Energetska učinkovitost Novske i okolice

952 views

Published on

Učenički rad za natjecanje na Državnom natjecanju "Opisujemo sustave" 2013. godine.

Published in: Education
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
952
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
254
Actions
Shares
0
Downloads
5
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Energetska učinkovitost Novske i okolice

  1. 1. 1 Srednja škola Novska Tina Ujevića bb 44330 Novska Energetska učinkovitost Novske i okolice Učenik: Dinko Kasumović Mentor: Gordana Divić, prof. Novska, 15.02.2013.
  2. 2. 2 Sadržaj 1. Saţetak ................................................................................................................................... 3 2. Uvod....................................................................................................................................... 4 3. Hrvatske šume........................................................................................................................ 5 3.1. Prostorno uređenje šuma ..................................................................................................... 6 3.2. Osnova gospodarenja ......................................................................................................... 7 3.3. Etat ...................................................................................................................................... 8 4. Drvna sječka i peleti............................................................................................................... 9 4.1. Pelet..................................................................................................................................... 9 4.2. Briketi................................................................................................................................ 10 4.3. Pogoni za proizvodnju sječke i peleta............................................................................... 11 5. Industrija na području Novske ............................................................................................. 15 5.1. Industrijske zone ............................................................................................................... 16 6. Zaključak.............................................................................................................................. 18
  3. 3. 3 1. Sažetak U zadnjih desetak godina sve više se govori o zagađenju okoliša i zraka, prekomjernom iskorištavanju prirode, porastu nezaposlenih i skupljem ţivotu u našoj drţavi. Cilj moga rada je dati prijedloge kako povezati sve spomenute čimbenike, kako bi se povećala učinkovitost s manjim štetama za prirodu i riješio problem nezaposlenosti. U Novskoj postoji ta mogućnost. U ovom radu bazirat ću se na drvnu biomasu jer u mom gradu, Novskoj, izgrađen je novi pogon za preradu drveta u drvnu sječku koja se koristi kao gorivo u termoelektranama i toplanama, ali i za grijanje obiteljskih kuća, plastenika, škola itd. Također, Novska i njezina okolica obiluju šumskim površinama što je velika prednost za ovakav način proizvodnje energije. Kroz ovaj rad ţelim povezati Hrvatske šume kao tvrtku koja prodaje drvnu masu, pogone koji prerađuju drvnu masu u sječku, pogone koji prerađuju drvnu sječku, proizvodnju struje u termoelektranama kojima je gorivo drvna sječka i na kraju industriju, jer je njima potrebna ta struja.
  4. 4. 4 2. Uvod Biomasa je obnovljivi izvor energije biološkog porijekla i pojavljuje se u mnogo različitih oblika. Uključuje ogrjevno drvo, grane i drvni otpad iz šumarstva, piljevinu, koru i drvni ostatak iz drvne industrije kao i slamu, kukuruzovinu, stabljike suncokreta, ostatke pri rezidbi vinove loze i maslina, koštice višanja i kore od jabuka iz poljoprivrede, ţivotinjski izmet i ostatke iz stočarstva, komunalni i industrijski otpad. Između različitih vrsta biomase, drvna ima najširu primjenu. Biomasa je sve zastupljenija u proizvodnji električne energije, toplinske energije, biogoriva te bioplina. Najvaţnija značajka biomase