Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

Presentation, Katja Lautar, joint SIGMA ReSPA PIFC regional conference, Skopje, 19 September 2019, BSC

6 views

Published on

Presentation on ensuring alignment between policy planning and financial planning: experience from Slovenia (BSC), Katja Lautar, SIGMA expert, joint SIGMA-ReSPA PIFC regional conference for EU candidate countries and potential candidates, Skopje, 19 September 2019.

Published in: Government & Nonprofit
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

Presentation, Katja Lautar, joint SIGMA ReSPA PIFC regional conference, Skopje, 19 September 2019, BSC

  1. 1. © OECD Peta regionalna konferencija na temu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru Obezbjeđivanje usklađenosti planiranja javnih politika i finansijskog planiranja: Iskustvo Slovenije Katja Lautar Šefica Službe za fiskalnu i ekonomsku politiku Ministarstvo finansija Slovenije Skoplje 19. septembar 2019.
  2. 2. © OECD Sadržaj: Strateško planiranje Budžet / MTBF RIA Razmatranje slovenačkog iskustva sa (postepenim) uspostavljanjem procesa i sistema kojima se osigurava usklađenost između strateškog planiranja, izrade pojedinačnih javnih politika i finansijskog/budžetskog planiranja.
  3. 3. © OECD • Površina: 20,273 km2 • Glavni grad: Ljubljana • Stanovništvo: 2 miliona • Članica EU - maj 2004. • Europodručje - januar 2007. • Šengenski prostor - decembar 2007. • Članica OECD (maj 2010) O Sloveniji: Ključni statistički podaci i indikatori 2019. Source: UMAR and *SORS, realease Source: SORS, *ESA methodology Source: AJPES, SORS 2 Stvarni rast (%) 2016 2017 2018* 2019f 2020f Bruto domaći proizvod 3.1 4.9 4.5 3.4 3.1 Izvoz 6.4 10.7 7.2 5.1 5.3 IUvoz 6.6 10.3 7.7 6.0 5.8 Privatna potrošnja 3.9 1.9 2.2 2.9 2.4 Bruto investicije u fiksni kapital -3.7 10.7 10.6 7.7 7.0 Državna potrošnja 2.7 0.5 2.6 2.2 1.9 Godišnji rast (%) 2016 2017 2018 2019f 2020f Zaposlenost prema SNA 1,8 2,9 3,0 2,0 1,0 Stopa nezaposlenosti (MOR, u %) 8,0 6,6 5,1 4,3 3,9 Zarada po zaposlenom (realna, bruto) 2,0 1,3 1,6 3,3 3,5 Produktivnost (BDP po zaposlenom) 1,3 1,9 1,5 1,4 2,1 Jedinični trošak radne snage)* 1,8 1,3 2,5 3,7 3,4 Inflacija (na kraju godine) 0,5 1,7 1,4 2,2 2,2 % BDP 2016 2017 2018 2019f 2020f Javni bilans* -1.9 0.0 0.7 0.9 1.0 Javni dug* 78.7 74.1 70.1 65.4 61.3 Dec_2016 Dec_2017 Dec_2018 Jan _2019 Maj_2019 Ukupna zaposlenost 824.485 856.201 887.170 881.245 896.129 Ukupni broj zaposlenih u javnom sektoru 235.841 236.676 240.035 239.365 241.567 % javnog sektroa u ukupnoj zaposlenosti 28,6 27,6 27,1 27,2 27,0
  4. 4. Strategija razvoja Slovenije 2030. Vizija, 5 strateških usmjerenja, 12 ciljeva ŠTA je sa prioritetima razvoja, prioritetima za ulaganja, institucionalnim okvirom i strukturnim promjenama? Program razvojnih prioriteta i politika Nacionalni program reformi Program stabilnosti = Fiskalna strategija u sklopu 4g. MTBF Državni budžet, opštinski budžeti, Fond zdravstvenog osiguranja, Fond penzijskog i invalidskog osiguranja → GG ili S.13 Operativni programi Izvještaj o razvoju (IMAD) Makroekonoms ke prognoze (IMAD) Preporuke konkretno za Sloveniju - CSR Pakt za stabilnost i rast EU 2020 Slovenačko strateško planiranje u okviru EU (aspekt javnih finansija)
  5. 5. Slovenački model razvojnog planiranja
  6. 6. Glavni ciljevi i strateška usmjerenja
  7. 7. Glavne komponente sistema za kreiranje politika i za strateško planiranje (institucije) Vlada predlaže Narodnoj skupštini usvajanje zakona, nacionalnog budžeta, nacionalnih programa i drugih opštih pravnih akata kojima se određuje glavni sadržaj i dugoročne političke smjernice za svaku do oblasti u nadležnosti države. Vlada usmjerava državnu upravu preko ministarstava (13resora +2 bez portfelja: jedan je GODEUCP). Uredba o razvojnom planiranju i pripremi budžeta Usklađenost strateškog planiranja sa pripremom budžeta: GODEUCP & MF POSLOVNIK Vlade Republike Slovenije Vladina služba za zakonodav stvo Generalni sekretarijat 6
