Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.
Jezični savjeti
Nives Opačić
bih / bi <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ja bih željela. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ja bi željela. <...
biti će / bit će <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Marko će biti na moru do subote. </li></ul><ul><li>ili </li></ul>...
pišemo zadaćnicu / pišemo zadaću <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Sutra pišemo školsku  zadaćnicu  iz hrvatskoga. <...
brodom / s brodom <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Vožnja s brodom bila je naporna. </li></ul><ul><li>ili: </li></u...
koji / kojega <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>To je film  koji  svakako vrijedi vidjeti. </li></ul><ul><li>ili: </...
da / s namjerom da <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Učinio je to s namjerom da se istakne. </li></ul><ul><li>ili: <...
obzirom da / s obzirom na to da / s obzirom da <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>S obzirom da  ste prekršili propis....
definitivno <ul><li>Što je dobro? </li></ul><ul><li>On je definitivno najpametniji učenik u razredu. </li></ul><ul><li>ili...
dizel-gorivo / dizelsko gorivo <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Poskupjelo je dizel-gorivo. </li></ul><ul><li>ili: ...
vaterpolo dvoboj / vaterpolski dvoboj <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>U nedjelju se održava  vaterpolski  dvoboj i...
donešen / donesen <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Jučer je donešen novi zakon o radu. </li></ul><ul><li>ili: </li>...
dva / dvaju (dvije / dviju) <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Održava se šahovski turnir dva grada. </li></ul><ul><l...
jedanputa / jedanput <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Jedanputa smo bili u Crikvenici. </li></ul><ul><li>ili: </li>...
sve / svih <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Pozdravljam  sve  u studiju. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>P...
(vi u) svojoj / (vi u) vašoj <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>U svojoj knjizi pišete o moru. </li></ul><ul><li>ili:...
putem / putom <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Za onim putem nalazi se koliba. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul...
šema / shema <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ova se  šema  nalazi u priručniku. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><...
značaj / značenje <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ova odluka ima presudan politički  značaj . </li></ul><ul><li>il...
24. prosinca / 24. prosinac <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Danas je 24. prosinca, Badnjak. </li></ul><ul><li>ili:...
od prvi rujna / od prvoga rujna <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Od  prvoga rujna  opet smo u školi. </li></ul><ul>...
gdje / kamo / kuda <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Kamo ideš? </li></ul><ul><li>Gdje ideš? </li></ul><ul><li>Kuda ...
ovaj / taj / onaj <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Tko je  ovaj  čovjek? </li></ul><ul><li>Tko je  taj  čovjek? </l...
ovdje / tu / ondje <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ključevi su  ovdje . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>K...
ovdje / ovamo <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Dođite  ovdje ! </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Dođite  ova...
gitarista / gitarist <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Koji je slavni gitarista svirao u Hrvatskoj? </li></ul><ul><l...
teritorija / teritorij <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ovo je naš  teritorij . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><u...
ići okulistu / ići okulisti <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Moram ići  okulistu . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul...
Ante, Mile, Jure - deklinacija <ul><li>Što je točno: </li></ul><ul><li>Vidio sam Antea  i Jureta </li></ul><ul><li>ili: </...
gospodine Kovačić / gospodine Kovačiću <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Gospodine Kovačić, kakav je Vaš komentar? <...
Gospođi Rukavina / Gospođi Rukavini <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Gospođi  Rukavini  odnijeli smo cvijeće. </li>...
Josipe / Josip <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Josip, čuješ li me? </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Josipe...
Ray Charlesa / Raya Charlesa <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Volim pjesme  Ray  Charlesa. </li></ul><ul><li>ili: <...
Što ste rekla / rekli <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Gospođo, što ste  rekla ? </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><...
i ne pomišlja / ni ne pomišlja <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On na ostavku i ne pomišlja. </li></ul><ul><li>ili:...
oko deset / oko desetak / desetak <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Došlo je  oko deset  natjecatelja. </li></ul><ul...
koncentrirati se / skoncentrirati se <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ne mogu se  koncentrirati . </li></ul><ul><li...
ispoštovati / poštovati <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Stranke su poštovale dogovor. </li></ul><ul><li>ili: </li>...
štoviše / čak štoviše / čak <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Uspjeli smo,  štoviše  i pobijedili. </li></ul><ul><li...
materijal / matrijal <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Materijal  za sjednicu još nije stigao. </li></ul><ul><li>ili...
orginalno / originalno <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Stil mu je  orginalan . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><u...
kontaktirati s kim / kontaktirati koga <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Kontaktirali smo  i sa školom i s roditelji...
koristiti se čime / koristiti što <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On se  koristi svim sredstvima  da me uništi. </...
nedaleko / nedaleko od <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Igralište je nedaleko škole. </li></ul><ul><li>ili: </li></...
učenjem / kroz učenje <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Do znanja smo došli  kroz učenje . </li></ul><ul><li>ili: </...
ispred / uime <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Pozdravio je članove zbora ispred osnivača. </li></ul><ul><li>ili: <...
u ime / uime <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Pozdravlja goste u ime organizatora. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul...
Andree / Andreje <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Tee i Andree još nema. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>T...
U Zagrebu 5. rujna 2010. /  U Zagrebu, 5. rujna 2010. <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>U Zagrebu 5. rujna 2010. </l...
u (s)vezi toga / u (s)vezi s tim <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Pogriješio sam u (s)vezi toga. </li></ul><ul><li>...
(iz) najljepša grada / (iz) najljepšega grada <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Pišem ti iz najljepšega grada na Jad...
prodavaona / prodavaonica <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Otvorena je nova  prodavaona. </li></ul><ul><li>ili: </l...
psihički / psihološki <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On ima  psihičkih  problema. </li></ul><ul><li>ili: </li></u...
radije / rađe <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Radije  pijem kavu nego čaj. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><l...
nekoliko / par <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Doći ću za  nekoliko  dana. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><l...
brinuti za... / brinuti se za... <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Brinem za nemoćne roditelje. </li></ul><ul><li>il...
odmoriti / odmoriti se <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Baka će odmoriti. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>...
ispoljavati / pokazivati <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On nerado ispoljava osjećaje. </li></ul><ul><li>ili: </li...
metoda / metod <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Mnogi studenti nemaju dobru  metodu  učenja. </li></ul><ul><li>ili:...
minut / minuta <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Igra se zadnji  minut  utakmice? </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><...
mijenja / zamjenjuje <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Tko  zamjenjuje  službenicu na bolovanju? </li></ul><ul><li>i...
milion / milijun <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>milion </li></ul><ul><li>ili </li></ul><ul><li>milijun? </li></ul...
kod kuće / kući <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Cijeli sam dan  kod kuće. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li...
izvinjavam se / ispričavam se <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Izvinjavam se što smetam. </li></ul><ul><li>ili: </l...
kako... tako <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Na svečanost će doći  kako  studenti  tako  i profesori. </li></ul><u...
je li osjećate / osjećate li <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Je li osjećate otpore koalicijskih partnera? </li></u...
jer / jel <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Zakasnili smo jer nije bilo tramvaja. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><...
jednostavno / naprosto <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>To je, jednostavno, prešlo sve granice. </li></ul><ul><li>i...
javnim natječajem / putem javnog natječaja <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Radna mjesta popunjavaju se javnim natj...
dobijati / dobivati <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On dobija pisma svaki dan. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><u...
jedan dobar / dobar <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>On je dobar glazbenik. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><l...
istječe / ističe <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Govorite kratko, vrijeme istječe! </li></ul><ul><li>ili: </li></u...
brojiti / brojati <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Dijete zna brojiti do sto. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul>...
letjeti / letiti <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ptić još ne može  letjeti . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul>...
štedjeti / štediti <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Da si  štedjela , imala bi. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><u...
desetine / dese(t)ci <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Uništeni su dese(t)ci tona ribe. </li></ul><ul><li>ili: </li>...
civilizacijski / civilizirano <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Oni se ne ponašaju civilizirano. </li></ul><ul><li>i...
bodova / boda <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Osvojio je 23 bodova. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Osvoj...
blagdan / praznik <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Školske blagdane provest ćemo na moru. </li></ul><ul><li>ili: </...
gest / gesta <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Njihov je poziv samo uljudna gesta. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul>...
isti (adm.) <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Prije izglasavanja zakona raspravljali smo o istom. </li></ul><ul><li>...
isti / jednak <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Mi smo iste visine. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Mi smo ...
kožnat / kožni <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Tko mi može posuditi  kožnati  remen? </li></ul><ul><li>ili: </li><...
ličioc / ličilac <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On je dobar  ličioc. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On ...
varioca / varilaca <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Brodogradilište je zaposlilo 20  varilaca . </li></ul><ul><li>i...
ličiti / nalik / sličiti <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On  liči  na oca. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><l...
ljubitelj / ljubimac <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On je velik  ljubimac  prirode. </li></ul><ul><li>ili: </li><...
odložiti / odgoditi <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Sjednicu ćemo  odgoditi . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul...
otkačen / otkvačen <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Teretni vagoni već su bili  otkačeni . </li></ul><ul><li>ili: <...
o tom pitanju / po tom pitanju <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>O tom  pitanju već smo raspravljali. </li></ul><ul>...