je manja emisija štetnih plinova i otpadnih voda. Računa se da je opterećenje atmosfere s ugljikovim dioksidom pri korištenju biomase kao goriva zanemarivo, budući da je količina emitiranog ugljikovog dioksida prilikom izgaranja jednaka količini apsorbiranog ugljikovog dioksida tijekom rasta biljke . Također, tu su dodatne prednosti oko zbrinjavanja i iskorištavanja otpada te ostataka iz poljoprivrede, šumarstva i prerade drva, oko smanjenja uvoza energenta, ulaganja u poljoprivredu i nerazvijena područja. Predviđa se da će do sredine stoljeća u svijetu udjel biomase u potrošnji energije iznositi između 30 i 40 posto. Hrvatska ima sjajne potencijale u proizvodnji biomase, bogata je šumom i poljoprivrednim površinama, ali su nedovoljno iskorišteni. Slika 1. Biomasa i okoliš
  5. 5. 5 3. Hrvatske šume Hrvatske šume d.o.o je tvrtka koja gospodari šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj. Također, njihova zadaća je da se adekvatno brinu o svim šumama u drţavi. Oni donose programe gospodarenja, osnove gospodarenja kao i planiranje cjelokupnog šumarstva. Također, Hrvatske šume imaju najznačajniju ulogu kod poslovanja svih pilana u Republici Hrvatskoj. Sva drvna sirovina koja je potrebna pilanama dolazi upravo iz naših šuma, a čiji je vlasnik gore spomenuta tvrtka. Zato je vrlo bitno uspostaviti pravilno gospodarenje kako ne bi došlo do prekomjernih sječa što moţe dovesti do trajnog gubitka neke šumske vrste i oštećenja ekosustava pojedinih sastojina ili gospodarskih jedinica. Posljedice se mogu isto tako odraziti na cijelu drvnu industriju kao i na cjelokupno gospodarstvo drţave. Područje Novske pripada uspostavi Nova Gradiška. Novska je zasebna šumarija, a gospodarska jedinica su Novsko brdo, Trstika, Zelenika i Rajićko brdo. Šumarija Novska ima velike površine šuma, a najistaknutije su hrastove i jasenove šume u nizini, te bukove i grabove šume na brdima. Slika 2. Područje šumarije Novska
  6. 6. 6 3.1. Prostorno uređenje šuma 3.1.1. Gospodarska jedinica Gospodarska jedinica je zajednica sastojina skupljenih u gospodarsku cjelinu u kojoj se gospodarenje vodi na jedinstven način i za koju se posebno određuje etat i šumskoouzgojni radovi. Ona omogućuje trajno dobivanje podjednakih prihoda i ne mora biti suvisla cjelina već moţe obuhvaćati više šumskih predjela. Prilikom određivanja granica gospodarskih jedinica treba nastojati da se granice gospodarske jedinice poklapaju s granicama katastarskih općina jer su one osnovne površinske jedinice zemljišnog premjera, a redovito su i granice općina. Treba nastojati da se gospodarska jedinica ne dijeli na dvije ili više šumarija. Gospodarske jedinice dijele se na odjele i odsjeke. a) ODJEL Odjelom se smatra trajna osnovna jedinica gospodarskog razdjeljenja šuma u okviru pojedine gospodarske jedinice. Odjeli se ustanovljuju radi lakšega gospodarenja, nadzora i orijentacije na terenu. Površina odjela ne moţe biti veća od 60 hektara. b) ODSJEK Odsjekom se smatra privremena najmanja osnovna površina gospodarskog razdjeljenja šuma unutar odjela s kojom se, kao sastojinom, posebno gospodari. Unutar odjela, sastojine se izlučuju u odsjeke prema načinu postanka, vrsti drveća, ekološko-gospodarskim tipovima, bonitetu stojbine, starosti, cilju gospodarenja, omjeru smjese, obrasti i kakvoći. Najmanja površina odsjeka iznosi jedan hektar. 3.1.2. Šumska sastojina Šuma se sastoji od šumskih sastojina. Šumska sastojina je onaj dio šume koji je jedinstvena cjelina po svojim šumskouzgojnim osobinama (engl. Forest Stand, njem. Bestand). Šuma nije ista na cijeloj površini i zato unutar šume nalazimo njezine dijelove koji se razlikuju od ostalih dijelova šume po jednoj bitnoj značajki ili više bitnih osobina kao što su vrsta drveća, dob, postanak, prostorni raspored stabala. Zato je šumska sastojina temeljni objekt uzgajanja i uređivanja šuma i uopće temeljna jedinica šumskoga gospodarenja. Izlučivanje šumske sastojine je postupak njezina razgraničenja od susjednih sastojina u okviru jedne šume. Opis šumske sastojine je postupak utvrđivanja i analize njezinih strukturnih elemenata.
