Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

Razine znanja

8,847 views

Published on

Published in: Education
  • Be the first to comment

Razine znanja

  1. 1. RAZINE ZNANJA Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Obiteljski centar Virovitičko-podravske županije Sandra Matošina Borbaš, prof. psihologije
  2. 2. ŠTO JE ZNANJE? <ul><li>iskustveno osjećanje nekog predmeta, pojave, događaja… </li></ul>
  3. 3. ZNANJE JE ISTINITO I OBRAZLOŽENO UVJERENJE
  4. 4. PRIMIJENIVŠI OVO U ŠKOLSKU SITUACIJU <ul><li>Učeći neko gradivo: </li></ul><ul><li>Znate nabrojati neke informacije </li></ul><ul><li>Prepoznate informacije </li></ul><ul><li>Znate informacije povezati u cjelinu </li></ul><ul><li>Znate odnose između tih informacija </li></ul><ul><li>Znate prepoznati uzročno-posljedične veze </li></ul><ul><li>Znate primijeniti naučeno znanje </li></ul><ul><li>Znate to generalizirati u opće načelo i pravilo primjenjivati u različitim situacijama </li></ul><ul><li>ŠTO JE OD OVOGA ZNANJE? </li></ul>
  5. 5. ENGLESKI JEZIK <ul><li>Što znači poznavanje engleskog jezika? </li></ul><ul><li>poznavanje nekih riječi </li></ul><ul><li>poznavanje gramatičkih pravila </li></ul><ul><li>korištenje pravila i riječi na način da se stvaraju rečenice </li></ul><ul><li>shvaćanje zašto dolazi do određenih pravila </li></ul><ul><li>korištenje jezika u svakodnevnom životu </li></ul><ul><li>profesionalno bavljenje i istraživanje jezika </li></ul>
  6. 6. ZNANJE JE <ul><li>višedimenzionalno (višeslojno) </li></ul><ul><li>sastoji se od više razina </li></ul><ul><li>organizirano je hijerarhijski </li></ul>
  7. 7. poznavanje činjenica - prepoznavanje razumijevanje odnosa razumijevanje uzroka / generalizacija primjena stvaranje
  8. 8. ŠTO TO ZNAČI U OBRAZOVANJU? <ul><li>BLOOMova taksonomija znanja </li></ul><ul><li>definiranje kriterija o tome koja se znanja vrednuju u obrazovanju </li></ul><ul><li>stvaranje vodiča u kojem će nastavnici: </li></ul><ul><ul><li>lakše postaviti ciljeve podučavanja </li></ul></ul><ul><ul><li>lakše procijeniti ishode učenja </li></ul></ul>
  9. 9. BLOOMOVA TAKSONOMIJA ZNANJA <ul><li>tri domene (vrste) znanja </li></ul><ul><li>kognitivno </li></ul><ul><li>afektivno </li></ul><ul><li>psihomotoričko </li></ul><ul><li>svaka od ove domene ima svoje razine </li></ul>
  10. 10. AFEKTIVNA RAZINA ZNANJA PRIHVAĆANJE REAGIRANJE USVAJANJE VRIJEDNOSTI ORGANIZIRANJE VRIJEDNOSTI INTEGRITET
  11. 11. PSIHOMOTORIČKA RAZINA ZNANJA PERCEPCIJA SPREMNOST VOĐENI RAZGOVOR AUTOMATIZIRANI ODGOVOR PRILAGODBA ORGANIZACIJA - STVARANJE
  12. 12. KOGNITIVNA RAZINA ZNANJA ZNANJE RAZUMIJEVANJE PRIMIJENA ANALIZA SINTEZA EVALUACIJA
  13. 13. DRUGE TAKSONOMIJE ZNANJA <ul><li>Grgin 2001 </li></ul><ul><li>Biggs – SOLO taksonomija </li></ul><ul><ul><li>sve imaju istu osnovnu ideju, da se znanje stječe razinama od kojih je najniža prepoznavanje, a najviša kreativna primjena </li></ul></ul>
  14. 14. Prestrukturalna razina <ul><li>učenik uči nepovezane informacije </li></ul><ul><li>ne traži bit gradiva </li></ul><ul><ul><li>usvajanje činjenične građe, neposredno opažanje, sređivanje ideja </li></ul></ul>
  15. 15. Unistrukturalna razina <ul><li>dolazi do stvaranja relacija i odnosa među informacijama </li></ul><ul><li>ti odnosi su površni i očigledni </li></ul><ul><ul><li>uviđanje sličnosti i razlika, pronalaženje uzroka i posljedica </li></ul></ul>
  16. 16. Mulstistrukturalna razina <ul><li>stvara se viđe odnosa, primijećuje se više veza, ali nema stvaranja cjeline od podataka </li></ul><ul><ul><li>nabrajanje, klasificiranje, generaliziranje </li></ul></ul><ul><ul><li>učenik pronalazi zakonitosti i pravilnosti, s posljedicom stvaranja pravila i zakonitosti </li></ul></ul>
  17. 17. Relacijska razina <ul><li>učenik uspijeva sagledati dijelove i pojedine informacije u odnosu na cjelinu </li></ul><ul><li>uspjeva povezati analizirati, usporediti i primijeniti </li></ul><ul><ul><li>iskorištavanje i primjena znanja, samostalnost i stručnost u primjeni </li></ul></ul>
