1.
Jezični savjeti

2.
Nives Opačić

3.
bih / bi <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ja bih željela. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ja bi željela. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Ja bih željela. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Oblici aorista glagola biti: </li></ul><ul><li>ja bih mi bismo </li></ul><ul><li>ti bi vi biste </li></ul><ul><li>on,ona,ono bi oni bi </li></ul><ul><li>Dakle,nije dobro: </li></ul><ul><li>Mi bi mijenjali plan. </li></ul><ul><li>Vi bi htjeli putovati. </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>Mi bismo mijenjali plan. </li></ul><ul><li>Vi biste htjeli putovati. </li></ul>

4.
biti će / bit će <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Marko će biti na moru do subote. </li></ul><ul><li>ili </li></ul><ul><li>Biti će na moru do subote. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Bit će na moru do subote. </li></ul><ul><li>Točno je i: </li></ul><ul><li>Marko će biti na moru do subote. </li></ul><ul><li>i: </li></ul><ul><li>Bit će na moru do subote. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Ako se glagolska enklitika ću, ćeš, će... u tvorbi futura I. nađe ispred infinitiva, on ostaje nepromijenjen. Ako se infinitiv nađe ispred te enklitike, otpada krajnje i u infinitivu. </li></ul><ul><li>Dakle,nije dobro: </li></ul><ul><li>Uživati će. Vratiti će se. </li></ul><ul><li>Nego: </li></ul><ul><li>Uživat će. Vratit će se. </li></ul>

5.
pišemo zadaćnicu / pišemo zadaću <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Sutra pišemo školsku zadaćnicu iz hrvatskoga. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Sutra pišemo školsku zadaću iz hrvatskoga. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Sutra pišemo školsku zadaću iz hrvatskoga. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Zadaćnica je bilježnica, teka u koju se pišu školske zadaće, pismeni radovi. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Dovršite zadaće i zatvorite zadaćnice ! </li></ul>

6.
brodom / s brodom <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Vožnja s brodom bila je naporna. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Vožnja brodom bila je naporna? </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Vožnja brodom bila je naporna. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Ako instrumentalom izražavamo sredstvo , ne upotrebljavamo prijedlog s . </li></ul><ul><li>Dakle,nije dobro: </li></ul><ul><li>Vozimo se s vlakom. Vozimo se s tramvajem. </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>Vozimo se vlakom. Vozimo se tramvajem. </li></ul>

7.
koji / kojega <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>To je film koji svakako vrijedi vidjeti. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>To je film kojeg svakako vrijedi vidjeti. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>To je film koji svakako vrijedi vidjeti. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Uz imenice muškoga roda koje znače što neživo nominativ i akuzativ oblikom se podudaraju. </li></ul><ul><li>Dakle, ne: </li></ul><ul><li>To je prijedlog kojega treba razmotriti. </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>To je prijedlog koji treba razmotriti. (NEŽIVO!) </li></ul><ul><li>Ali, dobro je: </li></ul><ul><li>To je čovjek kojega smo zaposlili. (ŽIVO!) </li></ul>

8.
da / s namjerom da <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Učinio je to s namjerom da se istakne. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Učinio je to da se istakne. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Učinio je to da se istakne. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Spomenuta rečenica već je namjerna (radi čega?, zašto?, s kojom svrhom?, s kojom namjerom) i to izriče namjerni veznik,u ovom slučaju da </li></ul><ul><li>Dakle, nije potrebno: </li></ul><ul><li>Seljaci čiste korov s namjerom da pripreme zemlju za poljske radove. </li></ul><ul><li>Dostatno je: </li></ul><ul><li>Seljaci čiste korov da pripreme zemlju za poljske radove. </li></ul>

9.
obzirom da / s obzirom na to da / s obzirom da <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>S obzirom da ste prekršili propis... </li></ul><ul><li>Obzirom da ste prekršili propis... </li></ul><ul><li>S obzirom na to da ste prekršili propis... </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>S obzirom na to da ste prekršili propis... </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Izričaj glasi: s obzirom na , no ako se objekt ne javlja (kao u navedenim primjerima), prije zavisne rečenice ubacuje se to . </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>S obzirom na okolnosti, s obzirom na uvjete... </li></ul><ul><li>Ali: </li></ul><ul><li>S obzirom na to da ste prekršili propis... </li></ul>

10.
definitivno <ul><li>Što je dobro? </li></ul><ul><li>On je definitivno najpametniji učenik u razredu. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On je najpametniji učenik u razredu. </li></ul><ul><li>Dobro je: </li></ul><ul><li>On je najpametniji učenik u razredu. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Sklopovi poput definitivno najpametniji nastali su oponašanjem engleskog jezika. </li></ul><ul><li>Prilog definitivno znači konačno, zaključno, završno,zauvijek (ne pristaje u spomenutu rečenicu, to je tek uvezena poštapalica) </li></ul><ul><li>Znači,ne treba reći ni: </li></ul><ul><li>To je bila definitivno loša odlika. (bolje: u svakom pogledu ) </li></ul><ul><li>To definitivno nije moj izbor. (Bolje: nipošto ) </li></ul>

11.
dizel-gorivo / dizelsko gorivo <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Poskupjelo je dizel-gorivo. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Poskupjelo je dizelsko gorivo. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Poskupjelo je dizelsko gorivo. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Ako u sklopu dviju imenica prva ostaje nesklonjiva, bolje je od nje načiniti pridjev kad je to moguće </li></ul><ul><li>Znači: </li></ul><ul><li>od bejzbol-palice bolja je bejzbolska palica ili palica za bejzbol,od lož-ulja bolje je loživo ulje ili ulje za loženje </li></ul><ul><li>Isto tako: </li></ul><ul><li>dizelski motor i dizelsko gorivo </li></ul>

12.
vaterpolo dvoboj / vaterpolski dvoboj <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>U nedjelju se održava vaterpolski dvoboj između Mladosti i Juga. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>U nedjelju se održava vaterpolo dvoboj između Mladosti i Juga. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>U nedjelju se održava vaterpolski dvoboj između Mladosti i Juga. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Ako se od imenice može učiniti pridjev, u hrvatskome je bolje izraziti se na taj način. Ne treba oponašati konstrukcije stranih jezika. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>vaterpolski dvoboj, vaterpolska utakmica, kao što je, uostalom, i nogometni dvoboj, nogometna utakmica. </li></ul>

13.
donešen / donesen <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Jučer je donešen novi zakon o radu. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Jučer je donesen novi zakon o radu. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Jučer je donesen novi zakon o radu. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagol donijeti može imati dva lika za glagolski pridjev trpni: stariji oblik donijet i danas uobičajen donesen . Oblik donešen ne ulazi u hrvatski standardni jezik. </li></ul><ul><li>Dakle, nije dobro reći: </li></ul><ul><li>Donešen je zakon. </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>Donesen je zakon. </li></ul><ul><li>Donesena je odluka. </li></ul>

14.
dva / dvaju (dvije / dviju) <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Održava se šahovski turnir dva grada. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Održava se šahovski turnir dvaju gradova. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Održava se šahovski turnir dvaju gradova. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Brojevi su promjenljive riječi pa ih treba sklanjati. Genitiv broja dva glasi dvaju. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Prijateljska utakmica dvaju klubova pamtit će se po sjajnim zgodicima. </li></ul><ul><li>Predstavnici dviju zemalja potpisali su sporazum. </li></ul>

15.
jedanputa / jedanput <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Jedanputa smo bili u Crikvenici. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Jedanput smo bili u Crikvenici. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Jedanput smo bili u Crikvenici. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Uz redne brojeve, zamjenice i uz izraz jedan jedini upotrebljava se put , npr. prvi put, svaki put, jedan jedini put. </li></ul><ul><li>I uz jedan dobro je upotrijebiti put, a ne dvojinu puta . (jedanput) </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Jedanput smo posjetili Opatiju i odlučili smo doći još koji put. </li></ul>