  7. 7. 7 Kriteriji za razvrstavanje su : 1. postanak (iz sjemena i panja) 2. starost 3. omjer (iste i mješovite) 4. raspored stabala 5. vrsta drveća 6. uzgojni oblik (jednodobne i raznodobne), 7. bonitet sastojine. Osnovni elementi su: 1. broj stabala 2. visina stabala 3. drvna masa 4. prirast 5. temeljnica 3.2. Osnova gospodarenja Osnove gospodarenja izrađuju se za kontinentalne šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Osnova gospodarenja je elaborat (planski dokument) kojim se određuje stanje šuma te radovi u neposrednom gospodarenju šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice. OBLICI GOSPODARENJA 1. sastojinski oblik gospodarenja 2. stablimično ili preborno gospodarenje 3.2.1. Sastojinski oblik gospodarenja 1. Gospodarenje (procjena, doznaka, sječa, izrada, čuvanje, kontrola) je jednostavnije. 2. Jasniji je pojam normaliteta 3. Jednostavnija kontrola uţivanja i moguća je u svako doba. Provodi se kod čistih sastojina i heliofilnih vrsta drveća. Problemi: - pomlađivanje - primjena na lošim (strmim) terenima.
  8. 8. 8 3.2.2. Stablimično gospodarenje Pogodno za strme terene, mješovite sastojine s vrstama koje podnose zasjenu. Problemi: - nije prikladno za iskorištavanje na istoj površini sve vrste radova - ne moţe se uspješno primijeniti na sve vrste drveća 3.3. Etat Sva drvna masa namijenjena za preradu dobiva se različitim načinima gospodarenja šumama. Svaka uspostava ili šumarija provode različite načine gospodarenja, ovisno o potrebi i tako nastaju godišnji etati bez kojih drvna industrija ne bi mogla poslovati. Etat je drvna zaliha ili površina šuma koja je osnovom gospodarenja predviđena za sječu. Etat se planira za jednu godinu za polurazdoblje i za razdoblje, pa imamo godišnji, 10- godišnji i 20-godišnji etat. Etat se prikazuje kubičnom mjerom ili površinom, ali u praksi najčešće i jednim i drugim. Godišnji površinski etat se primjenjuje najčešće pri uređivanju šuma niskoga uzgojnog oblika i to s kraćim ophodnjama, te kod plantaţa. Godišnji površinski etat se određuje prema drvnoj zalihi, stanju šuma, njihovoj raznolikosti i mogućnostima uz očuvanje ekološke stabilnosti, te odrţavanje ili povećavanje šumskog fonda. Kombinacijom etata po površini i po drvnoj zalihi najprije i najbezbolnije ćemo osigurati trajnost prihoda i dovesti naše šume u normalno stanje, a to znači osigurati maksimalne učinke i prihode šume. Pravilnikom za uređivanje šuma propisuje se utvrđivanje etata glavnoga prihoda po metodi razmjera dobnih razreda za svaki uređajni razred uvaţavajući ekološke i gospodarske prilike. Godišnji etat u šumama kojim gospodare Hrvatske šume iznosi u prosjeku 5,8 milijuna m3 . Etat za šumariju Novska iznosi 67 000 m3 i taj etat iskorištavaju sve pilane na području Novske, a ima ih oko 25. Slika 3. Drvne zalihe 2012. godine
  9. 9. 9 4. Drvna sječka i peleti Drvna sječka je kruta biomasa koja nastaje usitnjavanjem drvnih otpadaka koji nastaju obradom drveta, ostataka koji nastaju redovitim gospodarenjem šumama (korijenje, ogranci, grmlje…). Proizvodnja drvne sječke odvija se u posebnim pogonima za usitnjavanje drveta. Jedini zahtjev takvih pogona je da drvna masa (ogranci, stablo, šiblje…) moraju biti veći od 8 centimetara u promjeru. Razvoj tehnologije je omogućio da sječku proizvodimo na mjestima gdje su stabla posječena, što smanjuje troškove prijevoza do pogona za proizvodnju i samim time se smanjuje emisija ispušnih plinova i tako čuvamo okoliš. Sječka se uglavnom koristi u toplanama i termoelektranama te se do njih dovozi kamionima. Drvna sječka se još koristi za proizvodnju peleta i briketa. 