Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.
Upcoming SlideShare
Paper de iw
Paper de iw
Loading in …3
×
1 of 34

Glas 2005

0

Share

Download to read offline

glas srpske iz 2005 godine

Glas 2005

  1. 1. Ponedjeqak, 3. januar 2005. Broj10.572,cijena0,6KM Bawa Luka Godina LXII AKO se ostvare novogodi{we `eqe visokog predstavnika Pedija E{dauna onda }e se u bliskoj budu}nosti tri na- roda u BiH dijeliti na ravnopravne Sr- be i Hrvate i - u pore|ewu s wima - rav- nopravnije Bo{wake. E{daunova novogodi{wa poruka Sr- bima - da se "svijet nije zavjerio# pro- tiv wih, da "ni~ija politika nije da se ukine Republika Srpska#... - kao i Hr- vatima, pala je u vodu pred wegovim obra- }awem Bo{wacima. - ...Vi ste najbrojniji narod. Stoga vi nosite najve}u odgovornost. Vi }ete morati biti dare`qiviji i vi{e prihva- titi kompromis od drugih ukoliko `e- lite imati dr`avu u kojoj se najvi{e pitate, ali u kojoj }e se i drugi osje}a- ti dovoqno bezbjedno da mogu pru`iti sigurnu budu}nost za svoju djecu u BiH.. - poru~io je E{daun. On je, istini za voqu, Bo{wacima koji "vole da ka`u# da `ele ukinuti Re- publiku Srpsku "jer je stvorena na et- ni~kom ~i{}ewu# otpisao da oni zane- maruju ~iwenicu da je ona "u stvari stvo- rena potpisom# bo{wa~kih vo|a. A onda se zagledao u daleku budu}- nost i blisku pro{lost: - Mo`da jednog dana, nekada, ko zna, ne}e vi{e biti entiteta u BiH. Ali to se ne mo`e posti}i silom nego jedino sporazumom, na osnovu me|usobnog razu- mijevawa i kompromisa. I mora}ete bi- ti spremni da prihvatite i najve}e kom- promise da se to ostvari. To je znao i Alija Izetbegovi} i ~esto je to govorio, i bio je u pravu. Predstavnici srpskih politi~kih partija ukazuju da ne treba biti pretje- rano mudar pa vidjeti u kom pravcu i u ~ija jedra duva Kancelarija visokog pred- stavnika. ^im se jedan od tri naroda pi- ta vi{e nego dva, tu ravnopravnosti ne- ma. Pogotovo ako onaj ko se najvi{e pi- ta treba da bude "dare`qiv#, {to je stvar wegove dobre voqe. - Visoki predstavnik je potvrdio da Bo{waci u BiH `ele da dominiraju, pa svaka pri~a o tri ravnopravna naroda pa- da u vodu - rekao je za na{ list posla- nik Saveza nezavisnih socijaldemokra- ta u Narodnoj skup{tini Republike Srp- ske Krstan Simi}. Poslanik Srpske demokratske stranke u Narodnoj skup{tini Repu- blike Srpske Stanko Piva{evi} ve- li da je visoki predstavnik ovom iz- javom "skinuo masku# i pokazao ono ~emu su te`ili i raniji predstavni- ci me|unarodne zajednice u BiH, a prije svega bo{wa~ko rukovodstvo. Kratko re~eno, tri naroda se ne mo- gu mjeriti sa dva razli~ita ar{ina. - Time bi se napustio princip me|u- nacionalnog dogovora i pre{lo na si- stem: jedan ~ovjek - jedan glas, {to sva- kako ide u prilog Bo{wacima. A, ako se to ostvari, BiH vi{e ne}e postojati - rekao je Piva{evi} i dodao da Srbi vi- {e ne mogu dozvoliti da budu preglasa- vani. Prema rije~ima generalnog sekretara Srpske radikalne stranke "Dr Vojislav [e- {eq# Ogwena Tadi}a, E{da- unovo obra}awe je rezultat wegovog poimawa ovda{we stvarnosti. - Ovom ~estitkom E{adun izra`ava, prije svega, svoju mu- ku koja se sastoji u ~iwenici da je postao rastrzan izme|u zahtjeva ovda{wih naroda, jer se od nekoga ko je trebao da sprovodi odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma pretvorio u wegovog kreatora - kazao je Tadi}. On smatra da je visoki predstavnik, kada je prvi put izjavio da je ne{to odlu~io, izazvao bujicu zahtjeva bo- {wa~kih politi~ara. - Svi su oni htjeli da, u svom interesu, iskoriste me- hanizme koje je sebi dodijelio visoki predstavnik. Da se Pe- di E{daun dr`ao svoje dejton- ske uloge, danas bi nam vjero- vatno, po`elio da nastavimo `ivjeti u miru, razumijevawu i blagodetima napretka - nagla- sio je Ogwen Tadi}. Potpredsjednik Demokrat- skog narodnog saveza Mirko Bawac ka`e da BiH nije mogu- }a bez saradwe i dogovora na- roda koji u woj `ive. On sma- tra da su se Srbi opredijeli- li za su`ivot, jer nijednom prilikom nisu osporili posto- jawe Federacije BiH. Ali, opredijelili su se, prije svega, i za Republiku Srpsku koja je dio BiH. - Nemogu}e je da se bilo ko- ji narod u BiH pita vi{e ili mawe, jer je ona slo`ena dr`avna za- jednica. Najva`nije je da se pitaju ra- zumni qudi iz sva tri naroda - zakqu- ~io je Mirko Bawac. Mnogi su, svojevremeno, poredili BiH sa trono{cem. Da bi on bio stabi- lan sve tri noge moraju da budu iste du- `ine. Ako nije tako, ko god sjedio na we- mu na kraju }e se prevrnuti. ¥ D. R. HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD Prognoza vremena Prije podne umjereno do potpuno obla~no sa padavinama. Poslije podne se o~ekuje prestanak padavina i djelimi~- no kidawe obla~nosti. Jutarwa tempe- ratura od minus sedam do devet, a najvi- {a dnevna od minus dva do sedam, na ju- gu Hercegovine do 12 stepeni. RIJE^ dana - Krajwe je vrijeme da se politi~ke igre uvrste u olimpijski sport - Slobodan Antoni}. zzNa de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848 1 EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830 EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830 Australija 036 AUD 1 1.117441 1.120242 1.123043 Kanada 124 CAD 1 1.188438 1.191417 1.194396 Danska 208 DKK 1 0.262266 0.262923 0.263580 Hrvatska 191 HRK 100 25.503436 25.567354 25.631272 Norve{ka 578 NOK 1 0.236865 0.237459 0.238053 Slovenija 705 SIT 100 0.813706 0.815745 0.817784 [vedska 752 SEK 1 0.216276 0.216818 0.217360 [vajcarska 756 CHF 1 1.264463 1.267632 1.270801 V. Britanija 826 GBP 1 2.767095 2.774030 2.780965 SAD 840 USD 1 1.432303 1.435893 1.439483 Srbija i Crna Gora 891 CSD 100 2.467037 2.473220 2.479403 78000 Bawa Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: centrala 051/243-200 i 051/212-140, telefaks 051/212-830, informacije 217-487, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info@novablbanka.com Web: www.novablbanka.com KURSNA LISTA Zemqa [ifra valute Oznaka za devize i efekt. valutu Jedinica za devize Kupovni za devize Sredwi za devize Prodajni za devize SDR (Special Drawing Rights) = USD 1.54784 broj 001 Kursevi iz ove liste primjewuju se od 01.01.2005. godine Kursevi u konvertibilnim markama (BAM) GENERAL LIKI O KARAXI]U I MLADI]U SARAJEVO-Biv{eratnevo|eSrbaRa- dovan Karaxi} i Ratko Mladi} ne kriju se u BiH kako to obi~no tvrdi {tampa, rekao je komandantEuforaDejvidLiki,prenijelaje Beta. HrvatskigeneralAnteGotovina,zako- ga se pri~alo da se krije u Irskoj ili mo`da Austriji, mogao bi u stvari prije da se kri- je u zapadnoj Bosni, gdje ima dosta pristali- ca me|u Hrvatima, rekao je britanski gene- ral. UintervjuuRojtersu,LikijerekaodaKa- raxi} i Mladi}, koji su pred Ha{kim sudom optu`enizagenociduBiH,dolazeuRepubli- ku Srpsku samo povremeno. - Oni mo`da dolaze, ali uglavnom `ive van, tako da je vrlo te{ko do}i do wih dvo- jice - rekao je Liki. - Veoma je va`no da dvojica Mladi} i Karaxi}, budu uhap{eni, jer sve dok oni ne budu uhap{eni i Srpska i Srbija ne ispune svoje obaveze, BiH ne}e mo}i da krene na- pred - rekao je Liki. On je kazao da je Mladi} posjetio 28. ju- nasvojunekada{wuratnubazuuokoliniSa- rajeva. Sfor nije uspio da ga tamo prona|e 2. jula. Britanski general je iskqu~io mogu}- nost da budu organizovane operacije poput potpunog zatvarawa granice sa Srbijom i Crnom Gorom kako bi se optu`eni sprije~i- li da je prelaze. Politi~ka mre`a i mre`a podr{ke ko- je koriste bjegunci kako bi ostali na slobo- di, predstavqa najve}i problem za stabil- nost i vladavinu zakona, rekao general Dej- vid Liki. ¥ DOLAZE POVREMENO POPIS Poruku visokog predstavnika da Bo{wa- ci treba da se najvi{e pitaju u BiH, Stanko Piva{evi} je povezao sa wihovim odbijawem da se obavi popis stanovni{tva. - Ili su u "deficitu# zbog odliva stanov- ni{tva ili su blizu brojke od preko 50 odsto, pa ~ekaju da budu sigurni - kazao je Piva{e- vi}. CERI] Poglavar Islamske vjerske za- jednice BiH Mustafa Ceri} pro- {le godine je, prema izvje{taju "Dnevnog avaza#, govorio da Bo{wa- cima nije priznato pravo koje pri- pada najbrojnijem narodu u zemqi. Pravo da se najvi{e pita. [TA JE U NOVOGODI[WEM OBRA]AWU PORU^IO VISOKI PREDSTAVNIK TRI NARODA - DVA AR[INA OSIGURAWE A.D. DODATAK U " GLASU SRPSKE" ZA TRPEZOM QUBAVI Strana 2. USTA PUNA PODVALA Strana 5. BRITANIJA Uhap{en prevarant LONDON - Britanska policija saop- {tila je ju~e da je uhapsila prevaranta ko- ji je, pretvaraju}i se da je vladin zvani~- nik, elektronskom po{tom slao poruke rod- bini nestalih u Aziji poslije cunamija u kojima je navodio da je potvr|eno da su wi- hovi najmiliji mrtvi, prenijela je Srna. Policija nije saop{tila ime 40-godi- {weg prevaranta, uha{enog u Linkoln{i- ru, kao ni motive koji su ga naveli da ka- tastrofu u Aziji iskoristi da bi rodbini nestalih zagor~ao `ivot. Na spisku nesta- lih u cunamiju nalazi se 35 Britanaca. ¥ SARAJEVO Odbrana preko koqena SARAJEVO - Visoki predstavnik za BiH Pedi E{daun donio je odluku da produ- `i rad Komisije za reformu odbrane u BiH, javila je sino} bawolu~ka Alternativna te- levizija. Ta televizija tvrdi da posjeduje E{dau- novu najnoviju odluku i da se u woj navodi da je zadatak Komisije za reformu odbrane da ukine ministarstva odbrane Republike Srp- ske i Federacije BiH i da wihove nadle`no- sti prenese na Ministarstvo odbrane BiH. Ina~e, reforma odbrambenog sistema za- vr{ena je pro{le godine i od doma}ih insti- tucija i me|unarodnih zvani~nika u BiH oci- jewena je veoma uspje{nom. ¥ M. X. Ogwen Tadi}: Bujica bo{wa~kih zahtjeva Visoki predstavnik potvrdio da Bo{waci `ele dominaciju, ka`e Krstan Simi}. Nijedan narod u BiH se ne mo`e pitati vi{e od drugih, navodi Mirko Bawac
  2. 2. C M Y K C M Y K C M Y K C M Y K ponedjeqak, 3. januar 2005.NOVOSTI Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa 1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#. Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima. Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda. Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike Srpske sa srebrnim vijencem. Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992. godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske. Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759. Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283. e-mail: redakcija@glassrpske.com; marketing@glassrpske.com Boro MARI], glavni i odgovorni urednik Boro LUBURI], direktor AKCIONARSKO DRU[TVO 2 TREBIWE - Eparhija za- humsko-hercegova~ka i primor- ska ju~e je obiqe`ila svoju kr- snu slavu Svetog Igwati- ja Bogonosca, javila je Sr- na. U prisustvu velikog broja vjernika svetu arhi- jerejsku liturgiju slu`ili su episkop zahumsko-her- cegova~ki i primorski Grigorije, penzionisani episkop Atanasije, epi- skopi budimqansko-nik- {i}ki Joanikije i humski Maksim, uz saslu`ewe sve- {tenstva i mona{tva Eparhije i pojawe crkve- nog hora "Sveti Vasilije Ostro{ki i Tvrdo{ki#. - Mnogo nas nevoqa bi- je zbog na{ih slabosti, zbog na{ih grijeha, kao i zbog okolnih nevoqa, ali ko }e na nas i ko nam {ta mo`e ako je Hristos s na- ma - rekao je u prigodnoj besjedi episkop Grigorije. Liturgiji su prisustvo- vali na~elnik op{tine Trebiwe Dobroslav ]uk, ministar unutra- {wih poslova u ostav- ci Darko Matija{evi}, zamjenik predsjedavaju- }eg Predstavni~kog do- ma Parlamentarne skup- {tine BiH Nikola [piri}, predstavnici politi~kog, privrednog i kulturnog `ivota Trebiwa i susjednih hercegova~kih op{ti- na, kao i gosti iz Srbi- je i sa Kosova i Metohi- je. Prigodan program izveli su ~lanovi cr- kvenog kulturno-umjet- ni~kog dru{tva "Alat# iz Trebiwa. Povodom slave Epa- rhije u Eparhijskom do- mu prire|ena je i trpe- za qubavi. ¥ SLAVA EPARHIJE ZAHUMSKO-HERCEGOVA^KE I PRIMORSKE ZA TRPEZOM QUBAVI Ko }e na nas i ko nam {ta mo`e ako je Hristos s nama, rekao vladika Grigorije Trebiwe: Visoki zvani~nici na slavqu (Snimio P. MUCOVI]) MOSKVA - Pronalaza~ iz Srbije Savo Radovi} testirao je nedavno svoj patent - neutra- lizator {tetnih zra~ewa u Ru- skom nau~nom centru za rehabi- litacionu medicinu, gdje je po- tvr|en wegov pozitivan efekat na qudsko zdravqe, javio je Tan- jug. Neutralizator nazvan "Serb#, prema zakqu~ku ruskog centra, izme|u ostalog smawu- je premorenost i nervozu i po- ve}ava otpornost na stres, a ta- ko|e usporava proces starewa