><li>Klempajeva kuća u Lekeniku bila je uvijek otvorena njegovim mnogobrojnim prijateljima: od Josipa Jelačića i mnogih drugih Iliraca pa do najvećeg mađarona u tadašnjoj Hrvatskoj – turopoljskog komeša Antuna Danijela Josipovića </li></ul><ul><li>Klempaj staje na stranu hrvatskih preporoditelja, pa i sam 1848. svojim djelovanjem, znanjem i iskustvom pomaže hrvatskim nacionalnim interesima </li></ul>
  5. 5. Burni ožujak 1848. godine <ul><li>25. III. 1848. sastaje se Narodna skupština i sastavlja tzv. “Zahtěvanja naroda” – program od 30 točaka za ostvarenje hrvatskih nacionalnih interesa koji je uručen vladaru; traži se samostalnost u unutrašnjim poslovima Trojedine kraljevine </li></ul><ul><li>Jedan od zahtjeva bio je i postavljanje Jelačića za bana pa je u Glinu, gdje je pukovnik Josip Jelačić bio zapovjednikom, Ljudevit Gaj poslao ranije Dragojla Kušlana kako bi ga nagovorio da prihvati ovu čast i svoj izbor od strane naroda, tj. Narodne skupštine </li></ul>
  6. 6. Susret s banom Jelačićem <ul><li>Jelačić se ipak sljedeće jutro uputio za Zagreb ne znajući da je već dva dana ranije izabran za bana od strane vladara i da je obavijest o imenovanju poslana za Glinu </li></ul><ul><li>Putem je zastao na ručku „u Lekeniku, bijednom blatnom selu gdje je gospodin Klempay bio poštar.” </li></ul><ul><li>Klempaj je presreo brzog glasnika iz Beča i prvi Jelačiću čestitao na ostvarenju banske časti </li></ul><ul><li>Jelačić je i to imenovanje odbio, „rekavši još u šali da će on [Klempay] postati isto tako ravnateljem pošte kao i on [Jelačić] banom.“ – MIT! </li></ul>
  7. 7. Susret s banom Jelačićem - istina <ul><li>Jelačić i Klempaj su otprije bili prijatelji </li></ul><ul><li>Jelačić ne može obećati Klempaju nešto nad čime ban nema ingerenciju, jer ne postoji jedna jedinstvena poštanska centrala za čitavu tadašnju Hrvatsku, već samo viši poštanski uredi u Osijeku i Varaždinu </li></ul><ul><li>Poštanski promet nije bio pod banskom ingerencijom, već od konca 18. stoljeća pod upravom Budimske naddirekcije i Ugarskog namjesničkoj vijeća </li></ul><ul><li>U 1848. tek će se stvoriti jedinstvena poštanska uprava za Hrvatsku na čelu s Josipom Klempajem </li></ul>
  8. 8. Zašto Klempaj? <ul><li>Novoj narodnoj vlasti nedostaje odanih činovnika </li></ul><ul><li>Poštanski promet u rukama je mađarona koji mogu neisporučivati važnu poštu ili pošiljke, špijunirati za drugu stranu, širiti dezinformacije, itd. </li></ul><ul><li>Klempajevo pismo Jelačiću sredinom 1848. - predložio osnivanje stalnih poštanskih linija koje bi od Zagreb povezivale s ostatkom Hrvatske - Klempaj uočava ekonomsko, ali i strateško značenje pošte (povećanje državnog budžeta kroz povećanje poštanskog prometa) </li></ul><ul><li>Jelačić ga zove u Zagreb i 11. VIII. 1848. imenuje: „vèrhovnim upraviteljem poštah J. Klempay-a, poznatog u zemlji ovoj poštenjaka i vèštog lekeničkog poštara” </li></ul>
  9. 9. Klempajev rad na ujedinjenju poštanskog prometa u Hrvatskoj 1848. <ul><li>14. VIII. Klempaj ulazi u varaždinsko upraviteljstvo pošta i razriješava Pešti odanog Grillera dužnosti </li></ul><ul><li>31. VIII. Rijeka je pripojena Banskoj hrvatskoj </li></ul><ul><li>6. X. sve ingerencije osječkog upraviteljstva pošta prelaze u Klempajeve ruke, iako će ono samo de facto prestati postojati tek 1849. godine </li></ul><ul><li>Time se stvara jedinstveno Vrhovno ravnateljstvo pošta u Banskoj hrvatskoj sa sjedištem u glavnom gradu Zagrebu </li></ul><ul><li>U međuvremenu se osnivaju nove poštanske rute i same pošte, što Klempaj sam nadzire i šalje izvještaje o tome, kao i o kretanju mađarskih trupa </li></ul>
