Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske

528 views

Published on

Predstavljanje rezultata nacionalnih konzultacija i predloženih mjera za niskougljični razvoj (Pripremio: Vladimir Jelavić dr.sc.)

Published in: Education
0 Comments
1 Like
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total views
528
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
1
Actions
Shares
0
Downloads
9
Comments
0
Likes
1
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske

  1. 1. Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske Predstavljanje rezultata nacionalnih konzultacija i predloženih mjera za niskougljični razvoj Zagreb, 21.05.2013. Pripremio: Vladimir Jelavić dr.sc. Tim autora LEDS projekta (abecednim redom): Višnja Grgasović, Vladimir Jelavić, Marija Jurčević, Zoran Kordić, Robert Pašičko, Davor Vešligaj, Sadra Vlašić, Lin Herenčić
  2. 2. Proces izrade Strategije Okvir utvrđuje smjernice u vezi: • Ciljeva • Vizije • Prioritetnih mjera • Instrumenata provedbe • Procesa izrade Strategije • Indikatora za praćenje uspješnosti provedbe
  3. 3. Nisko-ugljičnom strategijom prema održivom razvoju  Strategija otvara prilike da potakne • • • • • investicijski ciklus, rast industrijske proizvodnje, razvoj novih djelatnosti, konkurentnost gospodarstva otvore nova radna mjesta održive perspektive
  4. 4. Vremenski strateški horizont 1. Kyotsko razdoblje LEDS projekt 2012.  2. Kyotsko razdoblje, EU cilj 20-20-20 20 2020. Okvirni cilj EU do 2030. 2030. Okvirni cilj prema nisko-ugljičnom gospodarstvu 2050. Obveze Priloga 1 Kyotskog protokola -5% u odnosu na 1990. Obuzdavanje porasta emisije ETS EU -21% ne-ETS HR +11% u odnosu na 2005. EU, - 40% u odnosu na 1990. Stabilizacija i smanjenje emisije, EU 80 – 95% u odnosu na 1990.
  5. 5. Nepoznanice       Trajanje financijsko-gospodarske krize Globalni utjecaj na energetiku proizvodnje tekućeg i plinskog goriva iz škriljevaca Uspjeh globalnog dugoročnog dogovora 2015. (UNFCCC COP-21 Pariz) Komercijalizacija tehnologije hvatanja i geološkog skladištenja CO2 (CCS) Upotreba nuklearne energije Razvoj i primjena novih tehnologija
  6. 6. Hrvatska – struktura emisije CO2-eq 2010.
  7. 7. Pristup u izradi okvira za Strategiju - Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublaženja klimatskih promjena 2012.-2016. (javna rasprava u tijeku)
  8. 8. Sektorske radionice GRUPNI RAD STRUKTURA EMISIJA SWOT ANALIZA SEKTORA PRJEDLOG MOGUĆI MJERA IZBOR PRIORITETNIH MJERA KROZ KRITERIJE ODRŽIVOSTI RASPRAVA O PREPREKAMA I FINANCIRANJU
  9. 9. Jedna od poruka radionice
  10. 10. Analize mjera • • • • • • • Troškovi smanjenja emisije Potencijal smanjenja Nova radna mjesta Trošak države Prihod države Utjecaj na zdravlje Utjecaj na ruralni razvoj
  11. 11. Porast BDP-a, ukupne potrošnje energije (TPES) i potrošnje električne energije (GES) 2015-2020 BDP Prije krize LEDS TPES Prije krize LEDS GES Prije krize LEDS 2020-2030 2030-2050 5 5 - 1,7-3,5 1,7-2,5 1,7-1,8 2,3 2 - 0.9-2,0 1 0,5 3,3 3,3 - 1,0-1,4 1,6-2,0 2
  12. 12. Hrvatska sa scenarijem -80% u odnosu na 1990.
  13. 13. Emisija do 2050. za scenarij -80%
  14. 14. Mjere i vizija
  15. 15. Energetika i industrija  Le (opcija koja ostaje otvorena)         Udio obnovljivih izvora energije do 80% u 2050. (vjetar, hidro, solarna energija,¸biomasa, geotermalna) Velike termoelektrane i najveći industrijska postrojenja s odvajanjem i skladištenjem CO2 (CCS) Visoko-učinske kogeneracije u gradovima Izgradnja sustava za pohranu energije Razvoj mreža za decentralizirane sustave ‘Pametna energetika – pametno upravljanje proizvodnjom, potrošnjom, mrežom, mjerenjima Korištenje biomase ne smije ugroziti principe održivog gospodarenja šumom Novi industrijski proizvodi manjeg ugljičnog otiska