i pove}ava imunitet. U razgovoru za Tanjug Rado- vi} je objasnio da ovo nisu ni pribli`no svi korisni efekti malenog "Serba#, testiranog u mnogim zemqama svijeta i na- gra|enog brojnim me|unarodnim nagradama za pronalaza{tvo, izme|u ostalog i "Zlatnom di- plomom# Eureke u Briselu 2002. i zlatnom medaqom "Arhimed# u Moskvi iste godine. Uredno registrovan u Save- znom zavodu za intelektualnu svojinu, ovaj pronalazak radi na bazi oscilatornih kola ~iji ta- lasi neutrali{u {tetna zra~e- wa okoline, recimo od kompju- tera, mobilnog telefona, ali i poma`e kod problema kao {to su nesanica, glavoboqa, depresi- ja, poreme}aji u nervnom siste- mu. "Serb# je ra|en na osnovu iskustava poznatih svjetskih is- tra`iva~a u ovoj oblasti, ~iji su se pronalasci pokazali pre- skupim i neprihvatqivim za {i- ru upotrebu jer su slo`ene kon- strukcije, zahtijevaju stalni iz- vor napajawa elektri~nom ener- gijom ili su kabasti, naveo je Ra- dovi}. Wegov pronalazak zato usp- je{no konkuri{e sli~nim neu- tralizatorima kojima su opre- mqene posade wema~ke aviokom- panije "Lufthanza# ili ruskim, koje nose pripadnici raketnih, radarskih i podmorni~kih je- dinica, rekao je ovaj pronala- za~. ¥ PRONALAZAK IZ SRBIJE TESTIRAN U RUSIJI " Serb" usporava starewe FO^A-Na~elnikop{tineFo- ~a Zdravko Krsmanovi} ve} je pr- vim potezima uzburkao javnost u ovom mjestu. Za donedavnog direk- tora Radne jedinice "Hidrogradwa# i~lanaSocijalisti~kepartijeSrp- ske ka`u da je vi{e nego Pedi E{- daun ujedinio politi~ke stranke, ali protiv - sebe. - Naravno, ne svi|a im se {to smo u kratkom vremenu po~eli ra{- ~i{}avawe terena za novu sportsku dvoranu,{tojegradosvijetqen, {to smo stvorili uslove za postavqawe mosta u Dowem Poqu i {to Fo~u `elim da otvorim prema svijetu - rekao je u intervjuu na{em listu Zdravko Krsmanovi}. ?Skup{tinska ve}ina pred Novu godinu nije prihvatila Va{ Pri- jedlog buxeta za 2005. godinu od 4,76 miliona maraka. Nije li taj iznos nerealan i preambiciozan? - Buxet koji je sa~iwen u skla- du sa zakonom predvi|a pove}awe sa 3,5 miliona maraka na 4,76 miliona i dobro je odmjeren i realan. On predvi|a dase50odstosredstavaiz- dvoji za razvoj, a ostatak za plate i materijalne tro{kove. Buxet je bio i na javnoj raspravi u 19 mjesnih za- jednica i na wega politi~ke stran- ke nisu ulo`ile amandmane. A na sjednici skup{tine su ga odbile. ?Prepolovqena su sredstva obda- ni{tu, Domu zdravqa, {kolama, Radio-stanici... - To je, odgovorno tvrdim, po- najboqe planiran buxet u Republi- ci Srpskoj. On nije restriktivan nego razvojni i podsticajan. Na pri- mjer, za izgradwu nove sportske dvo- rane izdvoji}emo 350 hiqada mara- ka, plus 100 hiqada za dovr{etak svla~ionica i teku}i rad klubova. Planiramo i dovr{etak prostora "Partizana# za borila~ke spotove i stoni tenis. Problem je u tome {to bez vaqanog programa rada, klubovi i udru`ewe ne}e vi{e mo- }i ra~unati na novac kako su navi- kli. Tra`im disciplinu, a ne anar- hiju i neracionalno tro{ewe pa- ra poreskih obveznika. ?Predvi|eno je i mawe novca za borce i porodice poginulih? - Nelogi~no je da se 90 odsto bu- xeta namijewenih Bora~koj organi- zaciji tro{i na plate zaposlenih, a sva wihova pitawa rje{avaju se u op{tinskom organu. ^ije onda in- terese u Bora~koj i Organizaciji poginulih zastupaju? Niko ne smi- je da se krije iza porodica poginu- lih, niti iza interesa boraca. Ne mogu u ovim organizacijama profe- sionalno biti zaposleni qudi koji ve} primaju platu ili penziju. Isti slu~aj je i sa zaposlenim u kulturi i informisawu, u zdravstvu. ?Zbog ~ega buxet nije imao podr- {ku ? - Rije~ je o neprincipijelnoj ko- aliciji, odnosno partijama koje su izgubilenaizborimaikojemene,ko- ji sam opredijeqen za prosperitet ovog grada, sabotiraju u zapo~etim promjenama. Ve} po~etkom januara o svemu }u obavijestiti Vladu i glav- nog revizora. Planiram da na nasta- vak skup{tinskog zasjedawa pozo- vem gra|ane koji }e pitati odborni- ke ~ije to oni stavove zastupaju i kome odgovaraju. Vjerujte, ako narod ka`e da stanem sa zapo~etim refor- mama u op{tini, ja }u to u~initi. Ako mi daju podr{ku, nema te sile koja }e me u tome zaustaviti. Oni su me izabrali, odgovoran sam wima, a ne partijama. ?Smijenili ste i ne~elnike za ur- banizam i gra|evinarstvo i pri- vredu? To sam u~inio iz racionalnih razloga. U urbanizmu je vladao pra- vi haos i to se mora zaustaviti. Na poqoprivrednom zemqi{tu Bara- kovac nikle su divqe pilane, ali i legalizovane su mnoge nelegalno iz- gra|ene ku}e i drugi objekti. Osim toga, biv{i na~elnik nije imao fa- kultet. Kada je rije~ o dosada{wem na~elniku za privredu, nemoralno je da se u op{tinskoj administraciji uhqebepojedinirukovodiocikojisu upropastili kombinat "Magli}#, ~ijih je 1.300 radnika bez posla. Ta- kvima sam morao pokazati vrata op- {tine! ?Kakav }e biti odnos vlasti Fo- ~e prema me|unarodnoj zajedni- ci? - To mora biti prioritet ove op{tine. Za mjesec dana, koliko sam na du`nosti na~elnika, poslao sam jasne signale u tom smislu i, vjeruj- te, drasti~no je promijewena sli- kaFo~e.Zakratkovrijemena{grad je posjetio predsjednik misije Evropske komisije Majkl Hemfriz, koji je javno podr`ao na{e namjere i obe}ao finansijsku pomo}. Ovdje je prvi put od 1995. godine boravio jedan visoki zvani~nik Kancelari- je visokog predstavnika, Verner Vent. Kompletna struktura u Bawoj Luci i Sarajevu dala je podr{ku ja- snim signalima ovda{wih bira~a koji ho}e boqi `ivot. Do 15. janua- ra zajedni~kom vje`bom vojski Repu- blike Srpske i Federacije, a pod pokroviteqstvom Ministarstva od- brane BiH, postavi}e se most na Drini u Dowem Poqu, poru{en u NATO bombardovawu 1995. godine. A u februaru }emo, najvjerovatni- je, u Fo~i ugostiti ameri~kog amba- sadora u BiH i predstavnike Svjet- ske banke. Pod uslovom da odborni- ci u op{tinskom parlamentu na vri- jeme shvate interes naroda. ?Promijewen je i odnos prema Bo- {wacima? - Taj odnos prema ovom narodu koji je prije rata ~inio 51,6 odsto stanovni{tva mora biti maksimal- no korektan. Oni se vra}aju na pod- ru~je op{tine, istina najvi{e u ru- ralna podru~ja. Siguran sam da }e svakome `ivot u Fo~i biti komot- niji ako se bude `ivjelo od rada. ?Nezaposlenost je ogromna. Osim dvije hiqade prijavqenih na Bi- rou, tu su i hiqade radnika "Magli- }a#, "^arapare#, "Temike#, "Fo~e- de#. Gdje je izlaz? - U svom razvojnom planu, pod- sticajna sredstva iz buxeta i}i }e u razvoj poqoprivrede, malih i sredwih preduze}a i turizam. Sad je ve} jasno da od hidroelektrane "Buk Bijela# za sad nema ni{ta. Ne}e je graditi ni Srpska demo- kratska stranka ni Partija demo- kratskog progresa ve} me|unarod- na zajednica. Imamo velike pri- rodne i qudske potencijale koje moramo iskoristiti. Od rijeke Ta- re i Nacionalnog parka "Sutjeska#, koji su prirodni draguqi Evrope, te od drveta i ugqa mogu `ivjeti hi- qade porodica. To moramo iskori- stiti, da vi{e ne budemo crna ru- pa jugoistoka Evrope i skinuti ne- pravedno uvedene sankcije od stra- ne Va{ingtona. ^ekawa nema, obe}ao sam bira- ~ima da }emo za ~etiri godine na- praviti od Fo~e najqep{i grad u Republici Srpskoj i BiH. ¥ D. TODOROVI] NE]EMO BITI CRNA RUPA ZDRAVKO KRSMANOVI], NA^ELNIK OP[TINE FO^A STANOVI Prijedlogom buxeta plani- rano je da se za potrebe Medi- cinskog i Stomatolo{kog fa- kulteta u Fo~i izdvoji 100 hi- qada maraka, prije svega za rje- {avawe stambenih pitawa pro- fesora i asistenata. - S tim sredstvima i uz po- mo} Fonda za stanovawe poku{a- }emo da obezbijedimo bankarske kredite za izgradwu zgrade. Sta- nove bi po povoqnim uslovima kupovali profesori fo~anskih fakulteta -ka`e Zdravko Krsma- novi}. PORTUGALIJA Palmino drvo - spasa LISABON - Jedna 20-godi{wa Portu- galka pala je sa {estog sprata dok je ~i- stila prozore u svom stanu u predgra|u Li- sabona i pro{la sa samo tri slomqena re- bra, jer je palmino drvo ubla`ilo wen pad, pi{u u ju~era{wem broju portugalske no- vine, prenijela je Srna. Ona je odmah preba~ena u bolnicu i vi{e nije u `ivotnoj opasnosti, rekli su bolni~ki zvani~nici, pi{e list "Koreio da Manha#. List navodi da je `ena pala sa 24 metra visine, nakon {to je izgubila ravnote`u ka- da je nogom stala na spoqnu prozorsku da- sku jer je htjela da o~isti prozore i sa spoqne strane. Silinom udara ona je uspje- la da slomi palmino drvo. ¥ ZAGREB - Na ju~era{wim predsjedni~kim izborima u Hrvat- skoj do 16 ~asova glasalo je 41,92 odsto bira~a, {to je za 14 odsto mawe nego na izborima 2000. godi- ne kada je do istog vremena gla- salo 55 odsto ukupnog broja bira- ~a - potvrdila je Dr`avna izbor- na komisija, prenijela je Srna. Na 38 bira~kih mjesta u BiH do 17 ~asova na izborima za pred- sjednika Hrvatske iza{lo je 42 hiqade bira~a - potvrdila je Sr- ni koordinator za ove izbore u BiH Romana Franulovi}- Bu{i}. Prema podacima Generalnog kon- zulata Hrvatske u Bawoj Luci, u ovom gradu je do 17 ~asova iza{lo 300 bira~a od upisanih 6. 343. Vi{e od ~etiri miliona gra- |ana Hrvatske s pravom glasa mo- glo je da glasa za jednog od 13 predsedni~kih kandidata. Osim na preko 6.500 mesta u Hrvatskoj, oko 400 hiqada bira- ~a moglo je da glasa na nekom od 150 bira~kih mesta u 50 zemaqa sveta, me|u ostalim i na sedam bi- ra~kih mesta u Srbiji i Crnoj Go- ri. Da Hrvatska dobije predsjed- nika, potrebno je da jedan od 13 kandidata osvoji najmawe 50 od- sto plus jedan glas svih bira~a koji }e da glasaju. U suprotnom, za dvije nedjeqe slijedi drugi krug u koji ulaze dva kandidata s naj- ve}im brojem glasova. Izbore je pratilo 1.811 po- smatra~a iz nevladine organiza- cije GONG i {est iz Organiza- cije za evropsku bezbjednost i saradwu koji }e kontrolisati bira~ka mjesta u Srbiji i Crnoj Gori. Sve ankete ka`u da je sada- {wi {ef dr`ave Stjepan Mesi} favorit koji bi mogao da pobi- jedi i u prvom krugu jer dobija podr{ku od preko 50 odsto bi- ra~a, javio je Tanjug. Drugi krug je, me|utim, mo- gu} jer te ankete ne ra~unaju na Hrvate iz BiH koji ~ine najve- }i broj bira~a u inostranstvu i koji }e svojim glasovima za de- sni~arske kandidate i kandida- ta vladaju}e Hrvatske demokrat- ske zajednice Jadranku Kosor vjerovatno onemogu}iti Mesi}e- vu pobjedu u prvom krugu. Osim toga, izborni proces na 42 bira~ka mjesta u BiH ni- ko ne kontroli{e, pa su, znaju- }i iskustva iz prethodnih izbo- ra, mogu}a i "namje{tawa# gla- sova. ¥ MINI-INTERVJU PREDSJEDNI^KI IZBORI U HRVATSKOJ UDARAC U Splitu je jednu ~lanicu nevladine organizacije za posma- trawe izbora GONG na ulici, prema wenim tvrdwama, udario u stomak poznati hrvatski glu- mac Boris Dvornik. Na listi}u trinaest imena Beograd: Jedno od sedam bira~kih mjesta
