Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

Tumor mozga

102 views

Published on


the Consult to these opportunities when there are problems with the skin to the drug to the skin in 96 percent of cases heal these are figures that husband and yourself you check my work has just begun but we'll give our best Blanca against this terrible disease usually something the steering is set or prosjecnos tuspjesnosti all talk 96 percent

Published in: Health & Medicine
  • Login to see the comments

  • Be the first to like this

Tumor mozga

  1. 1. Porast maligniteta U zadnje vrijeme je poveæan broj malignih oboljenja a I lijekova protiv raka. Soda Bikarbona, brokula, ajkule, marihuana, nano gluposti i druge gluposti kojim se isticu Face psihopate. Naivni, sto zbog nemastine ili sa nadom da ce ozdraviti bez troskova. Iz dana u dan rapidno raste broj tumora na mozgu. Najcesce su pogodjena djeca u uzrastu od jedne do 16 godina. Razloga je mnogo a najvise neupusenost i neadekvatna edukacija u sredini gdje je sve vaznije od zdravlja. Alkohol, droga i cigarete je 98% uzrocnik tumora mozga. Ima tu i genetike ali nisam licno kompetetan da bih komentarisao, ali na osnovu 35 godisnjeg rada mogao bih napisati bestceler. Pocet cemo sa Benignim tumorima mozga koje medicina u startu tretira kao maligne jer za par sata mogu presI u malignigno oboljenje. Benigni tumor mozga je nekancerogeni, rast tkiva u mozgu. Mogu uzrokovati slabost ili neosjetljivost, napada je, epilepsiju, ošteæeni osjecaj mirisa, izbuljene oèi i druge simptome. Meningeomi su obièno benigni, ali se nakon uklanjanja mogu se veoma brzo vratiti, ponekad rastu kao peèurka. Simptomi i opasnosti koje mogu nastati od tih tumora zavise više od njihove velièini i smještaju u mozgu. Ako postanu preveliki, mogu dovesti do duševnog pogoršanja vrlo sliènog demenciji. U mozgu moše rasti nekoliko vrsta benignih tumora. Nazivaju se švanovi po specifiènim stanicama ili tkivima iz kojih proizlaze: švanomi proizlaze iz švanovih stanica koje obavijaju šivce; ependimomi iz stanica koje oblašu unutrašnju površinu mozga; meningeomi, u meningama, iz tkiva koje oblaše vanjsku površinu mozga; adenomi iz šlijezdanih stanica; osteomi iz koštanog sastava lobanje; iI hemangioblastomi iz krvnih šila. Neki benigni mošdani tumori (kao što su kraniofaringeomi, hordomi, germinomi, teratomi, dermoidne ciste i angiomi) mogu biti prisutni èak pri roðenju. Benigni tumori koji proizlaze iz ovojnica oko mozga (meninge) mogu uzrokovati razlièite simptome, zavisno o mjestu rasta. Najèešæi maligni tumori u zadnjevrijeme nastaju od tih benignih tumora koje nosimo od rodjenja. Uzrok prelaska iz benignog stanja u maligno mo`e se javiti godinama unaprijed. Rak mozga mo`e nastati od metastaze raka koji je zapoèeo na nekom drugom dijelu tijela. Rak dojke i pluæa, maligni melanom i rak krvnih stanica, kao što su leukemija i limfom, svi se mogu širiti u mozak. Metastaze mogu rasti u jednom podruèju mozga ili u nekoliko razlièitih dijelova. Primarni tumori mozga proizlaze iz mozga. Najèešæe su primarni tumori mozga gliomi, koji veoma brzo rastu iz tkiva koja okrušuju i podupiru šivèane stanice. Nekoliko vrsta glioma je maligno; a multiformni glioblastom je najèešæa vrsta. Drugi ukljuèuju angioplastiène astrocitome koji isto brzo rastu, astrocitome koji rastu polaganije i oligodendrogliome. Meduloblastomi koji nisu èesti, obièno zahvaæaju djecu prije puberteta. Sarkomi i adenokarcinomi su rjeði oblici raka koji rastu iz drugih tkiva, a ne iz mošdanih stanica. Tumori pinealne šlijezde Pinealna