16.
sve / svih <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Pozdravljam sve u studiju. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Pozdravljam svih u studiju. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Pozdravljam sve u studiju. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Zato što akuzativ neodređene zamjenice svi glasi: sve . </li></ul><ul><li>Podsjetimo se: svi, svih, svima, sve itd. </li></ul><ul><li>Dakle,ne: </li></ul><ul><li>Svih vas vidim. </li></ul><ul><li>Svih nas je razočarao . </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>Sve vas vidim. </li></ul><ul><li>Sve nas je razočarao. </li></ul>

17.
(vi u) svojoj / (vi u) vašoj <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>U svojoj knjizi pišete o moru. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>U vašoj knjizi pišete o moru. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>U svojoj knjizi pišete o moru. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Povratno-posvojna zamjenica svoj ista je za sva lica jednine i množine ako se radnja vraća na isti subjekt. </li></ul><ul><li>Dakle, nije dobro: </li></ul><ul><li>Ja u mojoj knjizi, ti u tvojoj itd. </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>Ja u svojoj, ti u svojoj, mi u svojoj... </li></ul>

18.
putem / putom <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Za onim putem nalazi se koliba. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Za onim putom nalazi se koliba. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Za onim putom nalazi se koliba. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Instrumental imenice put glasi putom / putem . </li></ul><ul><li>Kad se odnosi na stvarni put, stazu – putom . </li></ul><ul><li>Za imenicu put u prenesenom značenju (način, sredstvo, mogućnost da se dođe do čega) – putem . </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Za onim putom nalazi se koliba. </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>Svatko ide svojim putem </li></ul>

19.
šema / shema <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ova se šema nalazi u priručniku. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ova se shema nalazi u priručniku. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Ova se shema nalazi u priručniku. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Imenica shema potječe iz grčkoga jezika, gdje shema, shematos znači lik, oblik, držanje. Sve takve riječi u hrv. stand. jez. zadržavaju početni suglasnički skup sh- : shematski, shematizam... </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Shematski je prikaz na drugoj stranici. Je li vam shema jasna? </li></ul>

20.
značaj / značenje <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ova odluka ima presudan politički značaj . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ova odluka ima presudno političko značenje . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Ova odluka ima presudno političko značenje . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Značaj znači karakter, a značenje znači vrijednost, važnost. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Ističemo veliko značenje ovoga pothvata. </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>To su mogli napraviti samo ljudi jaka značaja . </li></ul>

21.
24. prosinca / 24. prosinac <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Danas je 24. prosinca, Badnjak. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Danas je 24. prosinac, Badnjak. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Danas je 24. prosinca, Badnjak. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>24.prosinca je sažeti izraz za 24. dan mjeseca prosinca (izostavlja se dan i mjesec) </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Badnjak je 24. prosinca, a 25. prosinca slavimo Božić. </li></ul>

22.
od prvi rujna / od prvoga rujna <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Od prvoga rujna opet smo u školi. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Od prvi rujna opet smo u školi. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Od prvoga rujna opet smo u školi. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Izraz prvi rujna sažet je izraz koji znači prvi dan mjeseca rujna. (Podsjećamo i na to da se uz prijedlog od rabi genitiv ) </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Danas je prvi rujna . </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>Od prvoga rujna radimo na novom poslu. </li></ul>

23.
gdje / kamo / kuda <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Kamo ideš? </li></ul><ul><li>Gdje ideš? </li></ul><ul><li>Kuda ideš? </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Kamo ideš? </li></ul><ul><li>Kuda ideš? </li></ul><ul><li>Ali! kamo i kuda ne znači isto! </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Kamo znači odredište </li></ul><ul><li>Kuda znači kojim putem </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Kamo ideš? U kazalište. </li></ul><ul><li>Kuda ideš? Idem Frankopanskom ulicom. </li></ul>

24.
ovaj / taj / onaj <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Tko je ovaj čovjek? </li></ul><ul><li>Tko je taj čovjek? </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Tko je onaj čovjek? </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Svi su izričaji točni. No ne znače isto. </li></ul><ul><li>A što koji znači? </li></ul><ul><li>Ovaj je bliži govorniku. </li></ul><ul><li>Taj – sugovorniku. </li></ul><ul><li>Onaj je dalje i od govornika i od sugovornika. </li></ul><ul><li>Dakle, moramo znati što želimo reći: </li></ul><ul><li>Ovaj čovjek bliži je meni. </li></ul><ul><li>Taj čovjek bliži je tebi, a onaj komu trećemu. </li></ul>

25.
ovdje / tu / ondje <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ključevi su ovdje . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ključevi su tu . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ključevi su ondje . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Sve može biti točno. Ovisi o tome što smo željeli reći. </li></ul><ul><li>Što to znači? </li></ul><ul><li>Ovdje znači pokraj mene (bliže govorniku), tu znači pokraj tebe (bliže sugovorniku), a ondje je udaljeno i od govornika i od sugovornika. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>ovdje – kraj mene </li></ul><ul><li>tu - kraj tebe </li></ul><ul><li>ondje – daleko i od mene i od tebe </li></ul>

26.
ovdje / ovamo <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Dođite ovdje ! </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Dođite ovamo ! </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Dođite ovamo ! </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Uz glagole kretanja nije dobro upotrijebiti prilog ovdje , jer on označuje mjesto . </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Dođite ovamo! </li></ul>

27.
gitarista / gitarist <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Koji je slavni gitarista svirao u Hrvatskoj? </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Koji je slavni gitarist svirao u Hrvatskoj? </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Koji je slavni gitarist svirao u Hrvatskoj? </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Imenice okulist, internist, finalist, pijanist muškog su roda i završavaju na suglasnik, a ne na -a </li></ul><ul><li>Dakle, nije dobro reći: </li></ul><ul><li>On je slavni ekonomista / internista. </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>On je slavni ekonomist / internist . </li></ul>

28.
teritorija / teritorij <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ovo je naš teritorij . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ovo je naša teritorija . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Ovo je naš teritorij . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Riječi iz latinskoga jezika koje završavaju na –ium u hrvatski se jezik prenose sa završnim –ij i muškoga su roda, npr. akvarij , podij , studij ... </li></ul><ul><li>Dakle, treba reći: </li></ul><ul><li>Oslobođen je cijeli teritorij . </li></ul><ul><li>Simpozij će pokazati kako poboljšati studij . </li></ul>

29.
ići okulistu / ići okulisti <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Moram ići okulistu . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Moram ići okulisti . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Moram ići okulistu . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Okulist i slične imenice muškoga su roda pa se tako i sklanjaju: okulist , okulista , okulistu ... </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Moram ići okulistu. </li></ul><ul><li>Nema većeg humanista . </li></ul>

30.
Ante, Mile, Jure - deklinacija <ul><li>Što je točno: </li></ul><ul><li>Vidio sam Antea i Jureta </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Vidio sam Antu i Juru </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Vidio sam Antu i Juru </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Imenice muškoga roda koje u N jd. završavaju na –e (osobna imena, prezimena i imenice odmila) u standardnom jeziku dobivaju nastavke kao imenice ženskoga roda </li></ul><ul><li>Dakle, treba reći: </li></ul><ul><li>Vidio sam Antu i Juru . </li></ul><ul><li>Naći ćemo se s Antom i Jurom . </li></ul><ul><li>Ako vidiš Matu ,neka pozove Stipu i Franu da kod Mile proslavimo rođendan. </li></ul>