ozlijediti / povrijediti <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>U sudaru je  povrijeđeno  10 putnika. </li></ul><ul><li>i...
počinje / kreće <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Počinje nova emisija. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Kre...
ponaosob / osobno / sam <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Svatko se mora  ponaosob  javiti u kadrovsku službu. </li>...
popravak / popravka <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ovoj kući potreban je hitan  popravak . </li></ul><ul><li>ili:...
popravljati / vršiti popravke <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Vršimo popravke cipela. </li></ul><ul><li>ili: </li>...
pričati / govoriti <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On dobro  priča  engleski. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul...
sačekati / dočekati <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Sačekao  nas je na kolodvoru. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul...
sipati / natočiti / lijevati <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Sipaj mi još malo soka! </li></ul><ul><li>ili: </li><...
sjedište / sjedalo <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Dvorana ima 500  sjedišta. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul...
službeno / zvanično <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Održani su  službeni  razgovori s predstavnicima sindikata. </...
sprovesti / provesti <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Sproveli  smo uredbu na temelju zakonske ovlasti. </li></ul><...
strana / stranica <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Otvorite 20.  stranu  časopisa! </li></ul><ul><li>ili: </li></ul...
tučnjava / tuča <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>U  tučnjavi  su sudjelovali učenici viših razreda. </li></ul><ul><...
učesnik / sudionik <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Ovo su  učesnici  izletničke karavane. </li></ul><ul><li>ili: <...
u hotelu i oko hotela / u i oko hotela <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Posadili smo cvijeće  u hotelu  i  oko hote...
ukazati / upozoriti <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ukazali  su nam na posljedice. </li></ul><ul><li>ili: </li></u...
ukus / okus <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Meso ima loš  ukus . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Meso ima...
uputa / uputstvo/ naputak <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>U kutiji se nalazi  naputak  kako se sastavlja namještaj...
vani / van <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Bacio je loptu vani. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Bacio je ...
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

Jezični savjeti - sve vrste riječi

22,005 views

Published on

Naslov: Jezični savjeti – sve vrste riječi
Autorica: Sonja Delimar, prof. hrvatskog jezika
Gimnazija „Fran Galović“ Koprivnica

Published in: Education
  • Be the first to comment

Jezični savjeti - sve vrste riječi

  1. 1. Jezični savjeti
  2. 2. Nives Opačić
  3. 3. bih / bi <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ja bih željela. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ja bi željela. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Ja bih željela. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Oblici aorista glagola biti: </li></ul><ul><li>ja bih mi bismo </li></ul><ul><li>ti bi vi biste </li></ul><ul><li>on,ona,ono bi oni bi </li></ul><ul><li>Dakle,nije dobro: </li></ul><ul><li>Mi bi mijenjali plan. </li></ul><ul><li>Vi bi htjeli putovati. </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>Mi bismo mijenjali plan. </li></ul><ul><li>Vi biste htjeli putovati. </li></ul>
  4. 4. biti će / bit će <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Marko će biti na moru do subote. </li></ul><ul><li>ili </li></ul><ul><li>Biti će na moru do subote. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Bit će na moru do subote. </li></ul><ul><li>Točno je i: </li></ul><ul><li>Marko će biti na moru do subote. </li></ul><ul><li>i: </li></ul><ul><li>Bit će na moru do subote. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Ako se glagolska enklitika ću, ćeš, će... u tvorbi futura I. nađe ispred infinitiva, on ostaje nepromijenjen. Ako se infinitiv nađe ispred te enklitike, otpada krajnje i u infinitivu. </li></ul><ul><li>Dakle,nije dobro: </li></ul><ul><li>Uživati će. Vratiti će se. </li></ul><ul><li>Nego: </li></ul><ul><li>Uživat će. Vratit će se. </li></ul>
  5. 5. pišemo zadaćnicu / pišemo zadaću <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Sutra pišemo školsku zadaćnicu iz hrvatskoga. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Sutra pišemo školsku zadaću iz hrvatskoga. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Sutra pišemo školsku zadaću iz hrvatskoga. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Zadaćnica je bilježnica, teka u koju se pišu školske zadaće, pismeni radovi. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Dovršite zadaće i zatvorite zadaćnice ! </li></ul>
  6. 6. brodom / s brodom <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Vožnja s brodom bila je naporna. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Vožnja brodom bila je naporna? </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Vožnja brodom bila je naporna. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Ako instrumentalom izražavamo sredstvo , ne upotrebljavamo prijedlog s . </li></ul><ul><li>Dakle,nije dobro: </li></ul><ul><li>Vozimo se s vlakom. Vozimo se s tramvajem. </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>Vozimo se vlakom. Vozimo se tramvajem. </li></ul>
  7. 7. koji / kojega <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>To je film koji svakako vrijedi vidjeti. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>To je film kojeg svakako vrijedi vidjeti. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>To je film koji svakako vrijedi vidjeti. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Uz imenice muškoga roda koje znače što neživo nominativ i akuzativ oblikom se podudaraju. </li></ul><ul><li>Dakle, ne: </li></ul><ul><li>To je prijedlog kojega treba razmotriti. </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>To je prijedlog koji treba razmotriti. (NEŽIVO!) </li></ul><ul><li>Ali, dobro je: </li></ul><ul><li>To je čovjek kojega smo zaposlili. (ŽIVO!) </li></ul>
  8. 8. da / s namjerom da <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Učinio je to s namjerom da se istakne. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Učinio je to da se istakne. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Učinio je to da se istakne. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Spomenuta rečenica već je namjerna (radi čega?, zašto?, s kojom svrhom?, s kojom namjerom) i to izriče namjerni veznik,u ovom slučaju da </li></ul><ul><li>Dakle, nije potrebno: </li></ul><ul><li>Seljaci čiste korov s namjerom da pripreme zemlju za poljske radove. </li></ul><ul><li>Dostatno je: </li></ul><ul><li>Seljaci čiste korov da pripreme zemlju za poljske radove. </li></ul>
  9. 9. obzirom da / s obzirom na to da / s obzirom da <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>S obzirom da ste prekršili propis... </li></ul><ul><li>Obzirom da ste prekršili propis... </li></ul><ul><li>S obzirom na to da ste prekršili propis... </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>S obzirom na to da ste prekršili propis... </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Izričaj glasi: s obzirom na , no ako se objekt ne javlja (kao u navedenim primjerima), prije zavisne rečenice ubacuje se to . </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>S obzirom na okolnosti, s obzirom na uvjete... </li></ul><ul><li>Ali: </li></ul><ul><li>S obzirom na to da ste prekršili propis... </li></ul>
  10. 10. definitivno <ul><li>Što je dobro? </li></ul><ul><li>On je definitivno najpametniji učenik u razredu. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On je najpametniji učenik u razredu. </li></ul><ul><li>Dobro je: </li></ul><ul><li>On je najpametniji učenik u razredu. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Sklopovi poput definitivno najpametniji nastali su oponašanjem engleskog jezika. </li></ul><ul><li>Prilog definitivno znači konačno, zaključno, završno,zauvijek (ne pristaje u spomenutu rečenicu, to je tek uvezena poštapalica) </li></ul><ul><li>Znači,ne treba reći ni: </li></ul><ul><li>To je bila definitivno loša odlika. (bolje: u svakom pogledu ) </li></ul><ul><li>To definitivno nije moj izbor. (Bolje: nipošto ) </li></ul>
  11. 11. dizel-gorivo / dizelsko gorivo <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Poskupjelo je dizel-gorivo. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Poskupjelo je dizelsko gorivo. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Poskupjelo je dizelsko gorivo. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Ako u sklopu dviju imenica prva ostaje nesklonjiva, bolje je od nje načiniti pridjev kad je to moguće </li></ul><ul><li>Znači: </li></ul><ul><li>od bejzbol-palice bolja je bejzbolska palica ili palica za bejzbol,od lož-ulja bolje je loživo ulje ili ulje za loženje </li></ul><ul><li>Isto tako: </li></ul><ul><li>dizelski motor i dizelsko gorivo </li></ul>
  12. 12. vaterpolo dvoboj / vaterpolski dvoboj <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>U nedjelju se održava vaterpolski dvoboj između Mladosti i Juga. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>U nedjelju se održava vaterpolo dvoboj između Mladosti i Juga. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>U nedjelju se održava vaterpolski dvoboj između Mladosti i Juga. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Ako se od imenice može učiniti pridjev, u hrvatskome je bolje izraziti se na taj način. Ne treba oponašati konstrukcije stranih jezika. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>vaterpolski dvoboj, vaterpolska utakmica, kao što je, uostalom, i nogometni dvoboj, nogometna utakmica. </li></ul>
  13. 13. donešen / donesen <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Jučer je donešen novi zakon o radu. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Jučer je donesen novi zakon o radu. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Jučer je donesen novi zakon o radu. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagol donijeti može imati dva lika za glagolski pridjev trpni: stariji oblik donijet i danas uobičajen donesen . Oblik donešen ne ulazi u hrvatski standardni jezik. </li></ul><ul><li>Dakle, nije dobro reći: </li></ul><ul><li>Donešen je zakon. </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>Donesen je zakon. </li></ul><ul><li>Donesena je odluka. </li></ul>