  3. 3. STANOVNICI Republike Srpske do~ekali su Novu 2005. godi- nuskromnijenegoprethodne,alive- seqa svakako nije mawkalo. Slavilosenatrgovima,uresto- ranima, hotelima i kafi}ima ali je ve}ina "najlu|u no}# ipak provela u krugu porodica i sa prijateqima uz bogatu trpezu i mali ekran. Veli- ki broj Paqana i ove godine slavio je na Trgu ispred kulturnog centra gdje su nastupale brojne grupe pred- vo|ene beogradskim "Nevernim be- bama#. Slavilo se do duboko u no}, a u pono} poslije otvarawa {ampawca i spektakularni vatromet prisut- nima se obratio na~elnik op{tine Slobodan Savi} po`eliv{i sugra- |anima mnogo zdravqa i uspjeha. Or- ganizatori iz asocijacije kompozi- tora i pokroviteq iz op{tinske uprave pripremili su tombolu, a prihododprodatihkarticabi}eda- rovan Udru`ewu za brigu o djeci i omladini sa posebnim potrebama "Sunce#.Slavqeni~koraspolo`ewe vladalo je i u krcatim objektima na olimpijskoj qepotici Jahorini, ja- vio je na{ dopisnik Sr|an [ekara. Organizovanonovogodi{wesla- vqe u Bile}i ovoga puta je izosta- lo, jedino je omladina slavila u ka- fi}ima. Stariji Bile}ani tvrde da im nije do slavqa jer jedva pre`ivqa- vaju, a preduze}a su odavno uga{ena, javqa [}epan Aleksi}. Oko dvije hiqade Srp~ana "naj- lu|u no}# prvi put do~ekalo je na Trgu, a novogodi{wu ~estitku gra- |anima Srpca uputio je na~elnik ove op{tine Mirko Koji}. Zlati- borski truba~i uqep{ali su sla- vqe Srp~ana. Dopisnik iz Srpca Savo Keser javio je da je u ovom gradu uprili- ~ena i humanitarna tombola od ko- je je prikupqeno osam hiqada mara- ka namijewenih Udru`ewu rodite- qa djece sa posebnim potrebama "Izvor# i Dje~ijem vrti}u "Na{a radost#. Najveselije je ipak bilo u ob- novqenom motelu na Barda~i koji je bio dupke pun. U Bratuncu Nova godina pro- slavqena je kao i u ve}ini gradova Srpske uz pjesmu i igru na otvore- nom prostoru i slavqe u domovima i ugostiteqskim objektima, javila je Kristina ]irkovi}. Dopisnik iz Vi{egrada Slav- ko Heleta ka`e da su stanovnici ovog grada skromno ali veselo do- ~ekali Novu godinu. Najveselije je bilo u rehabilitacionom centru "Vilina vlas# i hotelu "Vi{e- grad#. Smjena stare i do~ek Nove go- dine u Rogatici proslavqena je bez prevelike euforije. I{~ekivawe nove godine uglavnom je bilo uz ma- le i ku}ne sjedeqke. Rogati~ani sa dubqim xepom Novu godinu do~ekali su na Bori- kama u istoimenom hotelu, javio je Sreten Mitrovi}. Za [ekovqane stara nova go- dina nije vrijedna za pam}ewe pa iskreno o~ekuju da im ova biti ipak boqa. Slavilo se u krugu porodice i dodatno osvijetqenim ulicama za ovu priliku, javqa Boro Miqano- vi}. Nekoliko hiqada stanovnika Prwavora ~ekalo je Novu godinu na centralnom trgu, a ta~no u po- no} sugra|anima se obratio na~el- nik op{tine Vlado @ivkovi}, ja- vio je Brane Radulovi}. Fo~aci su tako|e veselo ispratili staru go- dinu, a spektakularni vatromet or- ganizovan je na platou u Wego{e- voj ulici. Prvog dana Nove godine ro|ena je jedna beba, javio je Drago Todorovi}. Me|unarodna Nova godina kao ni ranijih godina nije dobila u Te- sli}u neki ve}i publicitet, javio je Vitomir Topi}. Organizovanog slavqa nije bilo ni u Kotor Varo- {u, ^elincu, Zvorniku i Modri~i. Na{i dopisnici Du{ko Kerezovi}, Boro Maksimovi}, Slobodanka Sa- vi} i Vid Blagojevi} javili su da je ve}ina novogodi{wu no} prove- la kod ku}e, a oni mla|i u kafi}i- ma i diskotekama. ¥ @. MAR^ETA C M Y K C M Y K C M Y K C M Y K Ugro`enim bo`i}na pe~enica BIJEQINA - Regional- nog Udru`ewe izbjeglih i ra- seqenih Bijeqine, Ugqevika, Lopara i Jawe podijeli}e da- nas pomo} za najugro`enije po- rodice ovih kategorija. - S obzirom na to da po- stoji veliki broj porodica ko- je `ive na ivici egzistencije i da je rije~ o uglavnom sta- ra~kim doma}instvima o ko- jima nema ko da brine, odlu~i- li smo da prikupimo ovu po- mo}, kako bi i te porodice bo- `i}ne praznike do~ekale na koliko-toliko dostojanstven na~in - rekao je predsjednik Udru`ewa Veqko Stevanovi} i dodao da }e pomo} biti po- dijeqena za oko sto porodica. Prema wegovim rije~ima Udru`ewe je obezbijedilo bo- `i}ne pe~enice koje }e biti podijeqene najugro`enijim porodicama, zatim bra{no, krompir, kafa, konzervirano vo}e i povr}e kao i higijenski paketi i paketi}i za djecu. - Posjeti}emo izbjeglice koje `ive u {koli u nasequ Brijest, a planirali smo da posjetimo i srpske povratni- ke u nasequ Rasto{nica o ko- jima niko ne vodi ra~una - re- kao je Stevanovi}. On je rekao da je pomo} obezbije|ena uz saradwu sa bi- jeqinskim preduze}ima koji su poklonili artikle za pa- kete. ¥ S. R. T. PODVU^ENO ponedjeqak, 3. januar 2005. DOGAAJI 3 FOTO-VIJEST Za skija{e-skaka~e odmora nema ni za Novu godinu. Dok ve}ina odmara od slavqa, za wih je "redovan radni dan#. Turneja ~etiri ska- kaonice je nastavqena. Insbruk je tre}a stanica, gdje je i sa~iwen ovaj lijep i neobi~an kadar. ¥ (Foto-Rojters) TREBIWE Stanovnici Trebiwa, wih nekoliko stotina, radovalo se na Trgu slobode. U skromnom programu nastupilo je nekoliko doma}ih grupa kao i gosti iz Is- to~nog Sarajeva, sastav "Aten- tat#. Na~elnik Op{tine Dobro- slav ]uk pozvao je u pono} su- gra|ane da "zajedno grade novo i boqe Trebiwe, novi ambijent u kojem ne}e biti kriminala i ko- rupcije, silexijstva i razbojni- {tva i droge i kom }e biti ugod- no svim gra|anima#. ¥ M. B. " ^ORBA" Bijeqinci su "najlu|u no}# proveli uz vi{e~asovni koncert beogradske grupe "Ribqa ~orba# na gradskom trgu. Pono}ni vatromet u~inio je ovu no} no}u za pam}ewe. Me- |utim, qudi su se sa gradskih uli- ca vratili ku}ama mnogo ranije nego pro{le godine, javio je na{ dopisnik Mladen Stojanovi}. ®NVO " ALTER"-STUDIO DO^EK NOVE GODINE U REPUBLICI SRPSKOJ SKROMNO ALI VESELOSKROMNO ALI VESELOSKROMNO ALI VESELOSKROMNO ALI VESELOSKROMNO ALI VESELOSKROMNO ALI VESELOSKROMNO ALI VESELOSKROMNO ALI VESELOSKROMNO ALI VESELO Ve}ina qudi " najlu|u no}" provela u krugu porodica i sa prijateqima uz doma}u trpezu i mali ekran. Vatromet i slavqe na trgovima BR^KO - Poslije dugotrajnih pregovora predstavnika sedam po- liti~kih partija koje ~ine skup- {tinsku ve}inu u Br~kom, gradona- ~elnik Mirsad apo je imenovao ~lanove nove Vlade. Wu sa~iwava pet predstavnika srpskih politi~- kih stranaka i po tri iz bo{wa~- kih i hrvatskih. Saop{tavaju}i svoju odluku, apo je istakao da su stranke koje ~ine ve}inu postigle dogovor o osam odjeqewa, dok su ostala spor- na odjeqewa za javne poslove, urba- nizam i komunalne poslove. - Nemamo vi{e vremena za pre- govore zbog ~ega sam iskoristio svoja ovla{}ewa i imenovao svih 11 {efova odjeqewa - rekao je gra- dona~elnik Br~kog. Prema wegovoj odluci, novi {ef Odjeqewa za stru~ne i admi- nistrativne poslove je Mihajlo Jo- vanovi} iz Socijalisti~ke parti- je Srpske, mjesto {efa Odjeqewa za urbanizam pripalo je Adnanu Drapi}u iz Socijaldemokratske partije BiH, {ef Odjeqewa za zdravstvo je Slavko Niki} iz Hr- vatske demokratske zajednice, @eqko Tanasi} iz Demokratske stranke je {ef Odjeqewa za javnu bezbjednost. Stevan Zoranovi} iz Saveza nezavisnih socijaldemokra- ta novi je {ef Odjeqewa za komu- nalne poslove, dok je Vuka{in Pa- ni} iz Socijalisti~ke partije Srp- ske imenovan za {efa Odjeqewa za obrazovawe. Odlukom gradona~elnika reso- rom javnih poslova rukovodi}e Haj- rudin Zahirovi} iz Stranke za BiH, buxetom i finansijama Vera Ristani} iz Socijalisti~ke par- tije Srpske, Odjeqewem za poqo- privredu Pejo Mende{ iz Hrvatske seqa~ke stranke, a Branka uri} @ili} ~lan Socijaldemokratske partije BiH je {ef Odjeqewa za raseqena lica. apo je najavio da }e od super- vizora za Br~ko Suzan Xonson za- tra`iti da na mjesto zamjenika gra- dona~elnika nalogom imenuje An- tu Domi}a iz Hrvatske demokratske zajednice. U novoj Vladi nema predstavnika Srpske de- mokratske stranke i Stranke demokratske akcije koje u Skup{ti- ni distrikta predsta- vqaju opoziciju. Na pitawe da li je mogu}e ostvariti jedin- stvo stranaka koje ~i- ne koaliciju a izme|u kojih postoje duboke programske razlike, a- po je rekao da je svjestan te ~iwenice ali da su se ~lanice vladaju}e ko- alicije dogovorile da Vlada djeluje kao grado- na~elnikov tim. - Na tome }u insisti- rati ~ak i po cijenu da se skup{tinska ve}ina umawi, rekao je Mirsad apo. Prema Statutu distrikta, gra- dona~elnik je samostalan u izboru nove Vlade, s tim da Skup{tina tropetinskom ve}inom mo`e ospo- riti imenovawe {efova odjeqe- wa. ¥ M. UREVI] IMENOVANA NOVA VLADA BR^KOG Za predstavnike Bo{waka i Hrvata po tri odjeqewa. U novoj vladi nema predstavnika Srpske demokratske stranke i Stranke demokratske akcije GRADI[KA - Ronioci gra- di{kog "Svetog Nikole# Dejan Kova~evi} i Zoran Gvozden No- vu godinu do~ekali su na svoj na- ~in. Oni su slavqe uprili~ili u na dnu jezera u Lamincima i uz uz {ampawac! - Na ovaj na~in `eqeli smo da uka`emo na podvodni svijet. Dok svi Novu godinu do~ekuju na kopnu, mi smo `eqeli skrenuti pa`wu na vodu, jedno od najve}ih bogatstava na na{em podru~ju - kazao je Kova~evi}. Jedan od na{ih ciqeva je, do- dao je on, je da se sa~uva qepota podvodnog svijeta, da skrenemo pa`wu na ekolo{ka pitawa jer o wima gotovo niko ne razmi{qa. - Na{ ronila~ki termin je qeti, ali od pro{le godine od- lu~ili smo da i zimi posvetimo pa`wu vodama, pa smo i pro{lu i ovu godinu do~ekali ispod jeze- ra u Lamincima - ka`e Kova~e- vi}. I ako djeluje neobi~no, Gvo- zden i Kova~evi} tvrde da su u pono} otvorili {ampawac i po- ~astili se wime pod vodom. - Pa pritisak pod kojim se boca {ampawca nalazi omogu}io nam je da bez mje{avine sa jezer- skom vodom popijemo i nazdravi- mo za Novu godinu - ka`e Kova- ~evi}. Ostatak ve~eri ronioci su proveli sa stanovnicima Gradi- {ke ispred Doma kulture. ¥ B. V. NEOBI^NO SLAVQE U GRADI[CI [ampawac pod vodom BAWA LUKA - Predsjed- nici Saveza sindikata Republi- ke Srpske ^edo Vola{ i Sindi- kata Federacije BiH Edhem Bi- ber ju~e su, putem Me|unarodne konfederacije slobodnih sindi- kata, koja broji vi{e od 150 mi- liona ~lanova, pokrenuli akciju solidarnosti za pomo} porodica- ma nastradalih od posqedica ka- tastrofalnog zemqotresa i cu- namija u Jugoisto~noj Aziji. Vola{ je rekao Srni da o~e- kuje da }e Me|unarodna konfede- racija slobodnih sindikata {to prije pokrenuti akciju solidar- nosti, dodaju}i da }e se i sindi- kati na ovim prostorima, u skla- du sa svojim mogu}nostima, ukqu- ~iti u ovu akciju. ¥ SINDIKATI SRPSKE I FEDERACIJE Pomo} Aziji BRATISLAVA - [ef slova~ke diploma- tije Eduard Kukan najavio je da }e wegova ze- mqa aktivnije insistirati na za{titi Srba na Kosovu i izjavio da ne mo`e da zamisli sa- mostalnost te pokrajine. - Me|unarodna zajednica bi trebalo da na- |e rje{ewe koje ne}e destabilizovati ostale zemqe Balkana - kazao je Kukan slova~koj agen- ciji Sita, prenosi Beta, i naglasio: - Kada se samo tako ka`e nezavisno Koso- vo, to ne mogu da zamislim. Prema wegovim rije~ima, Slova~ka namje- rava da se ove godine aktivnije ukqu~i u pro- ces stabilizacije Balkana, pri ~emu insisti- ra da se po{tuju ne samo prava kosovskih Al- banaca ve} isto tako i tamo{wih Srba. - Nastoja}emo da se stvore uslovi da to ne bude etni~ki ~ista oblast. Treba da se na- |e rje{ewe koje ne}e i}i na {tetu ni jedne od nacionalnih mawina - istakao je Eduard Kukan. ¥ EDUARD KUKAN O KOSMETU Nezavisnost ni u mislima Br~ko: Dugotrajni pregovori SRBIMA PET ODJEQEWASRBIMA PET ODJEQEWASRBIMA PET ODJEQEWASRBIMA PET ODJEQEWASRBIMA PET ODJEQEWASRBIMA PET ODJEQEWASRBIMA PET ODJEQEWASRBIMA PET ODJEQEWASRBIMA PET ODJEQEWA SKROMNO ALI VESELO SRBIMA PET ODJEQEWA
  4. 4. C M Y K C M Y K C M Y K C M Y K ponedjeqak, 3. januar 2005.DOGAAJI 4 Gu`ve na {alterima PRIJEDOR - Prijedor- ska kancelarija za izdavawe novih li~nih dokumenata u toku 2004. godine izdala je 47.570 novih li~nih karata i 18.180 voza~kih dozvola, javi- la je Srna. Za ovaj projekat jo{ ima dosta, jer se procjewuje da u Prijedoru ima oko 65 hiqa- da punoqetnih gra|ana i oko 40 hiqada registrovanih vo- za~a. [ef slu`be za upravno- pravne poslove u Stanici jav- ne bezbjednosti Gordana Mr- |a rekla je da se u prostorija- ma gdje se izdaju dokumenta ovih dana stvaraju gu`ve zbog velikog broja gra|ana koji `i- ve u inostranstvu, a koji tokom praznika borave u Prijedoru. Krajwi rok za zamjenu do- kumenata je 28. februar ove godine. ¥ ZVORNI^KI PRIVREDNICI NE DAJU IZJAVE Iza novinara, inspektori ZVORNIK - U Zvorniku se ve} dugo mogu ~uti poruke novinarima upu}ene od stra- ne sve ve}eg broja direktora i vlasnika preduze}a u stilu: "^im ste objavili tekst, in- spekcija mi je do{la na vra- ta#. Iako im je na takav na~in naj~e{}e obezbije|ena re- klama, direktori i vlasni- ci preduze}a sve ~e{}e od- bijaju da daju izjave koje su u vezi poslovawa i rezultata kolektiva na ~ijem su ~elu. Oni poru~uju da cijene nastojawa novinara da pra- vovremeno i objektivno pre- nesu stawe u privredi, ali sa `aqewem konstatuju da im poslije svakog objavqenog teksta sti`u inspektori u kontrolu. - Nemamo ni{ta protiv kontrola, ali smatramo da tekstovi ne treba da budu po- vod da inspektori nagrnu u firme, ~esto pod izgovorom o anonimnoj prijavi u vezi sa radom preduze}a - poru~u- ju zvorni~ki preduzetnici. Oni isti~u da inspekto- ri mogu da do|u kad ho}e, ali nije dobro da im putokaz gdje da rade budu novinski tek- stovi. To je i razlog za{to se sve ~e{}e na pitawe novina- ra o radu preduze}a odgovara: "Bez izjave, molim#! ¥ S. S. NACRT zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osigurawu upu}en je u skup{tinsku proceduru. Wi- me se izme|u ostalog, poku{ava rije{iti pitawe isplate penzi- ja povratnicima u Federaciju BiH. Predlo`eno je da republi~ki Fond PIO prestane ispla}ivati penzije onima koji su se vratili u Federaciju BiH, a koji su je tamo zaradili. Takvih je sada devet i po hiqada i mjese~no iz Srpske za wih odlazi 1,8 miliona maraka. - To je nepopularna mjera, ko- ja se preduzela iz nu`nosti, a zbog opstrukcije federalnih i organa BiH. Osnovi princip u PIO je isplata penzije prema mjestu uplate