4.1. Pelet Pelet je proizvod koji se dobije isključivo prešanjem piljevine i strugotina suhog visoko kaloričnog drveta (hrasta, bukve, jasena, graba, topole, lipe) pod velikim tlakom, bez dodavanja bilo kakvih vezivnih sredstava. Vlaţnost peleta iznosi manje od 10% što mu daje visoku energetsku vrijednost. Količina energije koju dobivamo izgaranjem 2kg peleta jednaka je litri loţivog ulja. Koriste se za grijanje kućanstava, zgrada ili kao gorivo u termoelektranama. Slika 4. Peleti Slika 5. Peleti zapakirani u vreće od 15kg
  10. 10. 10 4.1.1. Kotlovi na pelete Kotlovi na pelete moderne su peći koje se odlikuju najsuvremenijom konstrukcijom, visokim koeficijentom iskoristivosti i stupnjem automatizacije. Takve peći automatski doziraju količinu peleta koja im je potreba za grijanje, automatski se gase kada nije potrebo zagrijavanje vode. Proizvodnja i korištenje kotlova na pelete je sve zastupljenija u Europi zbog izrazito velike cijene plina i loţivog ulja. U Hrvatskoj taj trend nije baš raširen zbog visokih cijena samih peći. Razvojem same industrije za preradu sječke i cijene takvih peći će se smanjiti i bit će pristupačne većini građana Hrvatske. Slika 6. Kotao na pelete 4.2. Briketi Briketi nastaju sabijanjem usitnjene drvne mase (sječke) u rasutom stanju, slični su peletima samo su mnogo veći. Njihove dimenzije se kreću od 50mm do 100mm u promjeru i od 60mm do 150mm u duţinu. Količina energije koju dobivamo izgaranjem 2kg briketa jednaka je litri loţivog ulja. Slika 7. Briketi
  11. 11. 11 4.3. Pogoni za proizvodnju sječke i peleta 4.3.1. Pogon za proizvodnju sječke Quercus d.o.o Pogon za dobivanje drvne sječke postoji u našem gradu, a vlasnik je Tvrtka Quercus. Taj pogon je regionalni centar za proizvodnju sječke. Prema riječima direktora tvrtke cijela njihova proizvodnja sječke namijenjena je izvozu. Svoju sječku izvoze u termoelektrane diljem Slovenije i ne mogu je proizvesti kolika je potraţnja. Dnevno izvoze i do 10 kamiona što je otprilike 240 tona sječke. Planirana proizvodnja sječke je oko 50.000 tona godišnje. Princip rada pogona Pomoću stroja drvna masa se utrpava na tračni vod i sječka odlazi do stroja za sjeckanje koji ima snagu od 250 KW. Nastala sječka automatski se skladišti pomoću kompresora koji zrakom gura sječku kroz cijevi do njezinog skladišta. Sječka se kasnije utovara u kamion i prevozi do termoelektrana ili bilo kojeg pogona kojem je potrebna sječka. Slika 8. Peleti u skladištu Slika 9. Pogon za preradu drvne mase u sječku Slika 10. Sječka
  12. 12. 12 4.3.2. Pogon za proizvodnju peleta Pelet grupe d.o.o Tvrtka PELET GRUPA d.o.o. gradi kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne energije (1MW) i drvenih peleta kapaciteta 6 tona/sat u okolici Novske, točnije u Bročicama. Lokacija postrojenja je odabrana na području kvalitetne sirovine po biološkoj osnovi i sortimentu, količini i optimalnim transportnim putevima do mjesta prerade. Tvrtka je zakupila već postojeće hale i gospodarske zgrade na tom zemljištu koje su bile u vlasništvu tvrtke Radnik koja je trenutno u stečaju. Pošto je pogon višenamjenski njegova iskoristivost je visokih 82% što odgovara svim propisima EU-a. Svi produkti unutar proizvodnje su potpuno iskoristivi, peleti su namijenjeni izvozu i prodaji na Hrvatskom trţištu. Struja se distribuira HEP-u prema ugovoru dok se sav pepeo nastao izgaranjem koristi za smanjivanje kiselosti tla na svim poljima Hrvatske. Pogon će zapošljavati oko 70 radnika. Ovisno o poslovanju postoje i mogućnosti oko širenja pogona na 150 radnih mjesta i gradnje termoelektrane od 15 MW, a sve to prema riječima vlasnika tvrtke, gospodina Maria Plejića. Slika 11. Prikaz lokacije zahvata