  14. 14. dva / dvaju (dvije / dviju) <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Održava se šahovski turnir dva grada. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Održava se šahovski turnir dvaju gradova. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Održava se šahovski turnir dvaju gradova. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Brojevi su promjenljive riječi pa ih treba sklanjati. Genitiv broja dva glasi dvaju. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Prijateljska utakmica dvaju klubova pamtit će se po sjajnim zgodicima. </li></ul><ul><li>Predstavnici dviju zemalja potpisali su sporazum. </li></ul>
  15. 15. jedanputa / jedanput <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Jedanputa smo bili u Crikvenici. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Jedanput smo bili u Crikvenici. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Jedanput smo bili u Crikvenici. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Uz redne brojeve, zamjenice i uz izraz jedan jedini upotrebljava se put , npr. prvi put, svaki put, jedan jedini put. </li></ul><ul><li>I uz jedan dobro je upotrijebiti put, a ne dvojinu puta . (jedanput) </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Jedanput smo posjetili Opatiju i odlučili smo doći još koji put. </li></ul>
  16. 16. sve / svih <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Pozdravljam sve u studiju. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Pozdravljam svih u studiju. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Pozdravljam sve u studiju. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Zato što akuzativ neodređene zamjenice svi glasi: sve . </li></ul><ul><li>Podsjetimo se: svi, svih, svima, sve itd. </li></ul><ul><li>Dakle,ne: </li></ul><ul><li>Svih vas vidim. </li></ul><ul><li>Svih nas je razočarao . </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>Sve vas vidim. </li></ul><ul><li>Sve nas je razočarao. </li></ul>
  17. 17. (vi u) svojoj / (vi u) vašoj <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>U svojoj knjizi pišete o moru. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>U vašoj knjizi pišete o moru. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>U svojoj knjizi pišete o moru. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Povratno-posvojna zamjenica svoj ista je za sva lica jednine i množine ako se radnja vraća na isti subjekt. </li></ul><ul><li>Dakle, nije dobro: </li></ul><ul><li>Ja u mojoj knjizi, ti u tvojoj itd. </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>Ja u svojoj, ti u svojoj, mi u svojoj... </li></ul>
  18. 18. putem / putom <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Za onim putem nalazi se koliba. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Za onim putom nalazi se koliba. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Za onim putom nalazi se koliba. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Instrumental imenice put glasi putom / putem . </li></ul><ul><li>Kad se odnosi na stvarni put, stazu – putom . </li></ul><ul><li>Za imenicu put u prenesenom značenju (način, sredstvo, mogućnost da se dođe do čega) – putem . </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Za onim putom nalazi se koliba. </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>Svatko ide svojim putem </li></ul>
  19. 19. šema / shema <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ova se šema nalazi u priručniku. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ova se shema nalazi u priručniku. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Ova se shema nalazi u priručniku. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Imenica shema potječe iz grčkoga jezika, gdje shema, shematos znači lik, oblik, držanje. Sve takve riječi u hrv. stand. jez. zadržavaju početni suglasnički skup sh- : shematski, shematizam... </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Shematski je prikaz na drugoj stranici. Je li vam shema jasna? </li></ul>
  20. 20. značaj / značenje <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ova odluka ima presudan politički značaj . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ova odluka ima presudno političko značenje . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Ova odluka ima presudno političko značenje . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Značaj znači karakter, a značenje znači vrijednost, važnost. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Ističemo veliko značenje ovoga pothvata. </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>To su mogli napraviti samo ljudi jaka značaja . </li></ul>
  21. 21. 24. prosinca / 24. prosinac <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Danas je 24. prosinca, Badnjak. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Danas je 24. prosinac, Badnjak. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Danas je 24. prosinca, Badnjak. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>24.prosinca je sažeti izraz za 24. dan mjeseca prosinca (izostavlja se dan i mjesec) </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Badnjak je 24. prosinca, a 25. prosinca slavimo Božić. </li></ul>
  22. 22. od prvi rujna / od prvoga rujna <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Od prvoga rujna opet smo u školi. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Od prvi rujna opet smo u školi. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Od prvoga rujna opet smo u školi. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Izraz prvi rujna sažet je izraz koji znači prvi dan mjeseca rujna. (Podsjećamo i na to da se uz prijedlog od rabi genitiv ) </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Danas je prvi rujna . </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>Od prvoga rujna radimo na novom poslu. </li></ul>
  23. 23. gdje / kamo / kuda <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Kamo ideš? </li></ul><ul><li>Gdje ideš? </li></ul><ul><li>Kuda ideš? </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Kamo ideš? </li></ul><ul><li>Kuda ideš? </li></ul><ul><li>Ali! kamo i kuda ne znači isto! </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Kamo znači odredište </li></ul><ul><li>Kuda znači kojim putem </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Kamo ideš? U kazalište. </li></ul><ul><li>Kuda ideš? Idem Frankopanskom ulicom. </li></ul>
  24. 24. ovaj / taj / onaj <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Tko je ovaj čovjek? </li></ul><ul><li>Tko je taj čovjek? </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Tko je onaj čovjek? </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Svi su izričaji točni. No ne znače isto. </li></ul><ul><li>A što koji znači? </li></ul><ul><li>Ovaj je bliži govorniku. </li></ul><ul><li>Taj – sugovorniku. </li></ul><ul><li>Onaj je dalje i od govornika i od sugovornika. </li></ul><ul><li>Dakle, moramo znati što želimo reći: </li></ul><ul><li>Ovaj čovjek bliži je meni. </li></ul><ul><li>Taj čovjek bliži je tebi, a onaj komu trećemu. </li></ul>
  25. 25. ovdje / tu / ondje <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ključevi su ovdje . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ključevi su tu . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ključevi su ondje . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Sve može biti točno. Ovisi o tome što smo željeli reći. </li></ul><ul><li>Što to znači? </li></ul><ul><li>Ovdje znači pokraj mene (bliže govorniku), tu znači pokraj tebe (bliže sugovorniku), a ondje je udaljeno i od govornika i od sugovornika. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>ovdje – kraj mene </li></ul><ul><li>tu - kraj tebe </li></ul><ul><li>ondje – daleko i od mene i od tebe </li></ul>
  26. 26. ovdje / ovamo <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Dođite ovdje ! </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Dođite ovamo ! </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Dođite ovamo ! </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Uz glagole kretanja nije dobro upotrijebiti prilog ovdje , jer on označuje mjesto . </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Dođite ovamo! </li></ul>
  27. 27. gitarista / gitarist <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Koji je slavni gitarista svirao u Hrvatskoj? </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Koji je slavni gitarist svirao u Hrvatskoj? </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Koji je slavni gitarist svirao u Hrvatskoj? </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Imenice okulist, internist, finalist, pijanist muškog su roda i završavaju na suglasnik, a ne na -a </li></ul><ul><li>Dakle, nije dobro reći: </li></ul><ul><li>On je slavni ekonomista / internista. </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>On je slavni ekonomist / internist . </li></ul>
  28. 28. teritorija / teritorij <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ovo je naš teritorij . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ovo je naša teritorija . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Ovo je naš teritorij . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Riječi iz latinskoga jezika koje završavaju na –ium u hrvatski se jezik prenose sa završnim –ij i muškoga su roda, npr. akvarij , podij , studij ... </li></ul><ul><li>Dakle, treba reći: </li></ul><ul><li>Oslobođen je cijeli teritorij . </li></ul><ul><li>Simpozij će pokazati kako poboljšati studij . </li></ul>
  29. 29. ići okulistu / ići okulisti <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Moram ići okulistu . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Moram ići okulisti . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Moram ići okulistu . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Okulist i slične imenice muškoga su roda pa se tako i sklanjaju: okulist , okulista , okulistu ... </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Moram ići okulistu. </li></ul><ul><li>Nema većeg humanista . </li></ul>
  30. 30. Ante, Mile, Jure - deklinacija <ul><li>Što je točno: </li></ul><ul><li>Vidio sam Antea i Jureta </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Vidio sam Antu i Juru </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Vidio sam Antu i Juru </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Imenice muškoga roda koje u N jd. završavaju na –e (osobna imena, prezimena i imenice odmila) u standardnom jeziku dobivaju nastavke kao imenice ženskoga roda </li></ul><ul><li>Dakle, treba reći: </li></ul><ul><li>Vidio sam Antu i Juru . </li></ul><ul><li>Naći ćemo se s Antom i Jurom . </li></ul><ul><li>Ako vidiš Matu ,neka pozove Stipu i Franu da kod Mile proslavimo rođendan. </li></ul>
  31. 31. gospodine Kovačić / gospodine Kovačiću <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Gospodine Kovačić, kakav je Vaš komentar? </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Gospodine Kovačiću, kakav je Vaš komentar? </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Gospodine Kovačiću , kakav je Vaš komentar? </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Kod muških imena i prezimena sklanja se i jedno i drugo. </li></ul><ul><li>Ima prezimena kojima se oblici za N i V podudaraju (profesor Jonke – profesore Jonke) </li></ul><ul><li>Dakle,ne: </li></ul><ul><li>Gospodine Babić! </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>Gospodine Babiću ! </li></ul><ul><li>Ali: </li></ul><ul><li>Profesore Jonke! </li></ul>
