Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.
 
 
 
 
 
Mezopotamijske umjetnosti
Sumerani
-Povijesne okolnosti: -Krajem IV. tisućljeća prije Krista na jugu Mezopotamije pojava prvih gradova -Razvoj tzv. hramskog ...
-Zračni snimak Međurječja
-Građevni materijal: -kamen  -opeka (u većoj mjeri) -Građevna hramska zdanja: -Zigurati
Ruševine Sumera upućuju na zaključak o velikoj zastupljenosti opeke u gradnji
-Sumerski zigurat *Strmi uspon prema zamišljenom stanu boga *Piramidalno stupnjevanje ubrzanog ritma
-Sumerske figure iz Tel Asmara, datirane  u prvu polovicu III. tisućljeća, prikazuju  visokodostojnike *Frontalni stav *Za...
-Sumerski prikaz božice Inanne pri inicijaciji vladara, izveden valjkom na glinenoj pločici -Umnožavanje likova – ponavlja...
-Inanna s lavom -Ikonografski naglasci
-Prikazi sumerskog pohoda (dolje) i zavjetnih prinosa -Plošnost -Podređivanje okviru -Vodoravno nizanje
-Ritual egzekucije sumerskog zarobljenika
-Prikazi vrhovnog sumerskog (mezopotamijskog)  boga – Marduka u situaciji kako ubija božanstvo  Tiamat u liku rogatog zmaja
-Sumersko božanstvo u obliku bika
-Sumersko glazbalo
-Zigurat u Uru *rekonstrukcija (gore) *današnje stanje (dolje)
-Stupnjevanje piramida- lnih katova i kontinuirani uspon prema zamišljenom stanu boga  *Građevni materijal -opeka
-Rekonstrukcijska maketa (gore) i detalji ostataka Uruka (dolje) *Primjena kamena kao građevnog  materijala *Hramski plato...
-Mitski vladar Uruka Gilgameš (desno) i zapis o njemu (dolje) -Stilizacija likovnog izraza i  hijerarhijska inverzija nagl...
-Figura iz Uruka -Jednostavnost -Stilizacija -Frontalnost -Simetričnost
-Zapis na pločici iz Uruka -Zapis na pločici iz Ura
-Zlatna maska iz Ura -Ženska glava iz Uruka
-Gudein zapis iz XX. st. p. K. -Gudea iz Lagaša
-Slikarska kompozicija iz Ura, nastala polovinom III. tisućljeća p. K. -Vodoravni način komponiranja, narativnost i natura...
Akad
-Sumerski naziv za grad Agade, grad i pokrajina u Sjevernoj Mezopotamiji između gradova Sipar i Kiš (oko 50 km udaljen od ...
-Akadska figura (detalj), sredina III. tis. p. K.
Pobjednička stela akadskog vladara Naram-Sina, XXVII. st. p. K -Uspinjući ujednačeni ritam kretanja,  narativnost prikaza ...
-Portreti Sargona akadskog *kamen  *bronca
Prikaz boginje Ištar,  iz akadske faze
-Akadska pločica s kraja III. tisućljeća -Pločica s akadskim pismom iz Amarne
-Marduk
Babilon
 
-Sargon Akadski  2400. g. p. K. uspostavlja Babilon kao svoju prijestolnicu -Babilu – božja vrata -Nakon kraćeg vremena na...
 