  13. 13. 13 Princip rada pogona TERMOELEKTRANA Drvna sječka iz bazena za doziranje hidrauličkim guračima automatski gura sječku u loţište peći gdje izgara i u kotlu zagrijava termo ulje na temperaturu od 310°C. Zagrijano termo ulje cjevovodom se dovodi do turbine gdje u isparivaču grije turbinsko ulje koje isparava, a te uljne pare pod tlakom od 16 bara pokreću turbinu na koju je vezan generator. Generator proizvodi električnu energiju koja se preko rasklopišta i transformatorske stanice predaje HEP-u u električnu mreţu. Uljne pare nakon prolaska kroz turbinu treba ohladiti, a to se postiţe u izmjenjivaču topline. Tako oduzeta toplina odvodi se i upotrebljava u sušari. Iz peći se moţe dobiti 58 kg pepela na sat, koji će se dalje prodavati i isporučivati drugim tvrtkama zainteresiranim za njega. Slika 12. Shematski prikaz visoko-temperaturnog kotlovskog postrojenja loženog drvnom biomasom
  14. 14. 14 POGON ZA PROIZVODNJU PELETA Drvena sječka se dovodi i stavlja u dozator sječke odakle se puţnim prijenosom i transporterom dovodi do mokrog mlina koji melje sječku na manje komade, takozvanu „drvnu sječku G 30“ koja se zatim transportira u silos mokre sječke iz koje transporterom dolazi u sušaru. U tračnoj sušari s toplinom koja je nastala u termoelektrani suši se sječka na 10% vlage. Nakon toga ide u silos suhe sječke iz koje se transportira u suhi mlin gdje se ponovno melje, a tako samljevenu sječku transportira se u preše za peletiranje gdje se pod pritiskom ţrvnja kroz matricu dobiva pelet koji se hladi i pakira na automatskoj liniji pakiranja u vreće od 15 kg. Slika 13. Pogon za proizvodnju peleta Slika 14. Stroj za pakiranje peleta u vreće od 15 kg
  15. 15. 15 5. Industrija na području Novske Grad Novska ulaţe velika sredstva kako bi privukao industriju. Postoje dvije novo izgrađene industrijske zone. To su industrijska zona zapad i industrijska zona jug. Svaki ulagač koji odluči graditi svoju industriju u bilo kojoj industrijskoj zoni grada Novske imat će niz olakšica i prednosti pri izgradnji zbog toga što je Novska područje posebne drţavne skrbi. Neke od prednosti i olakšica su: Zakonske prednosti ulaganja u područje posebne državne skrbi Oslobođenje od poreza na dobit, Oslobođenje od poreza na promet nekretnina, Oslobođenje plaćanja PDV-a na izvozne isporuke dobara, Povlastice temeljem Zakona o poticanju ulaganja. Poticajne mjere grada Novske Oslobađanje plaćanja komunalne naknade u prve dvije godine poslovanja, Oslobađanje plaćanja komunalnog doprinosa sukladno Odluci, Oslobađanje plaćanja naknade za priključenje na vodovod i kanalizaciju, Oslobađanje plaćanja poreza na tvrtku u prve dvije godine poslovanja. Prometni položaj Prometni poloţaj grada Novska je izuzetno povoljan, jer njegovim središnjim dijelom prolazi značajna drţavna i ţupanijska prometna infrastruktura. U okviru te infrastrukture najvišu razinu ima postojeća autocesta A-3, dok drţavna cesta D-47 (Novska – Lipik – Pakrac - Daruvar) ima regionalni značaj. Ţeljeznička infrastruktura također je vrlo razvijena. Novska se nalazi na magistralnom pravcu ţeljezničke pruge Zagreb – Vinkovci, a također je ţeljezničko čvorište juţnog ţeljezničkog pravca prema Sunji i Sisku. Značajna je i blizina granice sa susjednom Bosnom i Hercegovinom (prijelaz Jasenovac).
