1. ppt 27062012 uvod

836 views

Published on

0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
836
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
23
Actions
Shares
0
Downloads
13
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

1. ppt 27062012 uvod

  1. 1. Uvodna radionicaDalj, 27.06.2012.
  2. 2.  Ukratko o EU: Povijest, ustroj, institucije Sustav korištenja EU sredstava IPA program predpristupne pomoći Dosadašnja iskustva s korištenjem EU sredstava u RH Regionalna/kohezijska politika EU i strukturni instrumenti Problemi i izazovi
  3. 3.  Osnovne odredbe Europske unije donijete su nizom ugovora: ◦ Pariški ugovor, potpisan 18. travnja 1951., a stupio na snagu 23. srpnja 1952.,  osnovana je Europska zajednica za ugljen i čelik.  Drţave osnivačice bile su: Francuska, Njemačka, Italija, Luksembur g, Belgija i Nizozemska, a Monnet je imenovan njenim prvim Visokim Povjerenikom.
  4. 4.  Pojam Europska unija uveden je Ugovorom o Europskoj uniji – Ugovor iz Maastrichta (1993) Nakon Ugovora o EU, Unija se prikazuje ujedinjena pod jednim “krovom” s “tri stupa”.
  5. 5. EUSporazumi Zajednička Suradnja uUključujući i vanjska i pravosuđujedinstveno sigurnosna itržište ijedinstvenu politika unutarnjimvalutu poslovima
  6. 6.  Ugovorom o osnivanju Europske zajednice osnovano je pet institucija EU-a: ◦ Europska komisija, ◦ Vijeće Europske unije, ◦ Europski parlament, ◦ Sud Europskih zajednica ◦ Europski revizorski sud (nadgleda prihode i rashode Unije i podjelu proračunskih sredstava
  7. 7.  Sa sjedištem u Bruxellesu institucija je koja izraţava i zagovara opći interes Europske zajednice (EZ) i u svom je radu neovisna od interesa pojedinih drţava članica Unije. EK djeluje kao europsko izvršno tijelo koje ima isključivo pravo predlaganja novih zakona.- Provodi zajedničke politike i europsko zakonodavstvo kroz donošenje provedbenih propisa u suradnji s Vijećem EU-a Uspješnost provedbe zajedničkih propisa na terenu ovisi o samim drţavama članicama.
  8. 8.  Nakon posljednjeg proširenja Unije EK je sastavljena prema načelu da svaka drţava članica ima po jednog predstavnika u toj instituciji, te danas broji 27 povjerenika. EK ima razraĎenu unutarnju upravno- administrativnu strukturu: podijeljena je na Opće uprave (engl. Directorates- General, engl. kratica DGs). Svaki povjerenik zaduţen je za odreĎeno područje i na čelu je one opće uprave, ili više njih, koja pokriva to područje.
  9. 9.  Vijeće Europske unije (Vijeće EU-a), drugim nazivom Vijeće ministara ili često samo Vijeće institucija je u kojoj su zastupljeni interesi pojedinačnih drţava članica EU Vijeće je sastavljeno od po jednog predstavnika iz svake drţave članice na ministarskoj razini i uvijek se sastaje u istom broju• Npr. kada se raspravlja o poljoprivrednoj politici, sastaju se ministri poljoprivrede; kada se radi o pitanju nezakonitih migracija, ministri unutarnjih poslova i sl.
  10. 10.  1951:Belgija, Francuska, Nje mačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska (EZUČ) (1957 EEZ i EURATOM) 1973:Danska, Irska i Velika Britanija 1981:Grčka 1986:Portugal i Španjolska 1995:Austrija, Finska i Švedska 2004:Cipar, Češka, Estonija, Litva, Latvija, MaĎarska, Malt a, Poljska, Slovenija, Slovačk a, 2007: Bugarska i Rumunjska 2013? Hrvatska
  11. 11. Funkcioniranje sustavakorištenja EU sredstava
  12. 12.  Krajnji korisnici / predlagatelji projekata: TDU, lokalna i područna samouprava te njihova tijela i udruţenja, NVO, škole, sveučilišta, instituti, podu zetnički centri, javne kompanije, agencije koje su pravna tijela s javnim ovlastima, itd. Izvršitelji radova/usluga, nabavljači opreme = potrošači sredstava: graĎevinske firme, instituti za edukaciju, konzultantske firme, proizvoĎači opreme itd. Ciljana skupina: nezaposleni, studenti, poduzetnici, zaposlenici, d rţavni sluţbenici, itd.