  32. 32. Gospođi Rukavina / Gospođi Rukavini <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Gospođi Rukavini odnijeli smo cvijeće. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Gospođi Rukavina odnijeli smo cvijeće. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Gospođi Rukavini odnijeli smo cvijeće. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>U načelu, ženska se prezimena ne sklanjaju. No kad završavaju na –a, bolje ih je sklanjati. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Poslali smo razglednicu kolegici Jakovini , a ni kolegicu Jakašu nismo zaboravili. </li></ul>
  33. 33. Josipe / Josip <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Josip, čuješ li me? </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Josipe, čuješ li me? </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Josipe , čuješ li me? </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Vlastite imenice se sklanjaju (dekliniraju) pa tako imaju i vokativ. </li></ul><ul><li>Muške vlastite imenice koje završavaju na suglasnik dobivaju u V nastavak –e ili –u (Mladene, Ivane, Jurju!) </li></ul><ul><li>Dakle, </li></ul><ul><li>Josipe! </li></ul><ul><li>Mladene! </li></ul><ul><li>Jakove! </li></ul>
  34. 34. Ray Charlesa / Raya Charlesa <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Volim pjesme Ray Charlesa. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Volim pjesme Raya Charlesa. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Volim pjesme Raya Charlesa. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>U hrvatskom jeziku sklanja se i ime i prezime bez obzira na to jesu li hrvatska ili strana. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Nenadmašna su ostvarenja Jimij a Hendrix a . </li></ul>
  35. 35. Što ste rekla / rekli <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Gospođo, što ste rekla ? </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Gospođo, što ste rekli ? </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Gospođo, što ste rekli ? </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Osobi kojoj govorimo Vi obraćamo se uvijek u drugom licu množine muškog roda, bila ona muškarac ili žena. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Profesorice, što ste htjeli ? </li></ul><ul><li>Gospođo Marić, gdje ste bili ? </li></ul>
  36. 36. i ne pomišlja / ni ne pomišlja <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On na ostavku i ne pomišlja. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On na ostavku ni ne pomišlja. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>On na ostavku i ne pomišlja. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Veznik ni dobro je upotrijebiti u zanijekanoj rečenici (Nije više imao ni volje ni snage da se brani.), no ne valja ga upotrebljavati za isticanje ispred negacije. Za to služi veznik i. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Igrali su bezvoljno i ne pokušavajući smanjiti razliku. </li></ul><ul><li>Ja drugo i ne želim. </li></ul>
  37. 37. oko deset / oko desetak / desetak <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Došlo je oko deset natjecatelja. </li></ul><ul><li>Došlo je oko desetak natjecatelja. </li></ul><ul><li>Došlo je desetak natjecatelja. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Došlo je oko deset natjecatelja. </li></ul><ul><li>Došlo je desetak natjecatelja. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Desetak i znači oko deset , pa ne treba dvaput govoriti isto. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Dobio je tridesetak ponuda. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Dobio je oko trideset ponuda </li></ul>
  38. 38. koncentrirati se / skoncentrirati se <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ne mogu se koncentrirati . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ne mogu se skoncentrirati. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Ne mogu se koncentrirati . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagol koncentrirati se dvovidan je – dakle i svršen i nesvršen, pa mu ne treba dodavati prefiks da bude svršen. </li></ul><ul><li>A može li se tuđica zamijeniti hrvatskom riječju? </li></ul><ul><li>Svakako. Moglo bi se reći: </li></ul><ul><li>Ne mogu se sabrati, usredotočiti na gradivo. </li></ul>
  39. 39. ispoštovati / poštovati <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Stranke su poštovale dogovor. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Stranke su ispoštovale dogovor. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Stranke su poštovale dogovor. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagol poštovati je dvovidan –nepotrebno je dodavanjem prefiksa tvoriti svršeni glagol. </li></ul><ul><li>Znači, dobro je kazati: </li></ul><ul><li>Niste poštovali pravila igre. </li></ul><ul><li>Poštovao si dogovoreno vrijeme sastanka. </li></ul>
  40. 40. štoviše / čak štoviše / čak <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Uspjeli smo, štoviše i pobijedili. </li></ul><ul><li>Uspjeli smo, čak štoviše i pobijedili. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Uspjeli smo, čak i pobijedili. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Uspjeli smo, štoviše i pobijedili. </li></ul><ul><li>i: </li></ul><ul><li>Uspjeli smo, čak i pobijedili. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Ne treba gomilati riječi koje se značenjem podudaraju. </li></ul><ul><li>Dakle, točno je: </li></ul><ul><li>Goran je uspio, čak i pobijedio. </li></ul><ul><li>i: </li></ul><ul><li>Goran je uspio, štoviše i pobijedio. </li></ul>
  41. 41. materijal / matrijal <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Materijal za sjednicu još nije stigao. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Matrijal za sjednicu još nije stigao. </li></ul><ul><li>Točno je samo: </li></ul><ul><li>Materijal za sjednicu još nije stigao. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Materijal dolazi od latinske riječi materia i znači: ono od čega je što napravljeno, tkanina, građa, sirovina i ono što služi kao izvor, osnova za proučavanje </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Kupila sam materijal za haljinu. </li></ul><ul><li>Nemojmo samo o materijalnom . </li></ul>
  42. 42. orginalno / originalno <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Stil mu je orginalan . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Stil mu je originalan . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Stil mu je originalan . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Ako već rabimo tuđice, nemojmo ih iskrivljavati. Originalan znači: pravi, izvoran, prirodan, jedinstven, neponovljiv, osebujan, nesvakidašnji, neobičan </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Predajte original , ne kopiju! </li></ul><ul><li>Njezine su zamisli originalne . </li></ul>
  43. 43. kontaktirati s kim / kontaktirati koga <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Kontaktirali smo i sa školom i s roditeljima. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Kontaktirali smo i školu i roditelje. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Kontaktirali smo i sa školom i s roditeljima. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagol kontaktirati u hrvatskom jeziku traži instrumental – kontaktirati s kim/čim. </li></ul><ul><li>Ima li hrvatskih zamjena za taj glagol? </li></ul><ul><li>Ima: </li></ul><ul><li>biti u vezi s kim/čim, stupiti u vezu s kim/čim, održavati vezu s kim/čim </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Kontaktirajmo i sa školom, i s roditeljima, i s prosvjetnim vlastima! </li></ul>
  44. 44. koristiti se čime / koristiti što <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On se koristi svim sredstvima da me uništi. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On koristi sva sredstva da me uništi. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>On se koristi svim sredstvima da me uništi. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>U standardnom jeziku ispravno je jedino: koristiti se čime (povratni glagol i instrumental) </li></ul><ul><li>Znači, umjesto pogrešnoga: </li></ul><ul><li>Koristimo sva sredstva. </li></ul><ul><li>valja reći: </li></ul><ul><li>Koristimo se svim sredstvima. </li></ul><ul><li>Koristimo se novim metodama. </li></ul><ul><li>Može se reći i: </li></ul><ul><li>Služimo se svim sredstvima. </li></ul><ul><li>Upotrebljavamo sva sredstva. </li></ul><ul><li>Primjenjujemo sva sredstva. </li></ul>
  45. 45. nedaleko / nedaleko od <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Igralište je nedaleko škole. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Igralište je nedaleko od škole. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Igralište je nedaleko od škole. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Prilog daleko može stajati sam (npr. Ne idi daleko!), a može i s prijedlogom od , koji pak traži iza sebe genitiv: </li></ul><ul><li>Solin nije daleko od Splita </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Solin je nedaleko od Splita. </li></ul><ul><li>Dakle, dobro je: </li></ul><ul><li>Samobor je nedaleko od Zagreba. </li></ul>
  46. 46. učenjem / kroz učenje <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Do znanja smo došli kroz učenje . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Do znanja smo došli učenjem . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Do znanja smo došli učenjem . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Kao oznaka apstraktnoga sredstva ne upotrebljava se prijedlog kroz , nego imenica u instrumentalu. </li></ul><ul><li>Prijedlog kroz dobro je upotrijebljen kad označuje prostorne odnose i dolazi uz glagole kretanja , uz stvarnu (probijati se kroz trnje ), ali i uz zamišljenu zapreku (gledati kroz prste ). </li></ul><ul><li>Rabi se ograničeno i u vremenskom značenju za radnje kojima znamo točan početak i kraj. (Ta se misao provlači kroz cijelo 19. st .) </li></ul><ul><li>Dakle, ne: </li></ul><ul><li>Sve smo postigli kroz pošten rad. </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>Sve smo postigli poštenim radom. </li></ul>
  47. 47. ispred / uime <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Pozdravio je članove zbora ispred osnivača. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Pozdravio je članove zbora uime osnivača. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Pozdravio je članove zbora uime osnivača. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Ispred znači biti s prednje strane čega, a uime znači u čije ime, umjesto koga </li></ul><ul><li>Dakle, ne: </li></ul><ul><li>Pozdravlja goste ispred organizatora. </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>Pozdravlja goste uime organizatora. </li></ul>
