Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

Ur Jurin 2e

617 views

Published on

Published in: Education, Travel, Technology
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

Ur Jurin 2e

  1. 1. UR Analiza vanjskog oblika grada i unutarnjeg rasporeda zgrada Ivan Jurin, 2.E
  2. 2. Općenito o Uru • Ur je grad smješten u južnoj Babiloniji. Danas je to moderni Tell el-Mukayyar u Iraku. Sam grad poznat je po još uvijek netaknutom ziguratu. Bio je svetište božice mjeseca imenom Nanna u sumerskoj mitologiji. Hram je izgrađen 2100. pr. Kr. za vladavine Ur-Nammua. Visok je 21 metar. Ur je mjesto gdje je niknulo prvo (klinasto) pismo, gdje sežu počeci astronomije i matematike, umjetnosti i obrta. • Prema povijesnim dokazima, Ur je bio naseljen već oko 4300. pr. Kr., no grad nije cijelo vrijeme bio naseljen. Do 3400. pr. Kr. Ur biva kroz jedno dulje razdoblje poplava razoren i uništen. Do 2600. pr. Kr. kultura se diže iz pepela te se manje zajednice povezuju, ponovno se uspostavlja grad, grade se irigacijski sustavi da bi se spriječile poplave u kišnim razdobljima. Konačni oblik Ur dobiva oko 2300. godine. hr.wikipedia.org/wiki/Ur
  3. 3. Opis pozicije i veličine grada • Geografske koordinate: 30°57′45″N,46°6′11″E • Površina: 0,72 km2
  4. 4. Analiza vanjskog oblika grada • Ur je bio omeđen zidinama • Po debljini i obliku zidova iz tlocrta se također može zaključiti kako su dijelovi zidina nastajali u različitim vremenskim razdobljima (najmanje tri različita tipa zidina: donje zidine, gornje lijeve i gornje desne zidine)
  5. 5. Analiza vanjskog oblika grada • Glavni ulaz u grad bio je s istočne strane, što se može vidjeti kao penetracija u zidinama pa bi svatko tko bi ušao u tu “penetraciju” bio omeđen zidinama, te laka meta Urske obrane
  6. 6. Analiza vanjskog oblika grada • Grad je nepravilnog oblika, sličnog ljudskom srcu, što se vidi iz priloženog.
  7. 7. Analiza vanjskog oblika grada • Oblik grada diktirala je uzvisina na kojoj se nalazi
  8. 8. Analiza vanjskog oblika grada • Ur je bio omeđen zidinama • Po debljini i obliku zidova iz tlocrta se također može zaključiti kako su dijelovi zidina nastajali u različitim vremenskim razdobljima (najmanje tri različita tipa zidina: donje zidine, gornje lijeve i gornje desne zidine) • Glavni ulaz u grad bio je s istočne strane, što se može vidjeti kao penetracija u zidinama pa bi svatko tko bi ušao u tu “penetraciju” bio omeđen zidinama, te laka meta Urske obrane • Grad je nepravilnog oblika, sličnog ljudskom srcu, što se vidi iz priloženog. • Oblik grada diktirala je uzvisina na kojoj se nalazi
  9. 9. Analiza unutarnjeg rasporeda zgrada • Iako se sam Ur nalazio na povišenome, također se i središte Ura(gdje je smješten i Zigurat) nalazi na povišenome u odnosu na grad
  10. 10. Analiza unutarnjeg rasporeda zgrada • Povišeni dio grada podsjeća na Akropolu u Ateni. Akropola ima = Pantenon dok Ur ima Zigurat
  11. 11. Analiza unutarnjeg rasporeda zgrada • U gradu se vide ostaci skupova kuća od kojih je velika većina nepravilnog oblika i zbog neplanirane gradnje, ali većinom zbog maksimalne iskoristivosti brdovitog terena. Kao primjer tu vidimo oblik središta Ura, koji ima svoje zidine nepravilnog oblika najviše zbog oblika terena
  12. 12. Analiza unutarnjeg rasporeda zgrada • Također su neke kuće u gradu nastale uz ulice koje vode prema = vratima grada pa su svoj nepravilni oblik dobile zbog prilagođavanja obliku ulice
  13. 13. Analiza unutarnjeg rasporeda zgrada • Istovremeno su se neke ulice provlačile između razbacanih kuća = pa su i one dobile svoj nepravilni oblik
  14. 14. Analiza unutarnjeg rasporeda zgrada • Iako se sam Ur nalazio na povišenome, također se i središte Ura(gdje je smješten i Zigurat) nalazi na povišenome u odnosu na grad • Povišeni dio grada podsjeća na Akropolu u • Da zaključimo, Ur je nastao tako da Ateni. Akropola ima Pantenon dok Ur ima Zigurat su se zasebno planski gradile naseobine, no kako su bile građene • U gradu se vide ostaci skupova kuća od kojih je velika većina nepravilnog oblika i zbog u različitim vremenskim neplanirane gradnje, ali većinom zbog razdobljima, onaj koji je drugi maksimalne iskoristivosti brdovitog terena. projektirao naseobinu morao se Kao primjer tu vidimo oblik središta Ura, koji prilagođavati obliku terena kojeg je ima svoje zidine nepravilnog oblika najviše zbog oblika terena dobio na raspolaganju. Taj oblik je • Također su neke kuće u gradu nastale uz ulice ovisio o reljefu, rasporedu ulica i koje vode prema vratima grada pa su svoj drugih objekata nepravilni oblik dobile zbog prilagođavanja obliku ulice • Istovremeno su se neke ulice provlačile između razbacanih kuća pa su i one dobile svoj nepravilni oblik
  15. 15. Literatura i slike • dr. Jadranka Damjanov, “Likovna umjetnost, II. Dio”, Školska knjiga, Zagreb, 2007. godine • http://hr.wikipedia.org/wiki/Ur • http://earth.google.com/download-earth.html • http://stable.toolserver.org/geohack/geohack.php?pagename=Ur&params=30_57_45_N_4... • http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/2f/World_map_model.png • http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/74/Heart.jpg • www.payvand.com/news/06/dec/1161.html • http://static.panoramio.com/photos/original/7058642.jpg

×