doprinosa i nigdje u svi- jetu nema da se on naru{ava - re- kao je pomo}nik ministra za rad Rajko Kli~kovi}. On obja{wava da je gotovo dvije godine organi BiH i fede- ralni organi ne `ele da prihva- te Memorandum o razumijevawu, koji reguli{e prava i obaveze iz- me|u fondova PIO u BiH, a ko- ji je predlo`ila Svjetska banka. Vlada Srpske je taj Memorandum lani usvojila, a Federacija BiH jo{ nije, iako je to bio uslov za sprovo|ewe druge tran{e kredi- ta Svjetske banke namijewenog za socijalni sektor. - Mi bismo trebali da po~ne- mo sa isplatom za ~etiri i po hi- qade penzionera, kojima fede- ralni Fond PIO ispla}uje pen- zije, a oni da preuzmu 9.500 pen- zionera kojima Srpska daje ~eko- ve - veli Kli~kovi}. On dodaje da federalni Fond PIO pre{utkuje da ima i 14 i po hiqada zahtjeva penzionera koje ne}e da rije{i, a kojima Fond PIO Srpske daje penziju. Kli~kovi} ka`e da Memoran- dum kao prvo name}e rje{avawe problema isplate penzije povrat- nicima, a potom rje{avawe pen- zija onih korisnika koji su ostva- rili sta` u prethodnoj Jugoslavi- ji, odnosno BiH, a koji imaju sta` i u Federaciji BiH i Srpskoj. - Tre}e pitawe odnosi se na krovni zakon koji bi trebalo da zamijeni sve memorandume, spo- razume, komisije. On bi na nivou BiH trebalo da uredi odnose iz- me|u Srpske i Federacije BiH, jer ~iwenica je da su Republika Srpska i Federacija BiH sada, a tako }e sigurno i daqe biti nad- le`ni za PIO i oblast socijal- nog osigurawa. Dakle, o ovim pitawima bi se u skladu sa Memo- randumom razgovaralo - obja{wa- va Kli~ko- vi}. Pre- ma tom M e m o - randumu, ka`e on, do 31. de- cembra 2004. go- dine tre- bao je biti zakqu~en sporazum o me|usobnim odnosima, a potom bi se krenu- lo u pripremu krovnog zakona kojim bi se oni rije{ili. - Ministarstvo civilnih po- slova lani je u aprilu formira- lo komisiju po nalogu Savjeta ministara sa ciqem da rije{i ove odnose. Od dva sastanka ko- ja smo odr`ali daqe se nije ma- klo. To je direktna opstrukcija Ministarstva civilnih poslo- va i qudi gore. Mi ne mo`emo do- zvoliti da zbog tih nerije{enih pitawa imamo penzionere na ulici i zbog toga moramo da tra- `imo zakonska rje{ewa u orga- nima Srpske - tvrdi Kli~kovi}. Izmjene Zakona, izme|u osta- log, predvi|aju i davawe ovla- {}ewa Fondu da po slu`benoj du`nosti, u odre|enim slu~aje- vima, mo`e odjaviti sa osigura- wa one ~ija preduze}a vi{e ne postoje. Predvi|eno je i da Fond upravqa svojim privatizacio- nim portfeqom bez saglasnosti Vlade Srpske. Komisija pri republi~kom parlamentu koja prati stawe u oblasti PIO predlo`ila je da se odr`i javna rasprava o pred- lo`enim izmjenama i dopunama Zakona o PIO. - Ako Skup{tina prihvati javna rasprava bi trajala mjesec dana i ako se usvoji prijedlog da prestanemo sa isplatom penzija povratnicima u Federaciju BiH sa tim bi se krenulo najvjero- vatnije po~etkom marta - isti~e Rajko Kli~kovi}. ¥ R. [KONDRI] IZMJENE U PENZIONOM I INVALIDSKOM OSIGURAWU ZAKON ZAVR]E SLAVINEFederalni organi ve} dvije godine ne `ele da prihvate Memorandum o razumijevawu, koji reguli{e prava i obaveze izme|u fondova PIO u BiH, a koji je predlo`ila Svjetska banka PENZIJA - Isplata decembarske penzije po~e}e prije Bo`i}a, a wena visina zna}e se pred sam po~etak isplate. Iznos na ~ekovima, prije svega, za- visi od novca koji je obezbi- je|en iz redovnih prihoda, uz pare koje se daju iz buxeta Re- publike. Nadamo se da }e do- }i do pove}awa. Ohrabruju i vijesti iz Ministarstva finansija da }e se po~etkom janua- ra isplatiti dio dugova za pen- zije iz 2 0 0 0 . godine, k a ` e R a j k o Kli~- kovi}.UPLATE Izmjenama i dopunama Za- kona o PIO poku{ava se rije- {iti i problem pojedina~nih uplata i dokupa radnog sta`a, gdje bi osiguranicima koji su radili 40 godina, a kojima mje- sec, dva ili godinu nije upla- }en doprinos za penzijsko i in- validsko osigurawe omogu}e- no bilo da ostvare ta prava, na- vodi Rajko Kli~kovi}. Rajko Kli~kovi}: Federacija izbjegava obaveze UDRU@EWE Srba protjera- nih iz Hrvatske "Krajina# zatra- `ilo je od Evropskog parlamenta u Strazburu da skrene pa`wu hrvat- skoj Vladi da preduzme mjere kako bi se iz literature i javnih glasi- la u Hrvatskoj i FBiH izbrisao rje~nik nacizma, javila je Srna. - O srpskim vojnicima i ofici- rima u vrijeme ratnih sukoba od 1990. do 1999. godine u Hrvatskoj i BiH pi{e se rje~nikom nacisti~- ke propagande - navodi se u saop- {tewu. Udru`ewe podsje}a Evrop- ski parlament da je 28. decembra u crkvi Svetog Ive u Zadru slu`ena misa, odnosno pomen usta{kom po- glavniku Anti Paveli}u i pored ~iwenice da se hrvatska Vlada oba- vezala da }e omogu}iti nesmetan povratak Srba. ¥ ZAHTJEV PROTJERANIH SRBA IZ HRVATSKE BAWA LUKA - Studenti ba- wolu~kog Univerziteta ne}e imati nastavu 3, 4. i 5. januara, ta- ko da }e studenti u zimskom se- mestru slu{ati predavawa jo{ od 10. do 28. januara. Ova odluka donesena je u ~e- tvrtak na sjednici Nastavno-na- u~nog vije}a bawolu~kog Univer- ziteta. Ispitni rok u zimskom seme- stru traja}e do 26. februara, a qetwi semestar po~e}e 28. fe- bruara i trajati do 10. juna ove go- dine. ¥ @. M. UNIVERZITET U BAWOJ LUCI Produ`en zimski semestar BAWA LUKA - Ministar pro- svjete i kulture Republike Srpske u ostavci Gojko Savanovi} petak je na Prirodno-matemati~kom fakultetu u Bawoj Luci dodijelio je 31 diplo- mu nastavnicima koji su stekli zva- we nastavnik-mentor. - Nastavnik-mentor svoja isku- stva prenosi}e na ostale nastavnike posebno na one koji su se tek zaposli- li i do{li sa fakulteta. Ovo je pr- vi put da se nastavnicima u osnovnim i sredwim {kolama ukazala {ansa da napreduju - istakao je Savanovi} i dodao da je glavni uslov da nastav- nik stekne zvawe mentora da objavi rad iz stru~ne oblasti i zadovoqi kriterijume Pravilnika za sticawe stru~nih zvawa. Okvirni zakon o visokom obra- zovawu u BiH, dodao je Savanovi}, trebalo je da bude donesen prije go- dinu dana, me|utim, zbog primjedbi iz Federacije BiH to je odgo|eno. Gojko Savanovi} o~ekuje da }e ovaj zakon biti usvojen u prvoj polo- vini ove godine i da }e se rije{iti problem finansirawa visokog obra- zovawa koji se `eli di}i na dr`av- ni nivo, a {to Republike Srpska ni- je prihvatila. ¥ @. M. PRIRODNO-METEMATI^KI FAKULTET U BAWOJ LUCI Podjela diploma: Na- stavnicima data {ansa da napreduju u struci (Snimio M. [UKALO) BAWA LUKA - Univer- zitet u Bawoj Luci i Insti- tut za eksperimente i istra- `ivawe u poqoprivredi i `ivotiwsko-tehni~ke proiz- vodwe u Milanu potpisali su u ~etvrtak ~etvorogodi{wi ugovor o me|usobnoj saradwi i sticawu iskustava. Ovaj Institut obezbje|u- je razli~ite mogu}nosti usa- vr{avawa, istra`ivawa i obrazovawa koje su veoma zna- ~ajne za bawolu~ki Univer- zitet i razvoj istra`iva~kog rada. Studentima prirodnih nauka pru`a se {ansa za di- plomske radove, istra`iva- wa pred sami kraj studirawa, vje`bawe i eksperimentisa- we u laboratorijama, speci- jalizaciju i doktorate za ko- je }e bawolu~ki Univerzitet da garantuje pokrivawe tro- {kova osigurawa. - Za sve programe i aktiv- nosti koje budu planirane sa ovim institutom bi}e pret- hodno potpisani sporazumi koji }e da preciziraju sarad- wu i oni }e se odvijati u skladu sa nov~anim mogu}no- stima i univerziteta i In- stituta - ka`e rektor Uni- verziteta u Bawoj Luci Dra- goqub Mirjani}. Ovo je, prema wegovim rije~ima, zna~ajan napredak za sve qude koji se bave istra- `iva~kim radom i za na{e studente koji `ele da se usa- vr{avaju iz pomenute obla- sti. - Pristup osobqa jedne ustanove za kori{}ewe opre- me za istra`ivawe druge ustanove, isti~e Mirjani}, izvodi}e se u skladu sa zahtje- vima rektora bawolu~kog Univerziteta i predsjednika Instituta iz Milana. Rektor Dragoqub Mir- jani}, izme|u ostalog, je na- veo da }e studenti ovim pu- tem pro{iriti znawa o uz- goju i reprodukciji `ivo- tiwa, proizvodwe namirni- ca, wihovog kvaliteta i bi- otehnologije. Univerzitet u Bawoj Lu- ci drugi je po veli~ini u BiH i ukqu~en je u proces stvarawa integrisanog uni- verziteta. Ima u planu da po- ja~a me|unarodnu saradwu i razmjenu studenata sa univer- zitetima i nau~nim ustano- vama u Evropi. - Koordinisani projekti razvoja istra`ivawa u obla- stima koje su zna~ajne za na{ UniverzitetiInstitutuMi- lanu posebno }e da budu od ko- risti za Tehnolo{ki, Poqo- privredni, Medicinski, Far- maceutski i Prirodno-mate- mati~ki fakultet, rekao je rektor Dragoqub Mirjani}. ¥ @. MAR^ETA MEUNARODNA SARADWA BAWOLU^KOG UNIVERZITETA ^etvorogodi{wi ugovor izme|u bawolu~kog Univerziteta i prirodwa~kog Instituta u Milanu omogu}ava razli~ite vrste stru~nog i nau~nog usavr{avawa posebno iz prirodnih nauka [ANSA ZA PRIRODWAKE Saradwa sa itali- janskim Institutom: Tehnolo{ki fakul- tet u Bawoj Luci Izbrisati rje~nik nacizma IZDAVAWE LI^NIH DOKUMENATA U PRIJEDORU Diplome nastavnicima - mentorimaDiplome nastavnicima - mentorimaDiplome nastavnicima - mentorimaDiplome nastavnicima - mentorimaDiplome nastavnicima - mentorimaDiplome nastavnicima - mentorimaDiplome nastavnicima - mentorimaDiplome nastavnicima - mentorimaDiplome nastavnicima - mentorimaDiplome nastavnicima - mentorima
  5. 5. C M Y K C M Y K C M Y K C M Y K ponedjeqak, 3. januar 2005. POLITIKA 5 ISTO^NO SARAJEVO - Za godinu dana rada Udru`ewe gra|ana "Istina#izIsto~nogSarajevapri- kupilo je obimnu dokumentaciju o stradawu Srba u posqedwem ratu u federalnom Sarajevu. Posao ni iz- bliza nije gotov, a do{lo se do poda- taka o preko pet hiqada ubijenih i nestalih... Predsjednik"Istine#Du{anZu- rovac, koji je i sam na svojoj ko`i osjetio sve strahote sarajevskog "ka- rakazana smrti# za na{ list ka`e da jeprikupqawedokazaostradawuSr- bauiokoSarajevatrebalodavnopo- ~eti, ali dodaje da nikada nije kasno da se zlo~in otkrije i zlo~inci ka- zne. - Otkrivawe istine o stradawu Srba u Sarajevu, prije svega, nije i{lo u prilog bo{wa~koj strani i wihovim me|unarodnim mentorima - ka`eZurovac.-Na`alostnijei{lo uprilogninekimvrlouticajnimSr- bima,kojisu~uvalii~uvajusvojedo- bro pla}ene pozicije. Zurovac veli da je sporom utvr- |ivawuistineostradawuSrbauSa- rajevukumovalairazjediwenost.Bi- lo je mnogo udru`ewa, koja su se ba- vila stradawem Srba, a malo {ta je ura|eno. - "Istina# je godinu dana radila danono}no i rvala se sa mnogim pro- blemima,odbesparicedo~akinekih zabrana.Na`alostiqudineradogo- voreozlo~inimapo~iwenimnadwi- ma,ozlo~inimakojimasubilinepo- srednisvjedoci.Srbi,kojiufederal- nomSarajevuimajuku}e,stanove,rod- binu i prijateqe, nerado pri~aju o zlo~inima. Mnogi se jo{ boje da ka- `u {ta su vidjeli i do`ivjeli. No, neka se ne varaju oni koji su zlo~ine po~inili. Te{ko je do}i do istine, ali se ipak do we do|e - navodi Du- {an Zurovac. Po wegovoj i ocjeni "Istine# zlo~in nad Srbima u Sarajevu ima razmjeregenocidainijeni{tamawi odzlo~inakojijepo~iwenuSrebre- nici. -Razlikaje{tosezlo~inuSre- brenici dogodio za nekoliko dana, a zlo~ininadSrbimauSarajevusuvr- {eni bukvalno svakodnevno sve vri- jeme trajawa rata. Ta~an broj ubije- nih Srba u Sarajevu se, vjerovatno, nikada ne}e utvrditi. Trenutni po- daci,kojimaraspola`e"Istina#,go- vore da je u Sarajevu stradalo 5.856 Srba - rekao je Zurovac. On ka`e da su Srbi sahrawiva- ni na razli~itim mjestima, od gro- baqa preko Kazana do gradskog sme- tqi{ta. - Mnogo je mjesta gdje su sahra- wivani ubijeni Srbi, a mnoga tijela suiponekoliko puta premje{tana i veoma je te{ko sada sve istra`iti. Tijela ubijenih Srba su i spaqiva- na, a jedno od tih mjesta je kotlovni- ca preduze}a "Vaso Miskin Crni#. Tragovi su profesionalno uklowe- ni,jerjemnogezlo~inetadapo~ini- lapolicija,aliivojska.Svejetora- |eno po naredbi politi~kog ruko- vodstva.Nave{}usamojedanprimjer. Kad je ~uo da mu je poginuo brat, je- dan Bo{wak, ~ije ime znamo, samo u jednom danu je iz logora "Sunce# iz- veo50zatvorenihSrbainalicumje- sta ih ubio. Wihova tijela ni do da- nas nisu prona|ena. Ubijani su Sr- bi i kod xamije na Alipa{inom po- qu, koji su kori{}eni kao `ivi {tit.Ubijeniusreddanainao~igled mnogih.Zlo~inisu~esto~iwenijav- noio~evicimorajuprogovoriti-ka- `e Zurovac. Najodgovornija za zlo~ine u Sa- rajevu je, isti~e Zurovac, tada{wa ratnavlast.Sve{tose,tvrdion,de- {avalouovomgradura|enojepowe- nom nalogu. -Zlo~innisupo~inilenikakve paravojneformacije.Posjedujemopi- smenenaredbeAlijeIzetbegovi}ai