31.
gospodine Kovačić / gospodine Kovačiću <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Gospodine Kovačić, kakav je Vaš komentar? </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Gospodine Kovačiću, kakav je Vaš komentar? </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Gospodine Kovačiću , kakav je Vaš komentar? </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Kod muških imena i prezimena sklanja se i jedno i drugo. </li></ul><ul><li>Ima prezimena kojima se oblici za N i V podudaraju (profesor Jonke – profesore Jonke) </li></ul><ul><li>Dakle,ne: </li></ul><ul><li>Gospodine Babić! </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>Gospodine Babiću ! </li></ul><ul><li>Ali: </li></ul><ul><li>Profesore Jonke! </li></ul>

32.
Gospođi Rukavina / Gospođi Rukavini <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Gospođi Rukavini odnijeli smo cvijeće. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Gospođi Rukavina odnijeli smo cvijeće. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Gospođi Rukavini odnijeli smo cvijeće. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>U načelu, ženska se prezimena ne sklanjaju. No kad završavaju na –a, bolje ih je sklanjati. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Poslali smo razglednicu kolegici Jakovini , a ni kolegicu Jakašu nismo zaboravili. </li></ul>

33.
Josipe / Josip <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Josip, čuješ li me? </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Josipe, čuješ li me? </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Josipe , čuješ li me? </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Vlastite imenice se sklanjaju (dekliniraju) pa tako imaju i vokativ. </li></ul><ul><li>Muške vlastite imenice koje završavaju na suglasnik dobivaju u V nastavak –e ili –u (Mladene, Ivane, Jurju!) </li></ul><ul><li>Dakle, </li></ul><ul><li>Josipe! </li></ul><ul><li>Mladene! </li></ul><ul><li>Jakove! </li></ul>

34.
Ray Charlesa / Raya Charlesa <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Volim pjesme Ray Charlesa. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Volim pjesme Raya Charlesa. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Volim pjesme Raya Charlesa. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>U hrvatskom jeziku sklanja se i ime i prezime bez obzira na to jesu li hrvatska ili strana. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Nenadmašna su ostvarenja Jimij a Hendrix a . </li></ul>

35.
Što ste rekla / rekli <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Gospođo, što ste rekla ? </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Gospođo, što ste rekli ? </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Gospođo, što ste rekli ? </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Osobi kojoj govorimo Vi obraćamo se uvijek u drugom licu množine muškog roda, bila ona muškarac ili žena. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Profesorice, što ste htjeli ? </li></ul><ul><li>Gospođo Marić, gdje ste bili ? </li></ul>

36.
i ne pomišlja / ni ne pomišlja <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On na ostavku i ne pomišlja. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On na ostavku ni ne pomišlja. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>On na ostavku i ne pomišlja. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Veznik ni dobro je upotrijebiti u zanijekanoj rečenici (Nije više imao ni volje ni snage da se brani.), no ne valja ga upotrebljavati za isticanje ispred negacije. Za to služi veznik i. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Igrali su bezvoljno i ne pokušavajući smanjiti razliku. </li></ul><ul><li>Ja drugo i ne želim. </li></ul>

37.
oko deset / oko desetak / desetak <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Došlo je oko deset natjecatelja. </li></ul><ul><li>Došlo je oko desetak natjecatelja. </li></ul><ul><li>Došlo je desetak natjecatelja. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Došlo je oko deset natjecatelja. </li></ul><ul><li>Došlo je desetak natjecatelja. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Desetak i znači oko deset , pa ne treba dvaput govoriti isto. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Dobio je tridesetak ponuda. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Dobio je oko trideset ponuda </li></ul>

38.
koncentrirati se / skoncentrirati se <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ne mogu se koncentrirati . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ne mogu se skoncentrirati. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Ne mogu se koncentrirati . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagol koncentrirati se dvovidan je – dakle i svršen i nesvršen, pa mu ne treba dodavati prefiks da bude svršen. </li></ul><ul><li>A može li se tuđica zamijeniti hrvatskom riječju? </li></ul><ul><li>Svakako. Moglo bi se reći: </li></ul><ul><li>Ne mogu se sabrati, usredotočiti na gradivo. </li></ul>

39.
ispoštovati / poštovati <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Stranke su poštovale dogovor. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Stranke su ispoštovale dogovor. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Stranke su poštovale dogovor. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagol poštovati je dvovidan –nepotrebno je dodavanjem prefiksa tvoriti svršeni glagol. </li></ul><ul><li>Znači, dobro je kazati: </li></ul><ul><li>Niste poštovali pravila igre. </li></ul><ul><li>Poštovao si dogovoreno vrijeme sastanka. </li></ul>

40.
štoviše / čak štoviše / čak <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Uspjeli smo, štoviše i pobijedili. </li></ul><ul><li>Uspjeli smo, čak štoviše i pobijedili. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Uspjeli smo, čak i pobijedili. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Uspjeli smo, štoviše i pobijedili. </li></ul><ul><li>i: </li></ul><ul><li>Uspjeli smo, čak i pobijedili. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Ne treba gomilati riječi koje se značenjem podudaraju. </li></ul><ul><li>Dakle, točno je: </li></ul><ul><li>Goran je uspio, čak i pobijedio. </li></ul><ul><li>i: </li></ul><ul><li>Goran je uspio, štoviše i pobijedio. </li></ul>

41.
materijal / matrijal <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Materijal za sjednicu još nije stigao. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Matrijal za sjednicu još nije stigao. </li></ul><ul><li>Točno je samo: </li></ul><ul><li>Materijal za sjednicu još nije stigao. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Materijal dolazi od latinske riječi materia i znači: ono od čega je što napravljeno, tkanina, građa, sirovina i ono što služi kao izvor, osnova za proučavanje </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Kupila sam materijal za haljinu. </li></ul><ul><li>Nemojmo samo o materijalnom . </li></ul>

42.
orginalno / originalno <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Stil mu je orginalan . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Stil mu je originalan . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Stil mu je originalan . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Ako već rabimo tuđice, nemojmo ih iskrivljavati. Originalan znači: pravi, izvoran, prirodan, jedinstven, neponovljiv, osebujan, nesvakidašnji, neobičan </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Predajte original , ne kopiju! </li></ul><ul><li>Njezine su zamisli originalne . </li></ul>

43.
kontaktirati s kim / kontaktirati koga <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Kontaktirali smo i sa školom i s roditeljima. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Kontaktirali smo i školu i roditelje. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Kontaktirali smo i sa školom i s roditeljima. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagol kontaktirati u hrvatskom jeziku traži instrumental – kontaktirati s kim/čim. </li></ul><ul><li>Ima li hrvatskih zamjena za taj glagol? </li></ul><ul><li>Ima: </li></ul><ul><li>biti u vezi s kim/čim, stupiti u vezu s kim/čim, održavati vezu s kim/čim </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Kontaktirajmo i sa školom, i s roditeljima, i s prosvjetnim vlastima! </li></ul>

44.
koristiti se čime / koristiti što <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On se koristi svim sredstvima da me uništi. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On koristi sva sredstva da me uništi. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>On se koristi svim sredstvima da me uništi. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>U standardnom jeziku ispravno je jedino: koristiti se čime (povratni glagol i instrumental) </li></ul><ul><li>Znači, umjesto pogrešnoga: </li></ul><ul><li>Koristimo sva sredstva. </li></ul><ul><li>valja reći: </li></ul><ul><li>Koristimo se svim sredstvima. </li></ul><ul><li>Koristimo se novim metodama. </li></ul><ul><li>Može se reći i: </li></ul><ul><li>Služimo se svim sredstvima. </li></ul><ul><li>Upotrebljavamo sva sredstva. </li></ul><ul><li>Primjenjujemo sva sredstva. </li></ul>