  48. 48. u ime / uime <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Pozdravlja goste u ime organizatora. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Pozdravlja goste uime organizatora. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Pozdravlja goste uime organizatora. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Prijedlog se piše kao jedna riječ (uime),a rastavljeno se piše kad je riječ o sklopu prijedloga i imenice (u ime) </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>U ime joj stalno ubacuju spojnicu (Ana-Marija, a ona je Anamarija) </li></ul><ul><li>Pozdravit ćeš uime organizatora. </li></ul>
  49. 49. Andree / Andreje <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Tee i Andree još nema. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Teje i Andreje još nema. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Tee i Andree još nema. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Kod ovakvih imena (Tea, Andrea, Lea) ne treba umetati j između dva samoglasnika. </li></ul><ul><li>N Andrea </li></ul><ul><li>G Andree </li></ul><ul><li>D Andrei itd. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Pohvalnicu ćemo dati Andrei, Tei i Lei. </li></ul>
  50. 50. U Zagrebu 5. rujna 2010. / U Zagrebu, 5. rujna 2010. <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>U Zagrebu 5. rujna 2010. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>U Zagrebu, 5. rujna 2010. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Zagreb, 5. rujna 2010. </li></ul><ul><li>Točno je i: </li></ul><ul><li>U Zagrebu 5. rujna 2010. </li></ul><ul><li>i: </li></ul><ul><li>Zagreb, 5. rujna 2010. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Nizanje je ako se ime mjesta i datum pišu nezavisno, bez prijedloga (sa zarezom), a nije nizanje ako uz datum ime mjesta dolazi uz prijedlog u (ne treba zarez). </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>U Koprivnici 3. rujna 2010. </li></ul><ul><li>Koprivnica, 3. rujna 2010. </li></ul>
  51. 51. u (s)vezi toga / u (s)vezi s tim <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Pogriješio sam u (s)vezi toga. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Pogriješio sam u (s)vezi s tim. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Pogriješio sam u (s)vezi s tim. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>I imenica veza i imenica sveza dobre su hrvatske riječi (od vezati i od svezati ), ali ne idu s dopunom u genitivu, nego s dopunom u instrumentalu: u (s) vezi s tim. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>U vezi s vašom molbom... </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>Glede vaše molbe... </li></ul>
  52. 52. (iz) najljepša grada / (iz) najljepšega grada <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Pišem ti iz najljepšega grada na Jadranu. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Pišem ti iz najljepša grada na Jadranu. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Pišem ti iz najljepšega grada na Jadranu. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Komparativi i superlativi pridjeva određeni su oblici pridjeva, pa se tako i sklanjaju – po pridjevsko-zamjeničkoj deklinaciji (a ne po imeničkoj deklinaciji, kao da su neodređeni pridjevi). </li></ul><ul><li>Dakle, nije dobro reći: </li></ul><ul><li>Teško ćemo do bolja života. </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>Teško ćemo do boljega života. </li></ul>
  53. 53. prodavaona / prodavaonica <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Otvorena je nova prodavaona. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Otvorena je nova prodavaonica . </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Otvorena je nova prodavaonica . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>U razgovornom stilu čuju se oblici radiona, kupaona, gostiona, prodavaona . To su imenice koje označuju mjesto i bolje ih je u standardnom jeziku tvoriti sufiksom –onica. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Radionica je zatvorena. </li></ul><ul><li>Kupaonica je mala. </li></ul><ul><li>Gostionica je na kraju ulice, preko puta nove prodavaonice namještaja. </li></ul>
  54. 54. psihički / psihološki <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On ima psihičkih problema. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On ima psiholoških problema. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>On ima psihičkih problema. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Psihički i psihološki bliske su riječi, ali ne znače isto. </li></ul><ul><li>Psihički se tiče čovjekova duševnog života, njegove psihe. </li></ul><ul><li>Psihološki se odnosi na psihologiju i psihologe. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>On pati od psihičkoga poremećaja. </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>Gledali smo dobar psihološki film. </li></ul>
  55. 55. radije / rađe <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Radije pijem kavu nego čaj. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Rađe pijem kavu nego čaj. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Radije pijem kavu nego čaj. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Kao i jednosložni pridjev rad , i prilog rado dobiva u komparativu nastavak – iji,-ije: npr. rad, radiji, radije; star, stariji, starije. </li></ul><ul><li>A što znači prilog radije ? </li></ul><ul><li>Znači davanje prednosti komu ili čemu; da je što bolje od drugoga. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Radije i nekoliko puta provjerite podatke nego da pogriješite. </li></ul>
  56. 56. nekoliko / par <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Doći ću za nekoliko dana. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Doći ću za par dana. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Doći ću za nekoliko dana. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Imenica par ima svoje značenje – dva podjednaka predmeta iste funkcije koji čine cjelinu ( par rukavica ) ili dvije osobe ( bračni par ) ili dvije životinje ( par volova ) </li></ul><ul><li>U standardnom hrvatskom jeziku nije dobro rabiti par umjesto nekoliko. </li></ul><ul><li>Da ponovimo: </li></ul><ul><li>Doći ću za nekoliko dana. </li></ul><ul><li>Ostalo je još samo nekoliko primjeraka knjige. </li></ul>
  57. 57. brinuti za... / brinuti se za... <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Brinem za nemoćne roditelje. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Brinem se za nemoćne roditelje. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Brinem se za nemoćne roditelje. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagol brinuti se povratni je glagol, ali prijedlog iza njega mijenja rečenici smisao: </li></ul><ul><li>Brinem se za roditelje (skrbim se za njih) </li></ul><ul><li>Brinem se zbog roditelja (zabrinut sam zbog njihova zdravlja) </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Brinuti se za koga-znači voditi brigu o komu </li></ul><ul><li>Brinuti se zbog koga – znači biti zabrinut </li></ul>
  58. 58. odmoriti / odmoriti se <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Baka će odmoriti. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Baka će se odmoriti. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Baka će se odmoriti. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Odmoriti može biti prijelazan glagol (odmoriti noge, ruke, oči...). No ako se odnosi na cijelu osobu, upotrebljava se povratni glagol (odmoriti se). </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Igrači će malo odmoriti noge . </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>Igrači će se malo odmoriti. </li></ul>
  59. 59. ispoljavati / pokazivati <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On nerado ispoljava osjećaje. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On nerado pokazuje osjećaje. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>On nerado pokazuje osjećaje. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagol ispoljiti / ispoljavati stran je hrvatskom jeziku. </li></ul><ul><li>Bolje je zamijeniti ga glagolima: </li></ul><ul><li>pokazati /pokazivati </li></ul><ul><li>izraziti / izražavati </li></ul><ul><li>iskazati / iskazivati </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Neki ljudi teško pokazuju ili iskazuju osjećaje. </li></ul>
  60. 60. metoda / metod <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Mnogi studenti nemaju dobru metodu učenja. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Mnogi studenti nemaju dobar metod učenja. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Mnogi studenti nemaju dobru metodu učenja. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Imenica metoda potječe iz grčkoga jezika (methodas), a znači općenito način djelovanja, planski postupak. U hrvatskom jeziku ona je ženskoga roda i tako se sklanja. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>nominativ metoda </li></ul><ul><li>genitiv metode </li></ul><ul><li>dativ metodi itd. </li></ul><ul><li>To je dobra metoda učenja. </li></ul>
  61. 61. minut / minuta <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Igra se zadnji minut utakmice? </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Igra se zadnja minuta utakmice? </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Igra se zadnja minuta utakmice? </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>U hrvatskom je to imenica ženskoga roda , dakle: minuta (i sekunda, dakako). </li></ul><ul><li>Znači,nije dobro reći: </li></ul><ul><li>Još tri minuta do kraja utakmice. </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>Još tri minute do kraja utakmice. </li></ul>
  62. 62. mijenja / zamjenjuje <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Tko zamjenjuje službenicu na bolovanju? </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Tko mijenja službenicu na bolovanju? </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Tko zamjenjuje službenicu na bolovanju? </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagol mijenjati (koga ili što) znači utjecati na koga ili što da se kvalitativno promijeni. </li></ul><ul><li>U ovom primjeru nitko službenicu ne mijenja, nego je netko zamjenjuje na radnom mjestu. </li></ul><ul><li>Dakle,nije dobro: </li></ul><ul><li>Tko danas mijenja službenicu? </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>Tko danas zamjenjuje službenicu? </li></ul>
  63. 63. milion / milijun <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>milion </li></ul><ul><li>ili </li></ul><ul><li>milijun? </li></ul><ul><li>U hrvatskom jeziku točno je: </li></ul><ul><li>milijun . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Milijun dolazi od talijanskoga milione. Sve takve riječi, ako se prenose u hrvatski jezik,dobivaju nastavak –jun . (Brijuni) </li></ul><ul><li>Izvedenice: milijunaš, milijunašica, milijunski (grad), milijunti (stanovnik), brijunska flora i fauna </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Što kažeš na dobitak od nekoliko milijuna na lotu? </li></ul><ul><li>I jedan milijunčić bio bi sasvim dovoljan. </li></ul>
