Kratki pregled o Aroniji, biljci koja u sebi nosi najjače prirodne antioksidanse, te stoga zauzima posebno mesto u sklopu prevencije i lečenja ljudi, širokim spektrom lekovitih dejstava. Osvrt na istraživanja medicinara, naučnika Rusije, Srbije, Evrope i sveta (publikacije na pubmed)
1. kao preventiva i lek
Dr ĐorĊe InĊić
Dom zdravlja “Dr J. J. Zmaj” Stara Pazova
III Festival meda u Staroj
Pazovi
Bela zgrada, Stara Pazova
27.12.2012.
2. Aronija (srp. zapiruša) je bobiĉasto voće,
sliĉno borovnici i vosokootporno na niske
temperature, zbog ĉega se naziva i sibirska
borovnica. Raste na listopadnom grmu.
Postoje tri vrste:
Crvenoplodna
Crnoplodna
Ljubiĉastoplodna
3. Poreklom s istoka Severne Amerike. Drvo aronije
naraste najĉešće 1-6 metara. Bujnog je rasta, a
rezidbom se oblikuje u manji grm. Najĉešće
obitava u vlaţnim šumama i moĉvarama. Ĉesto
se gaji i kao ukrasna biljka.
Poseduje visoki stepen otpornosti na mraz, tako
da je otporna na zimu i do -47° C. Zbog toga je
dosta rasprostranjena u Rusiji i Skandinaviji.
Otporna je i na sušu, insekte, zagaĊenja, bolesti.
4. Oprašuju je pĉele i vetar, a u jesen listovi menjaju
boju u crvene nijanse.
Listovi aronije su jednostavni, poreĊani naizmeniĉno.
Cvetovi su mali, sastoje se od pet latica i pet ĉašiĉnih
listića.
Plodovi su joj bobice koje nisu jestive sveţe, jer su
gorkog ukusa (osim crvenoplodne aronije), ali se
ĉesto koriste u
pripremi vina, dţemova, ĉajeva, sirupa, kompota, like
ra.
TakoĊe, se koriste kao zaĉin i boja u pićima i jogurtu.
Plodovima aronije se hrane ptice, tako da se
njene semenke rasprostranjuju i ptiĉjim izmetom.
5. Aronija je dospela u Evropu iz istoĉnog dela
Severne Amerike. Navodno su je poznavali
tamošnji Indijanci, njene plodove su sušili i
upotrebljavali za zimske pogaĉe.
6. Aroniju kao hranu i lek su prvi poĉeli
upotrebljavati severnoameriĉki Indijanci. Kako
plodovi aronije dugo vremena ostaju na grmu i
ne kvare se, Indijanci su se hranili njime, plodove
su sušili i mleli, te mešali sa ţivotinjskom mašću
i osušenim mesom.
Sušeni plodovi aronije bili su hrana za zimu, i lek
protiv ţeludaĉnih i crevnih tegoba. Osim zrelih
plodova, severnoameriĉki Indijanci su kao lek
upotrebljavali i listove i koru aronije. Leti su sušili
listove i koru, pripremali su ĉaj, koji su koristili
kao sredstvo za zaustavljanje krvarenja iz rana.
7. U Evropi je aronija privukla paţnju zbog svoje
lepote, jer su njeni beli cvetovi jedni od
najlepših cvetova grmolikih biljaka. Godine
1972. crnoplodna aronija je primila nagradu
Kraljevskog vrtlarskog udruţenja u Engleskoj.
8. Jednom su je u većoj koliĉini posadili takoĊe
u Sloveniji, iako nije bila posebno prihvaćena,
pre svega zbog nepoznavanja lekovitih
svojstava, koja aronija nudi.
9. Nauka se poĉetkom 90-tih godina prošlog
veka zainteresovala za ovu biljku i od tada
potiĉe veliki broj studija u SAD, Rusiji i
Poljskoj o njenim lekovitim svojstvima, tako
da ubrzo dobija status lekovite biljke.