45.
nedaleko / nedaleko od <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Igralište je nedaleko škole. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Igralište je nedaleko od škole. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Igralište je nedaleko od škole. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Prilog daleko može stajati sam (npr. Ne idi daleko!), a može i s prijedlogom od , koji pak traži iza sebe genitiv: </li></ul><ul><li>Solin nije daleko od Splita </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Solin je nedaleko od Splita. </li></ul><ul><li>Dakle, dobro je: </li></ul><ul><li>Samobor je nedaleko od Zagreba. </li></ul>

46.
učenjem / kroz učenje <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Do znanja smo došli kroz učenje . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Do znanja smo došli učenjem . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Do znanja smo došli učenjem . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Kao oznaka apstraktnoga sredstva ne upotrebljava se prijedlog kroz , nego imenica u instrumentalu. </li></ul><ul><li>Prijedlog kroz dobro je upotrijebljen kad označuje prostorne odnose i dolazi uz glagole kretanja , uz stvarnu (probijati se kroz trnje ), ali i uz zamišljenu zapreku (gledati kroz prste ). </li></ul><ul><li>Rabi se ograničeno i u vremenskom značenju za radnje kojima znamo točan početak i kraj. (Ta se misao provlači kroz cijelo 19. st .) </li></ul><ul><li>Dakle, ne: </li></ul><ul><li>Sve smo postigli kroz pošten rad. </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>Sve smo postigli poštenim radom. </li></ul>

47.
ispred / uime <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Pozdravio je članove zbora ispred osnivača. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Pozdravio je članove zbora uime osnivača. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Pozdravio je članove zbora uime osnivača. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Ispred znači biti s prednje strane čega, a uime znači u čije ime, umjesto koga </li></ul><ul><li>Dakle, ne: </li></ul><ul><li>Pozdravlja goste ispred organizatora. </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>Pozdravlja goste uime organizatora. </li></ul>

48.
u ime / uime <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Pozdravlja goste u ime organizatora. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Pozdravlja goste uime organizatora. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Pozdravlja goste uime organizatora. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Prijedlog se piše kao jedna riječ (uime),a rastavljeno se piše kad je riječ o sklopu prijedloga i imenice (u ime) </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>U ime joj stalno ubacuju spojnicu (Ana-Marija, a ona je Anamarija) </li></ul><ul><li>Pozdravit ćeš uime organizatora. </li></ul>

49.
Andree / Andreje <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Tee i Andree još nema. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Teje i Andreje još nema. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Tee i Andree još nema. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Kod ovakvih imena (Tea, Andrea, Lea) ne treba umetati j između dva samoglasnika. </li></ul><ul><li>N Andrea </li></ul><ul><li>G Andree </li></ul><ul><li>D Andrei itd. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Pohvalnicu ćemo dati Andrei, Tei i Lei. </li></ul>

50.
U Zagrebu 5. rujna 2010. / U Zagrebu, 5. rujna 2010. <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>U Zagrebu 5. rujna 2010. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>U Zagrebu, 5. rujna 2010. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Zagreb, 5. rujna 2010. </li></ul><ul><li>Točno je i: </li></ul><ul><li>U Zagrebu 5. rujna 2010. </li></ul><ul><li>i: </li></ul><ul><li>Zagreb, 5. rujna 2010. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Nizanje je ako se ime mjesta i datum pišu nezavisno, bez prijedloga (sa zarezom), a nije nizanje ako uz datum ime mjesta dolazi uz prijedlog u (ne treba zarez). </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>U Koprivnici 3. rujna 2010. </li></ul><ul><li>Koprivnica, 3. rujna 2010. </li></ul>

51.
u (s)vezi toga / u (s)vezi s tim <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Pogriješio sam u (s)vezi toga. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Pogriješio sam u (s)vezi s tim. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Pogriješio sam u (s)vezi s tim. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>I imenica veza i imenica sveza dobre su hrvatske riječi (od vezati i od svezati ), ali ne idu s dopunom u genitivu, nego s dopunom u instrumentalu: u (s) vezi s tim. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>U vezi s vašom molbom... </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>Glede vaše molbe... </li></ul>

52.
(iz) najljepša grada / (iz) najljepšega grada <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Pišem ti iz najljepšega grada na Jadranu. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Pišem ti iz najljepša grada na Jadranu. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Pišem ti iz najljepšega grada na Jadranu. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Komparativi i superlativi pridjeva određeni su oblici pridjeva, pa se tako i sklanjaju – po pridjevsko-zamjeničkoj deklinaciji (a ne po imeničkoj deklinaciji, kao da su neodređeni pridjevi). </li></ul><ul><li>Dakle, nije dobro reći: </li></ul><ul><li>Teško ćemo do bolja života. </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>Teško ćemo do boljega života. </li></ul>

53.
prodavaona / prodavaonica <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Otvorena je nova prodavaona. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Otvorena je nova prodavaonica . </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Otvorena je nova prodavaonica . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>U razgovornom stilu čuju se oblici radiona, kupaona, gostiona, prodavaona . To su imenice koje označuju mjesto i bolje ih je u standardnom jeziku tvoriti sufiksom –onica. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Radionica je zatvorena. </li></ul><ul><li>Kupaonica je mala. </li></ul><ul><li>Gostionica je na kraju ulice, preko puta nove prodavaonice namještaja. </li></ul>

54.
psihički / psihološki <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On ima psihičkih problema. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On ima psiholoških problema. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>On ima psihičkih problema. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Psihički i psihološki bliske su riječi, ali ne znače isto. </li></ul><ul><li>Psihički se tiče čovjekova duševnog života, njegove psihe. </li></ul><ul><li>Psihološki se odnosi na psihologiju i psihologe. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>On pati od psihičkoga poremećaja. </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>Gledali smo dobar psihološki film. </li></ul>

55.
radije / rađe <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Radije pijem kavu nego čaj. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Rađe pijem kavu nego čaj. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Radije pijem kavu nego čaj. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Kao i jednosložni pridjev rad , i prilog rado dobiva u komparativu nastavak – iji,-ije: npr. rad, radiji, radije; star, stariji, starije. </li></ul><ul><li>A što znači prilog radije ? </li></ul><ul><li>Znači davanje prednosti komu ili čemu; da je što bolje od drugoga. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Radije i nekoliko puta provjerite podatke nego da pogriješite. </li></ul>

56.
nekoliko / par <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Doći ću za nekoliko dana. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Doći ću za par dana. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Doći ću za nekoliko dana. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Imenica par ima svoje značenje – dva podjednaka predmeta iste funkcije koji čine cjelinu ( par rukavica ) ili dvije osobe ( bračni par ) ili dvije životinje ( par volova ) </li></ul><ul><li>U standardnom hrvatskom jeziku nije dobro rabiti par umjesto nekoliko. </li></ul><ul><li>Da ponovimo: </li></ul><ul><li>Doći ću za nekoliko dana. </li></ul><ul><li>Ostalo je još samo nekoliko primjeraka knjige. </li></ul>

57.
brinuti za... / brinuti se za... <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Brinem za nemoćne roditelje. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Brinem se za nemoćne roditelje. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Brinem se za nemoćne roditelje. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagol brinuti se povratni je glagol, ali prijedlog iza njega mijenja rečenici smisao: </li></ul><ul><li>Brinem se za roditelje (skrbim se za njih) </li></ul><ul><li>Brinem se zbog roditelja (zabrinut sam zbog njihova zdravlja) </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Brinuti se za koga-znači voditi brigu o komu </li></ul><ul><li>Brinuti se zbog koga – znači biti zabrinut </li></ul>

