Uvod u fotografiju II

Uvod u fotografiju II
•Načini fotografiranja
•Korištenje bljeskalice
•Pohranjivanje i sortiranje
•Estetika u fotografiji
•Ţanrovska fotografija

Načini fotografiranja
26.4.2013. 3Fotoklub Oppidum
• Gotovo svaki aparat
ima kontrolni kotačić…
• Čemu sluţe pojedini
načini rada i koji
odabrati?
• Kako kontrolirati ostale
parametre pri
pojedinim načinima
rada?

• Prilikom fotografiranja fotograf i/ili
aparat moraju kontrolirati niz
parametara koji utječu na konačni
izgled fotografije:
▫ Ekspoziciju [vrijeme snimanja]
▫ Otvor blende [f-broj]
▫ ISO [osjetljivost]
▫ Način mjerenja svjetla
▫ Balans bijele boje
▫ Način fokusiranja
▫ Stil spremanja slike
▫ Snagu bljeskalice…

• Pojedini načini fotografiranja
omogućuju da fotograf nadzire
neke od tih veličina, a da
odreĎivanje ostalih prepusti
ugraĎenoj logici fotoaparata
• Pojedini aparati imaju različite
mogućnosti i različite načine fotografiranja
• Pojedini načini fotografiranja se meĎusobno
razlikuju od aparata do aparata (proizvoĎača) –
proučiti dokumentaciju i upute za korištenje! 

Osnovni [automatski,
scenski,…] načini rada
• Omogućuju fotografiranje bez
kontroliranja parametara (!)
• Fotoaparat odabire i kontrolira sve
parametre
• Napredni i “profesionalni”
aparati često uopće nemaju te načine rada
26.4.2013.Fotoklub Oppidum 6

Potpuno automatski način
• U ovom načinu rada fotoaparat
kontrolira sve bitne parametre
• Za “početnike”
• Moţda korisno ako je bitna brzina
pripreme za fotografiranje

Portretni način
• Kod fotografiranja portreta model
obično miruje, a često ţelimo
“zamutiti” pozadinu i tako istaknuti
model
• Taj način obično podrazumijeva
veliki otvor blende i korištenje tele objektiva
(većeg zooma)
• Ako je osoba u sjeni, često se automatski pali
bljeskalica

Pejsaţni način
• Otprilike obrnuto od portretnog
načina,
• obično znači manji otvor blende i
širi kut
• Kod nekih aparata taj način znači
i drugačiju interpretaciju boja prikladnu za
slikanje krajolika

Makro način
• Potreban kompaktnim aparatima
gdje omogućuje malu udaljenost
fokusiranja
• Moţe značiti i smanjenje otvora
blende radi postizanja dovoljne
dubinske oštrine

Sportski način
• Sportski način – glavna namjena
mu je zamrzavanje pokreta
• Aparat nastoji postići što kraće
vrijeme ekspozicije, a ostali
parametri se prilagoĎavaju tome
• To nije jedini način kako slikati sport i nije jedina
primjena zamrznutog pokreta !

Noćni način
• Postoje varijacije na ovu temu
• Ovakva ikona obično znači
dovoljno dugu ekspoziciju kako bi
objekti u mraku bili ispravno
osvijetljeni
• Ako se fokusira na blizu osobu, automatski se
pali bljeskalica koja je osvjetljava (to moţe biti i
zaseban način)
• Potreban stativ (bez obzira na bljeskalicu)!