  64. 64. kod kuće / kući <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Cijeli sam dan kod kuće. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Cijeli sam dan kući . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Cijeli sam dan kod kuće. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Za označavanje mjesta valja upotrijebiti odgovarajući prijedlog. </li></ul><ul><li>Na primjer: </li></ul><ul><li>U kući sam. Stojim pred kućom. </li></ul><ul><li>Dakle, nije dobro: </li></ul><ul><li>Cijeli sam dan kući. </li></ul><ul><li>Nego: </li></ul><ul><li>Cijeli sam dan kod kuće. </li></ul>
  65. 65. izvinjavam se / ispričavam se <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Izvinjavam se što smetam. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ispričavam se što smetam. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Ispričavam se što smetam. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagol izviniti se (izvinjavati se) dobro je zamijeniti hrvatskim glagolima oprostiti, ispričati se , a glagolsku imenicu izvinjenje imenicom isprika. </li></ul><ul><li>Dakle, umjesto da se izvinjavamo, radije se ispričajmo, zamolimo da nam oproste. </li></ul><ul><li>Oprostite što smetam. </li></ul><ul><li>Ispričavam se , nisam mogao (mogla) doći. </li></ul><ul><li>U redu,primam vašu ispriku. </li></ul>
  66. 66. kako... tako <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Na svečanost će doći kako studenti tako i profesori. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Na svečanost će doći i studenti i profesori. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Na svečanost će doći i studenti i profesori. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Rečenica tipa kako...tako značila bi da će i studenti i profesori doći na jednak način , jednakim prijevoznim sredstvom ili putem. No nije se htjelo reći kako će doći,nego da će doći i jedni i drugi. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Na proslavu će doći i učenici i njihovi roditelji. </li></ul>
  67. 67. je li osjećate / osjećate li <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Je li osjećate otpore koalicijskih partnera? </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Osjećate li otpore koalicijskih partnera? </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Osjećate li otpore koalicijskih partnera? </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Ako je upitna rečenica u prezentu dobro je osnovni glagol staviti ispred upitne čestice li, bez pomoćnoga glagola. </li></ul><ul><li>Je li želite..., je li osjećate ... nije ni lijepo ni ekonomično, a u dotjeranu jeziku do toga se drži. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Osjećate li promjenu? </li></ul><ul><li>Čitate li novine svaki dan? </li></ul>
  68. 68. jer / jel <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Zakasnili smo jer nije bilo tramvaja. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Zakasnili smo jel nije bilo tramvaja. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Zakasnili smo jer nije bilo tramvaja. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Ovo je uzročna rečenica, a jedan od uzročnih veznika je jer . </li></ul><ul><li>Jel uopće nije veznik, nego je razgovorna skraćenica pomoćnoga glagola biti i upitne čestice li – je li, jel ’. </li></ul><ul><li>Dakle,nije dobro rabiti kao veznik nešto što veznik nije. </li></ul><ul><li>Došli smo na predavanje jer nas zanima ta tema. </li></ul>
  69. 69. jednostavno / naprosto <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>To je, jednostavno, prešlo sve granice. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>To je, naprosto, prešlo sve granice. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>To je, jednostavno , prešlo sve granice. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>U hrvatskom jeziku bolje je u značenju čestice koja ističe sadržaj rečenice upotrijebiti prilog jednostavno . </li></ul><ul><li>Prost u hrvatskom, kao zastarjelica, znači slobodan, a inače nepristojan, neodgojen, vulgaran </li></ul><ul><li>Dakle, umjesto: </li></ul><ul><li>To naprosto nije istina. </li></ul><ul><li>recimo to hrvatski bolje: </li></ul><ul><li>To jednostavno nije istina. </li></ul>
  70. 70. javnim natječajem / putem javnog natječaja <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Radna mjesta popunjavaju se javnim natječajem. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Radna mjesta popunjavaju se putem javnog natječaja. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Radna mjesta popunjavaju se javnim natječajem. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Kada u prenesenom smislu prijedlog putem znači sredstvo, bolje ga je zamijeniti instrumentalom imenice. </li></ul><ul><li>Dakle, ne: </li></ul><ul><li>Prava i obveze reguliraju se putem zakona. </li></ul><ul><li>Naručiti se može putem telefona. </li></ul><ul><li>Bolje je reći: </li></ul><ul><li>Prava i obveze reguliraju se zakonom. </li></ul><ul><li>Naručiti se može telefonom. </li></ul>
  71. 71. dobijati / dobivati <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On dobija pisma svaki dan. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On dobiva pisma svaki dan. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>On dobiva pisma svaki dan. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Infinitiv ovoga glagola glasi: dobivati . </li></ul><ul><li>Spreže se ovako: </li></ul><ul><li>ja dobivam </li></ul><ul><li>ti dobivaš </li></ul><ul><li>on,ona,ono dobiva </li></ul><ul><li>mi dobivamo </li></ul><ul><li>vi dobivate </li></ul><ul><li>oni dobivaju </li></ul>
  72. 72. jedan dobar / dobar <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>On je dobar glazbenik. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On je jedan dobar glazbenik. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>On je dobar glazbenik . </li></ul><ul><li>Taj se jedan upotrebljava pod utjecajem nekih drugih jezika (njem., franc., tal.) U hrvatskom jeziku ta je riječ suvišna, osim kad znači neki, nekakav . (Tu nam je vijest donio jedan čovjek.) </li></ul><ul><li>Dakle, ne: </li></ul><ul><li>Postao je jedan vrlo oštar kritičar dojučerašnjih istomišljenika. </li></ul><ul><li>Nego: </li></ul><ul><li>Postao je vrlo oštar kritičar dojučerašnjih istomišljenika. </li></ul>
  73. 73. istječe / ističe <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Govorite kratko, vrijeme istječe! </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Govorite kratko, vrijeme ističe! </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Govorite kratko, vrijeme istječe ! </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagoli istjecati i isticati pripadaju različitim porodicama: </li></ul><ul><li>istjecati – glagola teći </li></ul><ul><li>isticati –glagola taći, taknuti </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Voda, vrijeme i rok istječe . </li></ul><ul><li>a: </li></ul><ul><li>Čovjek se svojim radom ističe </li></ul>
  74. 74. brojiti / brojati <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Dijete zna brojiti do sto. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Dijete zna brojati do sto. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Dijete zna brojiti do sto. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Brojiti pripada glagolima četvrte vrste koji ispred infinitivnoga nastavka –ti imaju samoglasnik i : nositi, moliti, voditi, prositi, brojiti ... </li></ul><ul><li>Tako se ponašaju i izvedeni glagoli: prebrojiti, pribrojiti, ubrojiti, izbrojiti... </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Izbrojili smo sav novac i pribrojili mu kamate. </li></ul>
  75. 75. letjeti / letiti <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ptić još ne može letjeti . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ptić još ne može letiti . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Ptić još ne može letjeti . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Infinitivi glagola u kojima je refleks staroga jata glase: boljeti, voljeti, živjeti, vidjeti, šutjeti, letjeti </li></ul><ul><li>No glagolski pridjevi radni za muški rod glase: bolio, volio, živio, vidio, šutio, letio </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Ptice će letjeti oko naše kuće u potrazi za hranom. </li></ul>
  76. 76. štedjeti / štediti <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Da si štedjela , imala bi. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Da si štedila , imala bi. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Da si štedjela , imala bi. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>U hrvatskom jeziku ima glagola u kojima se javlja refleks staroga glasa jata. Takvi su glagoli, na primjer, voljeti , boljeti , živjeti , vidjeti , pa tako i štedjeti . </li></ul><ul><li>Glagolski pridjev radni takvih glagola u ženskom i srednjem rodu glasi: </li></ul><ul><li>voljela/ voljelo; boljela / boljelo </li></ul><ul><li>štedjela / štedjelo </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Baka je živjela na selu. </li></ul><ul><li>Boljelo me koljeno. </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>Stric je živio u gradu. </li></ul><ul><li>Bolio me zub. </li></ul>
  77. 77. desetine / dese(t)ci <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Uništeni su dese(t)ci tona ribe. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Uništene su desetine tona ribe. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Uništeni su dese(t)ci tona ribe. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Desetina znači deseti dio cijeloga,ili pak jedinicu od deset vojnika. </li></ul><ul><li>Desetak znači oko deset, približno deset. </li></ul><ul><li>Dakle, nije dobro: </li></ul><ul><li>Na stadionu su desetine tisuća navijača. </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>Na stadionu su dese(t)ci tisuća navijača. (ili na desetke tisuća) </li></ul>
  78. 78. civilizacijski / civilizirano <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Oni se ne ponašaju civilizirano. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Oni se ne ponašaju civilizacijski. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Oni se ne ponašaju civilizirano. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Civilizacijski se odnosi na civilizaciju (npr. civilizacijski krug američkih Indijanaca), a civiliziran znači kulturan, školovan, pristojan, uglađen, uljudan </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Ponašajmo se civilizirano (pristojno, uljudno). </li></ul><ul><li>Ugodno je razgovarati s civiliziranim ljudima. </li></ul>
  79. 79. bodova / boda <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Osvojio je 23 bodova. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Osvojio je 23 boda. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Osvojio je 23 boda . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Uz brojeve 2, 3, 4 (i kad su sami i kada su zadnje znamenke višeznamenkastih brojeva)upotrebljava se dvojina , a u svim ostalim slučajevima množina. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>3 boda, 23 boda </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>5 bodova, 45 bodova </li></ul><ul><li>Isto tako: </li></ul><ul><li>2 stupnja, 32 stupnja </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>7 stupnjeva, 27 stupnjeva </li></ul>
