Sažetak obnovljivih izvora energije - letci

1,304 views

Published on

Letci koje su učenici dijelili građanima Novske.
Sadržaj:
Sunce, Fotonaponske ćelije, Vjetar, Voda, Ocean, Nuklearna energija, ITER, Nafta, Plin, Ugljen, Pametne kuće, Električni automobili

Published in: Education
0 Comments
2 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total views
1,304
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
232
Actions
Shares
0
Downloads
31
Comments
0
Likes
2
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Sažetak obnovljivih izvora energije - letci

  1. 1. SUNCE Sunce je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava. U središtu Sunca vodik se pretvara u helij i to nazivamo nuklearna fuzija. S obzirom na ostale zvijezde, Sunce se nalazi u populaciji I, što znači da je bogato teškim elementima i metalima. Sunce je potrebno za fotosintezu koja nas opskrbljuje hranom i omoguduje nam život. Zalihe fosilnih goriva na Zemlji također dugujemo Suncu. Količina energije na Zemlji ovisi o neprestanim nuklearnim fuzijama na Suncu. Sunce je gotovo neiscrpan izvor obnovljive energije te se vedina tehnologije obnovljivih izvora energije na direktan ili indirektan način napaja iz Sunca. Solarna energija je, osim što ne zagađuje okoliš, sasvim besplatna te omoguduje zagrijavanje prostora, vode te proizvodnju električne energije za rasvjetu. Sunčeva energija je zračenje svjetlosti i topline sa Sunca (obnovljivi izvor energije). Ljudi ju koriste od prapovijesti uporabom raznih neprestano napredujudih tehnologija. Upotrebljava se samo neznatan dio raspoložive sunčeve energije. Sunčeva energija omoguduje proizvodnju pomodu toplinskih strojeva ili fotonaponskih delija. Sunčevom energijom možemo se grijati i proizvoditi električnu energiju. Najveda solarna elektrana u Hrvatskoj je u Orahovici. Snaga elektrane je 500kW. Ta elektrana bi trebala opskrbiti 500 kudanstava električnom energijom. Solarno grijanje je proces zagrijavanja vode ili prostorije uz pomod solarne energije. Solarni kolektor direktno pretvara sunčevu energiju u toplinsku energiju vode. FOTONAPONSKE DELIJE Fotonaponske delije su mrežne sunčeve elektrane i sukladno s novim propisima o korištenju sunčeve energije u svim granama privrede, a naročito u stanogradnji, gdje su troškovi za grijanje i hlađenje znatno visoki, uvode se novi poticaji za ugradnju fotonaponskih delija. One direktno pretvaraju solarnu energiju u električnu energiju. Fotonaponske delije od silicija, rade se od dva sloja, a razlika potencijala između ta dva sloja ovisi o intenzitetu solarnog zračenja. Dobro pozicionirani fotonaponski sustav sunčane elektrane instalirane snage od 1kW davao bi oko 750kWh/godišnje. Odnosno za 2 kWh autonomni sustav de generirati oko 1500 kWh godišnje, što je oko 50% od prosječne potrošnje električne energije za prosječno domadinstvo. Fotonaponske delije mogu se instalirati na ravnoj i kosoj plohi s time da je optimalni nagib je od 30-40 stupnjeva. Preporuča se minimalni nagib od 15 stupnjeva kako bi se osiguralo ispiranje prašine sa ploča. Površina ne smije biti u hladu od susjenih objekata ili drveda s obzirom da i manje prigušenje svjetla može dovesti do značajnog gubitka energije. S novim vrstama fotonaponskih delija mogude je konstruirati lagane prozračne krovove koji propuštaju dnevno svjetlo i sastavni su dio krovne konstrukcije. Takav fotonaponski sustav je istovremeno pokrov i dio konstrukcije, ima estetsku funkciju i smanjuje troškove kroz uštedu na krovnim pokrovima. Ukoliko netko nema mogudnost montaže na krovu, fotonaponski sustav se može montirati na nosivu konstrukciju na nekom drugom prikladnom mjestu koje ima dobru orijentaciju uz uvjet da je spojno mjesto za priključak na električnu mrežu u neposrednoj blizini.
