Socio-emocionalni razvoj djeteta

6,791 views

Published on

Published in: Education
0 Comments
2 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total views
6,791
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
123
Actions
Shares
0
Downloads
0
Comments
0
Likes
2
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Socio-emocionalni razvoj djeteta

  1. 1. SOCIO EMOCIONALNI RAZVOJ DJETETA DO 1 GODINE Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti
  2. 2. RAZVOJNE PREKRETNICE <ul><li>za svaki mjesec razvoja predložene su razvojne prekretnice, kroz koje se može pratiti razvoj i napredovanje djeteta </li></ul><ul><li>one su OKVIRNI pokazatelji razvoja </li></ul>
  3. 3. EMOCIONALNI RAZVOJ <ul><li>Eriksson – pretpostavlja da svaka dob nosi pojedine razvojne zadatke </li></ul><ul><li>razvojni zadatak prve godine je razvijanje osjećaja sigurnosti, odnosno nesigurnosti u svoju okolinu </li></ul>
  4. 4. FACIJALNA EKSPRESIJA <ul><li>na osnovu nje se procjenjuje doživljavanje pojedinih emocija </li></ul>sreća tuga strah ljutnja
  5. 5. FACIJALNA EKSPRESIJA <ul><li>identična je svim ljudima bez obzira na spol, dob, rasu, podneblje... </li></ul>
  6. 6. PRVA EMOCIJA <ul><li>sviđanje – nesviđanje </li></ul><ul><li>javlja se odmah po rođenju </li></ul><ul><li>može se iskazati gledanjem (odmah po rođenju) ili smijanjem (od 3-4 tjedna života) </li></ul>
  7. 7. OSTALE EMOCIJE <ul><li>Ljutnja, srdžba (javlja se kada se pojavi prepreka na putu do nekog cilja) – 3 - 4 mjeseca </li></ul><ul><li>Žalost (javlja se kada nam je nešto što želimo oduzeto) – 3 – 4 mjeseca </li></ul><ul><li>Strah (kada se osjećamo ugroženo) – 7 mjeseci </li></ul>
  8. 8. DA LI SE EMOCIJE UČE? <ul><li>John Watsonov eksperiment s malim Albertom </li></ul><ul><ul><li>uvjetovanje straha </li></ul></ul><ul><ul><li>da li su sve emocije naučene uvjetovanjem na uređene dvije emocije: strah od glasnog zvuka i strah od visine? </li></ul></ul>
  9. 10. PREPOZNAVANJE EMOCIJA <ul><li>djeca od 6 tjedana starosti su u stanju prepoznavati različite facijalne ekspresije, ali ih ne mogu tumačiti </li></ul><ul><li>od 6. mjeseca starosti djeca tumače emocije – kopiraju facijalnu ekspresiju koja im je prikazana </li></ul>
  10. 11. KORIŠTENJE INTERPRETACIJE EMOCIJA <ul><li>djeca svoju sposobnost prepoznavanja emocija koriste kao način tumačenja okoline pred kraj prve godine </li></ul><ul><li>u nepoznatoj situaciji, dijete prvo pogleda majku, da bi protumačilo njezinu facijalnu ekspresiju i na taj način dobilo tumačenje da li je situacija sigurna ili ne. </li></ul>
  11. 12. PLAČ KAO ISKAZIVANJE EMOCIJA <ul><li>prvi oblik komunikacije </li></ul><ul><li>prvi način iskazivanja emocija </li></ul><ul><li>različit po intenzitetu, trajanju, vrsti zavisno od podražaja koji ga izazove </li></ul><ul><li>prva funkcija plača je privlačenje pažnje majke, a kasnije postaje sredstvo kontrole </li></ul>
  12. 13. EMOCIJE KAO KOMUNIKACIJA <ul><li>kroz ekspresiju emocija ostvaruje se prva komunikacija s djetetom </li></ul><ul><li>pozitivno se potkrepljuju pozitivne emocije, a negativne emocije se često ignoriraju, te dolazi do kraja prve godine do velikog opadanja iskazivanja negativnih emocija </li></ul>
  13. 14. INTERAKCIJA LICE U LICE <ul><li>majke intuitivno prepoznaju djetetove emocionalne izraze te pristupaju odgovarajućim aktivnostima djeci </li></ul><ul><li>“ obrazac usklađenosti” se javlja do 4 mjeseca starosti djeteta </li></ul>najčešći način komunikacije s djetetom u prvoj godini života
  14. 15. PRIVRŽENOST <ul><li>specifični odnos majke (ili drugog primarnog skrbnika) i djeteta, koji utječe na daljnji socioemocionalni razvoj djeteta. </li></ul>
  15. 16. RAZVOJ PRIVRŽENOSTI <ul><li>FAZA – od rođenja do 2 mjeseca </li></ul><ul><ul><li>nediskriminirane socijalne reakcije </li></ul></ul><ul><li>FAZA – od 2. do 7. mjeseca </li></ul><ul><ul><li>diskriminativne socijalne reakcije </li></ul></ul><ul><li>FAZA – od 8. do 24. mjeseca </li></ul><ul><ul><li>usmjerena privrženost </li></ul></ul>