58.
odmoriti / odmoriti se <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Baka će odmoriti. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Baka će se odmoriti. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Baka će se odmoriti. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Odmoriti može biti prijelazan glagol (odmoriti noge, ruke, oči...). No ako se odnosi na cijelu osobu, upotrebljava se povratni glagol (odmoriti se). </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Igrači će malo odmoriti noge . </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>Igrači će se malo odmoriti. </li></ul>

59.
ispoljavati / pokazivati <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On nerado ispoljava osjećaje. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On nerado pokazuje osjećaje. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>On nerado pokazuje osjećaje. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagol ispoljiti / ispoljavati stran je hrvatskom jeziku. </li></ul><ul><li>Bolje je zamijeniti ga glagolima: </li></ul><ul><li>pokazati /pokazivati </li></ul><ul><li>izraziti / izražavati </li></ul><ul><li>iskazati / iskazivati </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Neki ljudi teško pokazuju ili iskazuju osjećaje. </li></ul>

60.
metoda / metod <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Mnogi studenti nemaju dobru metodu učenja. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Mnogi studenti nemaju dobar metod učenja. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Mnogi studenti nemaju dobru metodu učenja. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Imenica metoda potječe iz grčkoga jezika (methodas), a znači općenito način djelovanja, planski postupak. U hrvatskom jeziku ona je ženskoga roda i tako se sklanja. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>nominativ metoda </li></ul><ul><li>genitiv metode </li></ul><ul><li>dativ metodi itd. </li></ul><ul><li>To je dobra metoda učenja. </li></ul>

61.
minut / minuta <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Igra se zadnji minut utakmice? </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Igra se zadnja minuta utakmice? </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Igra se zadnja minuta utakmice? </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>U hrvatskom je to imenica ženskoga roda , dakle: minuta (i sekunda, dakako). </li></ul><ul><li>Znači,nije dobro reći: </li></ul><ul><li>Još tri minuta do kraja utakmice. </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>Još tri minute do kraja utakmice. </li></ul>

62.
mijenja / zamjenjuje <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Tko zamjenjuje službenicu na bolovanju? </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Tko mijenja službenicu na bolovanju? </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Tko zamjenjuje službenicu na bolovanju? </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagol mijenjati (koga ili što) znači utjecati na koga ili što da se kvalitativno promijeni. </li></ul><ul><li>U ovom primjeru nitko službenicu ne mijenja, nego je netko zamjenjuje na radnom mjestu. </li></ul><ul><li>Dakle,nije dobro: </li></ul><ul><li>Tko danas mijenja službenicu? </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>Tko danas zamjenjuje službenicu? </li></ul>

63.
milion / milijun <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>milion </li></ul><ul><li>ili </li></ul><ul><li>milijun? </li></ul><ul><li>U hrvatskom jeziku točno je: </li></ul><ul><li>milijun . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Milijun dolazi od talijanskoga milione. Sve takve riječi, ako se prenose u hrvatski jezik,dobivaju nastavak –jun . (Brijuni) </li></ul><ul><li>Izvedenice: milijunaš, milijunašica, milijunski (grad), milijunti (stanovnik), brijunska flora i fauna </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Što kažeš na dobitak od nekoliko milijuna na lotu? </li></ul><ul><li>I jedan milijunčić bio bi sasvim dovoljan. </li></ul>

64.
kod kuće / kući <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Cijeli sam dan kod kuće. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Cijeli sam dan kući . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Cijeli sam dan kod kuće. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Za označavanje mjesta valja upotrijebiti odgovarajući prijedlog. </li></ul><ul><li>Na primjer: </li></ul><ul><li>U kući sam. Stojim pred kućom. </li></ul><ul><li>Dakle, nije dobro: </li></ul><ul><li>Cijeli sam dan kući. </li></ul><ul><li>Nego: </li></ul><ul><li>Cijeli sam dan kod kuće. </li></ul>

65.
izvinjavam se / ispričavam se <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Izvinjavam se što smetam. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ispričavam se što smetam. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Ispričavam se što smetam. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagol izviniti se (izvinjavati se) dobro je zamijeniti hrvatskim glagolima oprostiti, ispričati se , a glagolsku imenicu izvinjenje imenicom isprika. </li></ul><ul><li>Dakle, umjesto da se izvinjavamo, radije se ispričajmo, zamolimo da nam oproste. </li></ul><ul><li>Oprostite što smetam. </li></ul><ul><li>Ispričavam se , nisam mogao (mogla) doći. </li></ul><ul><li>U redu,primam vašu ispriku. </li></ul>

66.
kako... tako <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Na svečanost će doći kako studenti tako i profesori. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Na svečanost će doći i studenti i profesori. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Na svečanost će doći i studenti i profesori. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Rečenica tipa kako...tako značila bi da će i studenti i profesori doći na jednak način , jednakim prijevoznim sredstvom ili putem. No nije se htjelo reći kako će doći,nego da će doći i jedni i drugi. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Na proslavu će doći i učenici i njihovi roditelji. </li></ul>

67.
je li osjećate / osjećate li <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Je li osjećate otpore koalicijskih partnera? </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Osjećate li otpore koalicijskih partnera? </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Osjećate li otpore koalicijskih partnera? </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Ako je upitna rečenica u prezentu dobro je osnovni glagol staviti ispred upitne čestice li, bez pomoćnoga glagola. </li></ul><ul><li>Je li želite..., je li osjećate ... nije ni lijepo ni ekonomično, a u dotjeranu jeziku do toga se drži. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Osjećate li promjenu? </li></ul><ul><li>Čitate li novine svaki dan? </li></ul>

68.
jer / jel <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Zakasnili smo jer nije bilo tramvaja. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Zakasnili smo jel nije bilo tramvaja. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Zakasnili smo jer nije bilo tramvaja. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Ovo je uzročna rečenica, a jedan od uzročnih veznika je jer . </li></ul><ul><li>Jel uopće nije veznik, nego je razgovorna skraćenica pomoćnoga glagola biti i upitne čestice li – je li, jel ’. </li></ul><ul><li>Dakle,nije dobro rabiti kao veznik nešto što veznik nije. </li></ul><ul><li>Došli smo na predavanje jer nas zanima ta tema. </li></ul>

69.
jednostavno / naprosto <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>To je, jednostavno, prešlo sve granice. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>To je, naprosto, prešlo sve granice. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>To je, jednostavno , prešlo sve granice. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>U hrvatskom jeziku bolje je u značenju čestice koja ističe sadržaj rečenice upotrijebiti prilog jednostavno . </li></ul><ul><li>Prost u hrvatskom, kao zastarjelica, znači slobodan, a inače nepristojan, neodgojen, vulgaran </li></ul><ul><li>Dakle, umjesto: </li></ul><ul><li>To naprosto nije istina. </li></ul><ul><li>recimo to hrvatski bolje: </li></ul><ul><li>To jednostavno nije istina. </li></ul>

70.
javnim natječajem / putem javnog natječaja <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Radna mjesta popunjavaju se javnim natječajem. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Radna mjesta popunjavaju se putem javnog natječaja. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Radna mjesta popunjavaju se javnim natječajem. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Kada u prenesenom smislu prijedlog putem znači sredstvo, bolje ga je zamijeniti instrumentalom imenice. </li></ul><ul><li>Dakle, ne: </li></ul><ul><li>Prava i obveze reguliraju se putem zakona. </li></ul><ul><li>Naručiti se može putem telefona. </li></ul><ul><li>Bolje je reći: </li></ul><ul><li>Prava i obveze reguliraju se zakonom. </li></ul><ul><li>Naručiti se može telefonom. </li></ul>

