Successfully reported this slideshow.
Str. 38


No, balon je kuriozitet (sve do otkrića fotografije koja ce većem broju ljudi pokazati svijet kakav je
odozgo), ...
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

Ante Peterlić

283 views

Published on

Published in: Travel, Entertainment & Humor
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

Ante Peterlić

  1. 1. Str. 38 No, balon je kuriozitet (sve do otkrića fotografije koja ce većem broju ljudi pokazati svijet kakav je odozgo), ali zato su dostupnije naprave koje na nove načine obogaćuju ljudsko gledanje i viđenje. To su tri naprave — građevine koje, ne baš usput rečeno, sve spominje u svojemu Dnevniku i Miroslav Krleža. To je najprije panoptikum, koji je 1791. izumio Jeremy Bentham, dvanaestostranično "voajersko" izdanje, kojega je unutarnji dio bio oblozen staklom, a na dvanaest strana motrio je povlasteni promatrač iz središnjega tornja u kojemu su se nalazili prozori za sve strane.13 Sljedeći izum bila je panorama, koju je 1787. patentirao Irac Robert Barker. On je 1792. otvorio prvu cirkularnu panoramu u Londonu: gledatelj se nalazio u velikoj dvorani u kojoj je zid uokolo njega bio "obložen" osvijetljenim slikama raznih prostora, pa je tako gledatelj imao doživljaj osobne moći obuhvačanja velikog i raznolikog prostora. Treći je pak važan optički izum diorama, u kojoj se gledalac pokreće među slikama. U to doba javljaju se i igracke, npr. thaumathrope, a gladnije oći mogu "pasti" po prostorijama sve većih muzeja, po velikim robnim kućama (od oko 1850), po sve većim izložbama, cijeli jedan grad postaje gledalište (Pariz s kavanama okrenutima prema pješacima)... Nastaje tako i novi tip čovjeka — flaneur, "šetač" koji upija prizore i zvukove grada i postaje paradigmatska figura urbanog mo- derniteta. U tom kontekstu pojava filma nije nesto potpuno strano, pogotovo kad se dođe do novih otkrića, a na prvom mjestu je, dakako, fotografija... Najprije je trebalo, kako je naznačeno, konzervirati prostor, zabiljeziti ga fotografski — kako bismo danas rekli. I taj pothvat moze se shvatiti kao prvi važni datum u tehnološkoj fazi pretpovijesti filma. Na temelju svih znanja — koja smo naveli govoreći o predtehnološkoj fazi — Francuz Joseph- Nicephore Niepce uspio je 1826. ostvariti ono sto bismo mogli nazvati prvom fotografskom snimkom. Niepceovo otkriće kao i dalja otkrića na području fotografije posljedica su vjerovanja, odnosno znanja da je slika u svezi sa svjetlošću koja putuje od predmeta ili, drugim rijećima, da zrake svjetlosti putujući od predmeta stižu do nekoga primatelja (oka) i tamo bivaju na neki način zadržane — tvoreći svoju sliku. Rekli smo do oka, jer tada se jos ne zna dostatno o ulozi središta za vid u mozgu. Ta spo- znaja moze se realizirati pod pretpostavkom da je pronalazivo nešto sto ce prihvatiti i zadržati taj svjetlosni otisak, da ce se svjetlo u nešto "upisati", pa odatle i moguća inačica za fotografiju, odnosno, prijevod s grčkoga, rijeć "svjetlopis"... Uspijeva to, dakle, uciniti Niepce. Izlaze on svjetlu, gotovo cjelodnevnim eksponiranjem, ploču sa svjetlosno osjetljivom otopinom asfaltnoga bitumena u lavandinu ulju. Str. 39 Niepceov pothvat bio je tek provjera i dokaz osnovnih pretpostavki, a dalji korak čini Louis-Jacques-Mande Daguerre. Dvojica Francuza, Niepce i usavršavatelj njegova otkrića Daguerre, ostvarili su preciznu sliku svijeta koja se doimlje kao njegova dvodimenzionalna kopija, a koja nije rezultat djelovanja čovjekova tijela, npr. rezultat rada ruku kao u slikarstvu, nego je tehnicki ostvarena kopija nečega što čovjeku pruža osjetilo vida.

×