  2. 2. VODA Energija vode (hidroenergija) je najznačajniji obnovljivi izvor energije, a ujedno i jedini koji je ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. Hidroenergija i nije sasvim bezopasna za okoliš, zbog toga što razina podzemnih voda ima dosta utjecaja na biljni i životinjski svijet. Jedan od većih problema kod akumuliranja vode je i zaštita od potresa, no i zaštita od terorističkog čina. Iskorišteno je oko 25% svjetskog hidroenergetskog potencijala. U nerazvijenim zemljama se nalazi veći dio neiskorištenog potencijala i to je povoljno jer se u njima očekuje znatan porast potrošnje energije. U strukturi elektroenergetskog sustava Hrvatske, više od polovice izvora čine hidroelektrane. Iz tog razloga Hrvatska spada među vodeće zemlje u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Hidroelektrane se mogu podijeliti na više vrsta: - protočne - akumulacijske (Hydroelectric Dam) reverzibilne (Pumped-storage Plants) OCEAN Oceani pokrivaju više od 70% Zemljine površine. Time predstavljaju vrlo interesantan izvor energije koji bi u bududnosti mogao davati energiju kako domadinstvima, tako i industrijskim postrojenjima. Trenutno je energija oceana izvor energije koji se vrlo rijetko koristi jer trenutno postoji malen broj elektrana koje koriste energiju oceana, a osim toga te su elektrane još uvijek malih dimenzija tako da je dio energije koji se odnosi na energiju oceana ustvari zanemariv na globalnoj skali. Postoje tri osnovna tipa koja se koriste u iskorištavanju energije oceana. Možemo koristiti valove, odnosno energiju valova, oceansku energiju plime i oseke, a osim toga možemo koristiti i temperaturnu razliku vode kako bi dobili energiju. ENERGIJA VALOVA je obnovljivi izvor energije. To je energija uzrokovana najvedim dijelom djelovanjem vjetra o površinu oceana. Elektrane na valove su elektrane koje koriste energiju valova za proizvodnju električne energije. Za korištenje energije valova moramo odabrati lokaciju na kojoj su valovi dovoljno česti i dovoljne snage. ENERGIJA PLIME I OSEKE je jedan od najstarijih tipova energije koju koriste ljudi. Ta energija ne zagađuje okoliš, pouzdana je i lako predvidljiva za razliku od energije vjetra i valova. Za sad još nema vedih komercijalnih dosega na eksploataciji te energije, ali potencijal nije mali. Ta se e nergija može dobivati na mjestima gdje su morske mijene izrazito naglašene. Ocean ima nevjerojatni energetski potencijal koji se danas premalo koristi!
  3. 3. VJETAR Protok zraka može se upotrebljavati za pokretanje vjetroturbina. Novije vjetroturbine imaju raspon snage od 600 kW do 5 MW. Područja gdje su vjetrovi snažniji i učestaliji, poput priobalja i mjesta velike nadmorske vidine, preporučljiva su za izgradnju vjetroparkova. Omjer stvarno proizvedene energije na godinu do teorijskog maksimuma se naziva faktor kapaciteta. Iskorištavanje energije vjetra je najbrže rastudi segment proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. U zadnjih nekoliko godina turbine na vjetar znatno su poboljšane. Najbolji primjer je njemačko tržište turbina na kojemu se prosječna snaga od 470 kW 1995. godine povedala na 1280 kW 2001. godine. Trenutno su u razvoju turbine koje de modi generirati snagu između 3 i 5 MW. Sadašnja cijena vjetroturbine veda je od cijene termoelektrane po MW instalirane snage. Na primjer, kad jedrenjak razvije jedra, iskorištava energiju vjetra kako bi se kretao po moru. Takav se način korištenja energije vjetra koristio godinama. Vjetar je pomogao i u otkrivanju Amerike - i Kolumbovi brodovi bili su jedrenjaci. Energija vjetra koristi se i u vjetrenjačama. U Nizozemskoj se vjetrenjače stoljedima rabe za pokretanje pumpi za vodu u nizinskim predjelima. Vjetar također pogoni i mlinove za mljevenje brašna ili kukuruza, na sličan način na koji u vodenicama mlinove pogoni potencijalna energija vode. Vjetar danas znamo koristiti i za proizvodnju električne energije u vjetroelektranama. Uređaj za proizvodnju električne energije iz kinetičke energije vjetra ne zovemo vjetrenjača nego vjetroturbina. Znači, vjetrenjače pogone mlinove za brašno ili kukuruz, odnosno pumpe za vodu, a vjetroturbine nam služe u vjetroelektranama za proizvodnju električne energije. Ako se promatraju karakteristike vjetra na prostoru Hrvatske, može se zaključiti da naša domovina ima dobar vjetropotencijal. Prve hrvatske vjetroelektrane: Ravna – Pag i Trtar Krtolin – Šibenik. BIOMASA I BIOGORIVA BIOMASA je obnovljivi izvor energije koji se može podijeliti na energetske biljke i ostatke ili otpad. Od svih obnovljivih izvora energije, najvedi doprinos u bududnosti očekuje se od biomase. Od biomase se mogu proizvoditi obnovljivi izvori energije kao što su bioplin, biodizel, biobenzin. Korištenje biomase omogudava zapošljavanje, povedanje lokalne i regionalne gospodarske aktivnosti, ostvarivanje dodatnog prihoda u poljoprivredi, šumarstvu i drvnoj industriji kroz prodaju biomase-goriva. BIOGORIVA su goriva koja se dobivaju preradom biomase. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Na tržištu biogoriva dominiraju biodizel i bioetanol. Biodizel je ekološki energent koji se dobiva iz biljnog ulja. Njegovim korištenjem smanjeno je zagađivanje zraka, vode i okoliša jer je biološki razgradiv. Najvažnije su njegove osobine vezane uz smanjenje onečišdenja okoliša. Bioetanol se može proizvesti iz raznih poljoprivrednih sirovina. Proizvodi se iz šederne trske, ječma, kukuruza, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola. BIOPLIN se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada i krute biomase u anaerobnim uvjetima. Postoje dva osnovna tipa organske digestije (razgradnje): aerobna (uz prisustvo kisika) - proizvodi ugljikov dioksid, amonijak i ostale plinove u tragovima, proizvod se može upotrijebiti kao gnojivo anaerobna (bez prisustva kisika) – proizvodi metan, ugljikov dioksid, vodik i ostale plinove u tragovima.
  4. 4. NUKLEARNA ENERGIJA Nuklearna energija je energija čestica koja je pohranjena u jezgri atoma. U jezgri su protoni neutroni međusobno povezani jakim i slabim nuklearnim silama. Postoje dva različita načina dobivanja energije iz atoma. Atom možemo razbiti u dva lakša ili spojiti dva atoma da bi se dobio jedan teži. Nazivi tih dvaju postupaka su fisija i fuzija. U oba slučaja oslobađa se velika količina energije. Najviše se koriste različiti izotopi urana i plutonija za dobivanje nuklearne energije. Nuklearna fisija je kada se jezgre atoma cijepaju. Kada se jezgre rascijepaju, oslobađaju energiju i neutrone koji mogu pogoditi druge jezgre i tako započinje lančana reakcija. Fisija se primjenjuje u radu nuklearnih elektrana, a također nastaje i pri eksploziji atomske bombe. Fuzija je spajanje lakših atomskih jezgri u težu i ona se odvija u zvijezdama (pa tako i u našem Suncu). Nuklearna energija je neobnovljiv izvor energije koji se ne može regenerirati niti ponovno proizvesti. U cijelom svijetu ukupno ima 443 nuklearna reaktora koji služe za dobivanje električne energije. Naša jedina nuklearna elektrana je nuklearna elektrana Krško. Nalazi se u Republici Sloveniji. Najteža nuklearna katastrofa dogodila se u ukrajinskom Černobilu 26. travnja 1986. Pri kojoj je od posljedica radioaktivnog zračenja umrlo 4000 do 9000 ljudi. Točan podatak se ne zna, jer su vlade zataškavale podatke. U sjedanje na taj događaj, 26. travnja svake godine se obilježava međunarodni dan obnovljivih izvora energije kako bi se čovječanstvo osvijestilo i počelo koristiti energiju iz obnovljivih izvora. ITER International Thermonuclear Experimental Reactor (Prva FUZIJSKA elektrana) ITER je međunarodni istraživački i inženjerski projekt iz područja nuklearne fuzije. Jedan od ciljeva projekta ITER-a je demonstriranje upotrebe nuklearne fuzije za proizvodnju električne energije i skupljanje podataka nužnih za konstruiranje prve fuzijske elektrane. Sam ITER je dizajniran da proizvodi 500 MW izlazne snage sa 50 MW ulazne snage, odnosno da proizvede 10 puta više energije nego što je potrošio. ITER trenutno gradi najvedi i najnapredniji eksperimentalni Tokamak, tj. nuklearni fuzijski reaktor u mjestu Cadarache na jugu Francuske. TOKAMAK je dizajn koji proizvodi prstenasto magnetsko polje za zarobljavanje plazme. Cilj ITER dizajna je minimizacija bilo kakve mogudnosti ispuštanja zračne radioaktivnosti (tricij, prašina) i fizički onemoguditi ispuštanje radioaktivnih tvari u okoliš. ITER de u svojem 20 godišnjem vijeku potrošiti oko 16 kg tricija, a ukoliko se uzme u obzir radioaktivni raspad do reaktora de biti potrebno dovesti 17,5 kg tricija. Tijekom prvih deset godina biti de potrebno oko sedam kilograma. Članice i vodede države u ITER projektu su Europska unija, Japan, Kina, Indija, Južna Koreja, Rusija i SAD.