  8. 8. God. 3God. 0 God. 1 Ukupni rashodi Servisiranje duga + drugi rashodi u skladu sa zakonom Ograničenost resursa (koji se dodjeljuju sektorima /ministarstvima/strate gijama/programima) Finansiranj e postojećih programa Ukupni diskrecioni rashodi Uštede od efikasnosti Osnovna dodjela Dodatna sredstva za finansiranje novih programa Konceptualni okvir za srednjoročno planiranje – manevarski prostor za (nove) programe, mjere? Rezime na osnovu MMF-a
  9. 9. Povezivanje strategija i budžetiranja (pristup ↓↑) Mjere, strukturne politike i njihovi efekti, finansijski efekti Strateška : SDS, PDPP, programi Faza odlučivanja: MTBF Faza izrade državnog budžeta (1/2 GG) Zakonodavna faza(usvajanj e u Parlamentu) Implementacija i izvršenje u god. t RIA - funkcija Evaluacija, PBB Puna usklađen ost
  10. 10. Usklađivanje srednjoročnog programskog okvira i strateškog planiranja kroz procjenu Makroekonomske procjene Fiskalne procjene/fond Ograničenja potrošnje na nivou politika PBB & programska klasifikacija su korisni alati Sektorski zahtjevi ↑ „želja“ ili realnost Tehnički/finansijski aspekt - MF Aspekti koji se tiču politika - LM + GODEUCP (uloga?) Kvalitetne procjene Prognoze naspram brojčanih ciljeva, uticaja mjera/ investicija Prihodi, dug, rashodi (1), ocjene uticaja, multiplikatori zasnovani na politikama Fiskalna politika, upravljanje dugom, politika javne potrošnje u odnosu na komponentu rasta? Prostor za nove „troškove“, novi uticaji na brojčane ciljeve iz strategije/programa Ključne izmjene politika – strukturne promjene – novi/bolji indikatori Trend rashoda, pregled potrošnje, procjena politika Procjena i ocjena politika i programa, planiranje investicija Sektorske strategije, investiciona politika – obavezna procjena „sa stanovišta novca“ + sve nove ideje/propisani brojčani ciljevi ALI.. Strukturiran, regulisan proces: kombinacija aspekta koji se odnosi na politike i tehničkog-stručnog aspekta
  11. 11. Uputstva za primjenu Poslovnika Vlade RS • Trenutno, Generalni sekretarijat provjerava procjene RIA i instrumente regulatornog upravljanja + neophodno samo mišljenje MF 10 ZAKON PROCJENA STANJA I RAZLOGA CILJEVI, PRINCIPI I GLAVNA RJEŠENJA PROCJENA FINANSIJSKIH POSLJEDICA INDIKATIVNI IZNOS SREDSTAVA ZA IMPLEMENTACIJU OPIS ARANŽMANA U DRUGIM PRAVNIM SISTEMIMA PROCJENA POSLJEDICA
  12. 12. Procjena uticaja i posljedica: Za životnu sredinu, uklj. aspekte koji se tiču prostora i zaštite Za ekonomiju Administrativni: procedure + obaveze Za dokumente o razvoju i planiranju Važne okolnosti u vezi … Učešće javnosti Društvene posljedice 11
  13. 13. Član 8b: Elementi predloga zakona: Poslovnik Narodne skupštine, procjena posljedica u pojedinačnim oblastima: 12 • Posljedice po životnu sredinu, uklj. aspekte koji se tiču prostora i zaštite • Posljedice po ekonomiju, naročito MSP, kao i po konkurentnost • Samo administrativne posljedice, nema nadzora • Finansijske implikacije po državni budžet i druge javne fondove Budžet Planiranj e razvoja Odobrenj e Gen. sek/ MF Društve ni
  14. 14. Primjer Slovenije: Ko šta radi? • Godišnji plan Vlade: zakoni, propisi, strategije upravljanja obavezama (mjesečni izvještaji), uloga MPA (nema kontrole kvaliteta) • Ministarstvo finansija: Direktorat za budžet + fiskalna jedinica: fiskalne prognoze, priprema budžeta, strukturni bilans (fiskalno pravilo), predlog ekonomske politike i strukturnih mjera, nacrti pravnih dokumenata, nacrti strateških dokumenata, (NRP, SP, memorandum za državni budžet) • IMAD: makroekonomske prognoze, efekti mjera, potencijalni BDP, naknadna (ex-post) procjena fiskalne politike, izrada nacrta makro-poglavlja u PS, NRP i memorandum • Fiskalni savjet: Ex ante & ex post procjena fiskalne politike • Resorna ministarstva: sektorske mjere i predlozi zakona ALI i strategije, preduslovi za fondove EU (+200) • GODECP danas nema jasnu ulogu u pogledu razvoja: SDS + SDG…
