Disperzija

11,509 views

Published on

Published in: Education, Travel, Technology
2 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  •  Имате ли нужда от бизнес или личен заем?
    Нашата компания е в Съединените щати и Европа
    Ние даваме заем за всяко физическо лице, и
    компанията при 5% лихва годишно.
    За повече информация се свържете с Email:
    premaid01@hotmail.cm
       Reply 
    Are you sure you want to  Yes  No
    Your message goes here
  • sjajna prezentacija
       Reply 
    Are you sure you want to  Yes  No
    Your message goes here
  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
11,509
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
125
Actions
Shares
0
Downloads
161
Comments
2
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Disperzija

  1. 1. DISPERZIJA svjetlosti
  2. 2. Disperzija ili rasap svjetlosti Pokus koji možemo svrstati na granicu između geometrijske i fizikalne optike jest pokus o lomu višebojne svjetlosti kroz prizmu. Tu je pojavu među prvima detaljno proučio I.Newton. Pokusom se može pokazati spektar pomoću prizmi od različitih materijala. Da bismo mogli vidjeti u čemu je razlika koriste se iste prizme, tj. prizme s lomnim kutom od 60 ° . Da bismo izrazili osobine nekog spektra služimo se veličinom otklona (devijacija) i širinom spektra (disperzija ). Budući da su različite boje različito otklonjene prizmom, mjerom devijacije smatra se otklon koji prizmom dobije žuta natrijeva svjetlost. Širina spektra ili disperzija mjeri se kutom što ga čine crvena i zelenomodra svjetlost.
  3. 3. Još je Newton istraživao svjetlost i ustanovio da se bijela svjetlost sastoji od nekoliko boja koje možemo vidjeti u dugi ... r a i n b o w .
  4. 4. bijela svjetlost <ul><li>nakon prolaska kroz prizmu razlaže se na boje </li></ul><ul><li>C N Ž Z P M LJ </li></ul>
  5. 6. INDEKS LOMA, n <ul><li>Formule: </li></ul>npr., podaci za kvarcno staklo plava svjetlost λ = 480 nm n= 1,4636 crvena svjetlost λ = 670 nm n= 1,4561
  6. 7. Indeks loma u nekom sredstvu to je veći što je valna duljina svjetlosti manja. <ul><li>to uzrokuje da pri lomu svjetlosti na granici optičkih medija nastaje rasap svjetlosti po valnim duljinama </li></ul><ul><li>pokusi s disperzijom svjetlosti se obično izvode pomoću staklene prizme </li></ul><ul><li>ako kroz prizmu prolazi bijela svjetlost, na izlasku se dobije niz zraka monokromatske svjetlosti: </li></ul>
  7. 8. Raspršenje (disperzija) bijele svjetlosti na optičkoj prizmi
  8. 9. Disperzija na optičkoj prizmi .... još jednom
  9. 10. Opet ....
  10. 11. Nastanak duge <ul><li>duga nastaje zbog raspršenja Sunčeve svjetlosti na vodenim kapljicama u atmosferi koji se opisuje Rayleigh-evim zakonom </li></ul><ul><li>da bi došlo do raspršenja mora biti ispunjen ovaj uvjet </li></ul>
  11. 12. UVJET za nastanak raspršenja <ul><li>ako je valna duljina svjetlosti mnogo veća od dimenzija tijela (molekula u atmosferi) dogodit će se raspršenje svjetlosti : </li></ul>
  12. 13. <ul><li>dakle, kada je valna duljina svjetlosti puno veća od dimenzije tijela na koja nailazi, dolazi do raspršenja valova </li></ul><ul><li>to raspršenje se tumači Rayleigh-ev im zakon om ( čitaj : Rejli ) </li></ul>Rayleigh-ev zakon:
  13. 14. Rayleigh-ev zakon: <ul><li>Intezitet raspršene svjetlosti obrnuto je proporcionalan četvrtoj potenciji valne duljine: </li></ul><ul><li>raspršenje svjetlosti na molekulama u zraku ovisi o valnoj duljini svjetlosti - što je valna duljina manja raspršenje je veće </li></ul><ul><li>raspršenje valova na tijelima koja su veća od valne duljine valova ne ovisi o valnoj duljini </li></ul>
  14. 15. NASTANAK DUGE <ul><li>upadna zraka svjetlosti se lomi 2 puta : </li></ul><ul><li>pri ulasku i pri izlasku iz kapljice </li></ul>na jednoj kišnoj kapljici
  15. 16. 40 o 42 o NASTANAK DUGE
  16. 17. NASTANAK DUGE
  17. 18. NASTANAK DUGE <ul><li>opažač vidi dugu ako je leđima okrenut Suncu </li></ul>
  18. 19. NASTANAK DUGE
  19. 20.
  20. 21. Dodatak - BOJE NEBA <ul><li>PLAVO NEBO </li></ul><ul><li>Objašnjenje : </li></ul><ul><li>plava svjetlost ima najkraću valnu duljinu i najviše se raspršuje, 10 puta više nego crvena </li></ul><ul><li>(udio ljubičaste u spektru je neznatan) </li></ul>
  21. 22.
  22. 23.
  23. 24. Sivo nebo <ul><li>prolazeći kroz oblake sve se boje raspršuju podjednako </li></ul>
  24. 25. <ul><li>nastaju kada u svjetlosti koja pada na oblake nisu zastupljene sve boje jednako (neke su se već ranije raspršile ili apsorbirale) </li></ul>Crveni oblaci
  25. 26. <ul><li>nema čestica na kojima bi se raspršila svjetlost </li></ul><ul><li>nebo je crno i na nebeskim tijelima koja nemaju atmosferu </li></ul>
  26. 27. P L 1 P r L 2 Dodatak - SPEKTROSKOP
  27. 28. <ul><li>DODATAK : Tyndallov efekt : </li></ul><ul><li>koloidne čestice raspršuju zrake svjetlosti u svim smjerovima </li></ul>Raspršenje sunčeve svjetlosti na česticama prašine u zraku.

×