  80. 80. blagdan / praznik <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Školske blagdane provest ćemo na moru. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Školske praznike provest ćemo na moru. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Školske praznike provest ćemo na moru. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>I blagdan i praznik dobre su hrvatske riječi, ali valja rabiti svaku u njezinu značenju. </li></ul><ul><li>Blagdan znači svečan dan (posvećen u prvom redu crkvenom događaju), a praznik je dan kad se ne radi. </li></ul><ul><li>Neki se blagdani podudaraju s praznicima (Nova godina, Velika Gospa). </li></ul><ul><li>Međutim,u množini,praznici znače dulje vrijeme bez rada ili nastave. </li></ul>
  81. 81. gest / gesta <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Njihov je poziv samo uljudna gesta. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Njihov je poziv samo uljudan gest. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Njihov je poziv samo uljudna gesta . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Imenica potječe iz latinskog jez., gdje gestus znači držanje, kretnju(rukom) i ondje je muškog roda, ali u djelima hrvatskih pisaca više je potvrda za oblik gesta . </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>To je gesta dobre volje. </li></ul><ul><li>Osim što je njihova gesta prijateljska, ona je i otmjena. </li></ul>
  82. 82. isti (adm.) <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Prije izglasavanja zakona raspravljali smo o istom. </li></ul><ul><li>ili : </li></ul><ul><li>Prije izglasavanja zakona raspravljali smo o njemu. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Prije izglasavanja zakona raspravljali smo o njemu . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Neodređena zamjenica isti, ista, isto često se u administrativnom stilu upotrebljava umjesto zamjenica on, ona, ono . U navedenom značenju bolje je upotrijebiti ove druge zamjenice. </li></ul><ul><li>Dakle, nije preporučljivo: </li></ul><ul><li>Iskoristite mogućnosti dok se iste još nude. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Iskoristite mogućnosti dok se one još nude. </li></ul><ul><li>Ili: </li></ul><ul><li>Iskoristite mogućnosti dok se još nude. </li></ul>
  83. 83. isti / jednak <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Mi smo iste visine. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Mi smo jednake visine. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Mi smo jednake visine. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Isti znači: </li></ul><ul><li>Koji je istovjetan sa samim sobom, koji nije drugi (npr. To je isti čovjek) </li></ul><ul><li>Koji je vrlo sličan komu (on je isti otac). </li></ul><ul><li>Jednak, pak, znači koji se od nekoga ili nečega ne razlikuje. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Brat je isti otac. </li></ul><ul><li>Sestra je došla s istim mladićem. </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>Brat i ja smo jednake visine. </li></ul>
  84. 84. kožnat / kožni <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Tko mi može posuditi kožnati remen? </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Tko mi može posuditi kožni remen? </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Tko mi može posuditi kožnati remen? </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Bolje je pridjev kožni rabiti za ono što se odnosi na kožu (kožna galanterija),za ono što je na koži (kožna bolest), a pridjev kožnat za ono što je od kože . </li></ul><ul><li>Zaista, nitko neće reći da ima kožnatu bolest </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Više volim kožnate cipele –one od prave kože. </li></ul>
  85. 85. ličioc / ličilac <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On je dobar ličioc. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On je dobar ličilac . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>On je dobar ličilac . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>To je imenica na –lac koja u kosim padežima doživljava glasovnu promjenu vokalizaciju (prelaženje l u o na kraju sloga) </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>ronilac, ronioca, roniocu itd. </li></ul><ul><li>No pogrešno je iz kosih padeža analogijom izvoditi nominativ: ronioc, ličioc </li></ul><ul><li>Dobro je samo: </li></ul><ul><li>On je dobar ličilac . On je sjajan ronilac . </li></ul><ul><li>Tko rano rani, taj je ranoranilac . </li></ul>
  86. 86. varioca / varilaca <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Brodogradilište je zaposlilo 20 varilaca . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Brodogradilište je zaposlilo 20 varioca . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Brodogradilište je zaposlilo 20 varilaca . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Imenice muškoga roda koje u nominativu jednine završavaju na –lac imaju u drugim padežima neke glasovne promjene. Tako imenica varilac u genitivu jednine glasi varioca , u nominativu množine varioci , a u genitivu množine varilaca . </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Došla je skupina ronilaca / ličilaca . </li></ul><ul><li>Kakva će biti sudbina talaca ? </li></ul>
  87. 87. ličiti / nalik / sličiti <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On liči na oca. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On je nalik na oca. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On sliči ocu. </li></ul><ul><li>Točno je i: </li></ul><ul><li>On je nalik na oca . </li></ul><ul><li>i: </li></ul><ul><li>On sliči ocu . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Ličiti znači premazivati bojom zidove, bojiti. </li></ul><ul><li>Sličiti znači biti sličan komu, biti nalik, nalikovati na koga (komu ili čemu) </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>On je nalik na oca. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On sliči ocu. On mu je sličan. On mu nalikuje. </li></ul>
  88. 88. ljubitelj / ljubimac <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On je velik ljubimac prirode. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On je velik ljubitelj prirode. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>On je velik ljubitelj prirode. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Ljubimac je onaj koji je miliji od drugih, miljenik. </li></ul><ul><li>Ljubitelj je onaj koji koga ili što ljubi. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>On je velik ljubitelj glazbe i nogometa. </li></ul>
  89. 89. odložiti / odgoditi <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Sjednicu ćemo odgoditi . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Sjednicu ćemo odložiti . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Sjednicu ćemo odgoditi . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagol odgoditi znači pomicanje u vremenu, a glagol odložiti u prostoru. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Odložite kaput, a sjednicu odgodite! </li></ul><ul><li>Odložite stvari i odgodite odlazak na more! </li></ul>
  90. 90. otkačen / otkvačen <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Teretni vagoni već su bili otkačeni . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Teretni vagoni već su bili otkvačeni . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Teretni vagoni već su bili otkvačeni . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>U hrvatskom jeziku osnovni glagol je kvačiti , a prefigirani glagoli su zakvačiti , otkvačiti ... </li></ul><ul><li>Izraz u prenesenom značenju kad se za neformalne, ekscentrične ljude kaže da su otkačeni potječe iz srpskoga jezika; ondje i osnovni glagol glasi kačiti </li></ul><ul><li>Imali za otkačenjake hrvatskih zamjena? </li></ul><ul><li>Ima: čudaci , obješenjaci , ljudi na svoju ruku , a uvriježen je i europeizam ekscentrici </li></ul>
  91. 91. o tom pitanju / po tom pitanju <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>O tom pitanju već smo raspravljali. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Po tom pitanju već smo raspravljali. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>O tom pitanju već smo raspravljali. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Prijedlog po pogrešno je upotrijebiti jer se raspravlja o kom(e) ili čem(u), a nipošto po kom(e) ili čem(u) </li></ul><ul><li>Dakle, nije dobro: </li></ul><ul><li>Po tom pitanju već su raspravljali. </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>O tom pitanju već su raspravljali. </li></ul>
  92. 92. ozlijediti / povrijediti <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>U sudaru je povrijeđeno 10 putnika. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>U sudaru je ozlijeđeno 10 putnika. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>U sudaru je ozlijeđeno 10 putnika. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Povrijediti znači uvrijediti koga riječju ili postupkom;može značiti i: prekršiti propis ili zakon. </li></ul><ul><li>Ozlijediti, pak, znači raniti koga. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>U sudaru je ranjeno ili ozlijeđeno 10 putnika. </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>Ružnom riječju povrijedio sam prijatelja. </li></ul>
  93. 93. počinje / kreće <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Počinje nova emisija. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Kreće nova emisija. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Počinje nova emisija. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagol kretati (se) dao je ime cijeloj skupini glagola - glagolima kretanja.No već neko vrijeme nepotrebno istiskuje druge dobre hrvatske glagole i time osiromašuje jezik. </li></ul><ul><li>Dakle, ne: </li></ul><ul><li>Kreće zimska sezona. </li></ul><ul><li>Kreće prvo pitanje. </li></ul><ul><li>Kreće prilog o turizmu. </li></ul><ul><li>nego: </li></ul><ul><li>Počinje zimska sezona. </li></ul><ul><li>Postavljamo prvo pitanje. </li></ul><ul><li>Objavljujemo prilog o turizmu. </li></ul>
  94. 94. ponaosob / osobno / sam <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Svatko se mora ponaosob javiti u kadrovsku službu. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Svatko se mora osobno javiti u kadrovsku službu. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Svatko se mora sam javiti u kadrovsku službu. </li></ul><ul><li>Točno je i: </li></ul><ul><li>Svatko se mora osobno javiti u kadrovsku službu. </li></ul><ul><li>i: </li></ul><ul><li>Svatko se mora sam javiti u kadrovsku službu. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Prilog ponaosob brojni hrvatski govornici dovode u vezu s osobom, pa ga pogrešno rabe umjesto sam , osobno . No i stariji i noviji jezični savjetnici navode niz dobrih hrvatskih zamjena za taj prilog, koji je ustvari nepotreban. </li></ul><ul><li>Čime se on može dobro zamijeniti? </li></ul><ul><li>Prilozima: posebno, posebice, osobito, navlastito, pojedinačno, odvojeno, zasebno i sličnima. </li></ul>