  18. 18. NA OSNOVU RAZINA ZNANJA… <ul><li>definirane su i strategije učenja, koje jasno definiraju kojom strategijom učenik treba naučiti pojedino znanje </li></ul>
  19. 19. STRATEGIJE UČENJA <ul><li>Strategija – skup postupaka kojima se želi postići određeni cilj. </li></ul><ul><li>Strategije učenja – svjesni kognitivni procesi kojima se informacije pripremaju za pohranu i povezivanje s postojećim znanjem. </li></ul>
  20. 20. STRATEGIJE UČENJA <ul><li>PONAVLJANJE </li></ul><ul><li>ORGANIZACIJA </li></ul><ul><li>ELABORACIJA </li></ul>
  21. 21. Ponavljanje <ul><li>doslovno višekratno izgovaranje elementa koji želimo upamtiti </li></ul><ul><li>koristimo ga kad neki sadržaj moramo doslovno naučiti </li></ul>Nedostatak : Znanje koje smo na taj način pohranili najčešće je nepovezano s ostalim znanjima i ako se na njega često ne vraćamo, zaboravit ćemo ga
  22. 22. PONAVLJANJE <ul><li>gradivo iz teksta pamtim ponavljanjem. </li></ul><ul><li>svoje zabilješke čitam više puta uzastopce. </li></ul><ul><li>napamet učim ključne pojmove kako bih se na ispitu mogao/la bolje podsjetiti na važna područja sadržaja. </li></ul><ul><li>čitajući neki tekst, pokušavam ga napamet ponoviti nakon svakog odlomka. na osnovi skripta ili drugih bilješki pokušavam u što većoj mjeri naučiti gradivo napamet. </li></ul><ul><li>napamet učim pregled najvažnijih stručnih izraza koji sam sam izradio/la. </li></ul><ul><li>napamet učim pravila ili formule. </li></ul>
  23. 23. Organizacija <ul><li>počiva na pretpostavci da se dobro organizirane informacije lakše uče i dosjećaju </li></ul><ul><li>npr. identifikacija najvažnijih pojmova, traženje unutrašnjih veza u gradivu (uspostava hijerarhije među ključnim informacijama) </li></ul>
  24. 24. ORGANIZACIJA <ul><li>izrađujem tablice, dijagrame i grafičke prikaze kako bi gradivo predavanja bilo bolje strukturirano. </li></ul><ul><li>pravim kratke sažetke najvažnijih stvari kao podsjetnik. </li></ul><ul><li>pri čitanju svojih zabilješki izrađujem shemu s najvažnijim točkama. </li></ul><ul><li>pokušavam veće količine gradiva podijeliti u manje odlomke, koje zatim pojedinačno obrađujem. pokušavam mnoštvo pojedinosti nekog gradiva sažeti u osnovna pravila. </li></ul><ul><li>u tekstovima i bilješkama podvlačim najvažnija mjesta. </li></ul><ul><li>pokušavam razlikovati važne od nevažnih informacija. </li></ul>
  25. 25. Elaboracija (prorada) <ul><li>proširivanje novih informacija dodavanjem ili povezivanjem s onim što već znamo; kritičko provjeravanje gradiva </li></ul>
  26. 26. ELABORACIJA <ul><li>pitam se je li tekst koji upravo prorađujem doista uvjerljiv. </li></ul><ul><li>pokušavam uspostaviti vezu sa sadržajima srodnih predmeta odnosno predavanja. </li></ul><ul><li>za nove koncepte zamišljam mogućnosti njihove praktične primjene. </li></ul><ul><li>razmišljam o alternativama za tvrdnje ili zaključke koji se iznose u tekstovima koje učim. nove pojmove i teorije pokušavam povezati s već mi poznatim pojmovima i teorijama. </li></ul><ul><li>neke si sadržaje predočavam u obliku slika. </li></ul><ul><li>izmišljam konkretne primjere za određene sadržaje učenja. </li></ul>
  27. 27. <ul><li>Spontano javljanje strategija: </li></ul><ul><li>ponavljanje: 5.-6. god. </li></ul><ul><li>organizacija: 8.-9. god. </li></ul><ul><li>elaboracija: oko 13. god. </li></ul><ul><li>Demonstriranjem i upozoravanjem na mogućnost uporabe ove strategije se mogu početi primjenjivati i ranije. </li></ul>
  28. 28. A KAKO TO POVEZATI S PODUČAVANJEM?
  29. 29. PLANIRANJE PODUČAVANJA <ul><li>izrada plana sata </li></ul><ul><ul><li>svaki učitelj ima plan što će raditi u razredu, koji je uklopljen u mjesečni plan razrednog vijeća, koji je uklopljen u godišnji plan i program predmeta </li></ul></ul>
  30. 30. KVALITETA PLANIRANJA <ul><li>Byre i Coulon (1992.) su pokazali da učenici koji su podučavani u bolje isplaniranim uvjetima manje vremena na satu provode u neakademskim aktivnostima, više su usmjereni na temu, više se javljaju… </li></ul>