  10. 10. Modernizacija poštanskog prometa pod Klempajem <ul><li>Klempaj ostaje na položaju ravnatelja pošte i u neoapsolutizmu (1849.-1861.), kada su svi poštanski uredi podređeni bečkom ministarstvu trgovine, ali dolazi i do spajanja pošta iz civilnog i vojnog dijela Hrvatske </li></ul><ul><li>Za neoapsolutizma se vrši ubrzana modernizacija u svim sferama društva u monarhiji </li></ul><ul><li>1. VI. 1850. u poštanski promet u Hrvatskoj uvedena je poštanska marka </li></ul>
  11. 11. Poštanski promet i modernizacijski pokušaji u Hrvatskoj <ul><li>Prije izuma poštanske marke vrijednost prijenosa pisma je plaćao njegov dobivatelj - sam Klempaj u više navrata ističe važnost i jeftinost frakiranja pisama </li></ul><ul><li>1850. uvode se i „poštanske škrinjice“, preteče modernih poštanskih sandučića u koje su građani ubacivali poštu bez čekanja u redovima za slanje pisma po poštama </li></ul><ul><li>Osnivanjem novih poštanskih ureda i sustavnijim reformama pošta i sam je poštanski promet u porastu (samo između 1856. i 1857. porastao je za >7%) </li></ul>
  12. 12. Klempaj i njegovo djelovanje za neoapsolutizma – junak ili izdajica? <ul><li>Neoapsolutizam omrznut u Hrvatskoj - germanizacija, ukidanje svih lokalnih autonomija, nasilne metode vlasti </li></ul><ul><li>Klempaju se zamjerilo što je po nalogu Beča omogućavao da policijski službenici u pošti otvaraju bilo kakvu poštu koju su smatrali da je sumnjivog sadržaja – zbog toga je bio izbjegavan, pa se čak i pričalo da je stupio u službu tajne policije (zapravo tzv. tajne poštanske lože ) </li></ul><ul><li>Ipak cijeli ovaj period i dalje radi kako bi postigao što više u interesu naroda – npr. nakon puta po Primorju javo se zalaže za osnivanje ceste između Senja i Crikvenice i upozorava na bijedu tog kraja kojoj se „jedino s dignutjem tèrgovine doskočiti može, što bi svakako s uvedenjem poštah i sagradjenjem cestah postići moglo.“ </li></ul>
  13. 13. Josip Klempaj privatno <ul><li>1837. oženio se Terezom Potočnik koja mu je rodila 4 sina i 2 kćeri, s kojom je prvo živio u drvenoj kući koju je kupio od grofice Erd ö dy, sa 4 sobe i gospodarskim zgradama na imanju koje je prije pripadalo Stjepanu Mankasu </li></ul><ul><li>Zanimale su ga sve grane narodnog gospodarstva pa je 1850-ih bio član uprave Hrv.-slav. zemljodjelskog društva </li></ul><ul><li>Za svoje zasluge 1852. odlikovan je Viteškim križem reda Franje Josipa I. </li></ul>
  14. 14. Josip Klempaj – pionir proizvodnje i konzerviranja hrane u Hrvatskoj <ul><li>Klempaj se u Lekeniku, a kasnije i na svom imanju u Vrhovcu, bavio mišlju o organiziranoj proizvodnji voćnih proizvoda i njegovom konzerviranju </li></ul><ul><li>Svoje je proizvode nekoliko puta izlagao i sam ih pripremao ističući važnost upotrebe sušenog voća i njegovih prerađevina (pita, pekmeza, itd.) kao savršene hrane u bolnicama, na brodovima i kućanstvima općenito </li></ul><ul><li>Više je puta nagrađivan za svoje proizvode, osobito suhe šljive i kruške (1858. za ”izvrstno voće i najljepše groždje”, 1865. njegovo suho voće pohvalila je sama kraljica, itd.) </li></ul><ul><li>Unatoč brojnim nagradama i priznanjima ne nailazi ulagače u proizvodnju i preradu voća </li></ul>
  15. 15. Mirovina i smrt <ul><li>Padom neoapsolutizma 1862. pod optužbama za pronevjeru, tj. neuredno vođenje poštanski poslova, umirovljen je i Josip Klempaj, koji je do tada već postao nepoželjna osoba u hrvatskom društvu </li></ul><ul><li>Zbog tih krivih optužbi morao je namiriti gubitak, a i dodijeljena mu mirovina je bila mala </li></ul><ul><li>Zato radi kao knjigovođa za razne veleposjednike (Rauch, Jelačić), pa honorarno, sa malom plaćom, kao dnevničar Hrvatskog sabora i pri vladi; do kraja života razočaran što njegovi javni zahtjevi za stvaranjem tvornica i škola u kojima bi se učilo konzerviranje hrane propadaju </li></ul><ul><li>Umire 18. II. 1890. u bolnici Milosrdnih sestara; pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoju </li></ul>
  16. 16. Hvala na pozornosti! Stipica Grgić

×