Bez bljeskalice
• Ako je aparat ţeli upaliti,
a vi ne biste (na noćnoj utakmici,
slikanje u zrcalu ili kroz staklo…)

Napredni [kreativni,…]
načini rada
• Omogućuju potpunu kontrolu
svih parametara
• Na svim kvalitetnijim aparatima
• U svim ovim načinima fotograf ima
kontrolu nad ostalim postavkama
(ISO, balans bijele, način fokusiranja,
kompenzacija ekspozicije…)

Programski način
• … je “poluautomatski” način rada
• Sličan potpuno automatskom, ali
aparat dopušta promjenu nekih
parametara
• Aparat sam odreĎuje blendu i
ekspoziciju, ali korisnik moţe mijenjati sve
ostale parametre (ISO, balans bijele,…)
• Na Canon SLR aparatima promjena blende se
izvodi gornjim kotačićem, a kompenzacija
ekspozicije donjim kotačićem

Prioritet zatvarača
• U ovom načinu fotograf odreĎuje
duljinu ekspozicije, a aparat otvor
blende kako bi slika bila ispravno
osvijetljena
• Korisno kad ţelimo vrlo kratka ili
duga vremena ekspozicije

Prioritet blende
• U ovom načinu rada fotograf
odreĎuje otvor blende, a aparat
prilagoĎava vrijeme ekspozicije.
• Uz M najkorisniji način rada
(osobno)
• Otvor blende (zajedno sa ţarišnom daljinom i
udaljenošću od objekta snimanja) odreĎuje
zamućenost nefokusiranih dijelova fotografije
• Kod Canona – donji kotačić: komp. ekspozicije

Manualni način
• Sve odreĎuje fotograf
• Zvuči komplicirano, ali u praksi i
nije tako strašno
• Posebno koristan način pri radu s
bljeskalicom

Pregled dubinske oštrine
• U ovom načinu rada morate
fokusirati dva puta (jedan put na
malo bliţi objekt, drugi put na malo
dalji), a aparat odreĎuje potrebnu
blendu, ali i sve ostale parametre
kako bi područje izmeĎu dvije točke fokusa bilo
oštro.
• Poluautomatski način
• Korisno za makro-fotografiju

Beskonačna ekspozicija
(Bulb)
• Na nekim aparatima
• Obično označeno sa B
• Ekspozicija započinje sa pritiskom na okidač, a
završava prekidom pritiska na okidač
• Korisno za neke vrste noćnih slika ili dugih
ekspozicija, npr. Vatromet
• Umjesto okidača na aparatu bolje koristiti
zasebni ţičani ili beţični okidač
• Obavezan stativ

Vlastiti načini
• Na naprednim aparatima
• Daju mogućnost fotografu da
“spremi” i koristi vlastite načine
upravljanja fotografijom

Praktični savjet
• Ako fotografirate “iz ruke” tad bi ekspozicija
trebala biti barem jednaka recipročnoj vrijednosti
efektivne ţarišne duljine objektiva kojeg koristite
ili kraća kako slika ne bi bila stresena.
• Npr. Ako koristite 100mm objektiv, ekspozicija bi
trebala biti bar 1/100 sekunde ili kraća. Ako taj
objektiv koristite na aparatu s 1.6 manjim
senzorom, tad bi ekspozicija trebala biti bar
1/160s

Načini mjerenja svjetla
• Ukoliko slikamo u automatskom načinu ili nismo
primijenili nikakvu kompenzaciju ekspozicije, tad
će aparat procijeniti osvijetljenost fotografije
pretpostavljajući da fotografija ili ključno
područje na fotografiji prosječno treba biti
osvijetljeno poput tzv. 18-postotne sive boje.

• Standard od 18% sive dosta dobro funkcionira u
uobičajeno osvijetljenim scenama kad aparat
mjeri svjetlo na cijelom području fotografije
(cijelom senzoru)
• Ipak, u nekim situacijama takvo mjerenje neće
dati zadovoljavajuće rezultate
• Svjetlo tada moţemo mjeriti na području
manjem od cijelog senzora

• Evaluacijsko mjerenje
• Mjerenje s teţištem na centru
• Parcijalno mjerenje
• Mjerenje u točki

Kompenzacija ekspozicije
• Neke fotografske situacije ne daju dobre
rezultate ako se oslonimo isključivo na 18%
standard
• Situacije kad je većina kadra svjetlija ili tamnija
od 18% sive:
▫ Snjeţni krajolici, predmeti na izrazito svijetloj ili
tamnoj pozadini, noćne fotografije, jako
pozadinsko osvjetljenje….