10. Zreli plodovi Sibirske aronije sadrţe velike
koliĉine biofenola, tanina, katehina, flavonida,
antocijanina (najviše od svih dosad poznatih
voćnih vrsta), folnu kiselinu, vitamine A,C (8-10
puta veću koncentraciju nego u juţnom voću),
B2, B6, B9, E i veoma redak vitamin P, kao i
betakaroten, kalijum, kalcijum, gvoţĊe, mangan,
molibden, jod i fosfor.
Ogromna koliĉina tanina i flavonida, gde glavnu
ulogu ima antocijanin, Sibirsku Aroniju ĉini
najjaĉim dosad poznatim ANTIOKSIDANSOM.
11. Istraţivanja ruskih nauĉnika su pokazala da
to voće pospešuje izluĉivanje teških metala,
kao i nekih radioaktivnih elemenata iz tela.
Zbog preventivnog i lekovitog delovanja
zrelih plodova aronije, ruski nauĉnici uvrstili
su aroniju meĊu lekovite biljke. Poznato je
kako su nakon nuklearne katastrofe u
Ĉernobilu plodovi aronije korišteni za
ublaţavanje zdravstvenih tegoba ozraĉenih
osoba.
12. Ova biljka je u meĊuvremenu i kod nas u Srbiji
nauĉno intenzivno istraţivana u “Centru za
istraţivanje ishrane i metabolizma” u Beogradu,
pod voĊstvom Prof. dr Marije Glibetić, koja je
izmeĊu ostalog i ĉlan Ameriĉke akademije
istraţivaĉa u pedijatriji. (Izvor: “Blic Ţena“, strana:
50. datum: 22.08.2011)
Sledi delimiĉan citat od prof. dr. Marije Glibetić,
iz iste publikacije: „U šali ponekad kaţem:
Aronija je tako jak antioksidans… pojesti sto
kilograma jabuka isto je što i popiti samo jedan
decilitar matiĉnog soka aronije “…
13. U ĉasopisu “Top Zdravlje“ avgusta 2011 na 41.
strani, pod naslovom: „ARONIJA RIZNICA
ANTIOKSIDANATA“, zabeleţen je razgovor
reportera ovog ĉasopisa sa Prof. dr Ivanom
Đinovićem.
Sledi delimiĉan citat od prof. dr. Ivana Đinovića:
…“aronija... ...pospešuje rad jetre, ţuĉi i
štitnjaĉe… O lekovitosti aronije... govori i
ĉinjenica da je ovo jedna od retkih biljaka koje
imaju sposobnost da same sebe leĉe. Sadrţi
biološke antibiotike (fitoncide) koji spreĉavaju
truljenje i crvljivost. A što je veoma bitno, taj
biološki imunitet sibirska aronija prenosi i na
njene konzumente.“
14. Antocijanin je definitivo najsnaţniji
antioksidans, sa ubedljivo najvećom
koncentracijom u aroniji. Aronija poseduje 800
ORAC jedinica, a divljakuša ĉak više od 1200
ORAC jedinica, u ostalim vrstama voća i
povrća, (domaći plodovi) od 30 ORAC jedinica u
jagodi; do max. 353 ORAC jedinica u zovi, dok su
tropsko-suptropski plodovi bliţi aroniji, (ali su
manje podobni, jer ĉisto geografski ne
zadovoljavaju potrebe svetske populacije) noni:
750 i goji: 490 ORAC jedinica, mereno u mg na
100 gr voća.
ORAC: = jedinica za merenje kapaciteta antioksidansa(u mg
na 100 gr hranljivih sirovina ili gotovih proizvoda)
15.
16. Svakako je sok, odnosno ĉaj od aronije, vrlo
lekovit i okrepljujući napitak, koji se
preporuĉuje starijim kao i mlaĊim osobama.
Nema propratnih efekata, u svakom sluĉaju
povoljno deluje na imunološki sistem, na
otpornost organizma i poboljšava krvnu sliku.
17. Osim soka i ĉaja, iz ovih dragocenih plodova
mogu se pripremati ukusne marmelade,
kompoti, voćne kaše, ţelei, sirupi, i razne
voćne poslastice, a kod mešanja sa drugim
voćem ostvarujemo bogatu aromu i lepu
tamnu boju.
18. ANTIKANCEROGENO DEJSTVO u visokom
procentu ubija maligne ćelije kod tumora mozga,
pluća, debelog creva i jetre (antocijanin i
proantocijanidin).