  16. 17. VRSTE PRIVRŽENOSTI <ul><li>SIGURNA PRIVRŽENOST (sigurna uz majku, uznemirena kod odlaska, vesela kod povratka) </li></ul><ul><ul><li>65 % djece </li></ul></ul><ul><li>ANKSIOZNO-IZBJEGAVAJUĆA PRIVRŽENOST (nisu uznemirena kod odvajanja, pri povratku izbjegavaju majku) </li></ul><ul><ul><li>25 % djece </li></ul></ul><ul><li>ANKSIOZNO-OPIRUĆA (uznemirenost kod odvajanja, ljutnja kod povratka majke) </li></ul><ul><ul><li>10 % djece </li></ul></ul>
  17. 18. RAZVOJ PRIVRŽENOSTI POMAŽE <ul><li>majčina osjetljivost na dječje neverbalne znakove </li></ul><ul><li>majčina sposobnost da prepoznaju i pravilno interpretiraju djetetove znakove </li></ul><ul><li>čestina interakcija – dodirom, licem u lice </li></ul>
  18. 19. ZAŠTO JE VAŽNA PRIVRŽENOST? <ul><li>osim razvijanja sigurnog odnosa s majkom, razvoj sigurne privrženosti ima utjecaj na: </li></ul><ul><ul><li>kognitivnu kompetentnost </li></ul></ul><ul><ul><li>socijalna kompetentnost </li></ul></ul><ul><ul><li>emocionalna kompetentnost </li></ul></ul>
  19. 20. HARLOWLJEV EKSPERIMENT
  20. 21. HARLOWLJEV EKSPERIMENT <ul><li>da li je majka kao dominantni skrbnik dominantna zbog hranjenja? </li></ul><ul><li>na rezus majmunima je pokazano da je dominantna odrednica privrženosti udobnost dodira, a ne hrana. </li></ul>
  21. 22. TEMPERAMENT <ul><li>opisuje djetetov ponašajni stil, ne odražavajući toliko što dijete čini nego kako nešto čini. </li></ul><ul><li>dijelom je nasljedan </li></ul><ul><li>u većini aspekata je stabilan tijekom života </li></ul>
  22. 23. NYLS (New York Longitudinal Study, 1950.g.) Količina podražaja potrebna da izazove reakciju djeteta. Limen Koliko dugo dijete izvodi neku aktivnosti i djetetova spremnost da s njom nastavi kada se suoči s preprekama. Opseg pažnje i ustrajnost Lakoća kojom se djetetovo ponašanje koje je u tijeku prekida izvanjskim događajem ili podražajem Distraktibilnost Broj veselih i prijateljskih reakcija koje dijete pokazuje naspram neveselih i negativnih ponašanja Raspoloženje Razina energija djetetovih reakcija, i pozitivnih i negativnih Intenzitet Lakoća kojom se dijete prilagođava novoj situaciji Prilagodljivost Koliko pozitivno dijete reagira na nove događaje i podražaje, uključujući izražavanje raspoloženja i ponašanje Pristupanje/povlačenje Djetetova predvidivost, uključujući raspored hranjenja, ciklus spavanja i vršenja nužde Ritmičnost Količina tjelesne i motoričke aktivnosti djeteta za vrijeme jela, kupanja, oblačenja i u drugim svakodnevnim situacijama Aktivnost
  23. 24. 3 VRSTE TEMPERAMENTA <ul><li>teško dijete </li></ul><ul><ul><li>nepredvidive obrasce spavanja i hranjenja, nije prilagodljivo, nezainteresirano, često plače </li></ul></ul><ul><ul><li>10% djece </li></ul></ul><ul><li>lako dijete </li></ul><ul><ul><li>ima pravilne obrasce hranjenja i spavanja, prilagodljivo, zainteresirano za druge </li></ul></ul><ul><ul><li>40% djece </li></ul></ul><ul><li>suzdržano dijete </li></ul><ul><ul><li>slabo se prilagođava promjeni situacija, ne voli druge osobe ili objekte </li></ul></ul><ul><ul><li>15 % </li></ul></ul>
  24. 25. VAŽNOST PREPOZNAVANJA TEMPERAMENTA <ul><li>majkama je lakše ako prepoznaju temperament djeteta i usklade se s njim, inače može doći do “sukoba” između majke i djeteta, što može rezultirati većom napetošću i nezadovoljstvom i majke i djeteta. </li></ul>
  25. 26. MAJČIN STAV <ul><li>djeca opisana kao “teška” u ranom djetinjstvu ne moraju takva biti i kasnije. </li></ul><ul><li>ono što najviše utječe na kasniji razvoj je majčin stav prema ponašanju djeteta. </li></ul><ul><li>no sramežljivost, kao crta temperamenta, je relativno stabilna kroz dob. </li></ul>
  26. 27. KAKO VAM SVE OVO MOŽE POSLUŽITI? <ul><li>pratite svoje dijete </li></ul><ul><li>ne podcjenjujte ga </li></ul><ul><li>ono je “svoje” više nego “vaše” – prilagodite se (biti će ljepše i vama i djetetu) </li></ul><ul><li>uživajte u druženju s njim – puno vas može naučiti </li></ul>
  27. 28. HVALA LIJEPO NA VAŠOJ PAŽNJI!

×