  31. 31. KVALITETNIM PLANIRANJEM <ul><li>jasno definirate koja znanja je potrebno savladati </li></ul><ul><li>uzevši u obzir taksonomiju znanja po Bloomu, može se u planiranju uzeti u obzir točne definicije pojedinih razina znanja </li></ul>
  32. 32. NPR. <ul><li>ZNANJE - učenici prepoznaju… i znaju nabrojati… </li></ul><ul><li>RAZUMIJEVANJE / OVLADAVANJE - učenici znaju dati primjer za…, razlikovati pojmove… </li></ul><ul><li>PRIMJENA - učenici znaju demonstrirati… i skicirati… </li></ul><ul><li>ANALIZA - učenici mogu usporediti… i proračunati… </li></ul><ul><li>SINTEZA / KREACIJA učenici mogu stvoriti zaključak na osnovu… te uskladiti… </li></ul><ul><li>EVALUACIJA / VREDNOVANJE – učenici mogu predvidjeti kako će se… te opravdati zašto je… </li></ul><ul><li>zavisno od opisa pojedinih ponašanja koja pokazuju razine znanja, mogu se odmah odrediti i kriteriji vrednovanja </li></ul>2 3 4 5
  33. 33. ZAŠTO PLANIRANJE? <ul><li>Četiri glavna razloga se spominju u literaturi </li></ul>
  34. 34. 1. Struktura i organizacija <ul><li>planiranjem se jasno vidi kakva je struktura sata, vidi se koja aktivnost spada pod koji dio nastavnog sata, kojim aktivnostima se obrađuje, a kojima utvrđuje gradivo, utvrđuje se vrijeme potrebno za pojedini dio sata… </li></ul>
  35. 35. 2. Emocionalna stabilnost učitelja <ul><li>plan daje osjećaj sigurnosti, znanja da u svakom trenu postoji isplanirana sljedeća aktivnosti, predviđanje aktivnosti i ponašanja učenika u razredu (znamo kako reagiraju na pojedine aktivnosti), smanjuje se rizik od neugodnih iskustava, jača samopouzdanje… </li></ul>
  36. 36. 3. Refleksija i samoprocjena <ul><li>učitelj na osnovu plana i zabilješki na kraju sata može pratiti kako su pojedine aktivnosti prihvaćene u razredu, te može mijenjati i prilagođavati svoj način podučavanja </li></ul>
  37. 37. 4. Praćenje i procjena ishoda učenja <ul><li>u svakom planu treba biti definiran i način ispitivanja znanja, koji bi učenici trebali znati </li></ul><ul><li>na osnovu tako jasnih kriterija, procjena učenikovih znanja nije težak zadatak </li></ul>
  38. 38. Koraci u planiranju: <ul><li>što želimo podučavati </li></ul><ul><ul><li>postupnost u obradi gradiva – predznanje </li></ul></ul><ul><ul><li>smisleno povezivanje u cjelinu </li></ul></ul><ul><ul><li>prepoznavanje relevantnosti gradiva </li></ul></ul><ul><ul><li>kreiranje okoline za podučavanje nekog gradiva </li></ul></ul><ul><ul><li>korelacije </li></ul></ul><ul><ul><li>… </li></ul></ul>
  39. 39. Koraci u planiranju: <ul><li>kako i kada ćemo podučavati </li></ul><ul><ul><li>aktivnosti koje koristima u procesu podučavanja </li></ul></ul><ul><ul><li>uvježbavanje i ponavljanje </li></ul></ul><ul><ul><li>korištenje vještina koje se nisu koristile neko vrijeme </li></ul></ul><ul><ul><li>individualizacija nastave (u vremenu, težini zadataka…) </li></ul></ul>
  40. 40. Koraci u planiranju: <ul><li>kako ćemo znati da li su ciljevi ostvareni </li></ul><ul><ul><li>ovisi o tome kako su ciljevi postavljeni – što konkretniji ciljevi, to lakše određivanje uspjeha i napredovanja kod učenika (Bloomova taksonomija znanja) </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>npr. ako učitelj želi podučiti učenike nekim činjenicama, tada cilj treba biti postavljen: učenik će prepoznati ili učenik će nabrojati… </li></ul></ul></ul>
  41. 41. ZAKLJUČAK <ul><li>znanje postoji u različitim dimenzijama i u različitim nivoima </li></ul><ul><li>na osnovu toga, i podučavanje novih znanja se treba definirati s obzirom da te dimenzije </li></ul>
  42. 42. ZAKLJUČAK <ul><li>upotreba pojmova razina znanja treba se koristiti od samog početka - planiranja nastavnog sata </li></ul><ul><li>što jasnije u planiranju definiramo očekivano znanje od učenika, to će nam procjena kasnije biti lakša, jednostavnija i objektivnija </li></ul>
  43. 43. HVALA NA VAŠOJ PAŽNJI!

×