  13. 13.  Operativni programi  usvajanje od strane EK  raspisivanje natječaja za realizaciju projekata (!!! natječajna procedura, prijave, odabir projekata/izvoĎača – u domeni zemlje korisnice) Dva načina dodjele sredstava:1. Natječaj za dodjelu sredstava bespovratne pomoći (grant) 1. krajnji korisnik predlaţe projekt na zadanu tematiku 2. natječajna dokumentacija obuhvaća: opis projekta, prijavni obrazac, priloge (proračun, logička matrica, graĎevinska dozvola, cost-benefit analiza, ocjena učinka na okoliš i dr. prema potrebi)2. Natječaj za realizaciju zadanog projekta 1. izvoĎači se natječu temeljem kriterija (ključna je cijena!) 2. natječajna dokumentacija ovisi o vrsti projekta: usluge (Terms of Reference), roba (Technical Specifications), radovi (Bills of Quantities)
  14. 14. Projektni ciklus sheme dodjele nepovratnih sredstava (grant schema) PROGRAMIRANJE priprema godišnjeg plana i smjernica EVALUACIJA IDENTIFIKACIJAzavršna revizija, ex-post odobrene smjernice, evaluacija objavljen natječajIMPLEMENTACIJA FORMULACIJA provedba ugovora ocjenjivanje projektnih prijedloga FINANCIRANJE potpisivanje ugovora
  15. 15. Vremenski tijek grant sheme Procedura traje 12 ili više mjeseciObjava Poziva Priprema i potpis ugovora Zaprimanje i ocjenjivanje projektnih prijedloga90 dana cca 90 dana cca 6-9 mjeseci
  16. 16.  provedba tek po potpisivanju ugovora (nema retroaktivnih plaćanja) krajnji korisnik samostalno provodi projekt – pod-ugovaranje prema EU smjernicama (tzv. PRAG) provedba podloţna kontroli EK (duţni čuvati sve informacije sljedećih 7 godina) obveza redovitog izvješćivanja provedbenog tijela o tehničkoj i financijskoj provedbi isplata 80% potpore po zaključivanju ugovora, 20% po finalnom izvješću (zahtjev za isplatom) Nema kumulativnih plaćanja (iz drugih izvora)
  17. 17. Jedinstveni CARDS Pretpristupni instrument Strukturni (2000. – 2004.) programi pomoći pretpristupne fondovi (2005. – 2006.) pomoći, IPA (2007. – ) / Ruralni razvitak Ruralni razvoj EAFRD, EFF SAPARD (unutar ZPP) / Transportna & Regionalni razvoj ERDF, ESF, okolišna Zaštita okoliša i prirodnih Kohezijski fond infrastruktura resursa ISPA Razvoj ljudskih Gospodarska i socijalna Phare – gosp. i soc. potencijala ESF kohezija kohezijaRegionalna i preko-granična Phare prekogranična Preko-granična suradnja suradnja suradnja ERDF Izgradnja institucija Phare izgradnja Demokratska stabilizacija institucija Pomoć u tranziciji,Pravosuđe i unutarnji poslovi (twinning, TAIEX, izgradnja institucija ESF (Cilj 1) tehnička pomoć)
  18. 18.  Integrirani pretpristupni instrument za pomoć zemljama kandidatkinjama za ulazak u EU (Hrvatska, Turska, Makedonija) i potencijalnim zemljama kandidatima (Zapadni Balkan) Zamjenjuje Phare, ISPA-u, SAPARD i pretpristupne instrumente koji su bili namijenjeni Turskoj , kao i CARDS instrument Financijska alokacija (2007.–13.) predloţena od EK: oko 50 milijardi eura za sve zemlje za sedmogodišnje razdoblje Izravno priprema zemlje kandidate za korištenje strukturnih fondova EU Operativni programi Okvir za usklaĎenost strategija (“National Strategic Reference Framework”) 19