  15. 15. Prva faza u pripremi budžeta: Utvrđivanje ukupne gornje granice za budžet i Vladine programe= SP &MTBF Druga faza u pripremi budžeta: Detaljna priprema potprograma, projekata i aktivnosti resornih ministarstava MAKROEKONOMSK A PROGNOZA 1. sesija Vlade na temu budžeta GORNJE GRANICE RESORNA MINISTARSTVA Predlozi u skladu sa prioritetima ZAVRŠNI PREGOVORI Budžet se dostavlja Parlamentu 2. sesija Vlade na temu budžeta Vlada usvaja budžet Rashodi NE samo B.9 (±) brojčani cilj Procjena prihoda Limiti javne potrošnje (5 klasifikacija) + PRIORITETI Primjer Slovenije: Proces pripreme budžeta DBP (za ukupnu GG) se šalje EK
  16. 16. UREDBA o dokumentima razvojnog planiranja i postupcima za pripremu državnog budžeta Uređuje: 1. način izrade razvojnih dokumenata, 2. izradu politika i utvrđivanje nacionalnih razvojnih prioriteta 3. postupke i dokumente za pripremu državnog budžeta i njegovih izmjena, rebalansa budžeta i drugih dokumenata koji se odnose na te akte. • Primjenjuje se i kad je u pitanju priprema vladinih stavova o dokumentima razvojnog planiranja na nivou Evropske unije i međunarodnih organizacija i druge obaveze na međunarodnom planu. • Relevantnim propisima se mora zahtijevati da budžetske komponente budu u skladu sa državnim politikama i prioritetima sadržanim u strateškim planskim dokumentima • Definisanje hijerarhije dokumenata i jasnih odgovornosti
  17. 17. Kako se može/bi trebalo povezati javne finansij0 i plan razvoja? • Obavezivanje institucija, nadzor i vlasništvo vlade • Mapiranje svih strateških i sektorskih ciljeva i ishoda (kao i mogućih preduslova za kohezionu politiku) • Njihovo povezivanje sa fiskalnim rashodima: utvrđivanje limita na nivou politika • PBB je bio u fokusu kao veza između javnih finansija i Plana razvoja • Jačanje budžetskog okvira i utvrđivanje (jasnih) prioriteta Ključni „tekući procesi“: „Lakše reći nego učiniti“  Programsko budžetiranje i strateško planiranje (treba mjeriti, ostvarivanje opštih/užih ciljeva, da li je dovoljno SMART?)  Strukturne mjere: tržište rada, penzije, zdravstvo …  Jačanje kapaciteta za implementaciju strategija i za mjerenje ostvarivanja rezultata (RIA, PBB…fiskalni/ finansijski aspekti)  Modernizovanje budžetskog sistema kako bi se bolje podržali oni Ponovno razmotriti aspekte za Sl:
  18. 18. Koliko su važne procjene regulatornog uticaja- RIA u obezbjeđivanju usklađenosti strateškog planiranja i pripreme budžeta?  Vlade obično troše više nego što mogu da obezbijede/naplate poreza  Loša analiza efekata (uklj. fiskalne) može da dovede do rizika za implementaciju politika (politike za koje nema sredstava)  Procjene RIA pomažu u donošenju pojedinačnih odluka o pojedinačnim politikama i u izradi i planiranju budžeta. Time se smanjuje rizik od politika za koje nema sredstava za finansiranje.  One povezuju srednjoročno planiranje i razvoj  Donosioci odluka se obavezuju kroz ekonomsku politiku, manje prostora za političko manevrisanje.  Transparentnost i “lakoća" fiskalnog planiranja sa jasnim prioritetima i ciljevima.
  19. 19. Ključna pitanja i teme • Potreba za postojanjem adekvatnog regulatornog i metodološkog okvira koji prepoznaje potrebu za punom usklađenošću različitih vladinih planova. • Propis/zakon naspram političke posvećenosti. Zašto to ne funkcioniše uspješno? • Jasnoća statusa i uloge/hijerarhija različitih planova (budžet, sektorske strategije, planovi rada itd.) • Jasnoća u pogledu uloga i odgovornosti različitih aktera u sklopu vlade • Funkcionalan sistem RIA koji bi trebalo da pomogne unapređenju kvaliteta pojedinačih politika i da potkrijepi pripremu budžeta (procjena fiskalnog uticaja) • Programsko budžetiranje i sektorske strategije 18
  20. 20. Hvala na pažnji! katja.lautar@mf-rs.si Promjena značajno psihološki utiče na ljudski um. Oni koji se plaše vide je kao prijetnju, zato što znači da se stvari mogu pogoršati. One koji se nadaju ona podstiče, zato što bi se stvari mogle poboljšati. One koji su sigurni ona inspiriše, zato što izazovi postoje da bi se stvari unapređivale. King Whitney Jr.

×