71.
dobijati / dobivati <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On dobija pisma svaki dan. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On dobiva pisma svaki dan. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>On dobiva pisma svaki dan. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Infinitiv ovoga glagola glasi: dobivati . </li></ul><ul><li>Spreže se ovako: </li></ul><ul><li>ja dobivam </li></ul><ul><li>ti dobivaš </li></ul><ul><li>on,ona,ono dobiva </li></ul><ul><li>mi dobivamo </li></ul><ul><li>vi dobivate </li></ul><ul><li>oni dobivaju </li></ul>

72.
jedan dobar / dobar <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>On je dobar glazbenik. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On je jedan dobar glazbenik. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>On je dobar glazbenik . </li></ul><ul><li>Taj se jedan upotrebljava pod utjecajem nekih drugih jezika (njem., franc., tal.) U hrvatskom jeziku ta je riječ suvišna, osim kad znači neki, nekakav . (Tu nam je vijest donio jedan čovjek.) </li></ul><ul><li>Dakle, ne: </li></ul><ul><li>Postao je jedan vrlo oštar kritičar dojučerašnjih istomišljenika. </li></ul><ul><li>Nego: </li></ul><ul><li>Postao je vrlo oštar kritičar dojučerašnjih istomišljenika. </li></ul>

73.
istječe / ističe <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Govorite kratko, vrijeme istječe! </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Govorite kratko, vrijeme ističe! </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Govorite kratko, vrijeme istječe ! </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagoli istjecati i isticati pripadaju različitim porodicama: </li></ul><ul><li>istjecati – glagola teći </li></ul><ul><li>isticati –glagola taći, taknuti </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Voda, vrijeme i rok istječe . </li></ul><ul><li>a: </li></ul><ul><li>Čovjek se svojim radom ističe </li></ul>

74.
brojiti / brojati <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Dijete zna brojiti do sto. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Dijete zna brojati do sto. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Dijete zna brojiti do sto. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Brojiti pripada glagolima četvrte vrste koji ispred infinitivnoga nastavka –ti imaju samoglasnik i : nositi, moliti, voditi, prositi, brojiti ... </li></ul><ul><li>Tako se ponašaju i izvedeni glagoli: prebrojiti, pribrojiti, ubrojiti, izbrojiti... </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Izbrojili smo sav novac i pribrojili mu kamate. </li></ul>

75.
letjeti / letiti <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ptić još ne može letjeti . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ptić još ne može letiti . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Ptić još ne može letjeti . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Infinitivi glagola u kojima je refleks staroga jata glase: boljeti, voljeti, živjeti, vidjeti, šutjeti, letjeti </li></ul><ul><li>No glagolski pridjevi radni za muški rod glase: bolio, volio, živio, vidio, šutio, letio </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Ptice će letjeti oko naše kuće u potrazi za hranom. </li></ul>

76.
štedjeti / štediti <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Da si štedjela , imala bi. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Da si štedila , imala bi. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Da si štedjela , imala bi. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>U hrvatskom jeziku ima glagola u kojima se javlja refleks staroga glasa jata. Takvi su glagoli, na primjer, voljeti , boljeti , živjeti , vidjeti , pa tako i štedjeti . </li></ul><ul><li>Glagolski pridjev radni takvih glagola u ženskom i srednjem rodu glasi: </li></ul><ul><li>voljela/ voljelo; boljela / boljelo </li></ul><ul><li>štedjela / štedjelo </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Baka je živjela na selu. </li></ul><ul><li>Boljelo me koljeno. </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>Stric je živio u gradu. </li></ul><ul><li>Bolio me zub. </li></ul>

77.
desetine / dese(t)ci <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Uništeni su dese(t)ci tona ribe. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Uništene su desetine tona ribe. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Uništeni su dese(t)ci tona ribe. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Desetina znači deseti dio cijeloga,ili pak jedinicu od deset vojnika. </li></ul><ul><li>Desetak znači oko deset, približno deset. </li></ul><ul><li>Dakle, nije dobro: </li></ul><ul><li>Na stadionu su desetine tisuća navijača. </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>Na stadionu su dese(t)ci tisuća navijača. (ili na desetke tisuća) </li></ul>

78.
civilizacijski / civilizirano <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Oni se ne ponašaju civilizirano. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Oni se ne ponašaju civilizacijski. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Oni se ne ponašaju civilizirano. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Civilizacijski se odnosi na civilizaciju (npr. civilizacijski krug američkih Indijanaca), a civiliziran znači kulturan, školovan, pristojan, uglađen, uljudan </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Ponašajmo se civilizirano (pristojno, uljudno). </li></ul><ul><li>Ugodno je razgovarati s civiliziranim ljudima. </li></ul>

79.
bodova / boda <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Osvojio je 23 bodova. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Osvojio je 23 boda. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Osvojio je 23 boda . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Uz brojeve 2, 3, 4 (i kad su sami i kada su zadnje znamenke višeznamenkastih brojeva)upotrebljava se dvojina , a u svim ostalim slučajevima množina. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>3 boda, 23 boda </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>5 bodova, 45 bodova </li></ul><ul><li>Isto tako: </li></ul><ul><li>2 stupnja, 32 stupnja </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>7 stupnjeva, 27 stupnjeva </li></ul>

80.
blagdan / praznik <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Školske blagdane provest ćemo na moru. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Školske praznike provest ćemo na moru. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Školske praznike provest ćemo na moru. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>I blagdan i praznik dobre su hrvatske riječi, ali valja rabiti svaku u njezinu značenju. </li></ul><ul><li>Blagdan znači svečan dan (posvećen u prvom redu crkvenom događaju), a praznik je dan kad se ne radi. </li></ul><ul><li>Neki se blagdani podudaraju s praznicima (Nova godina, Velika Gospa). </li></ul><ul><li>Međutim,u množini,praznici znače dulje vrijeme bez rada ili nastave. </li></ul>

81.
gest / gesta <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Njihov je poziv samo uljudna gesta. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Njihov je poziv samo uljudan gest. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Njihov je poziv samo uljudna gesta . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Imenica potječe iz latinskog jez., gdje gestus znači držanje, kretnju(rukom) i ondje je muškog roda, ali u djelima hrvatskih pisaca više je potvrda za oblik gesta . </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>To je gesta dobre volje. </li></ul><ul><li>Osim što je njihova gesta prijateljska, ona je i otmjena. </li></ul>

82.
isti (adm.) <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Prije izglasavanja zakona raspravljali smo o istom. </li></ul><ul><li>ili : </li></ul><ul><li>Prije izglasavanja zakona raspravljali smo o njemu. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Prije izglasavanja zakona raspravljali smo o njemu . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Neodređena zamjenica isti, ista, isto često se u administrativnom stilu upotrebljava umjesto zamjenica on, ona, ono . U navedenom značenju bolje je upotrijebiti ove druge zamjenice. </li></ul><ul><li>Dakle, nije preporučljivo: </li></ul><ul><li>Iskoristite mogućnosti dok se iste još nude. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Iskoristite mogućnosti dok se one još nude. </li></ul><ul><li>Ili: </li></ul><ul><li>Iskoristite mogućnosti dok se još nude. </li></ul>

83.
isti / jednak <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Mi smo iste visine. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Mi smo jednake visine. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Mi smo jednake visine. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Isti znači: </li></ul><ul><li>Koji je istovjetan sa samim sobom, koji nije drugi (npr. To je isti čovjek) </li></ul><ul><li>Koji je vrlo sličan komu (on je isti otac). </li></ul><ul><li>Jednak, pak, znači koji se od nekoga ili nečega ne razlikuje. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Brat je isti otac. </li></ul><ul><li>Sestra je došla s istim mladićem. </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>Brat i ja smo jednake visine. </li></ul>