- Rekonstrukcija Babilona
 
-Sadašnja situacija Babilona
-Babilonski toranj  viđen okom umjetnika
-Restaurirani ostaci Babilona
-Semiramidini vrtovi (rekonstrukcija)
-Ilustrativna rekonstrukcija Ištarinih dveri *u noćnom viđenju  *u dnevnom viđenju
-Monumentalnost -Simetričnost -Stupnjevanje -Reprezentativnost
-Detalji prikaza *u stanju očuvanosti *restauriranih
-Današnja slika  stanja Ištarinih  dveri u Babilonu
-Kraljica noći, Ištar (sumerski Inanna) ili Ereškigal XVIII. st. p. K.
-Marduk- u različitim pojavnostima
-Pentagram – babilonski simbol Venere, zvijezde Danice
-Vladar i podanic i -Hijerarhijski način prikazivanja
-Hamurabijeva stela (zakonik) XVIII. st. p. K. -Tzv. crni obelisk
-Nabukodonozorov  zapis
-Hamurabi prima zakonik od Boga Sunca -Naglašena simbolika -Frontalnost gornjeg dijela tijela -Plošnost
Prikaz Nabonidusa  i valjka s njegovim zapisom
-Kip Europe - Rekonstrukcija Ištarinih dveri
-Nabukadnesar II.
Asirija
-Krajobrazom većim dijelom prevladavaju gorja -Rijeka Tigris i plodna zemlja omogućavali su bujnost vegetacije -Značajna p...
<ul><li>-Vladar Ašur- Narsi-pal II. Sredinom IX. st svoju prijestolnicu premješta u Kallah,  </li></ul><ul><li>veliki je o...
 
-Asirska civilizacija je bila naglašeno vojnička, s izraženim ostalom osobinama civilizacije poput zakonodavstva, religije...
 
 
 
-Rekonstrukcija Ninive
-Ostaci Ninive
-Ostaci zidina Ninive -Rekonstrukcija zidina
-Palača Sargona II. u Korsabadu (rekonstrukcija, detalj)
-Rekonstrukcija Palače Sargona II. u Korsabadu
-Detalji s dverima i središnjim dijelom Palače
-Mitsko biće , kao čuvari dveri, detalj palače u Nimrudu
Prikazi mitskih bića pred dverima  Sargonove palače
-Rekonstrukcija Asurnasipalove prijestolne dvorane
-Prikaz rušenja pokorene  Suze
Tiglath  Pileser III. iz Nimruda VIII. st p. K. Sargon II. ( asir.  Š aru kin) s a svojim  državnim dužnosnikom
Sluge nose prijestolje u Dur Sharukinu -Asurnarsipal II.
-Asurbanipalov lov
-Sennacherib
- Venera,  neoasirska umjetnost -Mayanski simbol Venere
_Shalmaneser III. crtež prema reljefu
-Asirski reljef s mitološkim prizorima
Reljef Sargona II. u živoj stijeni
Asirski zarobljenici Asirski vojnici rone pomoću mješina
- Praćkaši
 
-Marduk (bog) u rajskom cvijetnjaku (ružičnjaku)
 
 
-
 
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×
Upcoming SlideShare
5.Државе Месопотамије
Next
Download to read offline and view in fullscreen.