  19. 19. Dostupne svim IPA1. Pomoć u tranziciji i zemljama izgradnja institucija2. Prekogranična suradnja Samo za zemlje kandidatkinje (priprema za3. Regionalni razvoj strukturne i4. Razvoj ljudskih poljoprivredne fondove EU) resursa5. Ruralni razvoj 20
  20. 20.  3 operativna programa koji pripremaju Hrvatsku za korištenje Strukturnih fondova: ◦ OP Regionalna konkurentnost - priprema za ERDF Prioriteti: 1. UnaprjeĎenje razvojnog potencijala slabije razvijenih područja 2. Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva 3. Tehnička pomoć ◦ OP Zaštita okoliša ◦ OP Promet Priprema za Kohezijski fond 21
  21. 21. Sustav upravljanja IPA-om Duţnosnik nadleţan za Tijelo nadleţno za reviziju akreditaciju MFIN Ivan Šuker, mfin Sveukupna koordinacija, posebno programiranje, praćenje provedbe, evaluacija Financijsko upravljanje programom IPA programa IPA Nacionalni koordinator programa Nacionalni duţnosnik za IPA ovjeravanje SDURF Koordinator za komponente III i IV SDURF Komponenta 2 Komponenta 3 Komponenta 1 Prekogranična Regionalni razvoj Komponenta 5 Pomoć u tranziciji i Komponenta 4 suradnja Ruralni razvoj jačanje institucija Razvoj ljudskih potencijala Nadleţno tijelo: Nadleţno tijelo: Nadleţno tijelo: MRRŠVG MPRRR SDURF Nadleţna tijela: MGRIP Provedba: SAFU Provedba: Provedba: SAFU MZOŠ MZSS MPRRR - SAPARD Agencija Provedba: HZZ Regionalna ASO Okoliš konkurentnost Promet Nadleţna tijela: Nadleţna tijela: Nadleţno tijelo: MZOPUG MMPI MGRIP MRRŠVG MZOŠ Provedba: MRRŠVG Provedba: HŢ Infrastruktura Hrvatske vode SAFU Provedba: FZOEU SAFU SAFU
  22. 22.  Pitanje učinkovitosti Kohezijske politike ◦ rastući jaz u blagostanju meĎu regijama ◦ reformom politike nastojalo se izravnije potaknuti gospodarski rast (Lisabonska strategija) i smanjiti administrativnu sloţenost procedura Neke zemlje uspješnije od drugih ◦ učinak ne ovisi (samo) o sredstvima ◦ uspjeh ovisi o angaţmanu drţavne uprave i ukupnoj strategiji razvoja Visoki administrativni troškovi, koji doduše mogu biti dugoročno isplativi ◦ prilika za reformu pristupa razvoju i nacionalnu praksu upravljanja proračunskim sredstvima
  23. 23.  Odgovarajući kadrovski kapaciteti Stručnost svih sudionika (acquis, pravila kohezijske politike, engleski jezik) Fleksibilnost sustava (brojnost sudionika, sloţenost procedura, “n+ ” pravilo) Strategija razvoja i odgovarajuća nacionalna proračunska sredstva Informiranje i pomoć krajnjim korisnicima Inovativni projekti su riskantniji… Razmjena informacija i iskustava
  24. 24.  Dobra apsorpcijska sposobnost, za sada ◦ provedba uvelike tek predstoji ◦ ulaskom u EU, bitno veća sredstva! U tijeku jačanje administrativne sposobnosti ◦ izazov paralelnih programa i priprema ◦ izazov očuvanja kadrova i upošljavanja novih Rastući izazov koordinacije (SDU za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU – SDURF) Socio-ekonomski učinak ovisi o kvaliteti posredničkih tijela (stupovi trţišta, provoditelji politika itd.) ◦ projekti financirani EU sredstvima  jačanje sustava privlačenja ulaganja, poslovne klime, savjetodavnih usluga, intelektualnog vlasništva, tehnološkog transfera, poticanja poduzetništva, regionalnog razvoja itd.