  16. 16. Promet - Električna osobna vozila do 50% u 2050. Korištenje biogoriva i bioplina u svom oblicima transporta Hibridna vozila s punjenjem Korištenje vodika i gorivih ćelija Teretni prijevoz na električni pogon i CNG Logistika gradova bez emisije CO2 u 2050. Gradski prijevoz u 2050. potpuno bez konvencionalnih vozila Do 2030. oko 30% teretnog prijevoza prebaciti na željeznički Glavnina prijevoza putnika na srednjim udaljenostima trebala bi biti željezničkim prometom do 2050.
  17. 17. Zgradarstvo     Obnova zgrada postojećeg fonda 3% godišnje Nova gradnja s blizu nulte energetske potrošnje, oko 25 kWh/m2 god U 2050. godini obnovljen čitav stambeni fond s gubicima 2530 kWh/m2 god Obnovljivi izvori u energetskoj potrošnji do 80%, najviše biomase i sunčeve energije
  18. 18. Poljoprivreda     održivo gospodarenje poljoprivrednim područjima (primjena novih tehnologija, orijentacija na organsku proizvodnju, zadovoljan poljoprivrednik i kupac) ekološka proizvodnja (razvoj ruralnih krajeva, povratak mladog stanovništva, uspostavljanje biološke ravnoteže, brendiranje Hrvatske kao regionalnog lidera u eko proizvodnji) integralni pristup razvoju poljoprivrede (sukladno politici EU, poštivanje svih poljoprivrednih mjera u skladu s parametrima održivog razvoja) samoodrživost (postizanje stupnja samoodrživosti i konkurentnosti, samoodrživost u proizvodnji hrane, razvijanje sektora uz poštivanje mjera zaštite okoliša)
  19. 19. Otpad   sanirana odlagališta (sanirati postojeća odlagališta otpada) potpuna oporaba otpada (što više uređaja za obradu i oporabu otpada, korištenje postojećih postrojenja za oporabu otpada (cementare), sav selektivno sakupljen otpad iskorišten u energetske svrhe)
  20. 20. Šumarstvo   održivo gospodarenje šumama (odgovorno planiranje uz usuglašavanje sa svim drugim važnim sastavnicama okoliša, održivo gospodarenje koje zadovoljava zahtjeve sektora šumarstva, energetike, zaštite okoliša, očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i dr.) Šumarstvo kao trajni odliv emisija CO2 (odliv veći od referentne vrijednosti za gospodarenje šumom)
  21. 21. Turizam      iskorištavanje vlastitih resursa (hrane, vode...) – poticanje eko proizvodnje obnovljivi izvori energije kao sastavni dio potrošnje energije u turizmu brendiranje „zelene Hrvatske“ – zemlja koja svoj razvoj bazira na održivim načelima, sektor koji ne utječe negativno na okoliš, svojim djelovanjem promovira održivi razvoj; zeleni turizam razvijen zdravstveni turizam
  22. 22. Instrumenti         Regulativa Norme Kvote i trgovanje emisijskim jedinicama Poticaji Dobrovoljni sporazumi Promidžba za podizanje kolektivne i individualne svijesti Slobodno tržište Institucionalno-organizacijski okvir koji omogućava međusektorsku suradnju i sinergiju
  23. 23. Zaključak       Ciljeve je u energetici moguće postići postojećim i predvidivim novim tehnologijama Potrebne su značajne promjene u svim sektorima Instrumenti moraju biti mnogobrojni Potrebna je snažna i kontinuirana politička podrška za promjene Značajne strukturalne promjene u svim sektorima zahtijevaju nove organizacijske i institucionalne oblike Promjena obrasca ponašanja temeljni je element uspjeha
  24. 24. Najbolji način da predvidite budućnost je da je stvorite Peter F. Drucker otac modernog menadžmenta
  25. 25. Klimatska konferencija u Kopenhagenu 2009., COP16
  26. 26. Hvala na pažnji  Uži tim za izradu Okvirne strategije projekta LEDS Zoran Kordić, Vladimir Jelavić, Robert Pašičko, Davor Vešligaj Sandra Vlašić, Višnja Grgasović, Daniela Charrington Foto: Inia Herenčić

×