0

Share

Download to read offline

3 mezopotamijske umjetnosti

Download to read offline

Related Audiobooks

Free with a 30 day trial from Scribd

See all
  • Be the first to like this

3 mezopotamijske umjetnosti

  1. 6. Mezopotamijske umjetnosti
  2. 7. Sumerani
  3. 8. -Povijesne okolnosti: -Krajem IV. tisućljeća prije Krista na jugu Mezopotamije pojava prvih gradova -Razvoj tzv. hramskog grada državice -Ur -Uruk -Nippur -Lagash -Kish -Eridu
  4. 9. -Zračni snimak Međurječja
  5. 10. -Građevni materijal: -kamen -opeka (u većoj mjeri) -Građevna hramska zdanja: -Zigurati
  6. 11. Ruševine Sumera upućuju na zaključak o velikoj zastupljenosti opeke u gradnji
  7. 12. -Sumerski zigurat *Strmi uspon prema zamišljenom stanu boga *Piramidalno stupnjevanje ubrzanog ritma
  8. 13. -Sumerske figure iz Tel Asmara, datirane u prvu polovicu III. tisućljeća, prikazuju visokodostojnike *Frontalni stav *Zatvorenost i statičnost volumena *Hijerarhija *Stilizacija, geometrizacija i redukcija
  9. 14. -Sumerski prikaz božice Inanne pri inicijaciji vladara, izveden valjkom na glinenoj pločici -Umnožavanje likova – ponavljanje -Simbolički pristup
  10. 15. -Inanna s lavom -Ikonografski naglasci
  11. 16. -Prikazi sumerskog pohoda (dolje) i zavjetnih prinosa -Plošnost -Podređivanje okviru -Vodoravno nizanje
  12. 17. -Ritual egzekucije sumerskog zarobljenika
  13. 18. -Prikazi vrhovnog sumerskog (mezopotamijskog) boga – Marduka u situaciji kako ubija božanstvo Tiamat u liku rogatog zmaja
  14. 19. -Sumersko božanstvo u obliku bika
  15. 20. -Sumersko glazbalo
  16. 21. -Zigurat u Uru *rekonstrukcija (gore) *današnje stanje (dolje)
  17. 22. -Stupnjevanje piramida- lnih katova i kontinuirani uspon prema zamišljenom stanu boga *Građevni materijal -opeka
  18. 23. -Rekonstrukcijska maketa (gore) i detalji ostataka Uruka (dolje) *Primjena kamena kao građevnog materijala *Hramski platoi elipsoidnog oblika na tri razine *Koncentrično usmjeravanje gradske infrastrukture prema hramskom kompleksu
  19. 24. -Mitski vladar Uruka Gilgameš (desno) i zapis o njemu (dolje) -Stilizacija likovnog izraza i hijerarhijska inverzija naglašavaju moć i božansku snagu pojedinca
  20. 25. -Figura iz Uruka -Jednostavnost -Stilizacija -Frontalnost -Simetričnost
  21. 26. -Zapis na pločici iz Uruka -Zapis na pločici iz Ura
  22. 27. -Zlatna maska iz Ura -Ženska glava iz Uruka
  23. 28. -Gudein zapis iz XX. st. p. K. -Gudea iz Lagaša
  24. 29. -Slikarska kompozicija iz Ura, nastala polovinom III. tisućljeća p. K. -Vodoravni način komponiranja, narativnost i naturalizam
  25. 30. Akad
  26. 31. -Sumerski naziv za grad Agade, grad i pokrajina u Sjevernoj Mezopotamiji između gradova Sipar i Kiš (oko 50 km udaljen od središta današnjeg Bagdada) -U XXIII. st. p.K Sargon Akađanin uzdiže Akad do najveće moći -Akad se spominje u Knjizi Postanka, kao jedan od Nimrudovih gradova -Sumerski tekst iz III. tisućljeća p. K. poznat kao akadsko prokletstvo je u stvari legenda o uništenju grada -Arheološki lokalitet grada Akada do danas nije pronađen, iako se neki sumerski tekstovi i jezik nazivaju akadskim
  27. 32. -Akadska figura (detalj), sredina III. tis. p. K.
  28. 33. Pobjednička stela akadskog vladara Naram-Sina, XXVII. st. p. K -Uspinjući ujednačeni ritam kretanja, narativnost prikaza i naturalizam
  29. 34. -Portreti Sargona akadskog *kamen *bronca
  30. 35. Prikaz boginje Ištar, iz akadske faze
  31. 36. -Akadska pločica s kraja III. tisućljeća -Pločica s akadskim pismom iz Amarne