  5. 5. NAFTA Nafta je jedan od najvažnijih energenata modernog industrijskog svijeta. Ovisni smo o nafti, a količine su ograničene. Naziv nafta potječe od: od staroperzijske riječi “nafada”=znojiti se od latinske riječi “petroleum” = ulje od grčke riječi “petra” = stijena Početak moderne proizvodnje započeo je 27. kolovoza 1859. godine u Pennsylvaniji gdje je u bušotinama do 21 metara dubine pronađena nafta te se taj datum obilježava kao “dan prerađivača nafte” . U Hrvatskoj je nafta nastala prije 20 milijuna godina u Panonskom bazenu. Prvo dobivanje nafte u Hrvatskoj: 1788. godine u području Peklenice (Međimurje). Također Hrvatska ostvaruje godišnje 25% zalihe naftnih derivata. unatoč suvremenim metodama vađenja, više od 50 % nafte ostaje u zemlji jedino rudarskim postupcima bi se to moglo izvaditi, no to je riskantno i teško izvedivo Čovjek je naftu koristio u različite svrhe: • za grijanje (6.000 godina pr. Kr., Sumerani) • za dezinfekciju u medicini (Kinezi, Grci i Rimljani) • u religiozne svrhe i grijanje (okolica Bakua, Azerbejdžan ) • zaštita pri balzamiranju mrtvaca (Egipdani) • zaštita zidova od vlage (Egipdani) • žbuka i premaz (Babilonci) • za rasvjetu (Kinezi) • za brtvljenje brodova (Feničani) • kao podloga u gradnji cesta (Perzijci) Rezerve nafte su sve manje, stoga je potrebno čim prije okrenuti se obnovljivim izvorima energije i prilagoditi naše strojeve i industriji novim pogonskim gorivima. PLIN Plin je fosilno gorivo koje se najvedim dijelom sastoji od metana, a preostali udio su složeniji ugljikovodici, etan, dušik, ugljikov dioksid. To je tvar koja nema stalan obujam, nego ispunjava prostor kojim je omeđen. Čestice plina nisu međusobno povezane, nego se slobodno i brzo kredu u svim smjerovima te je udaljenost među njima vrlo velika. Stlačivost plina je velika, a gustoda vrlo mala. Razlikujemo prirodni plin (metan, amonijak, CO2), gradski plin, bioplin, staklenički plinovi i mnogi drugi. Podzemna nalazišta prirodnog plina utvrđena su na dubinama od nekoliko metara pa do više od 5 tisuda metara, pod tlakom nekad višim i od 300 bara, i temperaturama višim i od 180° C, ovisno o dubini ležišta. U zadnje vrijeme sve više javlja kao i alternativno gorivo prema nafti za pogon motornih vozila. Prirodni plin je, uz ugljen, jedini primarni oblik energije koji se može izravno upotrijebiti, izgara vedom iskoristivosti od drugih goriva, pa stoga vrlo brzo raste njegova upotreba u kudanstvima, za grijanje i hlađenje, u tehnološkim procesima, za proizvodnju toplinske i električne energije, a koristi se i kao sirovina u kemijskoj industriji, naročito petrokemijskoj. Kao fosilno gorivo, ima ograničene zalihe. Ukupne svjetske rezerve plina procjenjuju se na 175 000 mil. m3 . Transportira se u plinovitom stanju cjevovodima, ili u ukapljenom obliku specijalnim brodovima (metanijerama) za ukapljeni prirodni plin; rijeđe u specijano toplinsko izoliranim cisternama u željezničkom ili cestovnom prometu.