ANTIOKSIDANS spreĉava stvaranje slobodnih
radikala i degeneraciju zdravih ćelija u ljudskom
tkivu i krvnoj plazmi, a time usporava i proces
starenja organizma (tanini,flavonidi,vitamin C,
vitamin E).
GLAVA poboljšava cirkulaciju krvi u krvnim
ţilama glave i pomaţe kod glavobolje i migrene,
zaustavlja razvoj ateroskleroze i stvara snaţnu
zaštitu od pojave demencije i nastanka
Alchajmerove bolesti (antocijanin, vitamin P).
19. SRCE smanjuje visok krvni pritisak, vraća loš
holesterol u normalu i podstiĉe porast dobrog,
omogućava brz oporavak nakon srĉanih i moţdanih
udara, regeneriše fino arterijsko mišićno tkivo i
povećava njihovu elastiĉnost. Poboljšava
prokrvljenost miokarda podstiĉući stvaranje nove
mreţe finih krvnih sudova posle gubitka funkcije
starih, stvara potpunu zaštitu od zaĉepljenja
(antocijanin, biofenoli, vitamin P).
URINARNI TRAKT leĉi urinarne infenkcije (5-10 puta
efikasnije od kanadske brusnice) i upalu prostate
(proantocijanidin).
JAĈANJE IMUNITETA spreĉava bakterijske i virusne
infekcije poput prehlade i gripa (biofenoli, vitamin C).
20. ENDOKRINE ŢLEZDE poboljšava luĉenje hormona i reguliše rad štitne
ţlezde, reguliše nivo šećera i hemoglobina u krvi, rad pankreasa i leĉi
dijabetes. Sadrţi redak voćni šećer SORBITOL ĉime pomaţe dijetetsku
ishranu (sorbitol, antocijanin).
KRV I KRVNI SUDOVI popravlja krvnu sliku i ĉisti krv, poboljšava
cirkulaciju, smanjuje povišen krvni pritisak, smanjuje loš holesterol i
reguliše šećer, povećava elastiĉnost krvih sudova (posebno je znaĉajno
za dijabetiĉare) i spreĉava njihovo zaĉepljenje, spreĉava aterosklerozu i
smanjuje tegobe kod upaljenih i proširenih vena (flavonidi, vitamin P,
proantocijanidin, biofenoli).
ŢELUDAC smiruje grĉeve i bolove ţeludca, smiruje upalu sluznice
ţeludca, pomaţe kod ĉira na ţelucu i ţeludaĉne nervoze (antocijanin).
CREVA smiruje grĉeve i bolove u crevima, smiruje upalu sluznice creva i
zaustavlja prolive.
JETRA I ŢUĈ poboljšava rad jetre i izluĉivanje ţuĉi, ĉisti jetru od
masnoće, regeneriše je i kod teških oboljenja, leĉi i reguliše upalu ţuĉne
kese i ţuĉnih kanala, ţuticu, ţuĉni pesak i ţuĉni kamen (fenoli,
flavonidi).
21. OĈI poboljšava vid, leĉi degenerativne promene na
makuli, štiti oĉi od UV zraĉenja, spreĉava nastanak
katarakte (antocijanin, vitamin P, betakaroten).
KOŢA povećava elastiĉnost i znaĉajno smanjuje prisustvo
bora i strija, uklanja tamne fleke od sunca i ispucale
kapilare, osveţava koţu, usporava starenje (vitamin
E, betakaroten, flavonidi).
ĈIŠĆENJE ORGANIZMA vezuje se za teške metale i
radioaktivne elemente u telu i omogućava njihovo
izluĉivanje što je od najveće koristi posle izloţenosti
zraĉenju kod postoperativne terapije (masovno korišćena
nakon nesreće u Ĉernobilju za smanjenje tegoba
najizloţenijim sluţbenim licima).
VIŠESTRUKO SKRAĆUJE VREME ZARASTANJA RANA I VRŠI
NJIHOVU DEZINFEKCIJU što je naroĉito vaţno u
postoperativnom periodu (biofenoli,vitamin P,C i E)