Zadavanje kompenzacije
ekspozicije
• Pomoću zasebne kontrole (donji, veći kotačić) ili
nakon naredbe ili izbornika (+/-)
• Dostupno u naprednim načinima rada (P, Av, Tv)
-1-2 21

Mjerenje, histogram,
kompenzacija
• Gotovo uvijek je korisno nakon fotografiranja
provjeriti fotografiju (pogotovo histogram) i
ukoliko mjerenje nije dalo dobre rezultate
ponoviti snimanje s izmijenjenim parametrima ili
kompenzacijom ekspozicije

Primjer 1
Av f/9 1/125s
ISO 100

Primjer 2
Av f/5.6 1/160s ISO 100

Primjer 2
Av f/8 1/60s ISO 200

Primjer 3
Av f/4.5 1/80s
ISO 250

Primjer 4
Av f/8 1/50s
ISO 100

Zašto bljeskalica?
• Za fotografiranje u uvjetima bez dovoljno
prirodnog svjetla (novinarstvo, dogaĎaji,…)
• Za dosvjetljavanje fotografije u nepovoljnim
svjetlosnim uvjetima
• Isticanje iz pozadine
• Osiguravanje istih svjetlosnih uvjeta
• Postizanje posebnih efekata

Princip rada sa suvremenim
bljeskalicama
• Suvremene bljeskalice imaju sijalicu ispunjenu
Xenonom kroz koju se prazni kondenzator velikog
kapaciteta
• Bljesak nije trenutan – ipak traje neko vrijeme
• T.5 – obično oko 1/1000s
• T.1 – obično oko 1/300s
• Ne moţemo koristiti bljeskalicu
s vremenima ekspozicije
kraćim od “vremena
sinkronizacije” (tipično 1/250s)

Flash guide number
• Guide_number = f_broj x udaljenost_od_objekta
pri ISO 100
• Što veći => snaţnija bljeskalica
• Primjer: ugraĎene bljeskalice Canon DSLRova
imaju gn od otprilike 15m, dok vanjska
bljeskalica 580exII ima gn od 58m
• Ako slikamo s blendom f2.8 to znači da s
ugraĎenom bljeskalicom moţemo ispravno
osvijetliti objekt udaljen cca 5m, a sa vanjskom
cca 20m

Izvedbe bljeskalica
• UgraĎena bljeskalica na
aparatu:
▫ Lagana, uvijek pri ruci
▫ Dobra za fill-flash pri
kontra svjetlu
▫ Premale snage za veće
udaljenosti ili prostorije
▫ Nefleksibilna
▫ Mala udaljenost od
objektiva => crvene oči

Zasebna bljeskalica
• Veće snage i fleksibilnosti
• Moţe se raditi i s nekoliko zasebnih bljeskalica
(pri čemu jedna mora biti u tzv. “master” načinu
rada, a druge u “slave” načinu
• Priključuje se
najčešće na
“hot shue”
priključak aparata

Kruţna bljeskalica
• “obuhvaća” objektiv na kojeg se montira
• Koristi se u modnoj fotografiji (veće dimenzije) i
makro fotografiji
• Izrazito meko svjetlo, ali pomalo neprirodno

Makro bljeskalice
• Obično se sastoje od dvije manje bljeskalice
kojima se moţe zasebno podešavati snaga
• Slično moţemo
postići uz pomoć
dvaju klasičnih
zasebnih bljeskalica

Bljeskalice i ekspozicija
• Različiti sustavi imaju različite načine upravljanja
snagom bljeska, to moţe biti
▫ Automatski - aparat emitira probni bljesak, mjeri
svjetlo i na osnovu njega izračunava potrebnu
snagu pravog bljeska
▫ Manualno – eksplicitno zadavanje snage bljeska
pomoću kontrola na aparatu ili na bljeskalici
• Proučiti dokumentaciju! 