  25. 25.  NUTS podjela u svrhu maksimalnog iskorištavanja sredstava Strukturnih fondova Planirati korištenje EU sredstava temeljem ograničenog broja programa Osigurati proračunska sredstva i provedbene kapacitete Jasna i jednostavna provedbena struktura Čim bolje iskoristiti pretpristupnu pomoć EU kao pripremu za Strukturne fondove Jačati stručnost i učinkovitost uprave Informirati moguće korisnike Zaliha projekata (eng. Project pipeline)
  26. 26.  EC financirani projekti NATIONAL & EC DEVELOPMENT moraju biti sukladni s : POLICY & COUNTRY SECTOR POLICIES STRATEGIES  EC razvojnim politikama i državnim strategijama  Vladinim programima GOVERNMENT PRIORITIES AND PROGRAMMES OF  Nacionalnom PROGRAMMES NON STATE ACTORS razvojnom politikom  Projekti usklađeni sa regionalnim strateškimPROJECT PROJECT PROJECT dokumentima 28
  27. 27. Strateški okvir za razvoj 2006 – 13Pretpristupno partnerstvo (nacionalni razvojni ciljevi i prioriteti)(politički okvir) Nacionalni program za pridruţivanjeVišegodišnji indikativni Europskoj unijiplanski dokument Strateški okvir za usklaĎenostVišegodišnji indikativni strategija 2007-13financijski okvir (za IPA komponente III i IV) Operativni programi promet okoliš regionalna konkurentnost razvoj ljudskih potencijala 29
  28. 28. SF Nacionalni Strateški Referentni Okvir (NSRF)Operativni programi (predviđeni Akcijskim planom) OP COMP OP ENVIROP OP TRANS OP HR OP CBC OP TA NUTS II regijaŽRS 1 ŽRS 2 ŽRS 3… Odbori za selekciju i pradenje provedbeROP ROP ROP…
  29. 29. NACIONALNI REFERENTNI OKVIRKao strateški ciljevi u okviru pridruţivanja i članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji prepoznati su: ◦ Brţi ekonomski razvoj temeljen na trţišnom povezivanju i institucionalnoj reformi; ◦ Veća zaposlenost – brţe kreiranje radnih mjesta; ◦ Promocija odrţivog razvoja. 31
  30. 30. NOVI SUSTAV UPRAVLJANJA REGIONALNIM RAZVOJEM: INSTITUCIJE I DOKUMENTI NA KOJIMA ĆE SE TEMELJITI NOVA REGIONALNA POLITIKA VLADA REPUBLIKE HRVATSKE STRATEŠKI OKVIR ZA RAZVOJ RH (2006-2013) STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA NACIONALNO PARTNERSKO VIJEĆE NACIONALNE SEKTORSKE SMJERNICE MRRŠVG NACIONALNI STRATEŠKI REFERENTNI OKVIRUPRAVA ZA INTEGRIRANI REGIONALNI NACIONALNA AGENCIJA ZA RAZVOJ REGIONALNI RAZVOJ OPERATIVNI PROGRAMI PARTNERSKO VIJEĆE ŠIRIH REGIJA RAZVOJNI PRIORITETI ŠIRIH REGIJA ŽUPANIJA ŽUPANIJSKO PARTNERSKO VIJEĆE ŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA AKCIJSKI PLAN SUKLADNO ŽUPANIJSKOJ RS ŽUPANIJSKA RAZVOJNA AGENCIJA
  31. 31. REGIONALNI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE PlanskiStrategija regionalnog razvoja RH dokumenti središnje razine ( u skladu s FinancijskomSmjernice financiranja regionalnog razvoja RH perspektivnom EU)Županijska razvojna strategija - planski dokument regionalne razineJedinica područne (regionalne) samouprave donosi županijsku razvojnu strategiju – suradnja s gradovima i dugim jedinicama JLS 33
  32. 32.  Zakon o RR (NN 153/9)Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, donesen 29. prosinca 2009. godine zbog potrebe usklaĎivanja nacionalnog zakonodavstva s propisima Europske unije na području reguliranja djelatnosti u regionalnom razvoju, sustavno rješava problematiku regionalnog razvoja na drţavnom teritoriju. 34
  33. 33. Zakon o regionalnom razvoju:•Definira osnovni koncept i principe regionalnog razvoja•Definiranje i primjenu osnovnih strateških planskih dokumenataregionalnog razvoja•Institucionalni okvir i upravljačku strukturu regionalnog razvoja•Operativnu osnovu provedbe razvojnih instrumenata predviđenihzakonom•Izvore financiranja provedbe regionalne razvojne politike•Metodologiju praćenja i vrednovanja regionalne razvojne politikeRH 35