  32. 37. -Marduk
  33. 38. Babilon
  34. 40. -Sargon Akadski 2400. g. p. K. uspostavlja Babilon kao svoju prijestolnicu -Babilu – božja vrata -Nakon kraćeg vremena napretka grad slabi kao središte -U XVIII. st p. K. Hamurabi uzdiže grad do glavnog središta carstva -Pojavom Asiraca Babilon postaje podložan, ali se konstantno i odupire -U VII. st. p. K. Senakerib i, kasnije, Asurbanipal su potpuno pokorili Babilon -Godine 605. g. p.K. uspostavlja se novi Babilon, nakon što je pala Niniva 612. g. p. K. -Nabukodonozor je u VI. st. izgradio Ištarine dveri, Etamenanski hram i Viseće vrtove -Godine 538. Babilon osvaja Kir Veliki i oslobađa Izraelce iz ropstva -Pod vladavinim Kira i njegova sina Darija Babilon postaje centar znanja i znanstve- nog napretka u prvom redu, utemeljujući astronomiju i matematiku kao discipline -Aleksandar Veliki osvaja Babilon 331.g. p. K. i grad ponovno prosperira do njego- ve smrti 323. godine -Grad je potpuno napušten 275. godine
  35. 42. - Rekonstrukcija Babilona
  36. 44. -Sadašnja situacija Babilona
  37. 45. -Babilonski toranj viđen okom umjetnika
  38. 46. -Restaurirani ostaci Babilona
  39. 47. -Semiramidini vrtovi (rekonstrukcija)
  40. 48. -Ilustrativna rekonstrukcija Ištarinih dveri *u noćnom viđenju *u dnevnom viđenju
  41. 49. -Monumentalnost -Simetričnost -Stupnjevanje -Reprezentativnost
  42. 50. -Detalji prikaza *u stanju očuvanosti *restauriranih
  43. 51. -Današnja slika stanja Ištarinih dveri u Babilonu
  44. 52. -Kraljica noći, Ištar (sumerski Inanna) ili Ereškigal XVIII. st. p. K.
  45. 53. -Marduk- u različitim pojavnostima
  46. 54. -Pentagram – babilonski simbol Venere, zvijezde Danice
  47. 55. -Vladar i podanic i -Hijerarhijski način prikazivanja
  48. 56. -Hamurabijeva stela (zakonik) XVIII. st. p. K. -Tzv. crni obelisk
  49. 57. -Nabukodonozorov zapis
  50. 58. -Hamurabi prima zakonik od Boga Sunca -Naglašena simbolika -Frontalnost gornjeg dijela tijela -Plošnost
  51. 59. Prikaz Nabonidusa i valjka s njegovim zapisom
  52. 60. -Kip Europe - Rekonstrukcija Ištarinih dveri
  53. 61. -Nabukadnesar II.
  54. 62. Asirija
  55. 63. -Krajobrazom većim dijelom prevladavaju gorja -Rijeka Tigris i plodna zemlja omogućavali su bujnost vegetacije -Značajna proizvodnja opeka i korištenje mosulskog mramora -Utvrđena je pomrčina sunca 15. lipnja 763.g.p.K., pa je pomoću toga bilo relativno Jednostavno utvrditi kronologiju asirske povijesti -Sredinom trećeg tisućljeća p. K. postoji nekoliko samostalnih gradova u središnjoj Asiriji -Oko 2500.g p. K. postojanje gradova-država Ašura, Ninive i, vjerojatno, Arbele -Oko 2300. g. p. K. Ašur i Ninivu je kontrolirao akadski vladar Maništušu -Početkom II. Tisućljeća Sargon prvi razvija trgovinu kositrom -Sargon I. – u XVIII. st. p. K. -Šamši-Adad I., amorejski vojskovođa zauzima oko 1800. g. p. K. veliki dio Asirije zapadno od Tigrisa, a istočno od Eufrata -Oko 1871. g. p. K. iz Babilonije provaljuje Hamurabi -Indoeuropljani i horijci preko Kavkaza dolaze u Asiriju od XVIII. do XiV. st. p. K. donoseći poznavanje uzgoja i korištenje konja, organizirajući Kraljevstvo Mitani Sredinom XVI. st. p. K. tzv. razdoblje Amarne obilježava vladar Ašur-ubalit -U XIII. st. p. K. Šalmanaser I. vodi prve pohode primijenjujući surove oblike ratovanja -U drugoj polovini XIII. st. p. K. Tukultui Ninurta zauzima i razara Babilon te obnosi u Asiriju kip boga Marduka -Krajem drugog tisućljeća, široka primjena željeza -Vladar Tiglat Pileser sredinom XI. st zauzima Babilon i sukobljava se s aramejcima s kojima traju konstantni sukobi sve do IX. St.