  6. 6. UGLJEN Ugljen je nastao od davnih biljaka. Prije 300 milijuna godina, znači prije dinosaura, ogromne biljke taložile su se u močvarama. Milijunima godina preko tih ostataka taložilo se blato koje je stvaralo veliku toplinu u pritisak, a to su idealni uvjeti za nastanak ugljena. Danas se ugljen vedinom nalazi ispod sloja stijena i blata, a da bi se došlo do njega probijaju se rudnici. Dvije najvažnije upotrebe ugljena su proizvodnja čelika i električne energije. Ugljen, kao vrsta fosilnog goriva, je crna ili crno- smeđa, sedimentna stijena, sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva. Nastao je raspadanjem i kompakcijom biljne tvari u močvarama tijekom milijuna godina. Ugljen se vadi u ugljenokopima, a primarno se upotrebljava kao gorivo. Gledano iz ekološkog aspekta, ugljen je najopasniji izvor energije. Ugljen je, kao i svi fosilni izvori energije, najvedim dijelom sačinjen od ugljika i vodika. Unutar ugljena zarobljene su i neke nečistode, kao na primjer sumpor i dušik. Ugljen možemo podijeliti na: - prirodni - umjetni Na osnovi stupnja pougljenjenja i razlika u geološkoj starosti ugljen se svrstava na: - treset - smeđi ugljen - kameni ugljen. PAMETNE KUDE Energetski učinkovita kuda je kuda koja koristi manje energije od normalne kude. Još u drevnim vremenima ljudi su se suočavali s problemom konstruiranja kuda koje bi imale zadovoljavajudi toplinski komfor, a glavno pitanje im je slično kao i danas bilo kako kude zimi učiniti toplima, a ljeti hladnima. Danas postoji pet glavnih kategorija energetski efikasnih kuda: - niskoenergetske kude - pasivne kude - kude nulte energije - autonomne kude - kude s viškom energije - niskoenergetske kude (low energy house) Ne postoji globalno prihvadena definicija niskoenergetske kude. Zbog velikih varijacija u nacionalnim standardima, niskoenergetska kuda napravljana po standardima jedne države ne mora biti niskoenergetska po standardima druge države. U Njemačkoj niskoenergetska kuda ima ograničenje u potrošnji energije za grijanje prostorija od 50 kWh/m2 godišnje. U Švicarskoj je termin niskoenergetska kuda definiran MINERGIE standardom – za grijanje prostorija ne smije se koristiti više od 42 kWh/m2 godišnje. Trenutno se kod prosječne niskoenergetske kude u tim državama dostiže otprilike polovica tih iznosa, odnosno između 30 kWh/m2 godišnje i 20 kWh/m2 godišnje za grijanje prostorija.
  7. 7. ELEKTRIČNI AUTOMOBILI Električne automobile pokrede elektromotor. Elektromotor koristi električnu energiju pohranjenu u akumulatoru ili drugim, sofisticiranijim, uređajima za pohranu energije. Energetske krize koje su se pojavile 1970-ih i 80-ih godina dovele su do povedanja interesa za električne automobile jer se tražio način da se zaustavi toliko iskorištavanje nafte i da se napravi auto koji de manje trošiti i manje zagađivati okoliš. Ovakvi automobili imaju nekoliko prednosti nad današnjim uobičajenim autima s unutarnjim izgaranjem. Znatno je smanjeno onečišdenje zraka samim izgaranjem u motoru te ispuštanjem velikih količina CO2. Ovi auti tijekom rada uopde ne ispuštaju nikakve štetne tvari koje bi mogle naštetiti prirodi ili nama samima. Za razvijene zemlje ovakvi limeni ljubimci kod vedine građana bi bili veliko olakšanje jer je danas u svijetu poznat veliki poremedaj oko opskrbe zemalja s naftom i samom cijenom nafte koja neprestano vrtoglavo skače. No, naravno, činjenica je da nafte ima sve manje! Jedan od najvedih problema kod električnih automobila je što su vrlo skupi. Daljnji nedostatci su nedostatak mjesta gdje se oni mogu puniti pa se vozači, koji si ga mogu priuštiti, boje da nede stidi do odredišta gdje ga mogu napuniti. Nekoliko vlada je ponudilo političke i