Bljeskalice – par praktičnih
savjeta
• Kad je glavni objekt u sjeni [pozadina je svjetlija]
tada je korisno koristiti bljeskalicu kao “Fill flash”
• Površina bljeskalice je mala => proizvodi oštre
sjene:
▫ Pokušati bljeskalicu usmjeriti na drugu, veću
svijetlu površinu [strop, zid] koja će reflektirati
svjetlo
▫ Koristiti omekšivač [difuser] 
▫ Moţe se i improvizirati [bijeli papir, stiropor,…]

Pohranjivanje i sortiranje
• Aparat sprema fotografije na memorijsku karticu
• U praksi su najčešće dvije vrste (ali ima i
drugih):
▫ CF (Compact Flash)
▫ SD (SDHC, SDXC)
• Osim kartice trebat će
vam i čitač kartica za
prijenos fotografija na
računalo

Kartice
• Pri izboru kartice pazite na kapacitet i
(eventualno) na brzinu
• Brzina kartice je vaţna ukoliko vaš aparat moţe
snimati HD video ili ukoliko okidate fotografije
“rafalno” (burst mode)

Načini pohranjivanja
• Većina naprednijih aparata ima barem dva ili tri
načina:
▫ JPEG – komprimirana datoteka, neznatni gubitak
kvalitete, manje zauzeće prostora, ograničena
mogućnost kasnijeg ureĎivanja
▫ RAW – nekomprimirana i stoga veća ali
fleksibilnija datoteka
▫ RAW + JPEG

Preporuke (osobno)
• Kad god vam je bitna kvaliteta fotografije ili kad
god mislite da ćete je kasnije “fotošopirati” –
spremajte fotografije u RAW formatu:
▫ Memorijski prostor je jeftin
▫ Lako ispraviti balans bijele boje, djelomičnu
podeskponiranost ili preeksponiranost
▫ Nema gubitka kvalitete
• Pretvorba iz RAW formata u JPEG – ekvivalent
nekadašnjeg razvijanja filma

Pohranjivanje i upravljanje
fotografijama na računalu
• Jako zavisno od programa kojeg koristite za
pregled ili obradu fotografija
• U profesionalnim situacijama – najbolje na RAID
diskove (zbog pouzdanosti i/ili brzine)
• jedan od univerzalnih načina (osobno):
▫ Organizacija u mape
▫ Imenovanje mapa po principu:
GGGG.MM.DD.Ime,
npr: 2013.04.19.Papuk

Estetika u fotografiji
• Wikipedia: “Estetika je je znanost o umjetnosti i
umjetničkom stvaralaštvu te znanost o lijepom i
u svemu nastoji pronaći i dati obiljeţje lijepog…”
• Estetika u fotografiji: zakonitosti koje fotografiju
čine lijepom, skladnom, ugodnom za gledanje
• Potrebno je poznavati osnovne zakonitosti i
pravila i kršiti ih po potrebi

Glavni vizualni elementi
• Linije
• Oblik i prostor
• Forma
• Boja
• Tekstura
• Ravnoteţa
• Proporcije
• …

Linije
• Stvarne (vidljive) ili razdjelnice područja
• Horizontalne => smirujući efekt
• Vertikalne => snaga, dominacija
• Kose => promjena, akcija
• Konvergirajuće => naglašavaju prostornost i
dubinu
• S-krivulje i konvergirajuće linije “uvode
gledatelja u fotografiju”

Primjer uporabe linija u
kompoziciji

Oblik i prostor
• Oblik: dio fotografije omeĎen linijama
• Prostor:
▫ Pozitivni prostor: dio fotografije koji sadrţi linije,
oblike, objekte od interesa
▫ Negativni prostor: prazan prostor, bez sadrţaja od
interesa
▫ Pozitivni i negativni prostor mogu biti u različitim
odnosima ali bi trebali biti uravnoteţeni