drugih o tome kako Sarajevo treba o~istitiodSrba,dokazeosilovawu Srpkiwa. Kada postoje `rtve, tada moraju postojati i zlo~inci. Na{i podacisusakonkretnimimenom`r- tveikonkretnimimenomonogakoje ubio ili odveo `rtvu u logor. Ima- mo dosijee za 447 zlo~inaca koje od- mah, na osnovu prikupqenih dokaza, treba zatvoriti - istakao je on. Du{an Zurovac ka`e da je veli- ki broj zlo~inaca jednostavno pobje- gao u Ameriku, Kanadu, Australiju, evropske zemqe... Neke zlo~ince su uklonilevlastiuSarajevuutokura- ta ili poslije wega, kao Mu{ana To- palovi}aCacu,JukuPrazinuisli~- ne. Na osnovu podataka i saznawa, Udru`ewe gra|ana "Istina# izvelo jezakqu~akdajezata{kavawuzlo~i- na nad sarajevskim Srbima doprini- jela me|unarodna zajednica, koja je u ratu i poslije wega dr`ala musli- mansku, odnosno bo{wa~ku stranu. ¥ N. ZELENOVI] DOBOJ - Upravni odbor Privredne komore regiona Doboj predlo`io je Vladi Republike Srpske da u materijal "Ekonom- ska politika za 2005. godinu# uvrsti poseb- nu ta~ku koja }e baviti planom Evropske unije,nazvanim"Ekonomskaregionalizaci- ja u BiH#. Centralna kancelarija za ekonomsku regionalizaciju Evropske unije koja radi ovaj program, bar tako tvrdi, `eli da wim stvori okvir za odr`iv ekonomski razvoj u BiH. - O prijedlogu formirawa ekonomskih regiona u BiH, s kojim se mi ne sla`emo, pisali smo Vladi Republike Srpske jo{ 20. jula ove godine. Na to pismo nismo do- bili odgovor, niti smo imali priliku da saznamo wen stav o ovom pitawu - ka`e iz- vr{ni direktor Privredne komore regio- na Doboj Radislav Blagojevi}. Zbog svega toga, nagla{ava Blagojevi}, upu}en je pomenuti prijedlog Vladi. Ko- mora dobojskog regiona o~ekuje da se repu- bli~ka izvr{na vlast odredi prema ovom pitawu. - Nas posebno interesuje odnos Vlade Srpske prema predlo`enim regionima. Jer, postoji mnogo pokazateqa koji opravdava- ju zakqu~ak da se kroz ovu, tobo`e, ekonom- sku podjelu, stvaraju pretpostavke za budu- }e ustavnopravno i politi~ko organizova- we BiH - isti~e Radislav Blagojevi}. Da Blagojevi}eva zebwa nije bez osno- va potvr|uju prijedlozi ustavnih promjena nekoliko bo{wa~kih stranaka, pa i Soci- jaldemokratske partije BiH. One se zala- `u za ukidawe Republike Srpske i Fede- racije BiH i predla`u da se BiH uredi na regionalnom principu. Wihovo vi|ewe bu- du}ih regiona "u dlaku# se poklapa sa on- im {to nudi Centralna kancelarija za eko- nomsku regionalizaciju Evropske unije. Za- to wena pomo} ima prizvuk "danajskih da- rova#. Nove ekonomske cjeline, po ovoj zami- sli, bile bi Sjeverozapadni ekonomski re- gion sa sjedi{tem u Bawoj Luci, Sjeveroi- sto~ni u Tuzli, Sredwobosanski u Zenici, Sarajevski u Sarajevu i Hercegova~ki u Mostaru. Na osnovu ovog prijedloga od svih ko- morskih podru~ja u Srpskoj ostalo bi samo bawalu~ko, a sva druga pripojila bi se re- gionima sa sjedi{tem u Federaciji BiH. Dobojska Privredna komora bila bi raspar~ana na tri ekonomska regiona. Ta- ko su op{tine Doboj i Derventa svrstane u Sjeverozapadni, Tesli} u Sredwobosan- ski, a Bosanski Brod, [amac i Modri~a u Sjeveroisto~ni region. ¥ Sl. P. PREDSJEDNIK Stranke demo- kratske akcije Sulejman Tihi} u{ao je u Novu godinu sa ustima punim sta- rih - podvala. Navodno zabrinut za nacional- ne mawine, {ef najsna`nije bo- {wa~ke partije i ~lan Predsjedni- {tva BiH je uo~i Nove godine, ne trepnuv{i, poku{ao da obmane jav- nost. - Ustav Republike Srpske usvo- jen je u vrijeme Radovana Karaxi}a, kada je Republika Srpska definisa- na kao dr`ava srpskog naroda. Us- tav BiH, sa druge strane, potpuno je utemeqen na nacionalnom konceptu vlastikonstitutivnihnaroda,doksu pravanacionalnihmawinaiostalih ograni~ena - rekao je Sulejman Ti- hi}. Rukovode}i se, vjerovatno, na~e- lom "{to nisam rekao, nisam ni sla- gao#, Tihi} je pre}utao ~iwenice koje - da ih je pomenuo - wegovu izja- vu ~ine vi{e nego besmislenom. Prvo - Tihi} je pre}utao da je prvo mijewawe Ustava Republi- ke Srpske bilo jo{ 1996. godine, kada je uskla|ivan sa dejtonskim Ustavom BiH. Venecijanska komisija, kao nezavisno stru~no tijelo, ocije- nila je da je Ustav BiH uskla|en sa Ustavom BiH, {to }e re}i sa Dej- tonskim mirovnim sporazumom. Da nije bilo tako, onda se u BiH - bar u zakazanom roku - ne bi mogli odr- `ati prvi poslijeratni izbori. Drugo - poslije odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naro- da, donesene preglasavawem (o woj su mi{qewa stru~waka i danas po- dijeqena) uslijedilo je novo mije- wawe ustava i Republike Srpske i Federacije BiH. Amandmanima koji su usvoje- nipodpoliti~komdirigentskom palicom tada{weg visokog predstavnika Volfganga Pe- tri~a, ustavno ure|ewe Repu- blike Srpske je radikalno promijeweno, kao i {to je pro- mijeweno i Federacije BiH. Razlika izme|u Srpske i Federacije BiH je u tome {to se u federalnim organi- ma ustavne promjene ne primjewuju. Najboqi dokaz za to je Dom na- roda u federalnoj skup{tini,gdjeje umjesto 17 svega 11 Sr- ba. Ni visoki predstavnik, ni fe- deralni organi ne ~ine ni{ta da se - na bilo koji na~in - ova, u su{ti- ni, nepravda nanesena Srbima ispra- vi. Obja{wewedaSrbanemadovoq- no da bi popunili mjesta u federal- nom Domu naroda otvara novo pita- we: za{to ih nema? Ni na wega ni- ko ne poku{ava da pru`i odgovor. Daqe, kantonalni ustavi ni do danas nisu uskla|eni sa Ustavom Fe- deracije BiH, tako da su Srbi na ni- vou kantona - ~ak i formalno - osta- li nacionalna mawina. Tre}e - Tihi} nije rekao isti- nu kad je kazao da je Republika Srp- ska "definisana kao dr`ava srpskog naroda#. Tre}e - sprovo|ewe reformi u odbrani dovelo je do jo{ jedne pro- mjene ustava u BiH. Vrhovna ko- manda prenesena je na Predsjed- ni{tvo BiH u kome sjedi i Su- lejman Tihi}. ^etvrto - Tihi} nije re- kaoistinukadjekazaodajeRe- publika Srpska "definisana kao dr`ava srpskog naroda#. Za{to je Sulejman Tihi} pre}utao sve promjene Ustava Republike Srpske od 1996. go- dine naovamo? Dileme, zapravo, nema: za Sulejmana Tihi}a i Stranku demokratske akcije Republi- ka Srpska je "dejtonska gre- {ka#,koju{toprijetrebais- praviti i to wenim - ukida- wem. A taj posao bi se najjed- nostavnije obavio radikal- nimustavnimpromjenama,ko- je bi Bo{wacima omogu}ile da, prakti~no, sami o svemu odlu~uju. Pa i o nacional- nimmawinama,na{tabisve- li Srbe i Hrvate. ¥ N. D. DU[AN ZUROVAC O STRADAWU SRBA U SARAJEVU Prikupili smo podatke o stradawu 5.856 Srba u Sarajevu. Mnogi se jo{ boje da ka`u {ta su vidjeli i do`ivjeli. Istina mora izbiti na vidjelo, ka`e Du{an Zurovac PRIJEDLOG EKONOMSKE REGIONALIZACIJE BiH Du{an Zurovac: Radili smo danono}no NEMA @RTVE BEZ ZLO^INCA PODJELA Ako bi se prihvatio prijedlog tima Evropske unije, op{tine iz Privredne komore Bijeqina bile bi pripojene Sje- veroisto~nom regionu u Tuzli, Privred- na komora Isto~no Sarajevo utopila bi se u region federalnog Sarajeva, a Pri- vredna komora Trebiwe zavr{ila bi u Hercegova~kom regionu sa sjedi{tem u Mostaru. Bawa Luka bi u miraz dobila biha}ko podru~je. NE^ISTA SAVJEST O horskom negirawu zlo~ina nad Srbima, koje svakodnevno od- zvawa iz Sarajeva, Du{an Zurovac ka`e: - Oni koji imaju krvave ruke i ne~istu savjest najglasniji su i mi- sle da }e la`, ako je ~esto ponovo, postati istina i tako ih spasiti od odgovornosti. Poru~io bih im da se grdno varaju. LOGORI - Nesporno smo utvrdili da je u Sarajevu bilo i 127 logora za Sr- be. Dokumentacija o tome je te{ka nekoliko tona. Srbi koji u svojim li~nim arhivama imaju vrijedne do- kumente i treba da ih ustupe orga- nima koje se bave istra`ivawem zlo~ina nad srpskim narodom. Sva- ki dan je sve vi{e svjedoka i sve vi{e podataka o zlo~inima nad Sr- bima - rekao je Zurovac. Danajski darovi Od pet ekonomskih regiona samo bi jedan imao sjedi{te u Republici Srpskoj SULEJMAN TIHI] I REPUBLI^KI USTAV USTA PUNA PODVALA PALE - Ideju Mladih liberala BiH o stvarawu takozvane bosanske nacije koju su sa neskrivenim odu- {evqewem prihvatili neki poli- ti~ki zvani~nici u Sarajevu, profe- sor sociologije iz Pala Ranko Jo- ki} smatra istorijski potpuno neu- temeqenim poslom, ravnim gradwi kula u vazduhu. Iza ove pri~e, ka`e on, krije se poku{aj da se u BiH stvori vje{ta~- ka nacija i tiho asimiluju nemusli- mana. - Srbi dobro znaju ko su i {ta su, poznaju svoje korijene, istoriju i tradiciju, znaju da su dr`avotvoran narod i stoga ni u kom slu~aju ne mo- gu prihvatiti promjenu vlastitog identiteta - nagla{ava Joki}. On isti~e da nametawe ideje o stvarawu bosanske nacije, ma odakle dolazilo, ne}e nai}i na odobrava- we, a jo{ mawe prihvatawe ni kod Sr- ba, ni kod Hrvata. Joki} je dodao da Srbi nemaju potrebu niti `equ da - kao neki dru- gi - svakih desetak godina mijewaju naciju. - Nacionalna pripadnost nije kaput pa da se svako malo mijewa. Li~no smatram da se idejom o stva- rawu, kako je zovu, bosanske nacije za- nose i odu{evqavaju upravo oni ko- ji i nemaju stvarnog nacionalnog identiteta - zakqu~uje Ranko Joki}. Milovan Jevtovi} ka`e da je "na- cionalna pripadnost dio ~ovjekove svijesti o wegovom identitetu i po- rijeklu, a sve to pripada svijesti ne mo`e se mijewati rezolucijama, de- klaracijama, zakonima niti prisi- lom - svijest je ono {to nam ni viso- ki predstavnik ne mo`e nametnuti. - Srbi i Hrvati u BiH imaju formiranu svijest o nacionalnoj pripadnosti pa bi se poku{aj stva- rawa nove nacije na ovom prostoru sveo samo na promjenu naziva Bo{wak u Bosanac - veli Jevtovi}, nagla{a- vaju}i "od jedne nacije mogu nastati tri, ali od tri ne mo`e jedna#. - To bi ve} bila asimilacija, a to je, ako bi ovdje uop{te bio mogu}, dug istorijski proces - ka`e on. Jevtovi} podsje}a da je i ranije bilo poku{aja da se nacionalne pri- padnost odredi prema prostoru na kojem se `ivi. - Tako je i austrougarski admi- nistrator u BiH Bewamin Kalaj htio da stvori bosansku naciju, ali je taj poku{aj propao, kao {to je neslav- no zavr{ilo i nastojawe da se stvo- ri jugoslovenska nacija. Besmisleno se vra}ati istorijski pora`enim idejama - navodi Milovan Jevtovi}. Osim Mladih liberala BiH, za- gri`eni pobornik stvarawa bosanske nacije je Stranka demokratske akci- je. Pa neka neko ka`e da stari Grci nisu bili u pravu kada su rekli da je "pro{lost uvijek ispred nas#. ¥ S. [. MLADI LIBERALI BiH I BOSANSKA NACIJA Kula u vazduhu Sulejman Tihi}: Sumwive namjere Dr`e}i se, vjerovatno, pravila " {to ne ka`em, nisam ni slagao" Tihi} je, ipak, upao u zamku. Em je izgovorio neistine, em je pre}utao ono {to svi znaju
  6. 6. C M Y K C M Y K C M Y K C M Y K ponedjeqak, 3. januar 2005.EKONOMIJA 6 BAWA LUKA - Ujediwewe evropskih Folksbanaka u jednu grupaciju, te poslovawe jedin- stvenog Folksbank Holdinga sa sjedi{tem u Be~u po~elo je ve} prvog dana ove godine. Ujediwewe }e biti zavr{e- no tako {to }e francuska i we- ma~ka Folksbank grupa u novi holding u}i sa 23,5 odsto vlasni- {tva, dok }e Folks banka Inter- nacional AG, koja je zadu`ena za poslovawe Folksbank grupacije u zemqama centralne i isto~ne Evrope, zadr`ati 51 odsto vla- sni{tva. Folks banka BiH u svom sa- stavu ima 10 poslovnih jedinica od kojih je filijala u Bawoj Lu- ci, otvorena u maju pro{le godi- ne, prva u Republici Srpskoj. Vo|a filijale u Bawoj Luci Swe`ana Trivi} izjavila je za "Glas Srpske# da oni rade na principu otvorene filijale {to zna~i da postoji komunikacija izme|u {alterskih radnika i klijenata. Banka klijentima, bi- lo da su pravna ili fizi~ka li- ca, osim usluga platnog prometa, depozitnih poslova, te akredi- tiva i garancija, daje sve vrste kredita, a za pravna lica i uslu- ge elektronskog bankarstva. Trivi}eva je, izme|u ostalog, istakla stambenu {tedwu koja pru`a mogu}nost klijentima da kroz dvije faze, vrlo povoqno do|u do "krova nad glavom#. - Prva faza je {tedwa koja se odvija kroz mjese~ne uplate ko- je klijent defini{e "po svojom mjeri#, a banka {tedwu nagra|u- je posebnim bonusima. U drugoj fazi, Folks banka odobrava du- goro~ni hipotekarni kredit, ko- ji zbog ve} postoje}e stambene {tedwe ima 20 odsto ni`u kama- tu stopu od redovne i va`e}e, ni- ske mjese~ne rate i obra~un ka- mate na ostatak duga - obja{wa- va Trivi}eva. Prema wenim rije~ima, Folksbanka klijentima nudi i Bamkard platne kartice koju su najjeftinije na tr`i{tu BiH. Upotreba ovih kartica je mnogo povoqnija od svih dosada{wih karti~nih varijanti, kao {to su master