gospodarske poticaje za prevladavanje postojedih zapreka, promoviranje prodaje električnih automobila i za financiranje daljnjeg razvoja električnih vozila, isplativijih izvedbi akumulatora i njihovih komponenti. Opde poznato je da danas u Europi skoro svaki peti stanovnik ima automobil, što je puno. Bilo bi lijepo barem polovicu tih automobila zamijeniti električnima ili automobilima na biogoriva ili barem hibridnim automobilima (koriste dva ili više izvora) i napraviti Zemlju boljim mjestom za život za sva živa bida! ENERGETSKA UČINKOVITOST NOVSKE I OKOLICE U zadnjih desetak godina sve više se govori o zagađenju okoliša i zraka, prekomjernom iskorištavanju prirode, porastu nezaposlenih i skupljem životu u našoj državi. Cilj moga rada bio je dati prijedloge kako povezati sve spomenute čimbenike, kako bi se povedala učinkovitost s manjim štetama za prirodu i riješio problem nezaposlenosti. U Novskoj postoji ta mogudnost. Kroz rad sam povezao Hrvatske šume kao tvrtku koja prodaje drvnu masu, pogone koji prerađuju drvnu masu u sječku, pogone koji prerađuju drvnu sječku, proizvodnju struje u termoelektranama kojima je gorivo drvna sječka i na kraju industriju, jer je njima potrebna ta struja, a sve zajedno utječe na smanjenje nezaposlenosti. HRVATSKE ŠUME određuju etat, tj. kolika se količina stabala i raslinja može posjedi. Od toga se dio drvne mase odvozi u pogone za preradu drvne mase gdje se proizvodi SJEČKA. Sječka se dalje koristi kao prirodno pogonsko gorivo za rad termoelektrane. U TERMOELEKTRANI, čija je osnovna namjena proizvodnja struje, nastaje višak topline koji se dalje koristi u pogonu za preradu sječke u svrhu sušenja PELETA kako bi se postigla njihova veda kalorična vrijednost, a time i veda energetska učinkovitost.Također, u termoelektrani nastaje i nusprodukt PEPEO, koji se prodaje poljoprivrednim granama industrije i hrvatskim šumama za smanjenje lužnatosti tla. Glavni produkt termoelektrane: STRUJA snage 1,5MW, dalje se distribuira Hrvatskoj elektroprivredi, tj. HEP-u koji tu struju može uputiti INDUSTRIJI, a koja se time može razvijati bez poteškoda. Razvitkom takve velike industrije može se SMANJITI NEZAPOSLENOST i poboljšati energetska i financijska učinkovitost Novske i okolice. Grad Novska daje velike privilegije svima koji de htjeti ulagati u poduzetničku zonu Novske, stoga postoji velika vjerojatnost za razvitak industrije u Novskoj. Moje je mišljenje da svakako treba poticati razvoj i širenje termoelektrane u Novskoj, jer de uvelike utjecati na smanjenje nezaposlenosti, a ona sama radi na principu iskorištavanja prirodnih resursa i očuvanja energetske učinkovitosti.
  8. 8. SREDNJA ŠKOLA NOVSKA Učenici naše škole (Renata Augustin, Teo Banjac, Matea Bišof, Mia Bukvid, Tomislav Cikojevid, Ivana Galešid, Dinko Kasumovid, Luka Kasumovid, Mislav Katušid, Karlo Kesid, Andrea Kozid, Anamaria Martid, Sara Pavlid, Mia Žafran i Fabijan Žunid) su svaki na svoj način i o svojoj temi istraživali i pisali seminarske radove tijekom ove (2012./2013.) školske godine (uz vodstvo profesorice Gordne Divid). U našem projektnom radu, učenici su obradili obnovljive izvore energije (sunce, vjetar, voda, ocean, biomase), izvor energije bududnosti (fuzija), opasne i štetne po okoliš izvore (nuklearna energija, nafta, ugljen, plin) te zanimljivosti koje su nastale kao produkt borbe protiv zagađenja okoliša (pametne kude i električni automobili).Kao rezultat ovog rada nastao je i poseban rad učenika Dinka Kasumovida: „Energetska učinkovitost Novske i okolice“, kojim je na državnom natjecanju „Opisujemo sustave“ osvojio 4. mjesto. O našem projektu možete više pročitati i pronadi na web stranici škole: http://ss-novska.skole.hr/

×