Primjer uporabe
oblika i prostora

Forma
• Misli se na trodimenzionalnost objekta koju
percipiramo u ovisnosti o njegovom osvjetljenju
• Osvjetljenje (sunce) iza leĎa skriva sve sjene i
slabo ocrtava formu.
• Osvjetljenje blago sa strane daje najbolji
doţivljaj forme
• Protusvjetlo moţe u potpunosti negirati formu

Boja
• Poznat je utjecaj boje na percepciju
• Uočavati i koristiti:
▫ Komplementarne i slične boje
▫ Tople i hladne boje
▫ Zasićene ili pastelne boje

Primjer uporabe boja

Tekstura
• Označava doţivljaj površine ili materijala od
kojeg je objekt načinjen
• Moţe biti meka,
gruba, glatka,…
• Često je
naglašavamo
adekvatnim
osvjetljenjem

Ravnoteţa
• Ravnoteţa podrazumjeva da većini objekata na
fotografiji moţemo dati dojam “teţine”
• Veći objekti daju veći dojam teţine nego manji
• Tamniji objekti daju veći dojam teţine nego
svjetliji
• Ako je centar “vage” ili “klackalice” u sredini
fotografije – “teţi” objekti bi se trebali nalaziti
bliţe centru

Primjer uporabe ravnoteţe

Proporcije: zlatni rez i pravilo
trećina
• Proporcije su meĎusobni odnosi veličina
elemenata fotografije kao i odnos prema veličini
same fotografije
• Najskladnijom proporcijom se smatra “zlatni rez”:
odnos 1:1.618

Proporcije: zlatni rez i pravilo
trećina
• U fotoaparatima imamo vizualno pomagalo i
pojednostavljeno pravilo zlatnog reza: “pravilo
trećina”

Proporcije - primjena
• Umjesto u centar glavni
objekt je puno efektnije
postaviti u kadar po
pravilu zlatnog reza ili
pravilu trećina

Primjer uporabe pravila
proporcija

Ţanrovska fotografija
• Wikipedia:
• Ţanr (iz francuskoga Genre = "podvrsta")
raspodjela je specifičnih oblika umjetnosti po
kriterijima relevantne forme (npr. filmski ţanr,
glazbeni ţanr ili knjiţevni ţanr).
• U svim područjima umjetnosti ţanrovi su,
meĎutim, nejasne kategorije bez fiksne granice.
Mnoga djela prelaze granice ţanrova i koriste
kombinacije.

Zašto ţanrovi?
• Fotografija je vrlo širok pojam i djelatnost
vezana za umjetnost, medije, dokumentiranje i
tehniku, hobije i osobne potrebe...
• Različite podjele i ţanrovi:
▫ prema tehničkim karakteristikama (pinhole, crno-
bijela, velikog formata, lomografija,...)
▫ prema temi (wildlife, novinarska, modna, socijalna,
sportska, portretna, podvodna...)
▫ prema umjetničkom konceptu (apstraktna,
panoramska, high-key, mrtva priroda,...)

Ogroman broj ţanrova i
podţanrova

podţanrova

podţanrova
• Nemoguće obuhvatiti sve ţanrove, zato u
nastavku pregled nekih najpopularnijih i
najznačajnijih ...