ili viza. Naime, procesni centar Bam- kard sistema se nalazi u BiH, te kartica nije optere}ena velikim administrativnim tro{kovima izdavawa i upotrebe, kao {to je to slu~aj sa ostalim kreditnim karticama. Trivi}eva je kazala da je za za ovu godinu planirano otvarawe filijale u Bijeqini i po~etak programa "Posao BiH#. Program je podsticaj za zapo{qavawe u BiH i banka }e svim zaintereso- vanim pravnim subjektima, koji su klijenti banke, a prema ban- karskoj procjeni imaju dobar bo- nitet, davati kredite - za zapo- {qavawe jednog radnika kredit do 30 hiqada maraka, za dva nova radnika do 100 hiqada, a za zapo- {qavawe pet novih radnika, kre- dit do 200 hiqada maraka. Folksbanka je jedina u BiH koja pravnim licima za promet po teku}em ra~unu obra~unava i pla}a kamatu do 0,375 odsto. Os- im toga, potvr|uje Trivi}eva, svi klijenti koji {tede u ovoj banci pored osigurawa od strane Agen- cije za osigurawe depozita BiH, svoje {tedne uloge u cjelokup- nom iznosu imaju osigurane i kod Agencije za osigurawe iz Be~a. U Folks banci isti~u da }e poslije ujediwewa grupacije po- ve}ati kapital, te ponuditi no- vu paletu lokalno prilago|enih proizvoda, naro~ito za pravna lica i to u okviru internacio- nalnih deskova. ¥ Q. ^I^I] FOLKS BANKA U BiH NUDI KLIJENTIMA NIZ NOVIH USLUGA Predstavnici Folksbanke: Filijala u Bawoj Luci otvorena u maju pro{le godine (foto - arhiva) KROZ [TEDWU DO STANASvi koji {tede u ovoj banci, osim osigurawa kod Agencije za osigurawe depozita BiH, {tedne uloge imaju osigurane i kod Agencije za osigurawe iz Be~a BAWA LUKA - Bankarska supervizija nije od 1. januara u{la u okvir Centralne banke BiH, kako je najavqivano i kako se predvi|alo, jer nije usvojena Izmjena zakona o Centralnoj ban- ci BiH u Parlamentarnoj skup- {tini BiH. Usvajawe ove Izmje- ne nije zavr{eno do kraja 2004. go- dine, pa }e po~etak bankarske su- pervizije biti odgo|en do prvog polugodi{ta naredne godine. - Transformacija bankarske supervizije ne}e imati uticaja na rad Agencije za bankarstvo Republike Srpske - izjavila je za na{ list direktor Agencije Du{anka Novakovi}. Ona tvrdi da na operativnom nivou banke ne}e mijewati goto- vo ni{ta u na~inu sprovo|ewa bankarske supervizije. O superviziji pod okriqem Centralne banke govori se ve} dvije godine, ali se tek u posqed- wih tri-~etiri mjeseca ozbiqni- je krenulo sa ovim poslovima. Novakovi}eva je naglasila da glavni razlog {to bankarska su- pervizija mijewa strukturu le- `i u ~iwenici da se bankarski sistem zna~ajno promijenio od vremena kada je uspostavqena struktura od tri institucije. Oko 15 banaka djeluje i u Repu- blici Srpskoj i u Federaciji BiH i zato je neophodno da se su- pervizija obavqa nad jedinstve- nim pravnim licem. - U dosada{woj bankarskoj su- perviziji, koju su sprovodile Agencije za bankarstvo Republi- ke Srpske i Federacije BiH, Centralna banka BiH je imala ulogu koordinatora, ali nije ima- la nikakvu ulogu u svakodnevnom sprovo|ewu bankarske suprevi- zije - pojasnila je Novakovi}e- va. Drugi razlog dovo|e- wa supervizije bana- ka pod "ki{obran# Centralne banke je taj {to je neo- phodno da BiH nastavi usva- jawe me|una- rodnih stan- darda u obla- sti supervi- zije i to da bankarska supervi- zija mo- ra biti primje- wivana na neza- visan na- ~in i na sve banke jednako. Osobqe agencija za bankar- stvo posta}e dio osobqa Cen- tralne banke, a funkcije }e i da- qe biti sprovo|ewe na decentra- lizovanim osnovama, dok }e agen- cije za bankarstvo Republike Srpske i Federacije BiH posta- ti filijale Centralne banke za superviziju. Prema najavama iz agencija za bankarstvo, niko od radnika ne}e zbog nove organizacije iz- gubiti posao, tako da }e se zadr- `ati isti qudi na istim radnim mjestima. ¥ Q. ^. BR^KO - Zamjenik direkto- ra Poreske uprave u Br~kom Ma- to Lu~i} izjavio je u ~etvrtak da }e stupawem na snagu Zakona o akcizama i Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga u pro- metu BiH od po~etka 2005. godi- ne do}i do smawewa prihoda di- strikta za 15 odsto i pove}awa cijena svih proizvoda u Br~kom za najmawe dva odsto. - Do smawewa prihoda do}i }e zbog toga {to }e se prihodi od carina i akciza ubudu}e sli- vati na jedinstven ra~un Upra- ve za indirektno oporezivawe BiH i oni }e se raspore|ivati po koeficijentu u razmaku od 3,8 do 4,2 odsto - pojasnio je Lu- ~i}. Zakoni distrikta koji regu- li{u ovu materiju prestali su da va`e 1. januara 2005. Lu~i} ka`e da }e u Br~kom i daqe ostati prihodi od poreza neak- cizne robe i poreza na usluge. Prema wegovim rije~ima, pri- mjenom novih zakona do}i }e do pove}awa i poreskih osnovica za dva odsto i one }e ubudu}e bi- ti jedinstvene u cijeloj BiH, zbog ~ega dolazi do pove}awa cijena proizvoda u Br~kom. Poreske markice Republi- ke Srpske, Federacije BiH i di- strikta va`e do 30. juna ove go- dine, kada se o~ekuje uvo|ewe jedinstvenih poreskih markica na nivou BiH. Upravni odbor Uprave za indirektno oporezi- vawe, u roku od 30 dana od dana stupawa na snagu novog zakona du`an je da donese propise o na- ~inu obra~unavawa i pla}awa akciza, sadr`ini i na~inu vo- |ewa evidencije, te sa~iwava- wu i dostavqawu mjese~nih i go- di{wih izvje{taja. ¥ M. . SMAWEWE PRIHODA I POVE]AWE CIJENA U BR^KOM Istekli zakoni distrikta ISTANBUL - Pu{tawem u opticaj nove turske lire, Tur- ska je izvr{ila denominaciju na- cionalne valute smawivawem no- minalne vrijednosti stare lire za {est nula. Premijer Rexep Tajip Erdo- gan, ~ija vlada nastoji da stabi- lizuje nacionalnu ekonomiju, kao jedan od najva`nijih uslova za pribli`avawe Evropskoj uniji, izjavio je u subotu da je sre}an zbog uvo|ewa nove nov~anice, po- mo}u koje }e se Turska izbaviti iz problema sa inflacijom, pre- nio je AP. ¥ ¹ ¹ ¹ MOSKVA - Proizvodwa nafte u Rusiji u 2004. je, prema o~ekivawima, porasla za 9,2 od- sto u odnosu na 2003, na 460 mi- liona tona, dok je eksploataci- ja gasa uve}ana za dva procenta na 632,8 milijardi kubnih metara, navodi se u saop{tewu Mini- starstva za energetiku o preli- minarnim rezultatima koje je prenio Prajm-Tas. Tokom 2004. u Rusiji je po~e- la eksploatacija 21 novog nala- zi{ta, koja su dala 150 hiqada tona nafte. ¥ ¹ ¹ ¹ PEKING - Kineski izvoz poqoprivrednih proizvoda po- ve}an je u 11 mjeseci 2004. za 10 odsto u odnosu na isti period 2003, na 20,37 milijardi dola- ra, saop{tilo je kinesko Mi- nistarstvo trgovine, koje o~e- kuje da je ukupan izvoz do kraja 2004. porastao na 22,5 milijar- di dolara. Pove}awe izvoznih prodaja je uglavnom rezultat velikog ra- sta izvoza proizvoda hortikul- ture, sto~arstva, `ivinarstva i akvakulture - izvijestila je Sin- hua. ¥ ¹ ¹ ¹ BAZEL - [vajcarska farma- ceutska kompanija "Ro{# obja- vila je da }e obezbijediti anti- bakterijske lijekove i antibio- tike za oko 80 hiqada osoba po- go|enih visokom plimom "cuna- mi# koja je opusto{ila vi{e ze- maqa jugoisto~ne Azije - preni- jela je francuska novinska agen- cija AFP. ¥ STRATE[KI CIQEVI U RAZVOJU [AMCA Izra|en petogodi{wi plan [AMAC - Op{tina [amac je u saradwi sa me|unarodnom organizacijom "Padco# koja ra- di na programu podr{ke organi- ma lokalne uprave uradila do- kument u kojem su precizno na- vedeni strate{ki ciqevi lo- kalnog ekonomskog razvoja op- {tine u sqede}ih pet godina. Na ovom dokumentu su jasno definisani cjeloviti strate- {ki i parcijalni ciqevi i pre- ko 40 programa sa odre|enim rokovima po~etka i zavr{etka radova. Tako|e dokument sadr- `i podatke o potrebnim finan- sijskim sredstvima za realiza- ciju navedenih programa - po- tvrdio je zamjenik na~elnika op{tine [amac Slobodan Sjen- ~i}. U ovoj godini bi}e reali- zovana 22 programa, a jedan od prvih je predstavqawe op{ti- ne na Internetu, {to je odre|e- no kao strate{ki ciq u uspo- stavqawu povoqnog poslovnog okru`ewa. ¥ S. P. BAWA LUKA - Republi~ka konfederacija Sindikata upozo- rila je Vladu Republike Srpske na isteku 2004. godine da }e ve} u ovom mjesecu krenuti sa organi- zovawem protesta ukoliko se ne omogu}i ukqu~ewe elektri~ne energije u bawolu~kom preduze- }u "Livnica#, kao i u drugim stra- te{kim preduze}ima koja trenut- no ne rade, jer im je Elektropri- vreda zbog dugovawa iskqu~ila struju. Generalni direktor "Livni- ce# Vinko uragi} poru~io je da }e na sve na~ine poku{ati da is- posluje ukqu~ewe struje najkasni- je do 10. januara, do kada su radni- ci upu}eni na kolektivni godi- {wi odmor. On je naglasio da je zbog is- kqu~ewa elektri~ne energije u pogonima "zarobqeno# oko 500 hi- qada maraka robe koja se proizvo- di za ino-partenere iz Wema~ke, Italije i Francuske, i da je one- mogu}eno zakqu~ivawe privati- zacionog tendera za prodaju 65 od- sto kapitala preduze}a za koji je raspisan rok do 21. januara. Poslovodstvo i sindikat "Livnice# su nezadovoqni, jer ni- su uspjeli da dogovore sa repu- bli~kom Vladom izmirewe oko 150 hiqada maraka duga za mjese~- nu potro{wu struje u novembru, od kojih se za reprogram pla}a 47 hi- qada maraka, a ostatak od 90 hi- qada maraka za teku}u potro{wu. - Zahtijevali smo da Vlada Srpske obezbijedi sve uslove ka- ko bi se odr`ala proizvodwa u preduze}ima koja imaju tr`i{te, te da se sa "Elektroprivredom# dogovori na~in izmirewa dugova- wa za struju. Kao mogu}a rje{ewa, Sindikat je predlo`io republi~- koj Vladi reprogram dugovawa za struju na du`i period ili da se ukupan dug za utro{enu elektri~- nu energiju pretvori u akcije preduze}a koje bi se dodijelile na upravqawe radnicima - rekao je predsjednik Konfederacije sin- dikata Srpske Obrad Belenzada. "Livnica# za utro{enu elek- tri~nu energiju ima dug od 2,5 mi- liona maraka, koji je reprogrami- ran na pet godina. Pomo}nik ministra za pri- vredu, energetiku i razvoj Zdrav- ko Milovanovi} nije iskqu~io mogu}nost da se struja u "Livni- ci# ukqu~i do 10. januara, ali sa- mo pod uslovom da poslovodstvo izmiri cjelokupan iznos duga za teku}u potro{wu i da dostavi Vladi Srpske Protokol o na~inu pla}awa duga. On je naglasio da pravila na- la`u da se teku}a potro{wa u fa- brikama mora izmiriti i podsje- tio na Protokol o planu izmire- wa koji su potpisali u "Bile}an- ki#, "Fabrici alata Trebiwe i jo{ nekim preduze}ima kojima je poslije toga elektri~na energija ponovo ukqu~ena. ¥ M. MILUNOVI] RADNICI " LIVNICE" NA KOLEKTIVNOM ODMORU Pogon " Livnice": Radnici na odmoru, posao ~eka (foto - arhiva) U MRAKU NEMA IZVOZAU MRAKU NEMA IZVOZAU MRAKU NEMA IZVOZAU MRAKU NEMA IZVOZAU MRAKU NEMA IZVOZAU MRAKU NEMA IZVOZAU MRAKU NEMA IZVOZAU MRAKU NEMA IZVOZAU MRAKU NEMA IZVOZA Zbog iskqu~ewa struje, u bawolu~koj fabrici " zarobqeno" oko 500 hiqada maraka vrijednih proizvoda koji se izra|uju za inostrane partnere iz Wema~ke, Italije i Francuske Du{anka Novakovi}: Bankarski sistem znatno promijewen (foto - arhiva) BANKARSKA SUPERVIZIJA U BiH Jo{ po starom POSLOVNI SVIJET U MRAKU NEMA IZVOZA