84.
kožnat / kožni <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Tko mi može posuditi kožnati remen? </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Tko mi može posuditi kožni remen? </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Tko mi može posuditi kožnati remen? </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Bolje je pridjev kožni rabiti za ono što se odnosi na kožu (kožna galanterija),za ono što je na koži (kožna bolest), a pridjev kožnat za ono što je od kože . </li></ul><ul><li>Zaista, nitko neće reći da ima kožnatu bolest </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Više volim kožnate cipele –one od prave kože. </li></ul>

85.
ličioc / ličilac <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On je dobar ličioc. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On je dobar ličilac . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>On je dobar ličilac . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>To je imenica na –lac koja u kosim padežima doživljava glasovnu promjenu vokalizaciju (prelaženje l u o na kraju sloga) </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>ronilac, ronioca, roniocu itd. </li></ul><ul><li>No pogrešno je iz kosih padeža analogijom izvoditi nominativ: ronioc, ličioc </li></ul><ul><li>Dobro je samo: </li></ul><ul><li>On je dobar ličilac . On je sjajan ronilac . </li></ul><ul><li>Tko rano rani, taj je ranoranilac . </li></ul>

86.
varioca / varilaca <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Brodogradilište je zaposlilo 20 varilaca . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Brodogradilište je zaposlilo 20 varioca . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Brodogradilište je zaposlilo 20 varilaca . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Imenice muškoga roda koje u nominativu jednine završavaju na –lac imaju u drugim padežima neke glasovne promjene. Tako imenica varilac u genitivu jednine glasi varioca , u nominativu množine varioci , a u genitivu množine varilaca . </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Došla je skupina ronilaca / ličilaca . </li></ul><ul><li>Kakva će biti sudbina talaca ? </li></ul>

87.
ličiti / nalik / sličiti <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On liči na oca. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On je nalik na oca. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On sliči ocu. </li></ul><ul><li>Točno je i: </li></ul><ul><li>On je nalik na oca . </li></ul><ul><li>i: </li></ul><ul><li>On sliči ocu . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Ličiti znači premazivati bojom zidove, bojiti. </li></ul><ul><li>Sličiti znači biti sličan komu, biti nalik, nalikovati na koga (komu ili čemu) </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>On je nalik na oca. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On sliči ocu. On mu je sličan. On mu nalikuje. </li></ul>

88.
ljubitelj / ljubimac <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On je velik ljubimac prirode. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On je velik ljubitelj prirode. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>On je velik ljubitelj prirode. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Ljubimac je onaj koji je miliji od drugih, miljenik. </li></ul><ul><li>Ljubitelj je onaj koji koga ili što ljubi. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>On je velik ljubitelj glazbe i nogometa. </li></ul>

89.
odložiti / odgoditi <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Sjednicu ćemo odgoditi . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Sjednicu ćemo odložiti . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Sjednicu ćemo odgoditi . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagol odgoditi znači pomicanje u vremenu, a glagol odložiti u prostoru. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Odložite kaput, a sjednicu odgodite! </li></ul><ul><li>Odložite stvari i odgodite odlazak na more! </li></ul>

90.
otkačen / otkvačen <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Teretni vagoni već su bili otkačeni . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Teretni vagoni već su bili otkvačeni . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Teretni vagoni već su bili otkvačeni . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>U hrvatskom jeziku osnovni glagol je kvačiti , a prefigirani glagoli su zakvačiti , otkvačiti ... </li></ul><ul><li>Izraz u prenesenom značenju kad se za neformalne, ekscentrične ljude kaže da su otkačeni potječe iz srpskoga jezika; ondje i osnovni glagol glasi kačiti </li></ul><ul><li>Imali za otkačenjake hrvatskih zamjena? </li></ul><ul><li>Ima: čudaci , obješenjaci , ljudi na svoju ruku , a uvriježen je i europeizam ekscentrici </li></ul>

91.
o tom pitanju / po tom pitanju <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>O tom pitanju već smo raspravljali. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Po tom pitanju već smo raspravljali. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>O tom pitanju već smo raspravljali. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Prijedlog po pogrešno je upotrijebiti jer se raspravlja o kom(e) ili čem(u), a nipošto po kom(e) ili čem(u) </li></ul><ul><li>Dakle, nije dobro: </li></ul><ul><li>Po tom pitanju već su raspravljali. </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>O tom pitanju već su raspravljali. </li></ul>

92.
ozlijediti / povrijediti <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>U sudaru je povrijeđeno 10 putnika. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>U sudaru je ozlijeđeno 10 putnika. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>U sudaru je ozlijeđeno 10 putnika. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Povrijediti znači uvrijediti koga riječju ili postupkom;može značiti i: prekršiti propis ili zakon. </li></ul><ul><li>Ozlijediti, pak, znači raniti koga. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>U sudaru je ranjeno ili ozlijeđeno 10 putnika. </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>Ružnom riječju povrijedio sam prijatelja. </li></ul>

93.
počinje / kreće <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Počinje nova emisija. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Kreće nova emisija. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Počinje nova emisija. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagol kretati (se) dao je ime cijeloj skupini glagola - glagolima kretanja.No već neko vrijeme nepotrebno istiskuje druge dobre hrvatske glagole i time osiromašuje jezik. </li></ul><ul><li>Dakle, ne: </li></ul><ul><li>Kreće zimska sezona. </li></ul><ul><li>Kreće prvo pitanje. </li></ul><ul><li>Kreće prilog o turizmu. </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>Počinje zimska sezona. </li></ul><ul><li>Postavljamo prvo pitanje. </li></ul><ul><li>Objavljujemo prilog o turizmu. </li></ul>

94.
ponaosob / osobno / sam <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Svatko se mora ponaosob javiti u kadrovsku službu. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Svatko se mora osobno javiti u kadrovsku službu. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Svatko se mora sam javiti u kadrovsku službu. </li></ul><ul><li>Točno je i: </li></ul><ul><li>Svatko se mora osobno javiti u kadrovsku službu. </li></ul><ul><li>i: </li></ul><ul><li>Svatko se mora sam javiti u kadrovsku službu. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Prilog ponaosob brojni hrvatski govornici dovode u vezu s osobom, pa ga pogrešno rabe umjesto sam , osobno . No i stariji i noviji jezični savjetnici navode niz dobrih hrvatskih zamjena za taj prilog, koji je ustvari nepotreban. </li></ul><ul><li>Čime se on može dobro zamijeniti? </li></ul><ul><li>Prilozima: posebno, posebice, osobito, navlastito, pojedinačno, odvojeno, zasebno i sličnima. </li></ul>

95.
popravak / popravka <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ovoj kući potreban je hitan popravak . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ovoj kući potrebna je hitna popravka . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Ovoj kući potreban je hitan popravak . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>U hrvatskom jeziku imenica popravak muškoga je roda. </li></ul><ul><li>Dakle, </li></ul><ul><li>dobro je kazati: </li></ul><ul><li>Ovoj kući potreban je hitan popravak. </li></ul>

96.
popravljati / vršiti popravke <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Vršimo popravke cipela. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Popravljamo cipele. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Popravljamo cipele. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Hrvatski jezik radnju najčešće izriče glagolom. Umjesto sklopa vršiti i imenice , preciznije je i bolje odmah upotrijebiti glagol koji će izreći istu radnju. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Vršiti popravke znači popravljati , vršiti ispravke znači ispravljati , vršiti upise znači upisivati , </li></ul><ul><li>pa tako treba i reći: </li></ul><ul><li>Popravljamo satove, ispravljamo pogreške, upisujemo nove učenike... </li></ul>