Fotografija prirode
• Obično se dijeli u podţanrove:
▫ Fotografija krajolika (landscape)
▫ Fotografija ţivog svijeta (wildlife)
▫ Podvodna fotografija
▫ Makrofotografija (?)
▫ …

Fotografija krajolika
• Jedan od najstarijih (ali vitalnijih:-)) ţanrova.
• Nastao vjerojatno pod utjecajem slikarstva.
• Prikazati ljepotu prirode i krajolika, najčešće bez
prisustva ljudi ili graĎevina.
• Neki značajniji autori:
▫ Ansel Adams
▫ Galen Rowell
▫ Michael Kenna
▫ Marc Adamus
▫ Art Wolfe…

Krajolici - tehnikalije
• Fotografiranje svim vrstama objektiva (od
širokokutnih do teleobjektiva)
• Velika dubinska oštrina (mali otvor blende)
• Često korištenje srednjeg i velikog formata
• Često korištenje filtera (polarizator, ND, GND…)
• Fotografiranje u rano jutro i kasno popodne
(“zlatni sati”) ili noću
• Gotovo obavezan stativ
• Ansel Adams: “F8 and be there”

Primjer 1:
Ansel Adams

Primjer 2:Galen Rowell

Primjer 3: Michael Kenna

Primjer 4: Marc Adamus

Wildlife
• Fotografiranje ţivotinjskog i biljnog svijeta u
divljini
• Problem prilaska ţivotinjama bez utjecaja na
njihovo ponašanje
• Korištenje iznimno dugih i svjetlosno jakih
teleobjektiva i telekonvertera (>=500mm)
• Zahtjeva puno strpljenja i vremena, često i
promatranja i učenja navika i ponašanja ţivotinja

Oprema
• Teleobjektivi, monopod ili tripod, aparat više klase
(brz fokus i visoka kvaliteta fotografija), usmjerena
bljeskalica,…
• Ovome još dodajte
brdo opreme za
dulji boravak u
divljini
• Često potrebna
kamuflaţa i
fotografa i objektiva

Primjer 1: Art Wolfe

Primjer 2: Michael Nichols

Primjer 3: Arthur Morris

Makro-fotografija
• Zbrka s imenom: makro=veliko
• Naziv se zapravo odnosi na veliko uvećanje
• Vrlo čest motiv su biljke ili kukci pa se često
smatra podţanrom fotografije prirode, ali ima i
druge namjene (fotografiranje proizvoda,…)
• Makro-fotografija u uţem smislu je samo ona sa
povećanjima od 1:1 i većim
(veličina slike objekta na senzoru : veličina objekta u prirodi)

Kako postići veliko uvećanje?
• Macro objektiv (fokusira blizu), obično normalni
ili teleobjektiv (50mm – 200mm)
• Predleće (ispred objektiva, poput filtera)
• Tube i mjehovi (umeću se izmeĎu objektiva i
aparata)
• Obrnuto montiranje objektiva na aparat (uz
adapter)
• Obrnuto montiranje (šireg) objektiva na drugi
(tele) objektiv – potreban poseban navojni
prsten

Specifični problemi makro-
fotografije
• Dovoljna dubinska oštrina
• Obično je potrebno dosta zatvoriti blendu jer je
pri malim udaljenostima dubinska oštrina
izuzetno mala
• Ako zatvorimo blendu kako da fotografija ne
bude stresena? => uporaba bljeskalice!
• Često se koriste posebne makro bljeskalice ili
posebna sjenila ili reflektori na uobičajenim
bljeskalicama

Fokusiranje
• Fokusiranje i odrţavanje predmeta fotografiranja
u fokusu je izuzetno teško – mali pomak
fotoaparata i objekt više nije u fokusu
• Klasični autofokus objektiva je puno sporiji i lošiji
u makro području pa se često fokusira ručno
• Zbog toga se često koriste stativi i sustavi
makro-tračnica kako bi se objekt mogao
precizno kadrirati i fokusirati

Primjeri opreme [sustava] za
makro-fotografiju

Makro-primjeri

Portretna fotografija
• Obično fografiranje lica ili krupnog plana osobe
• Pokušati izraziti individualnost i osobnost
modela ili emociju i raspoloţenje
• Fotografiranje u studiju ili “izvornom ambijentu”
• Česta uporaba mnogih pomagala:
▫ Bljeskalice, difuzori, reflektori
▫ Pozadine