  7. 7. C M Y K C M Y K C M Y K C M Y K ponedjeqak, 3. januar 2005. DRU[TVO 7 SREBRENICA - Nar- komanija u Srebrenici po- primila je oblik epidemije i zato je potrebno {to pri- je formirati tim za preven- tivno djelovawe i borbu protiv zavisnosti od ovog narkotika u ovoj op{tini - izjavio je direktor Doma zdravqa dr Svetozar Marin- kovi}poslijezavr{etkapro- jekta stru~ne obuke osobqa ove zdravstvene ustanove. Pozivaju}i se na podat- ke proistekle iz projekta "Mladost je jedna, ne daj da te droga izbaci iz igre# , Marinkovi} je upozorio da od 250 mladih, uzrasta od 13 do 19 godina, wih 11,3 odsto upotrebqava drogu. - Imaju}i u vidu da 77 odsto ispitane omladine tvrdi da je droga u Srebre- nici dostupna na svim mje- stima, pored upoznavawa stanovni{tva, nadle`ne in- stitucije moraju i kazneno djelovati u skladu sa prepo- rukom Evropskog centra za mir i razvoj - rekao je Ma- rinkovi}. Rezultati istra`ivawa koje su sproveli predstav- nici Udru`ewa psihologa iz Bawa Luke sa srebreni~- kim Udru`ewem `ena i mla- dih "Sara# potvrdili su da narkomanija uzima maha u ovoj maloj sredini i da su opojna sredstva dostupna ~ak i osnovcima. - Od 250 ispitanika 70 odsto maloqetnika u Sre- brenici nezadovoqno je sta- wem i uslovima `ivota u ovoj op{tini. Wih 58,8 od- sto `eli da zauvijek napusti ove prostore - navela je Va- lentina Gagi} predsjednik "Sare#. Ona je istakla da bi ovi rezultati trebalo da olak- {aju izradu programa za po- boq{awe kvaliteta `ivo- ta omladine u Srebrenici. - Svako tre}e dijete spa- da u rizi~nu populaciju ko- ja usqed nepovoqnih i stre- snih doga|aja, ali i zbog ra- doznalosti, mo`e posegnu- ti za drogom - zakqu~ila je Valentina Gagi}. ¥ K. ]. BAWA LUKA - Milena Ma- rinkovi}, koja je prije tri mje- seca zajedno sa k}erkom Draga- nom Galowa i unukom Bojanom prinudno iseqena iz ku}e u Ba- woj Luci, uspjela je da u|e u po- sjed svog stana u zagreba~kom na- sequ Velika Gorica, u kome je prije rata stanovala. Ovo je "Gla- su Srpske# rekao advokat Mile- ne Marinkovi} Predrag Radulo- vi}. Podsje}amo, Milena Marin- kovi} prije rata `ivjela je u sta- nu u Zagrebu. Wen mu`, Mihajlo Marinkovi} zamijenio je taj stan 1995. godine za ku}u u Bawoj Lu- ci sa porodicom Filipovi}. Ta- da su napravqena dva ugovora, Je- dan u Bawoj Luci, a drugi u Za- grebu. U me|uvremenu, Mihajlo je umro, a Filipovi}i su tra`ili poni{tewe ugovora koji je sa~i- wen u Bawoj Luci. Bawolu~ki su- dovi su udovoqili zahtjevu Fi- lipovi}a i poni{tili ugovor o zamjeni. Na osnovu te presude Mi- lena Marinkovi}, Dragana Galo- wa i maloqetna Bojana morale su da isele iz ku}e i odu u podsta- nare po{to isti ugovor o zamje- ni, sa~iwen u Zagrebu, zbog tamo- {wih zakona, nije mogao da se raskine. Ipak, prije mjesec da- na, Marinkovi}i su od zagreba~- kog suda dobili obavje{tewe da je porodica Filipovi} prista- la da im vrati stan. - U Hrvatskoj smo korektno primqeni. Uspjeli smo da se do- govorimo i da sve vratimo na pri- jeratno stawe. Marinkovi}i su i oslobo|eni bilo kakvih obave- za pla}awa kredita i kamata ko- je su se nagomilale od momenta kada su zamijenili stan u Veli- koj Gorici za ku}u u Bawoj Luci - rekao je Predrag Radulovi}. Nov~ane obaveze o kojima pri~a Radulovi} su osam hiqada maraka duga za stambeni kredit i pristigle kamate. Taj kredit Marinkovi}i su podigli prije zamjene imovine, kako bi mogli da otkupe stan u Zagrebu. Kada je ra|ena zamjena, sve obaveze za stan, ugovorom su preuzeli Fi- lipovi}i. Sude}i prema Radulo- vi}evim rije~ima, posqedwim do- govorom u Zagrebu izme|u dvije porodice, stvari su "legle# na svoje. Milenu Marinkovi} do za- kqu~ewa ovog broja nismo uspje- li da dobijemo, jer je i daqe bi- la u Zagrebu. Umjesto s wom, raz- govarali smo sa wenom k}erkom Draganom Galowa, koja, kao pod- stanar i daqe `ivi sa maloqet- nom k}erkom Bojanom u Bawoj Lu- ci. - Majka je jo{ u Zagrebu. Od we sam dobila poruku da je u{la u stan i da se treba jo{ ne{to ri- je{iti vezano za dokumentaciju. Jo{ nismo odlu~ile {ta }emo da- qe - rekla nam je Milenina k}er- ka Dragana Galowa. Kako god bilo da bilo ipak je na kraju ispalo po onoj narod- noj -"sve je dobro {to se dobro za- vr{i#. Milena Marinkovi}, wena k}erka Dragana Galowa i unuka Bojana u, sada ve} pro{loj godi- ni, napatile su se mnogo, ali }e zato u novoj godini imati na {ta da ra~unaju i da se oslone u bor- bi za svoje boqe sutra. ¥ J. NOVKOVI] U okviru programa rada za idu- }u godinu, republi~ki Savez sin- dikata }e od Vlade Republike Srp- ske zahtijevati da hitno obezbije- di 50 miliona maraka za program socijalnog zbriwavawa radnika ko- ji }e, zbog privatizacije, ste~aja i likvidacije preduze}a, ostati bez posla. Ova sredstva, tvrde u Savezu sin- dikata, mogla bi se obezbijediti iz republi~kog buxeta, ali i od priva- tizacije, sukcesije i iz buxeta op- {tina. U sindikatu isti~u da bi Svjetska banaka, putem povoqnih kredita, za socijalni program tre- balo da izdvoji dodatnih 11,2 mili- ona maraka. - Obratili smo se Svjetskoj ban- ci sa zahtjevom da se za idu}u godi- nu iz sredstava sukcesije i privati- zacije izdvoji 20 miliona maraka, {to je, kao jedna od mogu}nosti, predvi|eno Zakonom o privatizaci- ji. Tako bi se, uz planiranih 18 mi- liona maraka buxetskih sredstava, mogla obezbijediti sredstva za do- sta solidnu realizaciju socijalnog programa - ka`e predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske ^edo Vola{. On je dodao da bi sredstva za re- alizaciju socijalnog programa mogla da se uve}aju za 10 miliona maraka, ukoliko bi op{tine iz svojih buxe- ta izdvojile po 2,5 odsto sredstva za zbriwavawe vi{ka radnika. Vlada Srpske je u ovoj godini obezbijedila devet miliona maraka za potrebe socijalnog zbriwavawa radnika koji }e zbog privatizacije, ste~aja i likvidacije preduze}a osta- ti bez posla. Zbog izuzetno te{ke si- tuacije u privredi, ve} od januara idu}e godine, najavqeno je otvara- we ste~ajnih postupaka u jo{ jednom broju preduze}a. Na prijedlog republi~kog Mini- starstva privrede, energetike i raz- voja, Vlada je u pro{loj sedmici da- la saglasnost za otvarawe ste~ajnog postupka u preduze}u "Borja# Te- sli}. Odobreno je i sto hiqada ma- raka za vo|ewe ste~ajnog postupka i likvidacije u preduze}ima "Magli}# iz Fo~e, "Vrelo# iz ^ajni~a i Fa- brici akumulatora u Srebrenici. - @ao mi je {to ove godine ni- smo u{li u ste~ajni postupak kojim bi se zdravi dijelovi preduze}a odvo- jili i nastavili da rade - izjavio je predsjednik Privredne komore Repu- blike Srpske Mladen Mi}i} i doda- je da bi "za kvalitetan program tre- balo najmawe sto miliona maraka, po{to pojedina preduze}a i po neko- liko godina nisu upla}ivala dopri- nose#. - Tra`ili smo da se smawi nadok- nada za dokup sta`a za radnike koji su stekli uslove za prijevremenu pen- ziju - nagla{ava ^edo Vola{ isti~u}i da bi zbog pri- vatizacije, ste~aja i likvidacije preduze}a, gotovo trideset hiqada radnika moglo ostati bez posla. ¥ M. MILUNOVI] DROGA I MLADI U SREBRENICI I osnovci me|u narkomanima SOCIJALNO ZBRIWAVAWE RADNIKA PRAZNA KORPA I GLADNA USTAZbog privatizacije, ste~aja ili likvidacije preduze}a u dvije hiqade i petoj godini bez posla bi moglo da ostane gotovo trideset hiqada radnika, ka`e ^edo Vola{ KORPA Veliki problem, smatraju u Sa- vezu sindikata, je dosta skroman rast industrijske proizvodwe, zbog ~ega porast plata nije uskla|en sa pro- sje~nom potro{a~kom korpom za ko- ju je potrebno izdvojiti 450 maraka. Prema posqedwim podacima re- publi~kog Zavoda za statistiku pro- sje~naplatauSrpskojiznosilaje433 marke. Najmawa primawa su u sekto- ru prera|iva~ke industrije sa pla- tama od 314 maraka i hotelijerstvu sa 277 maraka, dok su najve}e plate zaposlenih u finansijskom posredo- vawu. Oni mjese~no zara|uju od 988 do 1.501 maraka. BAWA LUKA - Protesti i `albe radnika koji su reorgani- zacijom Uprave za indirektno oporezivawe ostali bez posla proteklih dana - ne jewavaju. Najnezadovoqniji su otpu- {teni radnici iz Carinarnice u Novom Gradu, u kojoj je od 120 radnika, wih 97 - vi{ak. Tu su i zaposleni u Carinarnici u Bije- qini u kojoj je bez posla ostalo {ezdesetak radnika. U ~etvrtak se nekoliko dese- tina otpu{tenih radnika okupi- lo ispred Uprave za indirektno oporezivawe. Tom prilikom obe- }ali su da }e "progovoriti# ka- da im budu uru~eni otkazi. U protestnom pismu radnici tvrde da su "novac i veze# jedino mjerilo za prolaz na konkursu, zbog ~ega mjesta u Upravi, kako ka`u, ima za "mesare, tesare i pe- kare# sa krivi~nim prijavama, ali ne i za radnike sa zavr{enim fakultetom. - Potpuno je neta~no da su no- vac i veze kriterijumi za zapo- slewe, bar u Sektoru za carine. Ako je neko i prikrio podatke u svom personalnom dosijeu ili falsifikovao diplomu, sve }e to da bude utvr|eno internom revi- zijom svih radnika primqenim na konkursima - istakao je pomo}- nik direktora za Sektor carina u Upravi za indirektno oporezi- vawe Bogdan Novakovi}. On smatra da je u Carinarni- ci u Novom Gradu o~igledna "pre- kobrojnost i pre- bukiranost#. - Nije sporan kvalitet otpu- {tenih radnika, nego u Upravi ne- ma potrebe za to- likom brojem slu- `benika.Ta~no je da me|u 988 rad- nika iz obje ne- kada{we carin- ske uprave koji }e ostati bez po- sla, najvi{e ima Srba. Od 1.200 za- poslenih u neka- da{woj Republi~- koj upravi carina posla u Upra- vi ima za 36 odsto Srba, {to je u skladu sa popisom iz 1991. godi- ne - objasnio je Novakovi}, doda- ju}i da u strukturi zaposlenih Bo{waci ~ine 40 odsto, a Hrva- ti 24 odsto. U Sektoru za carine primqe- no je 1.358 radnika, od 2.244 zapo- slena u nekada{wim carinskim upravama. Novakovi} je najavio da }e do}i do malih korekcija u broju otpu{tenih radnika. - Ponudi}emo nekolicini radnika, {to su trebali ostati bez posla, radna mjesta koja no- vim Pravilnikom o sistematiza- ciji nisu htjeli da prihvate rad- nici koji su pro{li na konkursu - napomenuo je Novakovi}. Na adresu Uprave za indi- rektno oporezivawe pristigla su do sada 83 prigovora otpu{tenih radnika, nezadovoqnih izborom kandidata na konkursima. - Internom revizijom ispli- va}e na povr{inu sve "prqav{ti- ne# o pojedinim radnicima iz ra- nijih carinskih uprava, jer su po- ~eli da odaju imena umije{anih u nezakonite poslove. Mislim da takvih nema mnogo - zakqu~io je Bogdan Novakovi}. ¥ D. V. M. UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVAWE O VI[KU ZAPOSLENIH Novac nije presudan Novac i veze nisu bili presudni pri zapo{qavawu radnika prijavqenih na konkurs, ka`e Bogdan Novakovi} MARINKOVI]IMA VRA]EN STAN U ZAGREBU DOBRO JE KAD SE DOBRO ZAVR[I Milena Marinkovi} u{la je u posjed svog stana u Zagrebu koji je, prije devet godina, zamijenila za ku}u u Bawoj Luci iz koje je delo`irana prije tri mjeseca Grani~ni prelaz Gradi{ka: Prekobrojni na ~ekawu ZAPOSLENI U Sektoru za carine u sje- di{tu Uprave radi 67 Bo{wa- ka, 66 Srba i 23 Hrvata. U re- gionalnom centru u Bawoj Lu- ci primqeno je 175 Srba, 136 Bo{waka i 34 Hrvata. U regionalnom centru Sa- rajevo najvi{e je zaposleno Bo{waka - 140, Srba - 62 i Hr- vata - 21. U Regionalnom cen- tru Tuzla primqeno je 141 Sr- ba, 117 Bo{waka, i 60 Hrvata. U regionalnom centru Mostar najvi{e je Hrvata - 199, zatim Bo{waka - 73 i Srba - 44. Marinkovi}i prije delo`acije: Pravda ipak pobijedila PRAVDA - Pravda je djelimi~no za- dovoqena, ali i to je ne{to. Milena Marinkovi} imala je uredan ugovor o zamjeni stana za ku}u. Ali, dogodilo se to {to se dogodilo. Mora- la je da iza|e iz ku}e u Bawoj Luci, ali je, poslije dugo vre- mena, uspjela da vrati stan u Zagrebu, {to je, ipak, uspjeh - rekao je advokat Milene Marinkovi} Predrag Radu- lovi}. IZBJEGLI^KA NASEQA Struje i ima i nema TRIDESETAK ~lanova iz trinaest izbjegli~kih i rase- qenih porodica, smje{tenih u kotorvaro{koj staroj {koli, vi{e od mjesec dana je bez stru- je. Iskqu~ewe je uslijedilo zbog neizmirenog duga za po- tro{enu struju koji je, sa ka- matama, iznosio 3.265 maraka. U kotorvaro{koj "Elektro- distribuciji# saop{teno je da u alternativnom smje{taju ni- je realizovan dogovor do koga se do{lo poslije prethodnog iskqu~ewa. Tada je, prema ri- je~ima rukovodioca kotorvaro- {ke poslovnice, Nove Petro- vi}a, dogovoreno da doma}instva pla}aju mjese~nu potro{wu u iznosu od po dvadeset maraka. To, me|utim, ni do danas nije realizovano. Dragan Duki}, koji je bio zadu`en da u alternativnom smje{taju sakupqa dug za potro- {enu struju ka`e da se Mini- starstvo za izbjegla i raseqe- na lica obavezalo da izmiri raniji dug. Me|utim, i poslije toga ostalo je jo{ 2.100 maraka. Prema wegovim rije~ima Skup- {tina op{tina je spremna uplatiti hiqadu maraka 1.000 dok bi pet stotina maraka tre- balo da obezbjede doma}instva. -Ukoliko se realizuje upla- ta bar polovine duga, {to je do- govoreno, spremni smo staru {kolu ponovo prikqu~iti na mre`u, kako porodice ne bi do- ~ekale predstoje}e praznike bez struje - ka`e Novo Petro- vi} isti~u}i da u ostala dva objekta doma}instva redovno izmiruju obaveze. Dok je novogodi{wa no} u Vlasenici uveliko trajala, oko 21 ~as u staroj zgradi sred- we {kole, gdje je prije par go- dina obezbije|en alternativ- ni smje{taj za 16 raseqenih po- rodica, stigla je elektri~na struja. Zbog duga od 26.000 KM za elektri~nu energiju koji je na- pravqen pro{le zime zgrada za alternativni smje{taj je is- kqu~ena sa elektro mre`e po- ~etkom juna i sve do novogodi- {we no}i, pedeset lica `ivje- lo je u mraku. Zahvaquju}i anga- `ovawu radnika kancelarije Odsjeka u Vlasenici, Ministar- stvo za izbjegla i raseqena li- ca preuzelo obavezu da plati ne- pla}ene dugove i struja je sti- gla u novogodi{woj no}i. Za dodatnu muku raseqenih porodica u ovom Centru krivo je nekoliko porodica koje su zaista neracionalno i nedoma- }inski tro{ile struju. ¥ D. K. Z. J.