šlijezda, smještena u sredini mozga, nadgleda tjelesni biološki sat, naroèito normalno odvijanje ciklusa izmeðu budnosti i sna. Najèešæe u djeèjoj dobi, netipièni tumori pinealne šlijezde (tumori zametnog epitela) èesto uzrokuju prerani pubertet. Mogu zaèepiti odljev tekuæine oko mozga i dovesti do poveæanja mozga i lubanje (hidrocefalus) i teškog ošteæenja mošdane funkcije. Tumori hipofize Hipofiza, smještena na bazi lubanje, nadgleda dobar dio èovjeèjeg endokrinog sustava. Tumori hipofize su obièno benigni i izluèuju nenormalno velike kolièine hipofiznih hormona š Poveæana kolièina hormona rasta dovodi do izvanredne visine (gigantizam) ili neskladnog poveæanja glave, lica, šaka, stopala i prsiju (akromegalija). š Poveæana kolièina kortikotropina ima za posljedicu Cushingov sindrom. š Poveæana kolièina hormona koji potièe štitnu `lijezdu i dovodi do hipertireoze. š Poveæana kolièina prolaktina zaustavlja menstruacijske cikluse (amenoreja), uzrokuje stvaranje mlijeka u šena koje ne doje (galaktoreja) i poveæava grudi u
  2. 2. muškaraca (ginekomastija). š Tumori hipofize mogu uništiti i tkiva koja luèe hormone, konaèno dovodeæi do nedovoljnih koliæina hormona u tijelu. Drugi simptomi mogu ukljuèiti glavobolje i gubitak u vanjskim vidnim poljima , kod oba oka . Tumori hipofize uopšte se otkriju kada pritišæu šivce pa zahvate oèi. Pretrage krvi pokazuju nenormalne prisustvo hormona hipofize, a tumor se obièno moše dijagnosticirati CTom ili MRIom. I neki drugi tumori mogu izazvati nenormalne prisustvo hormona u krvi, ali veæina ne. U cilju odreðivanja vrste tumora i dokazivanja njegovog maligniteta moše se napraviti biopsija tumora (uzme se uzorak i ispita pod mikroskopom). Ponekad mikroskopski pregled cerebrospinalne tekuæine, dobivene lumbalnom punkcijom, pokazuje stanice raka. Lumbalna se punkcija ne moše napraviti ukoliko postoji bilo koji znak poveæanog pritiska unutar lubanje, jer bi nagla promjena pritiska mogla uzrokovati hernijaciju, jednu od najopasnijih moguæih komplikacija tumora mozga. Prilikom hernijacije poveæani pritisak unutar lubanje gura mošdano tkivo prema dolje kroz uski otvor na bazi lubanje i na taj naèin pritišæe donji dio mozga (mošdano stablo). Posljedica toga je poremeæaj funkcija od šivotne vašnosti koje nadgleda mošdano deblo - disanja, srèanog rada i krvnog pritiska. Ukoliko se ne dijagnosticira i rano ne lijeèi, hernijacija na kraju dovede do kome i smrti. Tijekom hirurškog zahvata kojim se uklanja èitav tumor ili njegov dio obièno se moše napraviti biopsija. Katkada tumori u dubokim dijelovima mozga nisu dohvatljivi i ne moše im se priæi sigurno i neposredno. U takvim se sluèajevima biopsija moše napraviti trodimenzionalnim smještajem igle, tehnika pri kojoj se igla navodi u tumor pomoæu posebnog ureðaja koji daje slikovni prikaza tumora, a kad je igla na pravom mjestu tumorske stanice se uvlaèe u iglu. Ovaj zahvat je veliko zlo koje odgovara medicini farmaciji. Ako se dirne baza dolazi do brzog pogorsanja i malih sansi da se pacijent spase. Ja kao Cytolog sam za Cytolosku obradu od otkrivanja, dijagnosticiranja i lijeæenja pacijenta. Zato mi imamo rezultate koje nema medicina i našI pacijenti budu izlijeæeni i nastavljaju svakodnevan šivot. Ovo dvoje mladih ljudi su prosli naše lijeæenje i svakom drugom dajemo istu šansu da za malo novca mogu postati zdravi ljudi. Lijeæenje je iz dana u dan vidljivo I pacijent sam od sebe daje sve da se što prije izlijeæi. Negdje ne mošemo I ne pokušavamo, a to sve zavisi od volje pacijenta, ništa drugo. Ne moše svako doæi do ovakvog uspjeha.

×