Objektivi za portretnu
fotografiju
• Obično se koriste kraći teleobjektivi velike
svjetlosne moći [80-200mm]:
▫ Teleobjektiv ne distorzira lice kao širokokutni
▫ Velikim otvorom blende model moţemo istaknuti
iz pozadine
▫ Obično ne ţelimo preoštar fokus u svim dijelovima
fotografije (da ne otkriva nesavršenosti)
▫ Fokus na oči modela

Uporaba bljeskalice u
portretnoj fotografiji
Obično se koristi
sustav od nekoliko
bljeskalica
Hint: sjeverni
prozor + reflektor
daju izvrsne
rezultate

Portretna fotografija - primjer

Sportska fotografija
• Obično za potrebe izvještavanja (podvrsta
novinarske fotografije) ili u marketinške svrhe
• Uhvatiti ključan trenutak nekog sportskog
dogaĎaja, dočarati napor, volju, ljepotu pokreta,
emocije u sportu

Oprema za sportsku
fotografiju
• Profesionalni (brzi) fotoaparat, teleobjektivi
velike svjetlosne moći, monopod
• Obično bez uporabe
bljeskalice (zašto?)

Sportska fotografija – zamrzavanje
trenutka

Sportska fotografija – dočaravanje
pokreta

Fotografija arhitekture
• Fotografiranje graĎevina ili sličnih struktura koje
je estetski zanimljivo i na točan način prezentira
tu graĎevinu.
• Prisutna od samih početaka fotografije
• Moţe biti fotografiranje
▫ Interijera
▫ Eksterijera

Oprema za fotografiranje
arhitekture
• Fotoaparat, stativ
• Česta uporaba širokokutnih objektiva (sa što
manjim bačvastim izobličenjem)
• Česta uporaba tilt-shift objektiva kojima je
moguće eliminirati izobličenje zbog same
perspektive
• Ponekad uporaba bljeskalica ili drugog
dodatnog svjetla (interijeri)

Fotografija
arhitekture

Ulična fotografija [street
photography]
• Odnosi se fotografiranje na javnom mjestu (ne
nuţno ulica)
• Fokus: ljudska aktivnost, situacije, meĎuljudski
odnosi
• Za razliku od dokumentarne fotografije nema uvijek
namjeru dokumentiranja dogaĎaja i zbivanja, više
osobni i intimni doţivljaji i teme. Fotografija ulice je
pokušaj da se jednim kadrom ispriča čitava priča.
• Začetci početkom dvadesetog stoljeća u Europi.
• Za neke “jedini pravi umjetnički ţanr”

Oprema za street fotografiju
• Aparat i srednji ili teleobjektiv
• Obično bez uporabe puno dodatne opreme
(vaţna je brzina, trenutak).
• “There is a creative fraction of a second when
you are taking a picture. Your eye must see a
composition or an expression that life itself
offers you, and you must know with intuition
when to click the camera. That is the moment
the photographer is creative. Oop! The Moment!
Once you miss it, it is gone forever”

Ulična fotografija [street
photography]
• Najznačajniji autori:
▫ Henri Cartier-Bresson
▫ Robert Frank
▫ Andre Kertesz
▫ Travis Jensen
▫ Tošo Dabac (?)
▫ …

Henri Cartier-
Bresson

Henri Cartier-Bresson

Robert Frank

Tošo Dabac

Sagi Kortler

Siegfried Hansen

I jedna moja…

I za kraj
• “You don't make a photograph just with a
camera. You bring to the act of photography all
the pictures you have seen, the books you have
read, the music you have heard, the people you
have loved.” – Ansel Adams
• Sretno fotografiranje!

Uvod u fotografiju II

Recommended

Recommended

More Related Content

What's hot

What's hot (20)

More from Hrvoje Mikolčević

More from Hrvoje Mikolčević (6)

Uvod u fotografiju II