  16. 16. 16 5.1. Industrijske zone 5.1.1. Zapad Poduzetnička zona Zapad nalazi se u jugozapadnom dijelu Grada Novske, neposredno uz izlaz na autocestu Zagreb – Lipovac (E-70), te drţavnu cestu Pakrac - Jasenovac (D-47). Ukupne je površine od 54.000 m2 koja se nalazi u vlasništvu Grada, dok se preostalih 250.000m2 nalazi u privatnom vlasništvu. Zona je potpuno komunalno opremljena vodovodom, kanalizacijom, plinom, električnom energijom (trafostanica snage 1 MW) i telefonom. U ovoj industrijskoj zoni nalaze se 2 tvrtke. Zona Zapad ima izrazito dobru prometnu povezanost :  Blizina autoceste……….200m  Blizina ţeljeznice………..1300m Slika 15. Prostor poduzetničke zone zapad Slika 16. Industrija u poduzetničkoj zoni zapad
  17. 17. 17 5.1.2. Jug Druga industrijska zona „Jug“ izgrađena je prošle godine i pruţa mnoge mogućnosti za izgradnju tvornica ili bilo kakve industrije. Poduzetnička zona "Jug" prostire se na površini 85ha zemljišta i regulirana je prostornim planom uređenja Grada Novske. Smještena je juţno od ţeljezničkog kolodvora Novska, sjeverno od autoceste Zagreb-Lipovac, istočno od granice katastarske općine Stari Grabovac te zapadno od potoka Konačka. U ovoj industrijskoj zoni predviđena je gradnja trafostanice od 1 MW koja je dovoljna za potrebe manjih postrojenja, a vrijednost investicije je oko 1,5 milijuna kuna. Zona ima svu potrebnu komunalnu infrastrukturu i prilaznu cestu. Radi se o prometnici u duţini od 820 metara, vodovodnoj i plinskoj mreţi te kanalizaciji, kao i prijelazu preko ţeljezničke pruge. Dolaskom nekakve veće industrije grad ima namjeru izgraditi veću trafostanicu sa snagom od 45 MW. Slika 17. Prostor poduzetničke zone jug Za sada u industrijskoj zoni jug nema niti jedne tvrtke, ali velike ambicije pokazuje hrvatska kompanija Atlantic grupa d.d. Ova kompanija ima namjeru izgraditi veliko postrojenje za proizvodnju energetskih pločica i svih dodataka prehrani brenda Multipower. Imaju namjeru otvoriti oko 100 radnih mjesta i radi se o ulaganju od 10 milijuna eura. Novska nije jednina lokacija za izgradnju ovog postrojenja, razmatraju se mogućnosti o izgradnji u Novoj Gradišci ili negdje izvan granica naše drţave. Ovakvom postrojenju potrebna je velika količina struje za rad, a izgradnjom pogona tvrtke Pelet grupa d.o.o ta potreba će se zadovoljiti. Njezinim širenjem i povećanjem snage termoelektrane potpuno će se udovoljiti zahtjevima takvog postrojenja. Grad Novska pruţa izrazito velike olakšice i poticaje za gradnju i stoga bilo bi dobro da ova kompanija odabere upravo lokaciju, u Novskoj jer bi to uvelike pomoglo razvoju našega grada i cjelokupnog gospodarstva.