  56. 64. <ul><li>-Vladar Ašur- Narsi-pal II. Sredinom IX. st svoju prijestolnicu premješta u Kallah, </li></ul><ul><li>veliki je osvajač i obnovitelj Ašura i Ninive </li></ul><ul><li>U VIII. Stoljeću Semiramida (Semiramat) osvaja Damask, a izraelsko kraljevstvo </li></ul><ul><li>joj plaća danak </li></ul><ul><li>-Nedugo zatim Urartu jača, a Asirija slabi </li></ul><ul><li>-Krajem VIII. st. Asirija se ponovno širi, pa Šalmanasar V. osvaja Izrael i dopire sve </li></ul><ul><li>do Gaze </li></ul><ul><li>-Sargon II. će kasnije kod Gaze pobijediti i egipćane i utvrđuje Dur Šarukin, </li></ul><ul><li>novu prijestolnicu </li></ul><ul><li>-Početkom VII.st.p.K. Njegov sin Sanherib vraća prijestolnicu u Ninivu i osvaja Babilon </li></ul><ul><li>-Njegov sin Asarhadon će tridesetak godina kasnije zauzeti Memfis </li></ul><ul><li>-Asarhadonov sin Asurbanipal 663. g. p. K. osvaja i Tebu, te prije toga Babilon 648. </li></ul><ul><li>On je bio jedan od rijetkih pismenih vladara </li></ul><ul><li>-Nakon Asurbanipala 612. g. p. K. Babilonci sa saveznicima osvajaju Ašur i Ninivu </li></ul><ul><li>te Asirija prestaje postojati </li></ul>
  57. 66. -Asirska civilizacija je bila naglašeno vojnička, s izraženim ostalom osobinama civilizacije poput zakonodavstva, religije i kulture -Sredinom II. Tisućljeća preuzimaju uporabu kočija od Indoeuropljana -Početkom I. tisućljeća u borbene formacije uvode i konjicu, stalnu vojsku i strane Plaćenike -Preseljavali su stanovništvo osvojenih područja -Lov u šumama sjeverne Sirije i močvarama južne Babilonije bio je posebno Privlačan asirskim vladarima -Asirija je bila apsolutna monarhija, vladar kao predstavnik boga Asura imao je svu moć ali je ipak morao uvažavati stečena prava, plemstvo i religiju -Država je imala središnju vlast, a osvojenim područjima su upravljali vazalski Vladari -Poljoprivreda stočarstvo i trgovina bile su osnovne grane asirske djelatnosti -Vrhovno božanstvo je bog Ašur te Ištar, Ninurta, Šamaš, Adad i Sin, pa su ta božanstva uvjetovala gradnje hramskih zdanja zigurata
  58. 70. -Rekonstrukcija Ninive
  59. 71. -Ostaci Ninive
  60. 72. -Ostaci zidina Ninive -Rekonstrukcija zidina
  61. 73. -Palača Sargona II. u Korsabadu (rekonstrukcija, detalj)
  62. 74. -Rekonstrukcija Palače Sargona II. u Korsabadu
  63. 75. -Detalji s dverima i središnjim dijelom Palače
  64. 76. -Mitsko biće , kao čuvari dveri, detalj palače u Nimrudu
  65. 77. Prikazi mitskih bića pred dverima Sargonove palače
  66. 78. -Rekonstrukcija Asurnasipalove prijestolne dvorane
  67. 79. -Prikaz rušenja pokorene Suze
  68. 80. Tiglath Pileser III. iz Nimruda VIII. st p. K. Sargon II. ( asir. Š aru kin) s a svojim državnim dužnosnikom
  69. 81. Sluge nose prijestolje u Dur Sharukinu -Asurnarsipal II.
  70. 82. -Asurbanipalov lov
  71. 83. -Sennacherib
  72. 84. - Venera, neoasirska umjetnost -Mayanski simbol Venere
  73. 85. _Shalmaneser III. crtež prema reljefu
  74. 86. -Asirski reljef s mitološkim prizorima
  75. 87. Reljef Sargona II. u živoj stijeni
  76. 88. Asirski zarobljenici Asirski vojnici rone pomoću mješina
  77. 89. - Praćkaši
  78. 91. -Marduk (bog) u rajskom cvijetnjaku (ružičnjaku)
  79. 94. -

Views

Total views

4,299

On Slideshare

0

From embeds

0

Number of embeds

1

Actions

Downloads

79

Shares

0

Comments

0

Likes

0

×