97.
pričati / govoriti <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On dobro priča engleski. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On dobro govori engleski. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>On dobro govori engleski. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagol pričati znači usmeno kazivati, pripovijedati, razgovarati, a glagol govoriti znači imati sposobnost prenošenja poruke riječima, iznositi neki sadržaj (značenja se samo djelomično preklapaju.) </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>On dobro govori engleski. </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>Pričam ti priču. </li></ul>

98.
sačekati / dočekati <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Sačekao nas je na kolodvoru. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Dočekao nas je na kolodvoru. </li></ul><ul><li>U hrvatskom jeziku dobro je samo: </li></ul><ul><li>Dočekao nas je na kolodvoru. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagol sačekati uljez je u hrvatskom leksiku. On je počeo istiskivati neke druge dobre hrvatske glagole (npr. pričekati, počekati, dočekati ), a svaki od njih precizno izražava glagolsku radnju. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Ako želite koga pozdraviti i pomoći mu oko prtljage, dočekajte ga na kolodvoru. </li></ul>

99.
sipati / natočiti / lijevati <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Sipaj mi još malo soka! </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Natoči mi još malo soka! </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ulij mi još malo soka! </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Natoči mi još malo soka! </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ulij mi još malo soka! </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Sipati se može samo ono što je sipko: npr. brašno, šećer, prašak. </li></ul><ul><li>Tekućine se ulijevaju ili toče. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Natoči mi malo vode! </li></ul><ul><li>Ulijte još vode u hladnjak! </li></ul>

100.
sjedište / sjedalo <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Dvorana ima 500 sjedišta. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Dvorana ima 500 sjedala. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Dvorana ima 500 sjedala . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Sjedalo je naprava za sjedenje u dvorani ili prijevoznom sredstvu (npr. sjedalo do prozora). </li></ul><ul><li>Sjedište može biti dio klupe na kojem se sjedi, no češće označuje mjesto gdje se nalazi središnjica nekoga društva ili ustanove (npr. Sjedište Svjetske banke). </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Za večerašnju predstavu dobili smo samo pomoćna sjedala . </li></ul><ul><li>a: </li></ul><ul><li>Sjedište Vlade i Sabora RH nalaze se na Markovu trgu u Zagrebu. </li></ul>

101.
službeno / zvanično <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Održani su službeni razgovori s predstavnicima sindikata. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Održani su zvanični razgovori s predstavnicima sindikata. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Održani su službeni razgovori s predstavnicima sindikata. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Zvaničan ide u red onih srpskih riječi koje su, poglavito od 1918. godine, nastojale istisnuti odgovarajuću hrvatsku riječ. Ta je riječ u hrvatskom jeziku nepotrebna. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Tek kad stigne službeni dopis, moći ćemo službeno i odgovoriti. </li></ul>

102.
sprovesti / provesti <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Sproveli smo uredbu na temelju zakonske ovlasti. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Proveli smo uredbu na temelju zakonske ovlasti. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Proveli smo uredbu na temelju zakonske ovlasti. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Sprovesti uvijek uključuje neku pratnju. Možemo sprovesti zarobljenika u zatvor, a i pokojnika do groba. </li></ul><ul><li>Provesti pak znači vodeći pokazati (provesti gosta kroz grad), izvesti na put (provesti brod kroz Panamski kanal), proboraviti na nekom mjestu (provesti praznike na moru) ili oživotvoriti neku administrativnu odluku – Proveli smo uredbu na temelju zakonske ovlasti. </li></ul>

103.
strana / stranica <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Otvorite 20. stranu časopisa! </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Otvorite 20. stranicu časopisa! </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Otvorite 20. stranicu časopisa! </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Strana može biti dio nekoga predmeta(npr. prednja strana, vanjska strana), strane svijeta su istok, zapad itd., svatko ima dobrih i loših strana, a možete se i razletjeti na sve strane. </li></ul><ul><li>Stranica je list papira u knjizi, časopisu ili pak stranica geometrijskoga lika (npr. stranica trokuta). </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Podatak ćeš pronaći na 17. stranici. </li></ul><ul><li>Okreni novu stranicu! </li></ul>

104.
tučnjava / tuča <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>U tučnjavi su sudjelovali učenici viših razreda. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>U tuči su sudjelovali učenici viših razreda. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>U tučnjavi su sudjelovali učenici viših razreda. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Tučnjava je fizički sukob ljudi koji se međusobno udaraju šakama ili nekim predmetima. </li></ul><ul><li>Tuča je pak smrznuta kiša, vrsta oborine koja se sastoji od ledenih zrna. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Tuča je uništila ljetinu. Štete od tuče vrlo su velike. </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>Netko je izazvao tučnjavu . U tučnjavi su mu razbili nos. </li></ul>

105.
učesnik / sudionik <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Ovo su učesnici izletničke karavane. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ovo su sudionici izletničke karavane. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Ovo su sudionici izletničke karavane. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>U hrvatskom jeziku riječ čest više se ne upotrebljava u značenju dio . Možemo je naći samo u nekim riječima, npr. čestica (zemljišna i gramatička) te pričest . Ostale riječi koje pokazuju da u nečem imamo kakva udjela izvode se iz osnove riječi dio . </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Vrijednost dionica je pala. </li></ul><ul><li>Dioničar je član dioničarskog društva. </li></ul><ul><li>Ovo su sudionici izletničke karavane. </li></ul>

106.
u hotelu i oko hotela / u i oko hotela <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Posadili smo cvijeće u hotelu i oko hotela. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Posadili smo cvijeće u i oko hotela . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Posadili smo cvijeće u hotelu i oko hotela. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Prijedlozi u i oko ne slažu se s istim padežom. U hotelu je lokativ, a oko hotela je genitiv.U navedenim primjerima jedino se imenica može zamijeniti zamjenicom. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Posadili smo cvijeće u hotelu i oko hotela. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Posadili smo cvijeće u hotelu i oko njega. </li></ul>

107.
ukazati / upozoriti <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ukazali su nam na posljedice. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Upozorili su nas na posljedice. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Upozorili su nas na posljedice. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagol ukazati može se u hrvatskom zamijeniti glagolima kojima vrlo precizno možemo izraziti misao. Npr. pokazati , upozoriti , iskazati , pružiti , pa i upućivati na što. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Pokazali su nam put. </li></ul><ul><li>Pružili smo prvu pomoć. </li></ul><ul><li>Iskazali smo počast. </li></ul>

108.
ukus / okus <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Meso ima loš ukus . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Meso ima loš okus . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Meso ima loš okus . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>U hrvatskom jeziku okus je nešto što se može osjetiti. </li></ul><ul><li>Ukus je shvaćanje lijepoga, estetsko mjerilo. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Moj muž ukusno se odijeva,ima dobar ukus . </li></ul><ul><li>Meso ima loš okus , lošega je okusa. </li></ul>

109.
uputa / uputstvo/ naputak <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>U kutiji se nalazi naputak kako se sastavlja namještaj. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>U kutiji se nalazi uputstvo kako se sastavlja namještaj. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>U kutiji se nalazi uputa kako se sastavlja namještaj. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>U kutiji se nalazi naputak kako se sastavlja namještaj. </li></ul><ul><li>i: </li></ul><ul><li>U kutiji se nalazi uputa kako se sastavlja namještaj. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Riječi uputa i naputak pripadaju hrvatskom leksičkom fondu, a uputstvo ne pripada. </li></ul><ul><li>Dakle, treba reći: </li></ul><ul><li>Uz svaki proizvod naći ćete uputu / naputak kako ga valja upotrebljavati. </li></ul>

110.
vani / van <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Bacio je loptu vani. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Bacio je loptu van. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Bacio je loptu van . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Za izricanje smjera treba upotrijebiti van , a za izricanje mjesta vani . </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Bacio je loptu van . </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>Bio sam vani . </li></ul>