  95. 95. popravak / popravka <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ovoj kući potreban je hitan popravak . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ovoj kući potrebna je hitna popravka . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Ovoj kući potreban je hitan popravak . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>U hrvatskom jeziku imenica popravak muškoga je roda. </li></ul><ul><li>Dakle, </li></ul><ul><li>dobro je kazati: </li></ul><ul><li>Ovoj kući potreban je hitan popravak. </li></ul>
  96. 96. popravljati / vršiti popravke <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Vršimo popravke cipela. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Popravljamo cipele. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Popravljamo cipele. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Hrvatski jezik radnju najčešće izriče glagolom. Umjesto sklopa vršiti i imenice , preciznije je i bolje odmah upotrijebiti glagol koji će izreći istu radnju. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Vršiti popravke znači popravljati , vršiti ispravke znači ispravljati , vršiti upise znači upisivati , </li></ul><ul><li>pa tako treba i reći: </li></ul><ul><li>Popravljamo satove, ispravljamo pogreške, upisujemo nove učenike... </li></ul>
  97. 97. pričati / govoriti <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>On dobro priča engleski. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>On dobro govori engleski. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>On dobro govori engleski. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagol pričati znači usmeno kazivati, pripovijedati, razgovarati, a glagol govoriti znači imati sposobnost prenošenja poruke riječima, iznositi neki sadržaj (značenja se samo djelomično preklapaju.) </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>On dobro govori engleski. </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>Pričam ti priču. </li></ul>
  98. 98. sačekati / dočekati <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Sačekao nas je na kolodvoru. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Dočekao nas je na kolodvoru. </li></ul><ul><li>U hrvatskom jeziku dobro je samo: </li></ul><ul><li>Dočekao nas je na kolodvoru. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagol sačekati uljez je u hrvatskom leksiku. On je počeo istiskivati neke druge dobre hrvatske glagole (npr. pričekati, počekati, dočekati ), a svaki od njih precizno izražava glagolsku radnju. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Ako želite koga pozdraviti i pomoći mu oko prtljage, dočekajte ga na kolodvoru. </li></ul>
  99. 99. sipati / natočiti / lijevati <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Sipaj mi još malo soka! </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Natoči mi još malo soka! </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ulij mi još malo soka! </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Natoči mi još malo soka! </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ulij mi još malo soka! </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Sipati se može samo ono što je sipko: npr. brašno, šećer, prašak. </li></ul><ul><li>Tekućine se ulijevaju ili toče. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Natoči mi malo vode! </li></ul><ul><li>Ulijte još vode u hladnjak! </li></ul>
  100. 100. sjedište / sjedalo <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Dvorana ima 500 sjedišta. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Dvorana ima 500 sjedala. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Dvorana ima 500 sjedala . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Sjedalo je naprava za sjedenje u dvorani ili prijevoznom sredstvu (npr. sjedalo do prozora). </li></ul><ul><li>Sjedište može biti dio klupe na kojem se sjedi, no češće označuje mjesto gdje se nalazi središnjica nekoga društva ili ustanove (npr. Sjedište Svjetske banke). </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Za večerašnju predstavu dobili smo samo pomoćna sjedala . </li></ul><ul><li>a: </li></ul><ul><li>Sjedište Vlade i Sabora RH nalaze se na Markovu trgu u Zagrebu. </li></ul>
  101. 101. službeno / zvanično <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Održani su službeni razgovori s predstavnicima sindikata. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Održani su zvanični razgovori s predstavnicima sindikata. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Održani su službeni razgovori s predstavnicima sindikata. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Zvaničan ide u red onih srpskih riječi koje su, poglavito od 1918. godine, nastojale istisnuti odgovarajuću hrvatsku riječ. Ta je riječ u hrvatskom jeziku nepotrebna. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Tek kad stigne službeni dopis, moći ćemo službeno i odgovoriti. </li></ul>
  102. 102. sprovesti / provesti <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Sproveli smo uredbu na temelju zakonske ovlasti. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Proveli smo uredbu na temelju zakonske ovlasti. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Proveli smo uredbu na temelju zakonske ovlasti. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Sprovesti uvijek uključuje neku pratnju. Možemo sprovesti zarobljenika u zatvor, a i pokojnika do groba. </li></ul><ul><li>Provesti pak znači vodeći pokazati (provesti gosta kroz grad), izvesti na put (provesti brod kroz Panamski kanal), proboraviti na nekom mjestu (provesti praznike na moru) ili oživotvoriti neku administrativnu odluku – Proveli smo uredbu na temelju zakonske ovlasti. </li></ul>
  103. 103. strana / stranica <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Otvorite 20. stranu časopisa! </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Otvorite 20. stranicu časopisa! </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Otvorite 20. stranicu časopisa! </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Strana može biti dio nekoga predmeta(npr. prednja strana, vanjska strana), strane svijeta su istok, zapad itd., svatko ima dobrih i loših strana, a možete se i razletjeti na sve strane. </li></ul><ul><li>Stranica je list papira u knjizi, časopisu ili pak stranica geometrijskoga lika (npr. stranica trokuta). </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Podatak ćeš pronaći na 17. stranici. </li></ul><ul><li>Okreni novu stranicu! </li></ul>
  104. 104. tučnjava / tuča <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>U tučnjavi su sudjelovali učenici viših razreda. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>U tuči su sudjelovali učenici viših razreda. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>U tučnjavi su sudjelovali učenici viših razreda. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Tučnjava je fizički sukob ljudi koji se međusobno udaraju šakama ili nekim predmetima. </li></ul><ul><li>Tuča je pak smrznuta kiša, vrsta oborine koja se sastoji od ledenih zrna. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Tuča je uništila ljetinu. Štete od tuče vrlo su velike. </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>Netko je izazvao tučnjavu . U tučnjavi su mu razbili nos. </li></ul>
  105. 105. učesnik / sudionik <ul><li>Što je bolje? </li></ul><ul><li>Ovo su učesnici izletničke karavane. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Ovo su sudionici izletničke karavane. </li></ul><ul><li>Bolje je: </li></ul><ul><li>Ovo su sudionici izletničke karavane. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>U hrvatskom jeziku riječ čest više se ne upotrebljava u značenju dio . Možemo je naći samo u nekim riječima, npr. čestica (zemljišna i gramatička) te pričest . Ostale riječi koje pokazuju da u nečem imamo kakva udjela izvode se iz osnove riječi dio . </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Vrijednost dionica je pala. </li></ul><ul><li>Dioničar je član dioničarskog društva. </li></ul><ul><li>Ovo su sudionici izletničke karavane. </li></ul>
  106. 106. u hotelu i oko hotela / u i oko hotela <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Posadili smo cvijeće u hotelu i oko hotela. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Posadili smo cvijeće u i oko hotela . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Posadili smo cvijeće u hotelu i oko hotela. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Prijedlozi u i oko ne slažu se s istim padežom. U hotelu je lokativ, a oko hotela je genitiv.U navedenim primjerima jedino se imenica može zamijeniti zamjenicom. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Posadili smo cvijeće u hotelu i oko hotela. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Posadili smo cvijeće u hotelu i oko njega. </li></ul>
  107. 107. ukazati / upozoriti <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Ukazali su nam na posljedice. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Upozorili su nas na posljedice. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Upozorili su nas na posljedice. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Glagol ukazati može se u hrvatskom zamijeniti glagolima kojima vrlo precizno možemo izraziti misao. Npr. pokazati , upozoriti , iskazati , pružiti , pa i upućivati na što. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Pokazali su nam put. </li></ul><ul><li>Pružili smo prvu pomoć. </li></ul><ul><li>Iskazali smo počast. </li></ul>
  108. 108. ukus / okus <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Meso ima loš ukus . </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Meso ima loš okus . </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Meso ima loš okus . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>U hrvatskom jeziku okus je nešto što se može osjetiti. </li></ul><ul><li>Ukus je shvaćanje lijepoga, estetsko mjerilo. </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Moj muž ukusno se odijeva,ima dobar ukus . </li></ul><ul><li>Meso ima loš okus , lošega je okusa. </li></ul>
  109. 109. uputa / uputstvo/ naputak <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>U kutiji se nalazi naputak kako se sastavlja namještaj. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>U kutiji se nalazi uputstvo kako se sastavlja namještaj. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>U kutiji se nalazi uputa kako se sastavlja namještaj. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>U kutiji se nalazi naputak kako se sastavlja namještaj. </li></ul><ul><li>i: </li></ul><ul><li>U kutiji se nalazi uputa kako se sastavlja namještaj. </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Riječi uputa i naputak pripadaju hrvatskom leksičkom fondu, a uputstvo ne pripada. </li></ul><ul><li>Dakle, treba reći: </li></ul><ul><li>Uz svaki proizvod naći ćete uputu / naputak kako ga valja upotrebljavati. </li></ul>
  110. 110. vani / van <ul><li>Što je točno? </li></ul><ul><li>Bacio je loptu vani. </li></ul><ul><li>ili: </li></ul><ul><li>Bacio je loptu van. </li></ul><ul><li>Točno je: </li></ul><ul><li>Bacio je loptu van . </li></ul><ul><li>Zašto? </li></ul><ul><li>Za izricanje smjera treba upotrijebiti van , a za izricanje mjesta vani . </li></ul><ul><li>Dakle: </li></ul><ul><li>Bacio je loptu van . </li></ul><ul><li>ali: </li></ul><ul><li>Bio sam vani . </li></ul>

×