  34. 34. Na 59. sjednici odrţanoj 4. lipnja 2010.godine, Vlada RH usvojila je prijedlog Strategijeregionalnog razvoja RH 2011.-2013. godine 36
  35. 35. To su: Vijeće za regionalnu razvojnu politiku Partnersko vijeće za regionalni razvoj Republike Hrvatske Ministarstvo nadleţno za regionalni razvoj Agencija za regionalni razvoj Republike Ostala središnja tijela drţavne uprave (resorna ministarstva) Partnersko vijeće statističke regije Ţupanijsko partnersko vijeće Jedinica područne (regionalne) samouprave Ţupanijska razvojna agencija. 37
  36. 36.  Stavka od oko 308 milijardi EUR u financijskoj perspektivi 2007. – 2013. Sredstva za nerazvijene i problematične regije i zemlje članice EU Sufinanciranje javnih projekata i razvojnih programa, odobrenih od strane nacionalnih ili regionalnih vlasti Dio pravila utvrĎuje Europska komisija (EK): alokacija za pojedine ZČ, programi korištenja sredstava, provedba projekata, financijska kontrola, izvješćivanje
  37. 37.  Proizvodna ulaganja (mala i srednja poduzeća)  nova i/ili zadrţana radna mjesta Istraţivanje i razvoj  dodana vrijednost proizvodnje Informacijsko društvo  kvaliteta ţivota, poslovna klima, administrativna učinkovitost Ljudski kapital  zaposlenost i produktivnost Socijalna uključenost  jednakost šansi Osnovna infrastruktura  povećanje ţivotnog standarda, okolišna odrţivost, trans-europska energetska, telekomunikacijska i transportna mreţa
  38. 38. Nadodavanje Nacionalna sredstva se ne zamjenjuju onima iz EUN+ pravilo: rok za ugovaranje EU sredstava (n+2 ili n+3) (n=godina za koju su alocirana sredstva) EU sufinancira ukupne ili javne troškove ulaganja pogodne za sufinanciranje (eligible expenditure), i to ex post!Razina sufinanciranja od 50% do 80 % ukupnih troškova najudaljenija područja i manji grčki otoci do 85% Kod profitabilnih ulaganja – od10 % do 50 % (poduzeća i infrastruktura)
  39. 39. ČINJENICE O STRUKTURNOM FONDOVIMA
  40. 40. STRUKTURNI FONDOVI / ČINJENICENaši ključni problemi • nemamo kadrova obučenih za pisanje i provedbu projekata • nemamo strategiju niti viziju razvoja, RRA priprema županijsku razvojnu strategiju, mali input općina i gradova • nacionalni referentni okvir nije usuglašen niti spreman • javnost, a time i poduzetnici, lokalna samouprava od Vlade redovno dobijaju netočne informacije o datumu pristupanja EU • lokalne samouprave nisu upoznate od ministarstava o procesu pripreme nacionalnog referentnog okvira • Vlada ne ulaže ni približno dovoljno u informiranje Hrvatske 47
  41. 41. Naši ključni problemi • Sadašnji stupanj (de)centralizacije Republike Hrvatske i prihodi koje ostvaruju jedinice regionalne i lokalne samouprave ne omogućavaju uključivanje u veći broj projekata u okviru EU programa • Kada se povlače sredstva iz pretpristupnih fondova, dio troškova koje snosi EU korisniku se isplaćuje unaprijed. Kod sredstava iz strukturnih fondova postoji jedna velika razlika: korisnik mora samostalno financirati cijeli projekt, a tek po njegovom završetku dobiva dio novca nazad. 48
  42. 42. STRUKTURNI FONDOVI / ČINJENICE o ISKORIŠTENOSTI STRUKTURNI FONDOVI ISKORIŠTENOST EU27 prosjek 87% RUMUNJSKA Ušla u Europsku uniju 1.1.2007, te godine iskoristila samo 21,2% strukturnih fondova. Ukoliko Hrvatska iskoristi samo toliko posto to će značiti bačenih 300 milijuna kuna!!!! 49
  43. 43. Hrvoje Dolenec, drţavni tajnik Središnjeg drţavnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a"Ono što je Hrvatskoj bila i jest najveća boljka je priprema projekata” 50
  44. 44. Problemi i izazovi

×