  8. 8. C M Y K C M Y K C M Y K C M Y K ponedjeqak, 3. januar 2005.SRBIJA I CRNA GORA 8 NOVI SAD - Vi{e desetina hi- qada Novosa|ana do~ekalo je na cen- tralnomgradskomTrguslobodeNovu 2005. godinu, uz vatromet, pi}e i mu- ziku. Gra|ane su i zabavqali @eqko Joksimovi},AnaStani}igrupa"Ap- solutno romanti~no#, a u pono} je sa tri lokacije u centru grada ispaqen vatromet. Poslije odbrojavawa, uz zvuke valcera,gradona~elnicaMajaGojko- vi} je Novosa|anima po`eqela sre}- nu Novu godinu, a potom zaplesala sa Joksimovi}em. Osim na trgu, mnogi Novosa|ani su novogodi{wu no} tradicionalno proveliukafi}ima,restoranima,ho- telima, klubovima ili u krugu poro- dice. U pono} je u Novom Sadu bilo pucwaveiizvatrenogoru`ja,alima- we nego prethodnih godina. Vi{estotinahiqadaqudido~e- kalo je 2005. godinu na beogradskim ulicamaitrgovima.Glavnido~ekpod nazivom "Peti element# bio je na tr- govima Republike, Nikole Pa{i}a, Slaviji i Terazijama, gdje je koncer- te raznih izvo|a~a rok, pop i narod- ne muzike organizovala Skup{tina grada. ProslavaNovegodinenajuguSr- bije protekla je bez incidenata, uz tradicionalnivatrometucentruVra- waiBujanovcaidijelaPre{evauko- jem `ive iskqu~ivo Srbi. Policija u Vrawu potvrdila je agenciji Beta da u svim op{tinama P~iwskog okruga nije bilo incide- nataidajebezbjednosnasituacijaza- dovoqavaji}a. De`urni doktor u medicinskom centru Vrawe, Dragan Veli~kovi}, rekao je agenciji Beta da na prelasku izstareunovugodinuuvrawskompo- rodili{tu nije ro|ena nijedna beba ali da se tokom 1. januara o~ekuje vi- {e poro|aja. Nova 2005. godina burno je do~e- kana u centru Vrawa gdje je nekoliko stotina uglavnom mladih na do~eku u organizacijiSkup{tineop{tinepo- pilo oko 200 litara vina, 150 litara rakije i neutvr|ene koli~ine piva. Nova godina je u Crnoj Gori svu- dado~ekanaudobromraspolo`ewu,a veseqe je potrajalo do zore. Mladi Podgorice, Bijelog Po- qa, Ro`aja i Herceg Novog staru go- dinu su ispratili na gradskim trgo- vima. Oko tri hiqade gostiju, {to je rekordna novogodi{wa posjeta, u @abqaku je Novu godinu do~ekalo u pravomzimskomambijentu,sasnijegom inavedrojdecembarsko-januarskojno- }i. U Beranama je najveselije bilo u istoimenom gradskom hotelu, a u Ba- ru u hotelu "Topolica#. Hercegnovqanima se u novogodi- {wem slavqu pridru`ilo i oko 1200 gostiju iz gradova Crne Gore i Srbi- je i oko 200 turista iz biv{ih jugo- slovenskihrepublikakojisuodsjeli u tamo{wim hotelima. ¥ [IROM DR@AVNE ZAJEDNICE PROSLAVQEN DOLAZAK 2005. GODINE KOSOVSKA MITROVI- CA - Gra|ani sjeverne Kosovske Mitrovice 2005. godinu do~eka- li su u nekoliko ugostiteqskih objekata, dok je ve}ina wih na smjeni dvije godine bila u krugu porodice. Sli~no je bilo i u ostalim sredinama na Kosovu i Metohiji gdje `ive Srbi. Svi oni su u 2005. godinu u{li sa `eqom da se te- roristi~ka akcija albanskih se- paratista iz marta 2004. vi{e ni- kada ne dogodi. Veliki broj Albanaca Novu godinu je do~ekalo na Trgu Sken- derbeg u centru Pri{tine uz no- vogodi{wi koncert koji je tra- jao do jutarwih ~asova. Do~ek je na Kosovu i Meto- hiji protekao bez incidenata, kao i uz urednu snabdjevenost elek- tri~nom energijom. Predstavnici UNMIK po- licije saop{tili su da je do- ~ek Nove godine, izuzimaju}i nekoliko saobra}ajnih nezgoda i lak{ih povreda od piroteh- ni~kih sredstava, mirno prote- kao. ¥ Kosovo VALCEROM U NOVO QETOPoslije odbrojavawa, uz zvuke valcera, gradona~elnica Maja Gojkovi} je Novosa|anima po`eqela sre}nu Novu godinu, a potom zaplesala sa @eqkom Joksimovi}em PO@AR Vatrogasna slu`ba interve- nisala je u Beogradu oko 20 puta u prva dva sata nove, 2005. godi- ne ali se uglavnom radilo o za- paqenim kontejnerima na ulica- ma i trgovima. Agenciji Beta re~eno je da su pored kontejnera Beogra|ani u novogodi{woj no}i zbog bacawa petardi i drugih zapaqivih sred- stava izazivali i nekoliko ma- wih po`ara na sopstvenim tera- sama. PRVA BEBA Predsjednik Srbije Boris Ta- di} u pratwi zamjenika gradona- ~elnika Beograda Radmile Hru- stanovi} posjetio je prvoro|enog Beogra|anina u 2005. godini Du- {ana Mi}evi}a u porodili{tu Ginekolo{ko-aku{erske klini- ke "Narodni front#. Du{an, ro- |en je nekoliko minuta poslije pono}i, te`ak je tri kilograma i dvesta grama, i dijete je Vesne i Miodraga Mili}evi}a. Roditeqi su odlu~ili da dijete nazovu po doktoru Du{anu Stanojevi}u, ko- ji je carskim rezom porodio 42- godi{wu Vesnu. BEOGRAD - Na pumpama "Jugo- petrola# i "Naftagas prometa#, go- rivo je od ju~e, zavisno od vrste, bi- ti jeftinije od 0,9 do 1,2 dinara. Naftni derivati, na pumpama Naftne industrije Srbije, pojef- tini}e u prosjeku za oko dva odsto zbog uvo|ewa Poreza na dodatu vri- jednost. Prema najavama iz NIS, nova cijena benzina MB-91 bi}e 60,70 di- nara,motornogbenzinaMB-95,62,80, benzina MB-98, 68,70, motornog ben- zinaBMB-95,62,80dinara,dok}eci- jena dizel goriva D-1 biti 52,40, a D-2, 51,60 dinara. Cijenaevrodizelabi}e55,20di- nara, dok }e uqe za lo`ewe ko{ta- ti 38,40 dinara. Kako su najavili iz Ministarstvarudarstvaienergeti- ke do ponovnog pojeftiwewa goriva u Srbiji mo`e do}i i 5. januara, jer jedo{lodosmawewacijenenaftena svjetskom tr`i{tu. ¥ NA PUMPAMA U SRBIJI Jeftinije gorivo BEOGRAD - Poslije tri de- cenije sa Glavne `eqezni~ke stanice "Beograd# ispra}en je Plavi voz na prvu komercijalnu vo`wu. ¥ (Foto-Beta) FOTO-VIJEST Plavi voz BEOGRAD - Direktor Uprave carina Srbije Dragan Jerini} izja- vio je Tanjugu da su carinske slu- `be u ovoj godini redovnim putem naplatile za 13 milijardi dinara ve}u carinu nego 2003, dok je napla- ta deviznih prekr{aja 10 puta uve- }ana. - To je rezultat zajedni~kog djelovawa i saradwe carinskih slu- `bi i drugih dr`avnih organa, ali i podviga jednog carinika koji je zaplijenio tri miliona i 150 hi- qada evra, {to nije zabiqe`eno nigde u svijetu - rekao je Jerini} u intervjuu nacionalnoj novinskoj agenciji. - Taj carinik je nagra|en pro- sje~nom godi{wom platom - {to se nije desilo u istoriji carinske slu- `be kod nas, koliko je meni pozna- to. Ciq je da nagradimo qude koji dobro i uspje{no obavqaju svoj po- sao - da ih stimuli{emo. Prema wegovim rije~ima, u pro- tekla tri mjeseca otkriveno je oko 400 kilograma razli~ite vrste dro- ge u vrijednosti ~etiri miliona evra. Ove godine otkriveno je 6.784 carinskih prekr{aja, vrijednost oduzete robe iznosila je 940,9 mi- liona dinara, dok su napla}ene uvozne da`bine iznosile 46,6 mi- liona dinara, precizirao je Jeri- ni}. Prema wegovoj ocjeni, pri- hod bi bio znatno ve}i nego {to statistika pokazuje da nisu stu- pili na snagu sporazumi o slobod- noj trgovini sa Albanijom, Bugar- skom i Hrvatskom. Jerini} je naglasio da je u ovoj godini pokrenuto 106 disciplin- skih postupaka protiv carinika ko- ji nisu dobro obavqali posao, a za najte`e povrede radnih du`nosti podignuto je 15 krivi~nih prijava. - Pore|ewa radi, u protekle tri godine podnijeto je samo 53 disciplinska postupka - predo~io je on. ¥ CARINICI UDESETOSTRU^ILI NAPLATU Prekr{aji napunili kasu CRNA GORA Bankama platni promet PODGORICA - U Crnoj Gori je startovao novi platni sistem kojim su banke dobile funkciju platnog prome- ta kao neutralnog bankarskog posla. Poslovi platnog prometa }e od sa- da, kako je ranije objasnio predsjednik Savjeta crnogorske Centralne banke Qubi{a Krgovi}, biti izlo`eni tr`i- {noj konkurenciji. Platni promet je na ovaj na~in za klijente postao jeftiniji za jednu tre- }inu. Banke }e, tako|e, imati boqe uslo- ve za pra}ewe likvidnosti, a mo}i }e bo- qe i da upravqaju novcem. Krgovi} je rekao da sve to treba da vodi racionalnijem kori{}ewu novca i uspostavqawu tr`i{ta novca. ¥ BEOGRAD - Plate pro- svjetnih radnika u osnovnim i sredwim {kolama u Srbiji i profesora na univerzitetima tokom ove godine bi}e pove}a- ne za 30 odsto, a protokolom o pove}awu zarada prvo pove}a- we predvi|eno je za februar. Dogovor o pove}awu plata prosvjetara postigli su po~et- kom novembra predstavnici ministarstva finansija i tri reprezentativna sindikata - Samostalnog, "Nezavisnosti# i Unije sindikata prosvjetnih radnika Srbije, a protokol je potpisan nekoliko dana kasni- je. Pove}awe raspona u koe- ficijentima, prema dogovoru, primjewiva}e se od plate za februar koja se ispla}uje u martu, dok }e se osnovica zara- da pove}avati u tri etape - u martu, junu i oktobru mjesecu. Nastavnik sedmog stepena stru~ne spreme s 20 godina rad- nog sta`a i razrednim starje- {instvom, koji sada ima 19.320 dinara, u oktobru bi imao 25.350 dinara. Nastavnici {estog stepe- na, pak, koji sada imaju 15.800 dinara, s pove}awima u okto- bru 2005. godine trebalo bi da imaju platu od 19.800 dinara. ¥ [TA DONOSI NOVA GODINA Prosvjetarima ve}e plate NOVI SAD - U Srbiji je ove jeseni p{enicom za- sijano 545.660 hektara, {to su najmawe povr{ine otka- ko se ta `itarica gaji u na- {oj zemqi, izjavio je u ~e- tvrtak Tanjugu upravnik Za- voda za strna `ita novosad- skog Nau~nog instituta za ratarstvo i povrtarstvo prof. dr Srbislav Den~i}. Istakav{i da je p{eni- com zasijano 20 odsto povr- {ina mawe nego pro{le go- dine, Den~i} je rekao da je to prije svega zbog ka{we- wa berbe kukuruza, koji je uglavnom predusjev toj kul- turi, ali i zbog "kampawe# Ministarstva poqoprivre- de i pojedinih mlinova da p{enicu ne treba sejati u velikoj mjeri "jer nije is- plativa#. - Na odluku proizvo|a- ~a da ne siju tu `itaricu uticalo je svakako i ukida- we premija, kao i najava Mi- nistarstva poqoprivrede da }e je "prepustiti slobod- nom tr`i{tu# - rekao je Den~i}. On je, ipak, optimista kada je rije~ o o~ekivanom rodu p{enice idu}e godi- ne, jer je trenutno ta biq- ka na gotovo svim povr{i- nama u zemqi u vrlo dobrom stawu, a da joj "idu na ruku# i veoma povoqne vremenske prilike. Den~i} je dodao da je ove godine pove}ana i upo- treba mineralnih |ubri- va, {to bi, tako|e, treba- lo da doprinese boqim prinosima p{enice idu- }eg qeta. ¥ NA ORANICAMA U SRBIJI P{enice - rekordno malo BEOGRAD - Jedna kompanija }e objediniti proizvodwu i di- stribuciju struje, a druga prenos i upravqawe elektroenergetskim sistemom. To je za 2005. godinu najavio generalni direktor Elektropri- vrede Srbije Vladimir or|evi}. Planom reorganizacije, iz EPS }e se kao samostalno preduze}e iz- dvojiti operater prenosnog siste- ma Javno preduze}e Elektroistok, koje }e ostati u vlasni{tvu dr- `ave, dok }e ostatak EPS biti organizovan kao neka vrsta hol- dinga, ~ija bi iskqu~iva nadle- `nost bila proizvodwa i distri- bucija struje. Planom reorganizacije koji bi Vlada Srbije trebalo da usvo- ji u ovom mjesecu, kako je objasnio or|evi}, predvi|eno je da do|e i do ukrupwavawa nekih preduze- }a kako bi se pove}ala efikasnost poslovawa kompanije i pojefti- nila proizvodwa struje. Predvi|eno je da Termoelek- trana i Povr{inski kopovi Ko- stolac budu objediweni u jedno preduze}e koje }e se zvati Kombi- nat Kostolac. TE Nikola Tesla i Kolubara bi}e dva odvojena preduze}a, dok bi drinske i lim- ske elektrane trebalo da se spo- je, a erdap bi ostao jedno pred- uze}e. Direktor EPS je najavio i da }e u ovoj godini biti nastavqen proces izdvajawa sporednih pred- uze}a koja se ne bave direktno pro- izvodwom elektri~ne energije, a taj proces bi trebalo da bude pot- puno zavr{en do kraja godine. or|evi} je kazao da su pred- vi|awa da }e oko sedam hiqada radnika postupkom reorganizaci- je oti}i iz EPS, dok bi oko dvi- je hiqade radnika trebalo da na- puste kompaniju uz odre|ene sti- mulativne otpremnine. Tako bi broj zaposlenih u EPS u 2005. go- dini trebao da bude oko 40.500, ukqu~uju}i tu i radnike JP "Elek- troistok# i radnike na Kosovu i Metohiji kojih je oko 6.500, rekao je prvi ~ovek EPS. On je podsjetio da je proces reorganizacije EPS po~eo juna 2003, izdvajawem rudnika sa pod- zemnom eksploatacijom ugqa. Do sada je izdvojeno osam preduze}a koja se ne bave proizvodwom elek- tri~ne energije, a u ovom mjesecu trebalo bi da budu izdvojena jo{ ~etiri preduze}a. ¥ NAJAVQENE PODJELE U ELEKTROPRIVREDI SRBIJE OD IZVORA DVA PREDUZE]A Iz EPS }e se kao samostalno preduze}e izdvojiti operater prenosnog sistema Javno preduze}e Elektroistok, dok }e ostatak EPS biti organizovan kao neka vrsta holdinga

×