  18. 18. 18 6. Zaključak Hrvatske šume određuju etat, tj. kolika količina stabala i raslinja se moţe posjeći. Od toga dio se koristi za proizvodnju sječke, koja se odvozi u pogone za preradu. Sječka se dalje koristi kao pogonsko gorivo za rad termoelektrane, u kojoj se višak topline koristi za preradu sječke te izradu i sušenje peleta. U termoelektrani također nastaje i struja koja se dalje prodaje HEP-u koji tu struju prodaje društvu za korištenje. Velika količina struje koja nastaje moţe biti pokretač razvoja (nastanka) industrije, koja pak moţe pokrenuti gospodarstvo i smanjiti nezaposlenost. Energetska učinkovitost termoelektrane je velika, jer osim što proizvodi struju, ona dio svoje energije koristi za daljnju preradu, tj. za sušenje peleta, a pepeo koji nastaje kao nusprodukt prodaje dalje tvrtkama zainteresiranim za njega. Ukoliko bi se povećala ekonomska učinkovitost elektrane, ona bi mogla proširiti svoje pogone i povećati količinu razvijene struje koja bi mogla biti pokretač nove industrije. U svakom slučaju, poboljšanje poslovanja termoelektrane moţe smanjiti nezaposlenost u gradu i utjecati na razvoj gospodarstva u Novskoj i njenoj okolici. Stoga, mislim da grad Novska treba poduzeti sve što je u njegovoj moći kako bi se termoelektrana nesmetano razvijala i širila svoje kapacitete. Varijable: Hrvatske šume Pogoni za preradu drvne mase Sječka Pogoni za preradu sječke Peleti Briketi Kućne potrebe Industrija Termoelektrana Pepeo Struja HEP Smanjenje nezaposlenosti Ključne varijable: Hrvatske šume Prerada sječke Termoelektrana Struja Industrija Smanjenje nezaposlenosti
  19. 19. 19 Dijagram uzroka Hrvatske šume Pogoni za preradu drvne mase Industrija Sječka Pepeo Kućne HEP potrebe Prirodno gorivo Struja Termoelektrane Pogoni za preradu sječke Briketi Peleti Smanjenje nezaposlenosti Slika 18. Shematski prikaz dijagrama uzroka međudjelovanja biomase i okoliša Pri izradi rada, kontaktirao sam vlasnika pogona za preradu sječke (Antu Mijića), vlasnika termoelektrane (Marija Plejića) i dogradonačelnika grada Novske (Marina Piletića). Svi su mi izašli u susret i ovim putem im zahvaljujem na tome.
  20. 20. 20 Popis slika Slika 1. Biomasa i okoliš Slika 2. Područje šumarije Novska Slika 3. Drvne zalihe 2012. godine Slika 4. Peleti Slika 5. Peleti zapakirani u vreće od 15 kg Slika 6. Kotao na pelete Slika 7. Briketi Slika 8. Peleti u skladištu Slika 9. Pogon za preradu drvne mase u sječku Slika 10. Sječka Slika 11. Prikaz lokacije zahvata Slika 12. Shematski prikaz visoko-temperaturnog kotlovskog postrojenja loženog drvnom biomasom Slika 13. Pogon za proizvodnju peleta Slika 14. Stroj za pakiranje peleta u vreće od 15 kg Slika 15. Prostor poduzetničke zone zapad Slika 16. Industrija u poduzetničkoj zoni zapad Slika 17. Prostor poduzetničke zone jug Slika 18. Shematski prikaz dijagrama uzroka međudjelovanja biomase i okoliša
  21. 21. 21 Popis literature (1) B. Tomičid, Slavonski hrastici, Hrvatske šume, Zagreb. 1996. (2) D. Klepac, Hrast lužnjak u Hrvatskoj, Hrvatske šume, Zagreb. 1996. (3) J. Vukelid, Poplavne šume u Hrvatskoj, Akademija šumskih znanosti, Zagreb. 2005. (4) http://www.hrsume.hr/index_flash.html (5) http://www.quercus-am.hr/hr/ (6) http://www.mojaenergija.hr/ (7) http://www.izvorienergije.com/ (8) http://www.obnovljivi.com/naslovnica (9) http://hr.wikipedia.org/wiki/Elektrane_na_biomasu_i_otpad (10) http://www.novska.hr/ (11) http://www.vuka.hr/uploads/media/14_PLANIRANJE_U_SUMARSTVU.pdf (12) http://hr.wikipedia.org/wiki/Bioelektrana (13) http://puo.mzoip.hr/UserDocsImages/Zahtjev_12_01_2011_1.pdf

×